Acerol Mittal organizuje sajam zdrave hrane

Dani pčelarstva subotica

Sajam meda u Tešnju

Potencijal pčelarstva općine Zenica

RIJEČ UREDNIKACerić DinoPredsjednik pčelarskog udruženja API – ZE Zenicaceric.dino@gmail.com

Ovaj bilten je napravljen u saradnji sa mojim prijateljima pčelarima, kojima ovim putem želim zahvaliti za nesebičnu saradnju i podršku. Želio bih da sve pčelare, a i ljude koje interesuje pčelastvo, informišem o benefitima ovog najslađeg hobija na svijetu. Najveći doprinosi jednog Udruženja u pčelarstvu su druženje i nova saznanja, čega u proteklim godinama nije nedostajalo. Upravo zato, druženja na raznim predavanjima i posjete pčelinjacima su jedna od najvažnijih aktivnosti. Između ostalog, tu su i posjete susjednim udruženjima, organizovanje pčelarske škole, organizovanje dobrovol jnih akci ja, marketing u pčelarstvu, saradnja sa građanima i mnoge druge aktivnosti. Volio bih da pomenem i sve svoje pčelarske prijatelje, ali za nešto takvo ni osrednja knjiga mi ne bi bila dovoljna. Saradnja sa svjetskim apiterapeutima i njihovi savjeti, putem interneta, umnogome su izoštrili poznavanje pčelarskih proizvoda i samu ekološku proizvodnju. S obzirom da Bosna i Hercegovina još uvijek ima veoma čistu i nezagađenu prirodu, nije se bilo teško odlučiti kojoj grupi pčelara pripadaju pčelari našeg Udruženja. Sama geografska pozicija i r a z n o l i k o s t b i l j n e f l o r e , bosanskohercegovački med postavlja u vrh ljekovitih svjetskih medova. Nažalost, radi s l a b e e d u k a c i j e p č e l a ra i s l a b e informiranosti građana, ne možete često čuti da je naš med u inostranstvu osvojio nekoliko zlatnih medalja. Očito je da veoma

malo cijenimo svoj, extra kvlitetan proizvod. Nažalost i neorganizovanost pčelara utiče na takve rezultate pa Vlada nema nekog velikog sluha za proizvođače meda. Nove bolesti pčela dolaze i kod nas, a o pesticidima koji se koriste nemilice, ne želim ni da govorim. Koliko su samo pčelinjaka potrovali pesticidi, njihovom neadekvatnom upotrebom. Ako znamo da je najvažnija funkcija pčela oprašivanje, onda se možemo zabrinuti zbog nestajanja pčela. Naime pčele opraše dvije trećine biljaka na ovoj planeti, a jedna trećina je direktno ovisna samo o njima. Zamislite da na vašoj trpezi nestane dvije trećine namirnica? Da li bi bili zabrinuti? Mnogi pčelu smatraju običnim sakupljačem meda, ali ona ni približno nije samo to. Med, kao najpoznatiji pčelinji proizvod, ima najrasprostranjeniju upotrebu, ali još bolji i vrijedniji su polen, matična mliječ i propolis. Naše nane su znale umakati cucle u propolis kada su djeci rasli zubići, da bi im olakšali bolove. Polen se danas koristi u liječenju oboljenja prostate. Matična mliječ, odnedavno poznata kao rojall jely, ima fantastičnu energetsku i nutritivnu vrijednost. Zapadna medicina se sve više okreće prirodnim resursima i uviđa da najefikasnije dejstvo imaju prirodni preparati. Da li smo mi zaboravili slušati naše pretke koji su to od davnina poznavali, bolje od naučnika? Dovoljan je pokazatelj činjenica da upotreba meda smanjuje rizik od srčanih oboljenja čak za 40%, a od onih najružnijih čak 60%. Ipak možemo se pohvaliti da smo zemlja koja ima tradiciju upotrebe meda i da smo na šestom mjestu u Evropi po potrošnji meda po glavi stanovnika. Nastavite tradiciju naših starih djedova i upotrebljavajte med. Ako ste u mogućnosti, nabavite nekoliko košnica i proizvodite ga za svoju porodicu, vratit će vam se u zdravlju vaših najmilijih.

Udruženje pčelara“API-ZE“ Zenica je 02.03.2011. godine redovno, kao i svake godine, održalo skupštinu. Ovoga puta je to bila i izborna skupština, a održana je u prelijepoj sali općine Zenica. U ovoj Sali, izvršna i zakonodavna vlast Općine stvara takav politički ambijent koji Zenici daje novi pozitivan imidž. Ustupanjem sale zeničkim pčelarima, čelnici Općine su pokazali da su spremni pomagati pčelare Zenice, kao što su to činili i do sada, u više navrata.U sali se okupilo preko stotinjak posjetilaca pčelara, a bilo je gostiju, predstavnika štampe i televizije. Rad skupštine je otvorio dugogodišnji predsjednik udruženja Mithat Serdarević, koji je jedanaest godina uspješno vodio Udruženje pčelara Zenice.Prisutne je informisao šta je to rukovodstvo Udruženja uradilo u proteklom periodu i koje su aktivnosti vođene. Naveo je da se redovno održavao „Okrugli sto“, svake srijede, održan je kurs za pčelare početnike, kroz koji je prošlo devetnaest novih pčelara. Organizovane su posjete sajmovima, pčelinjacima i izleti u toku predhodne godine, a i posjete bolesnim članovima našeg Udruženja. Izvjestio je prisutne i o nastupima naših pčelara u medijima, kao i WEB sajtu Udruženja, koji je veoma posjećen, kako u BiH, tako i u zemaljama bližeg okruženja.Naveo je da su u toku godine učešće u radu okruglog stola uzeli pčelari našeg Udruženja, kao i gosti-predavači. Iz udruženja je bilo 24 predavača, a gosti su bili: Rašid Zorlak, Armin i Mirza Nurkić, Abdulah Vejzović, Živoslav Stojanović, Hasan Smailbegović i Abdulah Maloglu (Turska). Pošto je tradicija udruženja da svoje predavače nagradi poklonom,onda je svaki predavač od udruženja dobio knjigu „PČELARSTVO-ilustrovani priručnik“ autora Rajka RadivojcaU daljem toku održavanja skupštine dodijeljena su priznanja članovima Udruženja koji su u proteklom periodu dali svoj doprinos u afirmaciji rada Udruženja i to:

Ejub Čičak i Šukrija Subašić (posthumno), Nusret Brka, Halid Bečirhodžić i ZAHVALNICE:

Hasan Alajbegović Muharem Šeper, Dino Cerić i Mato

Jelović Mithat

Serdarević, Besim Husejnagić, Hajrudin Kustura, Safet Gurda i Milko BakovićNakon dodjele nagrada predsjednik kandidacione komisije Hajrudin Kustura je predložio Dinu Cerića za novog predsjednika Udruženja. Prijedlog je dat na glasanje i Dino j e j e d n o g l a s n o i z a b ra n z a n o v o g predsjednika. Novoizabrani predsjednik se obratio prisutnima na skupštini i zahvalio se na ukazanom povjerenju i napomenuo da će nastojati da ovo Udruženje i u budućem radu bude jedno od najaktivnijih udruženja pčelara u BiH, kao što je i do sada bilo.Na ovu skupštinu je pozvan eminentni pčelar praktičar Rajko Radivojac koji uživa veliki ugled u BH pčelarstvu.On je promovirao svoju prvu knjigu i održao predavanje na temu“Zablude u pčelarstvu“.Rajko je oduševio sve prisutne na skupštini. kao poznavalac pčela i pčelarstva, jednostavnošću i orginalnošću izlaganja svoje teme i prezentacije pozitivne pčelarske prakse.Nakon skupštine je nastavljeno druženje pčelara i gostiju, koji su nastavili priču o pčelama i pčelarstvu.

PLAKETU:

POČASNI ČLANOVI UDRUŽENJA:

IZBORNA SKUPŠTINA UDRUŽENJA PČELARA “API-ZE“ ZENICA 2011. GODINE

Midhat Serdarević, član udrženja API-ZE Zenica

Sedmica zdravlja u Acerol Mittal firmama je dugogodišnja tradicija. Prvi put su iz tog preduzeća pozvali i nas pčelare da se predstavimo na Sajmu zdrave hrane. S obzirom da nisu imali neko iskustvo u našem gradu zamolili su nas da im pomognemo u organizaciji i odabiru gostiju. Naravno da smo drage volje pozvali najpopularnije pčelare i udruženja. Neki nam se nisu odazvali, radi kratkog roka za pripremu, ali ipak smo uspjeli sakupiti dovoljan broj izlagača. Saradnja je bila na obostrano zadovoljstvo pa smo za sljedeću godinu dogovorili mnogo veći sajam . Nažalost, mjesto sajma je već bilo određeno u krugu preduzeća pa je broj posjetilaca bio ograničen. Ipak posjetilaca je bilo sasvim dovoljno pa je preko 800 ljudi vidjelo ovaj sajam. Delegacija MITTAL – a je bila prezadovoljna dok su pregledali štandove sa pčelinjim proizvodima. Nadamo se nastavku prijatne saradnje sa ovim gigantom.

Acerol Mittal organizuje sajam zdrave hrane

Na šetalištu pored Plave fontane, u centru S u b o t i c e , o d r ž a n a j e t r o d n e v n a manifestacija "Dani pčelarstva" na kojoj su učestvovali proizvođači meda iz Srbije, Hrvatske, Mađarske i Bosne I Hercegovine.

U Suboticu smo stigli uoči samog otvaranja manifestacije.Tu nas je srdačno dočekao domaćin i organizator, a ujedno i predjsednik Udruženja "PČELA", ŽIVOSLAV STOJANOVIĆ. Na bini je svečano izjavio da su stigli prijatelji, pčelari iz Udruženja „API-ZE“ iz ZENICE, BiH. Bilo je lijepo čuti gromoglasan aplauz dobrodošl ice. Manifestaciju su upotpunile mažoretkinje i vitezovi meda. Najveću pažnju su privukle prošlogodišnja i nova Kraljica meda, koja se bira svake godine. U žiriju, pri izboru nove Kraljice, bio je i naš pčelar iz „API-ZE“.

U Subotici živi dosta različitih nacionalnosti. Nedavno je izgrađena i džamija. Izgradnji je

STOJANOVIVIĆ.Ć. Na bini je svečano izjavio da su stigli prijatelji, pčelelarari i iz Udruženja „API-ZE“ iiiizz ZZEENNICE, BiH. Bilo jjee lijepo čutigggromoglassaann aplauz dobrooddošl ice.MMaMaM nifestaciju su upuppototpunile mažoretkininjeje i iviv ttteeeeezzzzovovi meda. Najveću papažnžnjuj su privukle

prprošoššoo lologodišišnjnja a i nova Krralaljijica medada,, koja se biirrrra aaa ssvakake e ggododinine.e. UU U žiiririjuju, ppri izzboboborururur nonon vve KKKKKKKrralaljiijiicece, bibio je i naš pčpčelelarar iziziz „„„APAPI-I-ZEZEZEE“““.

U UU SuuSuSuSuSuSuSubobobb titticiicici žižižž vivi ddoossstttaa aa rrrrazzzllillliiiičččiiičččččičič ttitih h nananaan ccciiciciiionononnonnnalalalallalaaallalalalaaaalaaaa nononononononossssssstitititiitiiti.. ....NeNNeeNeNN dadadaddadadaaavnvnnvvvv o oooo jeeeejeeee izizizizizgrgrggrggg aaađađenenna a a ii džddžamamammijijjjijjaa.a.aa IzIIzzIIzzgggggrgrrrrrrrrgrrrrggradaaaaaadaddddaddaddadadadadadaddaaadnnnjnjnjnnnnnji i jejee

DANI PČELARSTVA SUBOTICA

dosta pomogao i naš domaćin Živoslav, koji je arhitekta po struci. Obišli smo i sinagogu, na kojoj se vrši restauracija, i staru pravoslavnu crkvu iz koje su svako malo izlazili mladenci, sjedali u kočije i uz svirku trubača odlazili.

Poslijepodne smo bili pozvani na ručak. Tu je održan i regionalni sastanak inostranih i domaćih pčelara u vidu okruglog stola. Bili su tu pčelari iz Vojvodine, Hrvatske, BiH, Mađarske i Rumunije. Pričalo se o međunarodnoj saradnji, kako riješiti p o sto j e ć e p ro b l e m e i p o b o l j š at i komunikaciju među pčelarima u regionu.

Predveče, atrakcija manifestacije, trbušni ples uz zvuke orijentalne muzike. Mnogobrojni gledaoci su uživali. Na konaku smo bili u predivnoj vili na Paliću. Lijepo smo se družili sa vlasnikom vile, koji je bio više nego gostoprimljiv. Sjedilo se do kasno u noć. Jutarnja kafa je bila

dogovorena kod Žike, preko puta vile. Domaćica je uz kafu pripremila i med od ciganskog perja. Poslije prijatne kućne atmosfere skoknuli smo i do Palićkog jezera. Subotica zaista može mnogo pružiti turistima. Gdje god se okreneš, sve je odmor za oči i dušu. U blizini jezera se nalazi ZOO vrt, koji je po površini bio najveći u bivšoj Jugoslaviji. Mi ne bi bili mi da nismo zagazili i na taj teritorij. Raj za djecu, a i za nas odrasle. Sreća da su kapaciteti bili prepunjeni pa smo jedva izašli iz vrta.

Dok smo boravili u Subotici, upoznali smo i našeg zemljaka Mehu Glavaša. Meho se pokazao kao pravi Bosanac. Ugostio nas je priredivši obilan ručak. Pričao nam je o sudbini koja ga je dovela do Subotice, gdje je osnovao i porodicu. Poslije ručka i druženja, krenuli smo nazad prema našoj Zenici, puni lijepih utisaka. Autor teksta: Abdurahman Hodžićčlan Udruženja „API-ZE“ Zenica

MOJ NACIN SAKUPLJANJA POLENA (Cvetnog praha)

U zavisnosti od mesta postavljanja na košnici, u praksi se koriste dve osnovne vrste sakupljača cvetnog praha, i to: unutrašnji i spoljni.Ja korist im sistem sakupljanja sa unutrašnjim sakupljačima, različitih modela. Time se bavim petnaest godina i mogu reći da je svaki model poseban, i po svojim dobrim karakteristikama i manama. Kod profesionalnog načina sakupljanja polena, a tu mislim na konstantno prisustvo uključenog skidača moram da rešim nekoliko problema, a to su :

Izbor lokacije ( lokacija sa što većim prisustvom biljaka koje daju polen). Najbolje lokacije su u blizini reka, žbunastih kanala i naravno livada industrijskog bilja, drveća(uljana repica, suncokret, kesten, lipa itd.)

Tip košnica koji koristim (LR-isključivo). Zašto baš LR? Pa zato što je prikladna za velike manerve legla i naravno zbog v e l i ke p r e d n o s t i p o d n j a č e s a unutrašnjim skidačima.

Jačinu društva.

Kad kažemo imam jaka društva, mislimo uglavnom na puno ramova legla. Upravo to je osnova problema pri sakupljanju polena sa takvim društvima. Ako znamo da su društva sa puno legla u proseku sa 9-13 ramova i da pčele donose puno više nektara, to je u redu, međutim kod skidanja polena to može biti problem.

Veoma je bitno da obratim pažnju na puno legla iz razloga što zatvoreno leglo stvara zasićenost pčela za potrebom polena, što mi pravi problem. Taj problema rešavam tako

da minimalizujem deo zatvorenog legla, uklanjam ga, (pravim roj ili dodajem slabijem).

E sad, pitanje je šta mi je cilj? Cilj mi je da dobijem što više otvorenog legla.Tako stvaram potrebu da se pčele angažuju više, a da biste dobili što više legla potrebno je da ste predhodno izabrali dobru lokaciju ili minimalnu prehranu, ne veću od jednog decilitra sirupa 1:1, na svaki drugi ili treći dan (naravno ako za to ima potrebe zbog smanjenog unosa nektara). Malom prehranom dobijate da matica više leže.

Nemojte se iznenaditi , ako roj koji ste napravili daje više polena od standardnog društva.

Kod konstantnog sakupljanja polena, veliku pažnju morate da obratite i na trutove, što rešavate sa otvorom na nastavku ili podnjači. To je rupa veličine 18 - 22 milimetara u koju stavljate crevo za vodu ili medicinski špric, naravo zasečen na kraju. Potrebno je da viri bar 8 cm od nastavka. Na ovaj način omogućavamo trutovima, koji su se izlegli u košnici, da neometano iziđu van, ali da se ne mogu vratiti kroz mrežicu sakupljča polena.

Sakupljeni polen pohranjujem tako što ga zamrzavam u svježem stanju na -18 stepeni C, a za veću distribuciju i sajmove, mogu ga osušiti u sušari.

Duško Trkulja, Šid

Ljubav prema pčelarenju počinje od osnovne škole, kada sam kao dječak sa ocem napravio prve korake u svijetu pčelarstva i od tada sam aktivno uključen u razvoj pčelarstva na ovim prostorima. Pčelarim stacionirano u okolini Zenice, na većoj nadmorskoj visini, gdje egzistira livadska paša.

S obzirom na promjenjive klimatske uslove i novije bolesti pčela, opredjelio sam se na prirodni sistem pčelarenja, možda čudno, ali profitabilno I uspješno.

Na mom pčelinjaku stub odbrane od bolesti pčele, kao i varoe, glavnu ulogu igra pčela, a ja svakodnevno nadgledam i divim se snazi i umjeću odbrane pčelinje zajednice.

Pčelarim sa DB i LR košnicama i bavim se prodajom prirodnih rojeva.

Dugogodišnji sam član Udruženja „API-ZE“ i posebno sam bio počastvovan kada su mi došle u posjet kolege iz Udruženja, na čelu sa sadašnjim i bivšim predsjednikom, Dinom Cerićem i Midhatom Serdarevićem. Interesantno za taj dan je to što sam imao jedan roj na grani u voćnjaku, te sam iskoristio priliku da prezentiram pripremu roja za prodaju, što ću i ukratko opisati.

Roj se smješta u noviju košnicu sa neizgrađenim satnim osnovama, urađenim na ručnoj presi od čistog voska. Kada se pčele smire pristupa se čišćenju od varoe , tako da pčelinja zajednica starta na zdravoj podlozi i 100% čista od varoe, što daje eksplozivni rad mladog roja.

Ovim principom rada u mom pčelinjaku uvijek su mlade prirodne matice, jake i zdrave zajednice.

Autor teksta: FIKRET OKANčlan Udruženja „API-ZE“ Zenica

U Tešnju 03.09. 2011. god. održan je sajam pčelarstva,pčelarskih proizvoda i ljekovitog bilja, koji je organizovalo Udruženje građana pčelara "PČELA" Tešanj. Na sajmu je prisustvovalo dvadesetak izlagača sa veoma dobrim asortimanom pčelinjih proizvoda. Ujedno, bila je to dobra prilika da se pčelari upoznaju i razmijene mišljenja i iskustva te da se, uz lijepo druženje i ćaskanje, konzumiraju i ocijene proizvodi . Sajmu je prisustvovalo više pčelarskih udruženja , među njima i UG "APIZE" Zenica, koje predvodi Dino Cerić. U zgradi općine Tešanj održano je predavanje na kom je bio prisutan veliki broj pčelara. Interesantno je bilo da su ovom skupu u znatnom broju prisustvovale žene pčelari, te kantonalni i federalni predstavnici.

Skup je pozdravio predsjednik Udruženja pčelara "PČELA" Tešanj, gospodin Senad Ahmić te upoznao pčelare o dosadašnjim aktivnostima kao i programom rada Udruženja u narednom periodu. Održano je predavanje pčelara praktičara ,gosp. Vejzović Abdulaha, na temu "Dobivanje mlade matice bez gubitka prinosa". Pored sajma pčelarstva u Tešnju, istog dana održan je i drugi Etno-festival sa veoma bogatim sadržajem. Pored bosanskih jela koja su bila na raspolaganju, upriličen je kulturni program te izlaganje bosanske nošnje i drugih eksponata koji su bili veoma interesantni. Naravno sve je začinjeno obilaskom tešanjske tvrđave.

Autor teksta: SKOMORAC MIRALEMčlan Udruženja „API-ZE“ Zenica

SAJAM MEDA U TEŠNJU

Pčelarska škola, osim u našem Udruženju, održana je i u UP „Nemila“ iz Nemile na čelu sa G. Halilović Zejnirom, predsjednikom udruženja. Pozvani smo da prisustvujemo završnom predavanju i dodjeli diploma za mlade pčelare. Predsjednik pčelarskog udruženja „Matica“ iz Kaknja, Halid Bećirhodžić, održao je veoma interesantno predavanje koje je pratilo dvadesetak mladih pčelara, ali i iskusni pčelari su bili pozorni. Završna diskusija je trajala kao i predavanje. Nakon toga uslijedila je podjela diploma i zahvalnica, a proslava je bila odlična. Domaćini su se potrudili da nam uljepšaju druženje. Sve se odvijalo u prirodi, uz cvrkut ptica i žubor potoka. Nadamo se da će članovi ovog udruženja uzvratiti posjetu pčelarima iz Zenice.

Druženje u Šagovićima

Agro centar Ratar je osnovan 19.01.2010. godine. Kao proizvodno-trgovačko i uslužno društvo, agro centar Ratar d.o.o. se bavi maloprodajom, veleprodajom i uvozom.Sa sjedištem u Zenici, u ulici Prve zeničke brigade 144, agro centar sa svojim uposlenicima ima za cilj potrošačima na regionu grada i okoline ponuditi kvalitetne proizvode za njihov uspješan rad na poslovima poljoprivrede. Svakim danom agro centar Ratar obogaćuje svoju ponudu novim i kvalitetnijim materijalima i opremom, kako bi ponuda ostala raznovrsna, a kupci zadovoljni.

Agro centar Ratar

Amer Razić-vlasnik-

Zbog pčelara i pčelarstva, lokalna zajednica, kanton, Federacija i država BIH moraju znati kapacitete i potencijal u ovoj oblasti, kako bi se mogao stvoriti ambijent u kome će pčelari moći stvarati novu vrijednost, zajedno sa svojim pčelama. Nudeći svoje proizvode, koji imaju tržišnu vrijednost, pčelari će pokazati svoju pozitivnu ulogu u društvenoj zajednici. Sada se postavlja pitanje da li možemo državi dati podatke o tome koji su naši potecijali, od općina do vrha države, i time biti partner u ostvarivanju ambijenta koji će biti povoljan za pčelare i pčelarstvo BiH.Pčelari su realna snaga zajednice i bave se korisnom djelatnošću za ljude i prirodu, stvarajući novu vrijednost koju će ponuditi na tržište. Stvaranje nove vrijednosti je svakako ključna stvar za svaku zajednicu pa je normalno da i pčelari traže pogodnosti za ostvarivanje proizvodnje, tj POGODNOSTI ZA DRŽANJE PČELAPotencijal pčelarstva čine: pčelari, pčele i uloženi kapital u pčelarsku opremu, pribor i košniceU općini Zenica egzistira više udruženja pčelara u koja su uključeni aktivni članovi-pčelari, ali postoji i dosta pčelara koji nisu aktivno uključeni u članstvo.Ukupan broj pčelara iznosi cca 400, a ukupan broj košnica iznosi cca 6000. Uloženi kapital iznosi cca 1 700 000 KM.Mogućnosti proizvidnje meda, voska, polena, propolisa, matične mliječi i ostalih proizvoda iznosi cca 1 300 000 KM godišnje.Ulaganja su oko 1 700 000 KM, a mogućnost proizvodnje oko 1 300 000 KM, što predstavlja respektabilnu snagu pčelara općine Zenica.Ako općina ima 145 000 stanovnika, a mogućnost proizvodnje meda je cca 60 tona, onda tržištu nedostaje oko 70 tona meda. Do toga se dolazi na osnovu prosječne potrošnje meda u BIH koja iznosi 0,9 kg po stanovniku, kao i prinosa meda od 10 kg po košnici godišnje.Treba napomenuti da su najveći potrošači meda starije osobe koje znaju šta znači kvalitet pčelinjih proizvoda, posebno meda, u očuvanju njihovoga zdravlja.Zbog toga, ako potrošači imaju povjerenje u samoga pčelara i kvalitet meda, plasman i cijena meda neće biti upitni.Iz naprijed navedenog može se zaključiti da pčelari svojom ponudom mogu da:1. zadovolje 30 do 40% potreba građana općine2. eliminišu patvoreni med ako ponude veću količinu ekološki čistog meda3. utiču na smanjenje uvoza meda4. poboljšaju zdravstveno stanje građanaNa kraju se može reći da u ovoj oblasti nije iskorištena mogućnost povećanja broja pčelara, povećanja broja košnica, povećanja prinosa po košnici kroz tehnologiju pčelarenja, ili broja selećih pčelara.Nakon svega navedenog, od lokalne zajednice se može tražiti da pomaže pčelare i pčelarstvo, kako bi povećali obim koristi koje oni čine društvenoj zajednici.

Midhat Serdarević

POTENCIJAL PČELARSTVA OPĆINE ZENICA

Stimulativna prehrana, u današnje vrijeme, je nužna i veoma značajna tehnološka i tehnička mjera pri uzgoju pčela, bez koje se ne mogu očekivati dobri prinosi meda i ostalih pčelinjih proizvoda. U novije vrijeme šećer je postao važan reprodukcioni materijal, bez koga se ne može uspješno pčelariti.Obilje je razloga zbog kojih je potrebno pčele stimulativno prehranjivati.

nedostatak pčelinje hrane u košnici (optimalne količine), što se najčešće dešava u toku duge i hladne zime;kad u proljeće izostane proljetna paša, koja je neophodna za dobar razvoj pčelinjih društava prilikom spajanja pčelinjih društava radi uspješnijeg obavljanja ovog zadatka;prilikom zamjene, odnosno dodavanja matica pčelinjim društvima, pogotovu ako u prirodi nema obilnije paše;kad na pčelinjaku postoji izvjestan broj oslabljenih pčelinjih društava, a u prirodi nema dovoljno paše;kad, iz bilo kojih razloga, u pčelinjem društvu ne postoji dovoljan broj pčela izletnica, ili ih uopšte nema. Ovakva pčelinja društva moraju se prehranjivati i pojiti, sve dok pčele radilice u potrebnom broju ne postanu izletnice; kad se proizvodi matični mliječ, ili propolisza ubrzanu izgradnju saća od voštanih osnova; prilikom pripreme pčelinjih društava za prezimljavanje, da bi se stvorile dovoljne količine rezervne hrane za prezimljavanje, predproljećni i rani proljećni razvoj; prilikom pripreme pčelinjih društava za prezimljavanje, kako bi se izveo što veći broj mladih pčela radilica koje će pezimiti, jer te pčele radilice imaju mnoge prednosti nad njihovim sestrama izvedenim tokom proljeća i ljeta; kad u košnici ponestane polena;kad se vrši proizvodnja i odabir visokokvalitetnih matica i trutova za organizovano sparivanje sa maticama;

neposredno poslije poslednjeg vrcanja meda u godini događa se da u plodištu bude veoma malo meda. Ovo iz razloga što pčele novi med lageruju u medište, a iz plodišta troše med za sopstvenu ishranu i za ishranu i njegu legla, kojeg u to vrijeme ima još uvijek dosta. Poslije vrcanja, vrši se prehranjivanje da bi se obezbijedile optimalne količine meda u rezervi u plodištu, jer tada paša, uglavnom, jenjava;prilikom dresiranja pčela da posjećuju cvjetove onih kultura koje treba da oprašuju;da matica ne umanjuje polaganje jaja, kako bi se do glavne paše održala povoljna starosna struktura pčela radilica;da se ne smanji količina meda u plodištu, kako bi pčele i radilice, čim počne glavna paša, punile medom medišta, a ne prvo da dopune plodišta, pa tek poslije toga da počnu puniti medišta;

Ima još puno razloga da se pčele prehranjuju, ali ovo su najčešći. Svakako treba napomenuti da se pčele prehranjuju šećernim sirupom ili medno-šećernim pogačama. Postoje dvojbe kod mnogih pčelara koji oblik prehrane ima bolje rezultate. Sirup ima dobrih osobina, ali isto tako pozitivnih osobina imaju i pogače. Pčelari koji imaju velik broj košnica, kao i pčelari koji imaju udaljene pčelinjake od kuće, pčele prehranjuju pogačama.

Halid Bečirhodžić, predsjednik pčelarskog udruženja

"Matica"Kakanj

PREHRANJIVANJE PČELA

21. decembra 2011. održana je skupština Udruženja pčelara "Lukavac" iz Lukavca. Za predavača je pozvan i naš predsjednik Udruženja API-ZE Zenica. Bili su pozvani i svi pčelari koji su mogli doći na druženje. Dočekao nas je predsjednik lukavačkog udruženja gdin Izest Jusufović, najhrabriji pčelar u TK. Najhrabriji je iz tog razloga što je javno digao glas protiv šutnje prema opakoj bolesti pčelinjeg legla (američka trulež). Čast mi je bila što sam već ranije upoznao tako velikog čovjeka čije su pozitivne namjere otvorene prema svakom pčelaru bez obzira kako se on zove. Među gostima su bili i pčelari iz RS-a. Dino Cerić je predavao na temu Higijena u pčelarstvu i o američkoj truleži legla. Braća Nurkić su predstavili svoj rad o preradi voska i proizvodnji satnih osnova.Pašazad Zukić je govorio o pčelarskom listu u kojem je najavljena saradnja iz velikog broja udruženja iz regije i iz susjednih zemalja (kasnije smo se uvjerili da je list za svaku pohvalu). Nakon održane skupštine i predavanja došlo je do opuštenije atmosfere. "Malo se jelo, malo se pilo." Upoznali smo dosta kolega i sa njima razmijenili svoja iskustva. Nadam se da će biti više ovakvih skupova.Naše druženje se nije završilo u Lukavcu. Pošto nam je usput, Nurkići su nas pozvali kod sebe u Gračanicu. Uz kahvu, odlične kolače i pitomu kućnu atmosferu, moglo se sjediti cijelu noć, ali nama valja i u Zenicu. Vratio sam se sa puno lijepih utisaka.

Aktivnosti našeg predsjednika Udruženja dovele su i do radijske emisije u kojoj je dobio priliku predstaviti pčelarstvo kao hobi i kao djelatnost. Urednica emisije, novinarka Nermina Durmić pozvala ga je u svoju radijsku emisiju, u kojoj se govori o zanimljivim osobama u Zenici. Iako nije baš bio uvjeren da je zakucala na pravu adresu, odazvao se. Tom prilikom pokušao je da predstavi pčelarstvo u najboljem svjetlu, jer o sebi ne govori mnogo. Iako se urednica emisije često vraćala na priču o njemu samom, on je vješto uspijevao temu razgovora usmjeriti na svoj „najslađi“ hobi. Trudio se slušaocima objasniti koliko je falsifikovanog meda na našim prostorima,

POSJETA RADIO ZENICIali i da je kristalizacija meda sasvim prirodna pojava, koju mnogo ljudi pogrešno razumije kao loš med. Pokušao je pojasniti koliko pčelarstvo ima dobrobiti i zašto se počeo tim baviti. Apiterapija, kao metoda liječenja, bila je posebno zanimljiva tema. Jednočasovna emisija je prošla kao nekoliko minuta, a stekao se utisak da se još mnogo moglo pričati o zanimljivostima pčelarstva. Iznenadilo nas je znanje same urednice emisije o pčelama i pčelarstvu koje nije bilo zanemarivo. Razgovor je završen uz obećanje urednice da će ubrzo ponovo kontaktirati članove Udruženja radi što bolje promocije ove djelatnosti u Kantonu.

Gostovanje u Lukavcu kraj Tuzle

Delić Suad i Ermin su otac i sin koji već dugo rade sa pčelama. U našem Kantonu poznati su kao veliki pčelari, sa preko 200 košnica, na tri različite lokacije. Otac je odavno uveo sina u pčelarske vode, a sada mu je prepustio i aktivnosti u Udruženju. Kvalitet proizvoda im je na prvom mjestu pa tek onda zarada. Mnogo pažnje pridaju edukaciji i druženju sa drugim pčelarima, a možemo ih vidjeti skoro na svim BH sajmovima. Pored meda, polena, propolisa i matične mliječi bave se i proizvodnjom nekoliko vrsta kvalitetnih krema i sirupa za bronhijalne probleme. Sve proizvode od meda, matične mliječi, polena i propolisa, a i kreme i sirupe možete naručiti na broj 061/607-525 ili 061/147-625. Dostavljaju i na kućnu adresu.

DELIĆ SUAD I ERMIN - PREDSTAVLJAMO NAŠEG PČELARA

Zenička općina, na čelu sa g. Smailović Huseinom, nastavila je tradiciju potpore najslađem zanimanju na svijetu. Zenički pčelari mogu se ponositi podrškom načelnika općine pčelarima i pčelarstvu kao djelatnosti .Ove sezone Udruženje pčelara „API-ZE“ Zenica upjelo je da finansijski potakne pčelarstvo u vidu nabavke satnih osnova i pčelarskih pogača, a nije izostalo ni edukativno predavanje eminentnih naučnika iz oblasti pčelarstva. U razgovoru sa g. Smajlovićem otkrili smo da je i sam u porodičnoj tradiciji upoznao pčele. Kao mali, sjeća se slatkastog okusa meda kojeg je sa svojim dedom cjedio iz pletara. Veoma d o b r o m p o z n a v a n j u p č e l a r s k e problematike doprinijela je i redovna

ZZENIČKI NAČELNIK PONOVO PODRŽAO PČELARE I PČELARSTVO

pretplata na pčelarski list „BH Pčelar“. Saznanje o svjetskom nestanku pčela bila je odlučujući faktor u nesebičnoj pomoći pčelarima. Nadamo se da će se ovakva pozitivna tradicija i dalje nastaviti, jer općina Zenica nije zanemariv faktor u proizvodnji meda na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Korištenje meda kao lijeka predstavlja najčešći i najpoznatiji način njegove upotrebe širom svijeta.Med se već 4000 godina koristi u liječenju kroničnih rana.Prvi zapisi sežu sve do Egipta koji navode kako se med nanosio na rane i time ubrzalo njihovo cijeljenje.Poznato je da je i Hipokrat koristio med za liječenje kožnih bolesti (ulcusa).Otkrićem penici l ina i š irokom upotrebom antibiotika potiskuju se prirodne tvari iz upotrebe.Danas kad imamo pojavu rezistentnih sojeva bakterija vraća se med u fokus medicine.Uza sve hranjive i ljekovite osobine , čistom medu u izvornom obliku se sve više prepisuje sposobnost zacjeljenja rana , antimikrobna i antioksidativna djelovanja. Primarna alginatna obloga Vivamel sadrži sterilan i kontroliran medicinski kestenov med koji se pokazao vrlo uspješnim u liječenju rana različite etiologije.

Alginatna obloga s medom - Vivamel ima visoku koncentraciju peptida koji uravnotežuju djelovanje proteinaza i tako pospješuju granulaciju.Nadalje ima visoku koncentraciju enzima glukozne oksidaze , koji pridonosi antimikrobnom djelovanju.Važan je izvor fenolnih spojeva koji pridonose antimikrobnom i antioksidativnom djelovanju.Dokazano antibakterijski djeluje na najčešće sojeve gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija u ranama uključujući MRSA i VRE.Sadrži sterilan i kontroliran medicinski kestenov med , koji ima vrlo nizak pH oko 3,7 i stvara kiselo okruženje koje nije pogodno za razvoj bakterija. Vivamel je sterilna alginatna obloga s medicinskim medom , i to primarna obloga(slika1).

Sterilni medicinski med u tubi namjenjen je za topičku primjenu u liječenju rana različite etiologije(slika2).Tekući medicinski med dobro ispunjava defekte tkiva , a aplicira se prije Vivamel alginatne obloge s dodatkom meda.Također dobro hrani i štiti novonastali epitel , pa se svježe epitelizirana rana može zaštiti slojem medicinskog meda.

Omogućuju vlažno cijeljenje rana.Djeluju bakteriostatski zahvaljujući osmotskom

PREDNOSTI APLIKACIJE ALGINATNE OBLOGE S MEDOM – VIVAMEL

DJELOVANJE VIVAMEL OBLOGA

potencijalu meda.Smanjuju mogućnost infekcije rane.Smanjuju neugodan miris.Potiču čišćenje nekrotičnog tkiva.Potiču granulaci ju i epitelizaciju.Potiču zacjeljivanje bez stvaranja ožiljaka.Ne lijepe se za ranu.Skraćuju vrijeme cijeljenja rane.Primjereni su za rane koje ne reagiraju na terapiju antibioticima.

Moderne obloge s medicinskim medom, zahvaljujući visokoj osmotskoj aktivnosti meda sprječavaju razmnožavanje patogenih bakterija u rani i pospješuju prirodne procese cijeljenja rane.Vrlo su jednostavne za primjenu.Primjerene za sve vrste rana , u svim fazama cijeljenja tako da imaju široku primjenu.

Vivamel sterilni medicinski med u tubi za topičku primjenu u liječenju rana različite etiologije.Tekući medicinski med dobro ispunjava dublje defekte tkiva , a plicira se prije Vivamel alginatne obloge s dodatkom meda.Dobro hrani i štiti novonastali epitel , pa se svježe epitelizirana rana može zaštiti i slojem medicinskog meda.

Vivamel alginatna obloga s medicinskim medom omogućuje vlažno cijeljenje rana. Djeluje bakteriostatski zahvaljujući visokom osmotskom potencijalu meda.Smanjuje mogućnost infekcije rane , smanjuje neugodan miris.Potiče čišćenje nekrotičnog tkiva.Potiče granulaci ju i epitelizaciju.Ne lijepi se za ranu.Skraćuje vrijeme cijeljenja rane.Potiče zacjeljivanje bez stvaranja ožiljaka.

ZAKLJUČAK

Priroda pomaže zdravlju – Vivamel Monja Markovinović Pavlović Tosama d.o.o.

Jedinstvena BH kvaliteta! Kvalitetnom prehranom do visokog prinosa! www.apimed.ba

podignite na viši nivo pčelarstvo