ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA ZANIMANJA A. OPĆI PODACI I …

ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA ZANIMANJA

Generirano: 26.05.2020. 14:37:31

A. OPĆI PODACI I DOKAZ UTEMELJENOSTI ZAHTJEVANaziv ili ime predlagatelja Fakultet političkih znanosti

Adresa predlagatelja Ulica: Lepušićeva 6

Poštanski broj i grad: 10000

Općina/Županija GRAD ZAGREB/Grad Zagreb

Ime i prezime odgovorneosobe

Zoran Kurelić

Matični broj 03270262

OIB 28011548575

Opis glavne djelatnostipredlagatelja

Visoko obrazovanje

Prosječan broj zaposlenih

Godina

Ukupan prihod, mil. kuna

Oblik vlasništva (većinski)

2020

100

31,000,000

Državno

2019

100

31,500,000

Državno

2018

100

31,500,000

Državno

NAZIV STANDARDA ZANIMANJA I IZBOR SEKTORSKOG VIJEĆAPrijedlog naziva standardazanimanja

Specijalist/specijalistica za odnose s javnošću

Šifra i nazivzanimanja/srodnogzanimanja iz NKZ98

1234.21.0 Direktor/direktorica poslova za odnose s javnošću,2419.32.7 Savjetnik/savjetnica za promotivne metode,2419.51.7 Glasnogovornik/glasnogovornica

Šifra i nazivzanimanja/srodnogzanimanja iz NKZ10

2.24.243 Stručnjaci/stručnjakinje za prodaju, marketing i odnose s javnošću,2.24.243.2431 Stručnjaci/stručnjakinje za promidžbu i marketing

Naziv i šifra postojećegstandarda zanimanja

Naziv sektorskog vijećakojem se upućuje izbor

Prvi izbor: XVIII. Informacije i komunikacije

Drugi izbor:

DOKAZ UTEMELJENOSTI PRIJEDLOGA STANDARDA ZANIMANJA

STRATEŠKA UTEMELJENOSTNaziv strateškogdokumenta iz kojeg jerazvidna potreba za novimstandardom zanimanja

Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast - Europa 2020. (Europskakomisija, 2010

Global communication report 2017.

Global communication report 2018.

Global communication report 2019

State of profession 2019

European communications monitor 2016

Dodatni dokumenti koji surelevantni za utvrđivanjeutemeljenosti prijedloga

Stranica 1 od 20

European communications monitor 2017

Opis relevantnostistandarda zanimanja natemelju strateškihdokumenata

Strategija Europa 2020 navodi digitalizaciju Europe i razvoj digitalne ekonomije,odnosno povećanje sposobnosti Europe za iskorištavanje prednosti digitalneekonomije kao jedan od prioritetnih ciljeva. U kontekstu strategije naglašena jepotreba za razvojem novih kompetencija i vještina prilagođenih digitalnojekonomiji, povećanjem sposobnosti cjeloživotnog učenja te povećanjemmobilnosti zaposlenika između poslova i sektora ekonomije.Iako uvođenje standarda zanimanja Specijalist/specijalistica za odnose sjavnošću ne proizlazi izravno iz navedenih prioriteta strategije, ključni zahtjevi zamobilnošću radnika između poslova i sektora te uvođenjem novih vještina isposobnosti, posebno u digitalnoj ekonomiji i komunikacijama,traži uvođenje standarda zanimanja koji kombiniraju generičke vještine saspecifičnim vještinama važnim za djelatnost javnih komunikacija, s posebnimnaglaskom na digitalne komunikacije. Ova zanimanja bi se trebala temeljiti nasposobnostima i znanjima koja omogućuju mobilnost radnika i transferabilnostvještina između poslova i sektora i predstavljala bi kvalitetnu osnovu zaobavljanje više različitih poslova u okviru djelatnosti javnog komuniciranja,odnosno sposobnost obavljanja poslova povezanih uz javno komuniciranje u višerazličitih sektora i djelatnosti.European Communication Monitor istraživanje koje svake godine provodiEuropsko udruženja obrazovanja i istraživanja u odnosima s javnošću (EUPRERA)na uzorku od oko 2500 ispitanika zaposlenih u djelatnosti odnosa s javnošću u 46europskih zemalja u dijelu istraživanja navodi i znanja i vještine koje sektor traži.Istraživanje navodi kako profesionalci i praktičari u sektoru odnosa s javnošću,kao posebne važne ističu sposobnost praćenja komunikacijskih kanala i analizenjihovih sadržaja, odnosno sposobnost prikupljanja podataka iz više izvora injihovog analiziranja. Ovo se ističe kao važna sposobnost s obzirom na opseg ibrzinu kretanja podatka u modernim komunikacijama. U izvještajima istraživanjaod 2016. godine se posebno ističe sposobnost praćenja digitalnih komunikacija,odnosno prikupljanja i analiziranja podataka iz digitalnih sadržaja. Nadalje, kaoposebno važne izvještaji navode sposobnost kreiranja novih sadržaja udigitalnom okruženju, odnosno sposobnost proizvodnje digitalnih ilimultimedijskih sadržaja prilagođenih različitim publikama koje koriste različitekomunikacijske kanale. S tim u vezi, izvještaji navode potrebu stjecanja vještinaoblikovanja i distribucije komunikacijskih sadržaja prilagođenih različitimpublikama na nove načine, odnosno kroz nove komunikacijske kanale udigitalnom prostoru. Praktičari u sektoru odnosa s javnošću bi stoga trebali imatiznanja koja im omogućuju provedbu ovih aktivnosti počevši od praćenja sadržajakomunikacijskih kanala do oblikovanja i kreiranja komunikacijskih sadržajasukladno potrebama korisnika, što od njih također traži i sposobnostrazumijevanja djelatnosti kojima se korisnik bavi. Nadalje, izvještaji važnom držei sposobnost komunikacije s korisnicima, uspostavu povjerenja u odnosu isposobnost jasne prezentacije planova, strategija i aktivnosti svojim korisnicima.State of Profession izvještaj koji izdaje Charted Institute Public Relations izUjedinjenog kraljevstva u svom izdanju za 2019 navodi vještine i znanjapotrebne za poslove u sektoru odnosa s javnošću koje definiraju profesionalci ipraktičari koji rade u sektoru odnosa s javnošću.Dokument u segmentu koji se odnosi na vještine i znanja koja traže poslodavci usektoru na poslovima na višim razinama organizacije kao posebno značajnevještine i sposobnosti ističe sposobnost strateškog planiranja i provedbeaktivnosti; sposobnost istraživanja i prikupljanja podataka, njihove analize teevaluacije provedenih aktivnosti; sposobnost upravljanja u krizama iproblematičnim situacijama. Za poslove u nižim razinama organizacijeposlodavci ističu sposobnost kreiranja i prezentiranja sadržaja, istraživanja,planiranja i evaluacije aktivnosti, upravljanja komunikacijama u kriznimsituacijama te sposobnost upravljanja digitalnim sadržajima.Global Communication Report 2017., 2018. i 2019. - predstavlja godišnji pogledugledne Annanberg School of Communication na sektor odnosa s javnošću kojise temelji se na istraživanju koje uključuje profesionalce iz sektora. Dokumentanalizira stanje u sektoru javnih komunikacija i ističe da veliki broj profesionalacakoji djeluju u sektoru odnosa s javnošću očekuje značajne promjene u sferiodnosa s javnošću u predstojećem razdoblju, koje će uglavnom biti vođenedigitalnim tehnologijama, pri čemu će se dogoditi značajna integracija i spajanjefunkcija odnosa s javnošću i javnog komuniciranja i zagovaranja. Isti dokument

Stranica 2 od 20

predviđa značajnu promjenu u strukturi poslova unutar sektora odnosa sjavnošću odnosno povećanje značaja aktivnosti poput analize društvenihtrendova i sentimenata, analizu mrežnih sadržaja, upravljanje društvenimmrežama, kreiranje digitalnih sadržaja, prilagodbu mrežnih tražilica, upravljanjeodnosa s korisnicima putem automatskih platformi, identifikaciju i upravljanje sutjecateljima (influencers), poslovnu analizu te planiranje medijskih strategija uplaćenim medijima. S tim u vezi, dokument ističe da će se u budućnosti povećatipotreba za vještinama poput analize i prezentacije podataka, posebno velikihpodataka (big data), kreiranja i produkcije digitalnih sadržaja te korištenjatehnologija koje prate korisnička iskustva. Dokument ukupno definira budućazanimanja u odnosima s javnošću kao zanimanja u kojima zaposleni moraju imatiširok spektar vještina koje osim poznavanja medija, strateškog planiranja,vještina kreiranja pisanih sadržaja i prezentiranja, uključuju sposobnost kreiranjai oblikovanja sadržaja u digitalnom okruženju, sposobnost prikupljanja i analizepodataka iz različitih izvora te sposobnost prezentacije podataka i sadržaja narazličitim platformama. Nadalje, potrebne vještine uključuju i sposobnost izradestrategija te planiranje i koordiniranje aktivnosti odnosa s javnošću prekorazličitih platformi.Dokument iz 2018. godine navodi i etičke izazove na koje profesija morapripremiti zaposlene u sektoru odgovoriti, među najvažnijima, distribucije lažnihvijesti, namjernog iskrivljavanja istine i promocije štetnog ili zlonamjernogponašanja. U tom smislu važna komponenta kvalifikacija u ovom sektoru postajesposobnost prepoznavanja ovih problema i formiranja odgovora, kao i vještinapoznavanja etičkih standarda i profesionalnih normi.Iako uvođenje standarda zanimanja Specijalist/specijalistica za odnose sjavnošću ne proizlazi izravno iz strategije Europa 2020, ključni zahtjevi zamobilnošću radnika između poslova, novim vještinama i sposobnostimaprilagodbe tržištu rada podrazumijevaju uvođenje standarda zanimanja kojistavljaju naglasak na generičke kompetencije te s njima povezane vještine ikvalifikacije u sferi javnih komunikacija koji omogućuju mobilnost rada itransferabilnost vještina između poslova i sektora kao i obrazovanje kojeomogućuje kvalitetnu polaznu osnovu za obavljanje više različitih poslova uokviru jedne djelatnosti.Značajno povećanje broja komunikacijskih kanala u digitalnom okruženju mijenjakarakteristike komunikacije te traži sposobnost dvosmjerne komunikacije svanjskim akterima. Povećanje broja komunikacijskih kanala i oblika tražiintegraciju poslova koje obavljaju komunikaciju i konvergenciju njihovihaktivnosti kako bi se omogućilo efikasnije, cjelovitije i učinkovitije komuniciranjesa okolinom, što uz generičke vještine, traži da praktičari u odnosima s javnošćuimaju širok spektar vještina koje im omogućuju praćenje u upravljanjekomunikacijskim kanalima.Zaposleni na poslovima u djelatnosti integriranih komunikacija stoga trebajuimati vještine i znanja koja im omogućuju poznavanje komunikacijskih kanala itehnologija koje koriste, sposobnosti analize i proizvodnje komunikacijskihsadržaja u digitalnom okruženju, izradu strategija te planiranje i izvedbukomunikacijskih aktivnosti u različitim okruženjima i medijima. Također,zaposleni na ovim poslovima moraju poznavati sadržaj aktivnosti na koje sekomunikacija odnosi te karakteristike različitih publika kojima je komunikacijausmjerena. Nadalje, zaposleni na ovim poslovima trebaju imati i vještineproizvodnje sadržaja ta različite komunikacijske kanale, posebno digitalne, tesposobnost njihovog prezentiranja različitim publikama, kao i sposobnost javnogzagovaranja odnosno prezentiranja interesa svojih korisnika pred različitimpublikama. Uz sve navedeno, zaposleni na ovim poslovima moraju imati širokoznanje o društvenim pojavama i procesima kako bi mogli prepoznati i razumjetipotrebe svojih korisnika. S obzirom na širok spektar zadataka i poslova koječesto moraju obavljati iste osobe, postoji potreba za standardom zanimanja kojibi objedinio ove poslove u jedan standard zanimanja te definirao vještine kojezaposleni na tim poslovima trebaju posjedovati.

SEKTORSKA UTEMELJENOSTProfil sektora XVIII. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

Prikaz utemeljenostistandarda zanimanja naProfilu sektora

Sektor XVIII Informacije i komunikacije u ukupnoj zaposlenosti u RH sudjeluje s0,88% ukupne radne snage. Podsektor Komunikacije obuhvaća 12,32% ukupneradne snage unutar sektora dok podsektor Informacije obuhvaća 87,68% radnesnage unutar sektora. Tablica 1. pokazuje da se sva zanimanja u sektoru Informacije i komunikacije

Stranica 3 od 20

nalaze na HKO razini 4.2 ili višoj, pri čemu se preko 70% zanimanja unutarsektora nalazi na HKO razini 6, što znači da većina zanimanja u ovom sektorutraži visoko obrazovanje i da ih obavljaju visokoobrazovani stručnjaci, a preostalazanimanja nalaze se na HKO razini 4.2. Broj zanimanja u sektoru je manji od 40,a pritom se tri četvrtine zanimanja nalazi u podsektoru Informacije dok sepreostala četvrtina nalazi u podsektoru Komunikacije. S obzirom da se radi osektoru koji u ukupnoj zaposlenosti sudjeluje s manje od 1% broj zanimanja usektoru je relativno mali. Broj obrazovnih programa koji su povezani sa sektoromje osjetno veći i iznosi 74 programa, od kojih je 19 povezano uz podsektorKomunikacije a 55 uz podsektor Informacije.Tablica 2. pokazuje zaposlenost i nezaposlenost u sektoru Informacije ikomunikacije te njegovim podsektorima. Većina zaposlenih u ovom sektorunalazi se u podsektoru Informacije koji zapošljava više od pet šestina zaposlenihu sektoru. Ostatak zaposlenih nalazi se u podsektoru Komunikacije kojizapošljava manje od jedne šestine zaposlenih. Nadalje, većinu zaposlenih usektoru XVIII, preko 60%, čine žene, koje otprilike čine i nešto više od 60%zaposlenih u oba podsektora. Iz tablice 2. je vidljivo da žene imaju višu stopunezaposlenosti u sektoru i oba podsektora, te da je stopa nezaposlenosti žena zaoko dva do tri posto viša od stope nezaposlenosti muškaraca. U podsektoruKomunikacije je neravnoteža još izraženija jer je stopa nezaposlenosti ženadvostruko viša od stope nezaposlenosti muškaraca. Istovremeno je stopanezaposlenosti, te stopa nezaposlenosti muškaraca i žena, u sektoru XVIII i obapodsektora znatno niža u odnosnu na ukupnu stopu nezaposlenosti te ukupnustopu nezaposlenosti muškaraca i žena. Jedini izuzetak je stopa nezaposlenostižena u podsektoru Komunikacije koja je za oko pola postotna boda viša odukupne stope nezaposlenosti žena.Tablica 3. pokazuje da sektor XVIII sa sektorskim zanimanjima sudjeluje uukupnom broju zanimanja s oko 1% ukupnog broja. Pritom sektorska zanimanjačine 4.73% ukupnog broja zanimanja na HKO razini 6 i više, što pokazuje da uovom sektoru prevladavaju zanimanja s visokim obrazovanjem. Podsektorkomunikacije pritom sudjeluje s jednom četvrtinom zanimanja a podsektorInformacije s preostale tri četvrtine.Tablica 3. pokazuje da su sektorska zanimanja zastupljena u velikom brojudjelatnosti, posebno ako se uzme u obzir mali broj zaposlenih u sektoru i malibroj sektorskih zanimanja. Sektorska zanimanja su prisutna u 341 djelatnosti, pričemu su zanimanja iz sektora Informacija prisutna u 313 djelatnosti a zanimanjaiz podsektora Komunikacija u 204 djelatnosti. Pritom su zanimanja na kojim suzaposlene muškarci i žene zastupljena u otprilike podjednakom broju.Tablica 4. pokazuje da je najveći broj zaposlenih u sektoru XVIII, oko 75%,zaposlen na zanimanjima koja pripadaju rodu 2, odnosno stručnjacima iznanstvenicima, dok je oko 18% zaposlen na zanimanjima koja pripadaju rodu 3a oko 7% je zaposlen na zanimanjima koja pripadaju rodu 4. U podsektoruInformacije ovi brojevi izgledaju vrlo slično, dok u podsektoru Komunikacije dvijetrećine zaposlenih su stručnjaci i znanstvenici u rodu 2 a nešto manje od trećinesu zanimanja koja pripadaju rodu 3. U usporedbi s ukupnom strukturomzaposlenosti po rodovima zanimanja udio zaposlenih na zanimanjima u rodu 2 jegotovo šest puta veći nego u ekonomiji ukupno, udio zanimanja koja pripadajurodu 3 je razmjeran udjelu zaposlenih na ovim zanimanjima u ukupnoj ekonomiji,dok je udio zaposlenih na zanimanjima koja pripadaju rodu 4 gotovo dvostrukomanji nego u ukupnoj ekonomiji. Udio nezaposlenih po rodovima zanimanja pratidistribuciju zaposlenih iako je primjetno veći za zanimanja roda 2 te bitno manjiza zanimanja roda 3. Posebno je vidljiv nizak udio nezaposlenih kod zanimanjakoja pripadaju rodu 3 u podsektoru Komunikacije, koji je oko šest puta niža odudjela ovih zanimanja u ukupnom broju zaposlenih u sektoru.Tablica 5. pokazuje distribuciju zaposlenih po djelatnostima za sektor XVIII ipodsektore Informacije i Komunikacije. Iz slike je razvidno da je broj zaposlenih izovog sektora u svakoj od djelatnosti relativno nizak, odnosno da nigdje ne prelazibroj od 2000 zaposlenih. Pritom veći dio ovog broja otpada na zaposlene upodsektoru Informacije, dok u podsektoru komunikacije nešto veći brojzaposlenih, iako i dalje ispod 200, možemo naći samo u djelatnostima Promidžbai istraživanje tržišta te Javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje. Usvim ostalim djelatnostima broj zaposlenih koji pripadaju ovom podsektoru jemanji od 100 što je logična posljedica malog broja zaposlenih u ovom sektoru.Najveća broj zaposlenih u podsektoru Informacije je u djelatnostima koje se bavekulturom, izdavaštvom, emitiranjem programa i obrazovanjem. U brojuzaposlenih dominiraju žene, koje imaju između tri šestine i tri četvrtine brojazaposlenih po različitim djelatnostima, izuzev u djelatnosti telekomunikacija gdje

Stranica 4 od 20

je stanje obrnuto. Zaposleni iz sektora XVIII čine manji dio ukupnog brojazaposlenih u ovim djelatnostima, i samo u djelatnosti knjižnica, arhiva, muzeja iostalih kulturnih djelatnosti broj zaposlenih u ovom sektoru dolazi do 40%. Udjelatnostima emitiranja programa i izdavačkih djelatnosti ovaj broj je blizu 25%,a u djelatnosti promidžbe i istraživanja tržišta je blizu 20%. U svim ostalimdjelatnostima ovaj broj je znatno niži i nigdje ne prelazi 5%, a u većini djelatnostije znatno ispod tog udjela. Nizak udio zaposlenih u ovom sektoru u pojedinimdjelatnostima je logična posljedica male brojnosti sektora. Ovo ukazuje da sezanimanja iz ovog sektora i zaposleni na njima nalaze na poslovima koji susastavni dio niza djelatnosti i da u njima imaju svoju specijaliziranu funkciju kojuobavlja relativno mali broj zaposlenih. Ovaj podatak u skladu s očekivanjima odnavedenog standarda zanimanja koji se predlaže kao zanimanje koje bi obavljalospecifične poslove odnosa s javnošću u velikom broju djelatnosti i koje bi bilolako prenosivo između različitih djelatnosti.Slike 1.1. i 1.2. pokazuju strukturu zaposlenosti u sektoru ukupno i po rodovimazanimanja s obzirom na spol i dob prema podacima dostupnim na portalu HKO.Podaci su prikazani samo za zaposlene na zanimanjima koja pripadaju rodu 2,budući da je udio zaposlenih iz ovog sektora u drugim rodovima vrlo nizak kad segleda ukupna struktura zaposlenosti. Slike 1.1. i 1.2. pokazuju da distribucijazaposlenih po dobnim skupinama unutar sektora prati ukupnu distribuciju podobnim skupinama i ukupnu distribuciju po rodovima zanimanja. Najveći brojzaposlenih je na zanimanjima koja pripadaju rodu 2, odnosno među stručnjacimai znanstvenicima i njihova distribucija prati ukupnu distribuciju unutar roda 2 narazini cijele ekonomije. Najveći broj zaposlenih u rodu 2 pripada dobnimskupinama od 25 do 45 godina i smanjuje se u svakoj idućoj dobnoj skupini. Štose rodne strukture zaposlenosti tiče, broj zaposlenih žena je osjetno veći od brojazaposlenih muškaraca u dobnim skupinama od 25 do 45, a u starijim dobnimskupinama se ta razlika postupno smanjuje s povećanjem dobi unutar dobneskupine.Slike 2.1. do 2.3. pokazuju mjesečne promjene stopa nezaposlenosti u sektoruXVIII te u podsektorima Informacije i Komunikacije. Podaci pokazuju da je stopanezaposlenosti u sektoru XVIII gledano u cjelini u prosjeku za oko 2,5 postotnaboda niža od ukupne stope nezaposlenosti i da ima slabije oscilacije od ukupnestope nezaposlenosti. Ako pogledamo po rodovima zanimanja, na slici 2.2.vidimo da je stopa nezaposlenosti za zanimanja koja pripadaju rodu 2 također zaoko 2 postotna boda niža od ukupne stope nezaposlenosti, dok na slici 2.3.vidimo da je stopa nezaposlenosti za zanimanja koja pripadaju rodu 3 gotovo 5postotnih bodova niža od ukupne stope nezaposlenosti. Stanje je potpunodrugačije kod zanimanja koja pripadaju rodu 4 koja imaju između 5 i 2 postotnaboda veću stopu nezaposlenosti od ukupne stope nezaposlenosti, iako urazdoblju od 20 mjeseci u 2018. i 2019. godini uglavnom pokazuju padnezaposlenosti uz manje oscilacije. Uz nisku razinu nezaposlenosti zanimanjakoja pripadaju rodu 3 imaju i vrlo male godišnje oscilacije u stopi nezaposlenosti,dok su oscilacije u zanimanjima koja pripadaju rodu 2 osjetno veće. Za ovajprijedlog zanimanja međutim najvažnija su zanimanja koja pripadaju rodu 2 idjelomično ona koja pripadaju rodu 3, jer se standard zanimanja razvija zaposlove koje obavljaju stručnjaci s visokim obrazovanjem.Slike 3.1. i 3.2. pokazuju kretanje zaposlenosti u sektoru XVIII po ključnimdjelatnostima. U djelatnostima, poput trgovine, obrazovanja, javne uprave, tekmali dio zaposlenih pripada sektoru Informacije i komunikacije. U većini ostalihdjelatnosti prikazanih na slici 3.1. zanimanja koja pripadaju sektoru Informacija ikomunikacija čine tek dio ukupnog broja zaposlenih. Posebno se to odnosi napodsektor Komunikacija koji ima manje od 1500 ukupno zaposlenih. Oddjelatnosti sa znatnijim brojem zaposlenih koji pripadaju ovom sektoru ističe sedjelatnost knjižnica, arhiva, muzeja i ostalih kulturnih djelatnosti gdje poslovi kojipripadaju podsektoru Informacije čine oko 40% ukupno zaposlenih, dok je brojzaposlenih koji pripadaju podsektoru Komunikacije u ovoj djelatnosti zanemariv.Slično je stanje i u djelatnostima emitiranja programa i izdavačkih djelatnostigdje je udio zaposlenih koji pripadaju sektoru XVIII oko 25%, s time da i ovdjegotovo svi zaposleni dolaze iz podsektora Informacije (Tablica 5.). U djelatnostipromidžba i istraživanje tržišta nešto manje od 20% čine zaposleni koji pripadajusektoru XVIII, s time da je u ovoj djelatnosti udio podsektora Komunikacija neštoveći (oko jedne petine), iako i dalje znatna većina pripada podsektoruInformacije. U ostalim djelatnostima poput djelatnosti članskih organizacija,upravljanja i savjetovanja u vezi s upravljanjem i telekomunikacijama zaposleni uovom sektoru čine manje od 5% ukupnog broja zaposlenih. Ako pogledamodjelatnosti s većim brojem zaposlenih poput javne uprave, obrazovanje ili

Stranica 5 od 20

trgovine na veliko, broj zaposlenih koji pripadaju sektoru XVIII je manji od 1%.

ANALITIČKA UTEMELJENOSTPrikaz analitičkerelevantnosti predloženogstandarda zanimanja

Slika 4.1. Pokazuje broj nezaposlenih za zanimanja Stručnjaci/stručnjakinje zapromidžbu i marketing te Stručnjaci/stručnjakinje za odnose s javnošću. Iz oveslike se ne može pouzdano izvući zaključak o postotku nezaposlenih u ovimzanimanjima, s obzirom da u statistikama HZZ-a nema podataka o ukupnombroju zaposlenih u ovim zanimanjima. Također, znatan broj zaposlenih koji radina ovim radnim mjestima ili na poslovima povezanim s ovim radnim mjestima jezaposlen u drugim djelatnostima i moguće je da se statistički ne vodi pod ovazanimanja. Radi ovih razloga se ne može pouzdano reći kolika je stopanezaposlenosti odnosno zaposlenosti. Radi navedenih razloga broj zaposlenih usektoru nije pouzdan okvir za izračun ovog broja jer uključuje više drugihzanimanja koja nisu povezana s poslovima koji su predmet ovog standardazanimanja, dok broj zaposlenih na navedenim zanimanjima nije dostupan.Ipak Slika 4.1 pokazuje da je broj nezaposlenih gledano u apsolutnom brojurelativno mali, te da je prilično osjetljiv na ekonomska kretanja. Iz Slike 4.1. jevidljivo da je broj nezaposlenih u zanimanjima promidžbe i marketinga porastaonakon 2008. godine, da je počeo padati nakon 2014. godine i da je 2018. godinedosegao razinu iz 2008. godine. Što se tiče broja nezaposlenih u zanimanjimaodnosa s javnošću, taj broj kad se gleda godišnji prosjek nikad nije bio veći od 50i nema posebno izraženih razlika među godinama. Kad se pogleda broj slobodnihradnih mjesta, možemo vidjeti da se njihov broj za zanimanja promidžbe imarketinga u promatranom razdoblju lagano povećao, uz dosta velike oscilacije ida je u 2019. godini dvostruko veći nego 2008. godine ili 2009. godine. Uzanimanjima u odnosima s javnošću taj broj je u cijelom razdoblju vrlo malimeđutim, ovdje se radi o zanimanjima gdje se vrlo vjerojatno tek manji brojradnih mjesta oglašava putem HZZ, a inače se radi o malom broju specifičnihradnih mjesta.Bolju sliku stanja možemo dobiti gledajući kretanje izlazaka iz evidencije iulazaka u evidenciju koji su prikazani na slikama 4.3. i 4.4. Iz slika 4.3. i 4.4.vidljivo je da je za obje skupine zanimanja broj ulazaka i izlazaka iz evidencijeveći pri kraju razdoblja nego na početku. Ulasci u evidenciju mogu biti posljedicagubitka posla, izlaska iz obrazovanja, neispunjavanja uvjeta za ostanak uevidenciji, iseljavanja i slično. Porast broja ulazaka u evidenciju oko 2010. godinemože biti posljedica navedenih razloga, ali može biti i posljedica povećanog brojastudenata u povezanim studijskim programima nakon 2005. godine. Broj ulazakau evidenciju HZZ za zanimanja povezana s promidžbom i marketingom izrazitijeraste nakon 2009. godine, da bi se pri kraju promatranog razdoblja doneklesmanjio. Broj ulazaka u evidenciju HZZ za zanimanja povezana uz odnose sjavnošću raste i 2019. godine je gotovo dva puta veći od onog na početkurazdoblja. Međutim, kad se broj ulazaka u evidenciju i broj izlazaka iz evidencijeusporedi onda je vidljivo da je broj izlazaka iz evidencije jednak ili donekle viši odbroja ulazaka za obje skupine zanimanja u cijelom razdoblju nakon 2013. godine.Kao što možemo vidjeti na slikama 4.5. i 4.6. tek manji udio izlazaka iz evidencijese odnosi na brisanje iz evidencije ili izlazak iz radne snage, dok se najveći dioodnosi na zapošljavanje. U cijelom razdoblju nakon 2010. godine broj izlazaka izevidencije radi zapošljavanja obuhvaća više od tri četvrtine odnosno četiri petineukupnog broja izlazaka iz evidencije za zanimanja promidžbe i marketinga.Godine 2019. taj broj je nešto veći od tri četvrtine, dok je u godinama prije tajbroj bio i veći.Za zanimanja iz skupine odnosa s javnošću broj izlazaka iz evidencije, nakonpada u 2010. i 2011. godini raste i 2019. godine je veći gotovo deset puta uodnosu na 2011. godinu, iako se, gledano u apsolutnim brojevima, radi orelativno malom broju zapošljavanja (oko 70). U svakom slučaju, za obje skupinezanimanja možemo vidjeti da se najveći broj izlazaka iz evidencije odnosi nazapošljavanje. Isto tako, kad se obje skupine zanimanja pogledaju zajedno brojnovozaposlenih u jednoj godini iznosi tek nešto manje od 400, s time da se udiozapošljavanja u zanimanja koje se bave odnosima s javnošću s vremenompovećava.

Utemeljenost standardazanimanja na temeljuodabranih pokazateljatržišta rada

Standard zanimanja se kreira za zanimanje koje je kroz manji broj radnih mjestaprisutno u velikom broju organizacija unutar različitih sektora i djelatnost poštose odnosi na specijaliziranu djelatnost (odnosa s javnošću i javnih komunikacija)koja je sastavni dio radnog procesa u širokom spektru djelatnosti i posebna

Stranica 6 od 20

organizacijska cjelina u gotovo svim većim tvrtkama ili organizacijama u javnojupravi, uslugama, industriji te javnim tvrtkama, te u specijaliziranim manjimtvrtkama koje se bave ovom djelatnošću.Analitički dokumenti strukovnih udruženja opisani u dijelu obrasca koji se odnosina strateško utemeljenje standarda zanimanja navode da se u budućnosti možeočekivati da će se sektor odnosa s javnošću više oslanjati na digitalnekomunikacije i društvene mreže, te da će poslovi u odnosima s javnošćuuključivati stručnjake koji će kombinirati vještine odnosa s javnošću s vještinamadigitalnih komunikacija. S druge strane, poslove u odnosima s javnošću strateškidokumenti priloženi ovom obrascu povezuju sve više s javnim zagovaranjem iupravljanjem identitetom i brendovima, pa i lobiranjem. S obzirom da se opsegposlova u ovom sektoru širi i da se opis radnih mjesta usložnjava, nije mogućesasvim precizno zahvatiti sva radna mjesta povezana uz ove poslove ustatistikama zaposlenosti. Međutim, spomenuti analitički dokumenti sektorapredviđaju uz širenje opsega poslova, potrebu za dodatnim vještinama ipovećanje zaposlenih na ovim poslovima kako bi se odgovorilo na povećanezahtjeve.Nadalje, s obzirom da se standard zanimanja predlaže za poslove koje ipak radirelativno mali broj zaposlenih, postojeće statistike tržišta rada nužno nećepokazati veliko i naglo povećanje broja zaposlenih, što to može biti slučaj koddrugih standarda zanimanja. Pošto se u sektoru odnosa s javnošću radi odinamičnom i konkurentnom tržištu rada za očekivati je da će veće kretanjebroja zaposlenih biti između tvrtki unutar sektora nego kroz povećanje brojazaposlenih koje s obzirom na malu ukupnu veličinu sektora neće izgledatiznačajno u usporedbi s brojem zaposlenih u ostalim sektorima. Stoga statistikezaposlenosti za pojedina zanimanja i djelatnosti vjerojatno ne mogu dati potpunusliku trendova zapošljavanja. Također, mali broj zaposlenih na ovim poslovima injihova raspršenost među djelatnostima otežava prikupljanje pouzdanihstatistika iz dostupnih izvora (HKO portal i HZZ statistike) za zaposlenost naposlovima povezanim uz ovaj standard zanimanja s obzirom da je moguće da sedio zaposlenih na ovim poslovima ili vrlo srodnim poslovima drugačije statističkiklasificira. Dodatni problem u ovom segmentnu je da Hrvatska udruga odnosa sjavnošću ne vodi vlastite statistike o zaposlenosti u djelatnosti odnosa sjavnošću.Što se tiče dostupnih statističkih pokazatelja, Slike 5.1. i 5.2. pokazuju kretanjebroja zaposlenih u djelatnostima u kojima imamo veći broj zaposlenih upodsektoru Komunikacije za koji se može pretpostaviti da je najviše povezan uzpredloženi standard zanimanja. Slika 5.1. pokazuje kretanje zaposlenih unutarsektora XVIII u djelatnosti promidžba i odnosi s javnošću za cijeli sektor,podsektor Komunikacije i zanimanja koja pripadaju rodu 2 unutar sektora. Slika5.2. pokazuje iste podatke za djelatnost javna uprava, obrana i obvezno socijalnoosiguranje. Obje slike pokazuju da je broj zaposlenih u ovim djelatnostima kojipripadaju sektoru XVIII relativno mali, što posebno vrijedi za djelatnost javneuprave koja broji više od sto tisuća zaposlenih a u sektoru Informacije ikomunikacije ima između 600 i 700 zaposlenih. U podsektoru Komunikacije je usvakoj od spomenutih djelatnosti zaposleno oko 200 ljudi, i ovaj broj je relativnostabilan u razdoblju od 20 mjeseci u 2018. i 2019. godini. Sve druge djelatnostizapošljavaju manje od 100 zaposlenih u podsektoru Komunikacije (Tablica 5.), i sobzirom na mali broj zaposlenih raspršen u više zanimanja teško je donositizaključke o trendovima. Iz Tablica 6.1. i 6.2. vidi se kretanje izlazaka izevidencije, odnosno zapošljavanje u djelatnostima za zanimanjaStručnjak/stručnjakinja za promidžbu i marketing te Stručnjak/stručnjakinja zaodnose s javnošću koji podržavaju ovaj zaključak, ali i pokazuju da su poslovipovezani uz ovaj standard zanimanja prisutni u svim djelatnostima, iako urelativno malom broju, što se može uzeti kao pokazatelj značajnosti ipotencijalnog budućeg rasta koji će povećanje sofisticiranosti ekonomskihaktivnosti tražiti.

Dokumenti koji supriloženi prijedlogu

Anketa poslodavaca kodovi ključnih poslova i vještina

Izvještaj ankete poslodavaca

Popis poslodavaca koji su sudjelovali u anketi poslodavaca

Izvještaj s fokus skupine

B. PRIJEDLOG STANDARDA ZANIMANJAStranica 7 od 20

Opis zanimanja ili skupakompetencija (jednog iliviše) koje/koji će seregulirati standardnom

Specijalist/specijalistica za odnose s javnošću upravlja unutrašnjom i vanjskomkomunikacijom organizacije, komunikacijom sa vanjskim dionicima te se baviupravljanjem javnom slikom organizacije u cilju stvaranja pozitivne reputacijeorganizacije.Specijalist/specijalistica za odnose s javnošću savjetuje klijente u aktivnostima upodručju strateških komunikacija i upravljanja odnosima s javnošću, predlaže iizrađuje komunikacijske strategije, prati događaje i radi analize za potrebeklijenata. Izrađuje strategiju te organizira i provodi aktivnosti javnog zagovaranjainteresa klijenata.Specijalist/specijalistica za odnose s javnošću savjetuje klijenata u upravljanjukomunikacijama u rizičnim i kriznim situacijama, izgradnje i očuvanja reputacijete odnosa s javnošću i medijima u kriznim i rizičnim situacijama.Specijalist/specijalistica za odnose s javnošću obavlja poslove istraživanja ianalize komunikacijskih kanala i sadržaja. Identificira izvore podataka i prikupljapodatke, provodi obradu i analizu podataka, priprema dokumente, analize iizvještaje, izrađuje prezentacije i druge materijale za razne korisnike, publike ijavnosti.Specijalist/specijalistica za odnose s javnošću obavlja poslove osmišljavanja iprovedbe programa sponzorstva i donacija, upravljanja vizualnim identitetom,vođenja društveno odgovornog poslovanja te upravljanja brendovima, imidžom ireputacijom klijenta.Specijalist za odnose s javnošću kreira i organizira događanja, upravlja njihovomprovedbom te organizira promotivne aktivnosti i komunikaciju s medijimavezanu uz događanje.Specijalist za odnose s javnošću osmišljava i provodi projekate, izrađujeproračune projekata, radi projektno izvještavanje te komunicira s drugimčlanovima projektnog tima.Specijalist za odnose s javnošću radi na osmišljavanju i izradi edukativno-informativnih materijala, organizira održavanje edukativnih radionica i treninga.

Procijenjena razinakvalifikacije prema HKO-u

7.1

Upravljanje internim ieksternim komuniciranjemte komunikacijskimkanalima

- Poznavati komunikacijske vještine, interpersonalnukomunikaciju, javne nastupe i nastupe u medijima- Poznavati tehnike i alate u odnosima s javnošću

- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Upravljati timovima i projektima

- Poznavati osnove marketinških komunikacija

- Koristiti računalne programe i alate za upravljanjesadržajem- Poznavati teorijske aspekte odnosa s javnošću

Upravljanje odnosima smedijima i novinarima

- Poznavati osnove novinarstva i djelovanja medija

- Poznavati komunikacijske vještine, interpersonalnukomunikaciju, javne nastupe i nastupe u medijima- Pisano se uvjerljivo izražavati

- Organizirati i prezentirati sadržaj

- Poznavati tehnike i alate u odnosima s javnošću

- Poznavati metode prikupljanja podataka iz raznihizvora- Poznavati teorijske aspekte odnosa s javnošću

Upravljanje kriznimkomuniciranjem





- Poznavati djelovanje tržišta

Popis ključnih poslova naradnom mjestu ipripadajućih pojedinačnihkompetencija potrebnih zarad na jednom ili višeradnih mjesta

Stranica 8 od 20

- Poznavati političke aktere i procese

- Poznavati regulaciju i pravni okvir

- Poznavati teorijske aspekte odnosa s javnošću

Izrađivanjekomunikacijskih strategija,planova i projekata





- Upravljati timovima i projektima





- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Poznavati teorijske aspekte odnosa s javnošću

Osmišljavanje i kreiranjesadržaja za raznekomunikacijske kanale

- Pisano se uvjerljivo izražavati



- Koristiti računalne programe i alate za upravljanjesadržajem- Poznavati teorijske aspekte odnosa s javnošću


- Poznavati digitalne tehnologije

Provođenje istraživanja ianaliza

- Poznavati metode istraživanja i analize



- Poznavati osnove društvenih znanosti, posebicesociologije i psihologije- Poznavati regulaciju i pravni okvir

- Poznavati metode prikupljanja podataka iz raznihizvora

Upravljanje odnosima sdionicima i javnostima



- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima

Strateško savjetovanje iprocesno upravljanje



- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Upravljati timovima i projektima




- Poznavati politički sustav Hrvatske i način

Stranica 9 od 20

djelovanja Europske unije

- Poznavati menadžerske vještine i procese

Javni poslovi i lobiranje - Poznavati osnove novinarstva i djelovanja medija

- Poznavati komunikacijske vještine, interpersonalnukomunikaciju, javne nastupe i nastupe u medijima- Organizirati i prezentirati sadržaj





- Poznavati etičke standarde i kodekse

- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Poznavati politički sustav Hrvatske i načindjelovanja Europske unije

Upravljanje identitetom,reputacijom i imidžom








- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Poznavati teorijske osnove upravljanja identitetom iimidžom

Upravljanje brendovima - Poznavati osnove novinarstva i djelovanja medija




- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Poznavati teorijske osnove kreiranja brendova iupravljanja brendovima

Upravljanje društvenoodgovornim poslovanjem

- Poznavati komunikacijske vještine, interpersonalnukomunikaciju, javne nastupe i nastupe u medijima- Upravljati timovima i projektima




- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Poznavati menadžerske vještine i procese

Upravljanje projektima - Pisano se uvjerljivo izražavati


- Strateški planirati i upravljati komunikacijskim

Stranica 10 od 20

procesima




Provođenje edukacija - Poznavati osnove novinarstva i djelovanja medija





- Poznavati osnove društvenih znanosti, posebicesociologije i psihologije- Poznavati tehnike educiranja

Poznavanje medija ikomunikacija (Informacije ikomunikacije)




- Poznavati etičke standarde i kodekse

- Poznavati teorijske osnove upravljanja identitetom iimidžom- Poznavati teorijske aspekte odnosa s javnošću

- Poznavati teorijske osnove kreiranja brendova iupravljanja brendovima

Komuniciranje iupravljanje sadržajem(Informacije ikomunikacije)



- Strateški planirati i upravljati komunikacijskimprocesima- Poznavati komunikacijske vještine, interpersonalnukomunikaciju, javne nastupe i nastupe u medijima- Koristiti računalne programe i alate za upravljanjesadržajem- Poznavati digitalne tehnologije

Poznavanje poslovnogokruženja (Informacije ikomunikacije)


- Poznavati osnove društvenih znanosti, posebicesociologije i psihologije- Poznavati regulaciju i pravni okvir


- Poznavati politički sustav Hrvatske i načindjelovanja Europske unije

Istraživačke kompetencije(Informacije ikomunikacije)

- Poznavati metode istraživanja i analize

- Poznavati metode prikupljanja podataka iz raznihizvora

Kompetencije vođenja(Informacije ikomunikacije)


- Poznavati tehnike educiranja


Popis skupovakompetencija spripadajućimkompetencijama

Uvjeti rada Psihomotorne vještine važne za obavljanje ovog posla prema iskazimaposlodavaca su sposobnost održavanja usmjerene pažnje i vrijeme reakcije.Ostale psihomotorne vještine su manje važne, pri čemu je umjereno važnakoordinacija vida i pokreta te spretnost ruku i prstiju.Mjesto rada za predloženi standard zanimanja prema iskazima poslodavaca je uvećini slučajeva zatvoreni prostor, a donekle i kombinacija otvorenog i

Stranica 11 od 20

zatvorenog prostora, dok se otvoreni prostor ne javlja kao mjesto rada. Kaojedino obilježje radnog mjesta koje može biti potencijalni izvor rizika umjetnarasvjeta.Što se obilježja radnog vremena tiče, prevladava potreba za povremenim radomnavečer, radom subotom te radom nedjeljom i praznikom. Rjeđe je istaknutapotreba za povremenim noćnim radom.Što se tjelesnih aktivnosti vezanih uz radno mjesto ističe se potreba zadugotrajnim sjedenjem dok se druge tjelesne aktivnosti na radnom mjestu nejavljaju.

REVIZIJA STANDARDA ZANIMANJAPrijedlog roka do kojeg sestandard zanimanja možekoristiti za predlaganjestandarda kvalifikacija iskupova ishoda učenja

31.12.2030.

SLIKE KOJE SU PRILOŽENE ZAHTJEVU1. Tablica 1. Profil sektora18. Informacije ikomunikacije – brojzanimanja i brojobrazovnih programa

2. Tablica 2. Zaposlenost inezaposlenost u sektoruXVIII i podsektorimaukupno i po spolu

Stranica 12 od 20

3. Tablica 3. Stupanjraspršenosti sektorskihzanimanja pogospodarskimdjelatnostima

4. Tablica 4. Udiozaposlenih i nezaposlenihu sektoru XVIII ipodsektorima po rodovimazanimanja

5. Tablica 5. Brojzaposlenih u sektoru ipodsektorima podjelatnostima u sektoruXVIII

Stranica 13 od 20

6. Slika 1.1. Dobneskupine zaposlenih pospolu u sektoru XVIII - svirodovi (Izvor: http://hkosektor.mrms.hr)

7. Slika 1.2. Dobneskupine zaposlenih pospolu u sektoru XVIII - rod2 (Izvor: http://hkosektor.mrms.hr)

8. Slika 2.1. Mjesečnepromjene stopenezaposlenosti u sektoruXVIII i ukupnenezaposlenosti - svi rodovi(Izvor: http://hkosektor.mrms.hr)

Stranica 14 od 20

9. Slika 2.2. Mjesečnepromjene stopenezaposlenosti u sektoruXVIII i ukupnenezaposlenosti - rod 2(Izvor: http://hkosektor.mrms.hr)



Stranica 15 od 20

12. Slika 3.1.Zapošljavanje u ključnmdjelatnostima za sektorXVIII - djelatnosti do 20tisuća zaposlenih (Izvor:http://hkosektor.mrms.hr)

13. Slika 3.2.Zapošljavanje u ključnmdjelatnostima za sektorXVIII - djelatnosti iznad 20tisuća zaposlenih (Izvor:http://hkosektor.mrms.hr)

14. Slika 4.1. Registrirananezaposlenost za srodnazanimanja premapodacima HZZ (Izvor:https://statistika.hzz.hr/)

Stranica 16 od 20

15. Slika 4.2. Prijavljenaslobodna radna mjesta zasrodna zanimanja premapodacima HZZ (Izvor:https://statistika.hzz.hr/)

16. Slika 4.3. Ulasci uevidenciju za srodnazanimanja premapodacima HZZ (Izvor:https://statistika.hzz.hr/)

17. Slika 4.4. Izlasci izevidencije za srodnazanimanja premapodacima HZZ (Izvor:https://statistika.hzz.hr/)

Stranica 17 od 20

18. Slika 4.5. Razloziizlaska iz evidencijestručnjak-stručnjakinja zapromidžbu i marketing(Izvor: https://statistika.hzz.hr/)

19. Slika 4.6. Razloziizlaska iz evidencijestručnjak-stručnjakinja zaodnose s javnošću (Izvor:https://statistika.hzz.hr/)

20. Slika 5.1. Sektor XVIIIbroj zaposlenih udjelatnosti promidžba iodnosi s javnošću usektoru XVIII (Izvor: http://hkosektor.mrms.hr)

Stranica 18 od 20

21. Slika 5.2. Sektor XVIIIbroj zaposlenih udjelatnosti javna uprava,obrana i obvezno socijalnoosiguranje (Izvor: http://hkosektor.mrms.hr)

22. Tablica 6.1.Zapošljavanje podjelatnostima Stručnjaci-stručnjakinje za promidžbui marketing (Izvor: https://statistika.hzz.hr/)

23. Tablica 6.2.Zapošljavanje podjelatnostima Stručnjaci-stručnjakinje za odnose sjavnošću (Izvor: https://statistika.hzz.hr/)

PREGLED KOMPETENCIJA U KLJUČNIM POSLOVIMA I SKUPOVIMAKOMPETENCIJA

Kompetencije u ključnimposlovima koje nisuraspoređene u skupovekompetencija

Sve kompetencije iz ključnih poslova su raspoređene u skupove kompetencija

Stranica 19 od 20

Kompetencije u skupovimakompetencija koje se nespominju u ključnimposlovima

Nema kompetencija u skupovima kompetencija koje se ne pojavljuju u ključnimposlovima

___________________________________Zoran Kurelić

Stranica 20 od 20

Documents

ZAHTJEV ZA UPIS STANDARDA ZANIMANJA A. OPĆI PODACI I …