ZAJEDNICA ZA SVE - mdomsp.gov.hr · rad s psihičkim bolesnim odraslim osobama, Dirkom den Hollanderom i Els Makaay razgovarali smo o nji-hovom pristupu CARe i iskustvima u zapošljavanju

Projekt provode Oxford Policy Management Limited, Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za inicijative u socijalnoj politici te Ministarstvo socijalne politike i mladih RH

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji predvodi tvrtka OPM.

ZAJEDNICA ZA SVEDvomjesečni bilten projekta “PODRŠKA SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U PROCESU DALJNJE DEINSTITUCIONALIZACIJE SOCIJALNIH USLUGA”Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Studeni / prosinac 2013. | Broj 5

UVODNA RIJEČ

Poštovani čitatelji, drage kolegice i kolege,

Pred vama je peti broj biltena “Zajednica za sve“, elektroničkog biltena ESF projekta Ministarstva so-cijalne politike i mladih “Podrška sustavu socijalne skrbi u procesu daljnje deinstitucionalizacije socijal-nih usluga”.

U ovom broju donosimo pregled projektnih aktivnos-ti, s posebnim naglaskom na županijske aktivnosti izrade socijalnih planova. Prigodom održavanja edu-kacijskih radionica o institucionalnoj transformaciji domova socijalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe te domove za djecu i odrasle s tjelesnim, os-jetilnim i intelektualnim oštećenjima održane u stu-denom i prosincu u Zagrebu razgovarali smo s po-jedinim sudionicima. S nizozemskim stručnjacima za rad s psihičkim bolesnim odraslim osobama, Dirkom den Hollanderom i Els Makaay razgovarali smo o nji-hovom pristupu CARe i iskustvima u zapošljavanju

takvih osoba u Nizozemskoj. Sa stručnjacima iz područja socijalne skrbi i rada s odraslim osobama s intelektualnim oštećenjima iz Primorsko-goranske županije razgovarali smo o procesu socijalnog plan-iranja u njihovoj županiji te kako struka gleda na pro-cese transformacije i deinstitucionalizacije. Nadalje, predstavljamo i članak o primjeru iz Velike Britanije, procesu u kojem je krajem osamdesetih godina za-tvoren veliki dječji dom Woodgreen House. Broj zaključuje kalendar projektnih aktivnosti za početak sljedeće godine.

Nastavite nam slati svoje komentare i prijedloge pitanja i tema o kojima želite da pišemo u sljedećim brojevima, na adresu: [email protected].

Vaš projektni tim

02

05

08

10

12

U OVOM BROJU

Pregled projektnih aktivnosti

Razgovor s predstavnicima Primorsko-goranske županije

Iskustvo iz Velike Britanije: kako je zatvoren dječji dom Woodgreen House

CARe projekt: razgovor s Dirkom den Holanderomi Els Makaay

Kalendar projektnih aktivnosti





PROJEKTNE AKTIVNOSTI

Uz podršku projektnog tima Kompo-nente 1, osam od deset županija pripre-milo je akcijske planove županijskih so-cijalnih usluga za 2014. godinu. U ovom broju biltena pišemo o procesu izrade Akcijskog plana za Primorsko-goran-sku županiju. U procesu su sudjelovale Glavna radna skupina i Radna skupina za socijalno planiranje. Osim akcijskih planova socijalnih usluga za 2014. godinu, Komponenta 2 je do danas os-tvarila sljedeće: pripremljeno je deset županijskih baza podataka u tabličnim kalkulatorima (koji se kontinuirano na-dopunjavaju) te šest od deset izvješća o analizi županijske politike koja će s vre-menom postati 4. poglavlje županijskih planova socijalnih usluga 2014.-2016. godinu.

Ovi dokumenti nastoje olakšati pruža-nje usluga socijalne skrbi usmjerenih na podršku djeci s posebnim potre-bama, mladima, odraslima i stari-jim osobama na području županija, uz sprečavanje smještaja ovih osoba u ustanove i pomoć onima koji su već smješteni u ustanove da iz njih izađu, tako da im se u njihovim lokalnim za-jednicama pružaju usluge podrške.

Dokumenti također nastoje učinkovitije povezati planiranje socijalnih usluga na lokalnoj razini županija s planiranjem na državnoj razini te osigurati učinkovitije korištenje ograničenih resursa, nji-hovim izravnim usmjeravanjem na pri-oritetna područja potreba.

Pripremom županijskih planova so-cijalnih usluga za 2014.-2016. godinu i akcijskih planova županijskih soci-jalnih usluga za 2014. i 2015. godinu

želimo izgraditi kapacitete županija i drugih ključnih dionika u pripremi i potpori procesu deinstitucionalizacije i decentralizacije u sektoru socijalne skrbi.

METODOLOGIJA KOJU SMO KORIS-TILI PRI IZRADI AKCIJSKIH PLANOVA ŽUPANIJSKIH SOCIJALNIH USLUGA ZA 2014. GODINUU ožujku 2013. započeli smo s pripr-emom akcijskih planova županijskih socijalnih usluga za 2014. godinu za deset županija. Nakon lokalnih izbora, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija su odlučile pripremiti samo Plan socijalnih usluga za 2014.-2016.

Komponenta 1: Osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri socijalnom planiranju i promicanje alternativnih oblika skrbi unutar zajednice

godinu te Akcijski plan županijskih so-cijalnih usluga za 2015. godinu.

Uz podršku projektnog tima, župa-nijske radne skupine sastavljene od glavnih dionika socijalnih usluga pri županijama izradile su osam akcijskih planova županijskih socijalnih usluga.

Od ožujka 2013. ove radne skupine su se redovito sastajale te obavljale niz zadataka potrebnih za izradu akcijskih planova županijskih socijalnih usluga za 2014., odnosno:

• Članovi radnih skupina prikupili su najnovije informacije i dokumente vezane za pružanje socijalnih

Primjer izvješća o analizi socijalne politike: Primorsko-goranska županija





usluga u županijama. Projektni tim objedinio je sve ove podatke u bazu podataka u tabličnom kalkulatoru što je po prvi put ponudilo jasan uvid u sve socijalne usluge koje se pružaju unutar pojedinih županija. Cilj je da se ovi podaci dopunjavaju svake godine te trenutno dogovara-mo sa županijama kako će se pro-ces daljnjeg razvoja baze podataka odvijati te kako da ostane održiv na-kon završetka ovog projekta;

• Na temelju analize prikupljenih in-formacija članovi radnih skupina napravili su procjenu ciljnih skupina za koje se socijalne usluge trenut-no pružaju, sastavili popis usluga koje se pružaju za ciljne skupine, zabilježili njihovu teritorijalnu raspoređenost te sastavili popis pri-oritetnih potreba za 2014. godinu;

• Na temelju ove procjene obavljene su aktivnosti određivanja prioriteta koje su za 2014. godinu identifici-rale ciljne skupine, za koje je nap-ravljen posebni akcijski plan. Iako je bilo razlika među županijama, sve županije su uključivale djecu i mlade, starije i nemoćne, osobe s invaliditetom te nezaposlene.

Svaki akcijski plan sadrži:

• Usluge koje se trenutno pružaju i za koje članovi radnih skupina smatraju da se trebaju nastaviti pružati i u 2014. godinu;

• Usluge koje se trenutno pružaju i za koje članovi radnih skupina sma-traju da se trebaju dodatno proširiti (obuhvatiti veći broj korisnika ili šire područje) u 2014. godinu te

• Nove prioritetne usluge koje članovi radnih skupina preporučuju za 2014. godinu.

Usluge obuhvaćene akcijskim planovi-ma nude jasnu sliku koje su usluge ostvarive u 2014. godinu, uključujući i usluge koje financiraju Ministarstvo so-cijalne politike i mladih (MSPM) , gradovi i općine te udruge, primjerice Crveni križ, Caritas i drugi, a ne samo županije.

Ustroj akcijskih planova je sljedeći:

• Analiza trenutne situacije s osvr-tom na konkretne ciljne skupine obuhvaćene akcijskim planom;

• Opis trenutne potrebe za usluga-ma za ciljne skupine obuhvaćene

akcijskom planom, primjerice, objašnjenje zašto su određene usluge navedene u akcijskom planu;

• Jedan od nekoliko operativnih ciljeva koji naglašavaju konkret-no područje potrebe, primjerice, podrška starijima u njihovim domovima,

• Popis usluga koje se preporučuju za 2014. godinu za svaki od op-erativnih ciljeva uključujući: uslu-gu/aktivnost, datum početka i završetka pružanja usluge, ime or-ganizacije odgovorne za pružanje

Županijska baza podataka u tabličnom kalkulatoru





usluge, trošak pružanja usluge u 2014. godinu, nazive javnih ti-jela koja će financirati pružanje usluge, pokazatelje i ciljeve koji će omogućiti mjerljivost pružanja usluga/aktivnosti tijekom 2014. godine te praćenje napretka i izvještavanje Županijske skupštine o istom.

Važno je naglasiti da je, uz Plan so-cijalnih usluga 2014.-2016. godinu i akcijske planove županijskih soci-jalnih usluga za 2014. i 2015. godinu, važan cilj ove aktivnosti osnaživanje županijskih kapaciteta kako bi se zajedničkim radom s lokalnim dionici-ma učinkovito identificirale potrebe za socijalnim uslugama unutar županije. Stoga akcijski planovi županijskih so-cijalnih usluga za 2014. ne sadrže cjelovitu sliku svih dostupnih usluga u županiji, već su usredotočeni na ono što su članovi radnih skupina uočili kao prioritetne usluge za 2014. godinu.

Najnovije aktivnosti u sklopu Komponente 2 obuhvatile su Edukaciju o institucional-noj transformaciji domova socijalne skrbi (Aktivnost 2.2: Stvaranje programa obuke i priručnika za stručnjake u socijalnoj skrbi o procesu institucionalne trans-formacije i Aktivnost 2.4: Provedba edu-kacije o institucionalnoj transformaciji domova socijalne skrbi).

Pripremljen je i osmodnevni program treninga te usuglašen s Ministarstvom socijalne politike i mladih, a izvršen je i odabir 26 prioritetnih domova soci-jalne skrbi (DSS) za 4 skupine DSS-ova (domovi za djecu i odrasle s tjelesnim, osjetilnim i intelektualnim oštećenjima, psihički bolesne odrasle osobe, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i djecu s poremećajima u ponašanju). Edukacija

Komponenta 2: Osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi

se odvija kroz dva trodnevna i jednog dvodnevnog modula. Prva edukacija održana je u listopadu 2013. godine, a završna će se održati u ožujku 2014. go-dine. Edukacija se održava za predstavni-ke dvije skupine domova socijalne skrbi za djecu i odrasle s tjelesnim, osjetilnim i intelektualnim oštećenjima te domova za psihički bolesne odrasle osobe što čini šest skupina za trening i 18 treninga. Do-sad je provedeno devet treninga.

U dogovoru s MSPM-om odabrani su sudionici edukacije iz svakog doma: ravnatelj DSS-a, tri člana stručnog tima, šef računovodstva, ravnatelji/voditelji centara za socijalnu skrb, pred-stavnik županije, grada i općine iz odjela nadležnog za zdravstvo i socijalnu skrb, te udruga. Za svaki od DSS-ova ovi pred-

stavnici čine tim za transformaciju koji će uz podršku projektnog tima Komponente 2 raditi na izradi planova za daljnju trans-formaciju i deinstitucionalizaciju.

Između modula projektni tim Kompo-nente 2 obići će 26 prioritetnih DSS-ova kako bi zajedno radili s timovima za transformaciju na procesu transformaci-je te identificiranju prioritetnih usluga na osnovu kojih će im projektni tim pomoći u izradi projektnih prijedloga za prijavu na natječaje za financiranje iz EU fondova. Nadalje, za četiri DSS-a (za svaku ciljnu skupinu po jedan) napravit će se i ogledni primjer transformacijskog plana. Pro-jektni tim kontinuirano podupire timove za transformaciju terenskim posjetima, preko telefona i razmjenom informacija i materijala putem elektroničke pošte.

Poučene iskustvom izrade inicijalnih akcijskih planova, županije očekuju kako će planovi socijalnih usluga 2014. - 2016. godinu osiguravati sve-obuhvatnu sliku sustava socijalne

skrbi unutar županija, što će rezultirati učinkovitijim određivanjem prioriteta među uslugama u sklopu akcijskih planova županijskih socijalnih usluga za 2015. godinu.

Izvadak iz Akcijskog plana Primorsko-goranske županije





U prosincu je u Zagrebu u hotelu Panorama održan drugi Modul edukacije o institucionalnoj transformaciji domova socijalne skrbi za djecu i odrasle s tjelesnim, osjetilnim i intelektualnim oštećenjima. Među sudionicima su bili i predstavnici Primor-sko-goranske županije koji su uz podršku projektnog tima iz-radili Akcijski plan socijalnih usluga za njihovu županiju. S višom savjetnicom za socijalnu skrb u županijskom Upravnom odjelu za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Ivom Josipović, ravnateljicom Centra za rehabilitaciju Rijeka Gordanom Saršon i ravnateljem Centra za socijalnu skrb Karlom Balenovićem razgovarali smo u stanci edukacije o procesu izrade akcijskog plana te procesima transformacije domova i deinstitucionalizacije socijalnih usluga.

Primorsko-goranska županija je jedna od osam županija koje su razvile Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. Možete li nam reći nešto više o samom procesu?Iva Josipović: Mi smo već ranije bili započeli s izradom so-cijalnog plana koji smo obavezni donijeti, prikupili podatke i zatražili metodologiju, ali smo tada saznali kako uskoro kreće ovaj projekt pa smo ga pričekali, jer nam je dobro došao, s obzirom da je dodatna pomoć uvijek dobrodošla. Procije-nili smo i kako ćemo tako moći planirati po usklađenoj me-todologiji. Kako smo imali već pripremljene upitnike i podatke, mogli smo odmah krenuti na posao s projektnim timom, pa s te strane nije bilo problema. Želimo isključivo održive, realne planove, ne zanima nas samo „stavljanje stvari na papir“. Duboko vjerujem kako ćemo ostvariti barem 90 posto onoga što smo planirali za 2014.

Kako su tekle prve radionice, s obzirom da takvi procesi obično nalažu razdoblje „uhodavanja“?Karlo Balenović: Prve dvije ili tri radionice nisu bile lake, bilo je vrlo zahtjevno, tražili su se rezultati i članovi tima su tu odi-grali korisnu motivacijsku ulogu, natjerali nas da kroz radi-onice dođemo do cilja koji su nam postavili, nisu nas puštali. Zato su nam sad sastanci dosta brži, lakši, produktivniji.

Gordana Saršon: Da, mislim da bi se svi složili kako nam je ovaj zadnji sastanak Županijskog vijeća socijalne skrbi, na ko-jem smo pripremili plan za 2014. godinu bio najbolji, jer smo počeli brzo raditi, sad komuniciramo na isti način, upotreblja-vamo istu terminologiju, tako da više nije bitno tko je u kojem resoru. Baš sad, kad smo radili SWAT analizu da vidimo iza-

zove i probleme na terenu, vidjelo se dobro da su svi već u toj priči, svi mi koji smo na terenu.

Kakva je bila dinamika procesa?Iva Josipović: Okupili smo radnu skupinu od dvadesetak ljudi tako da sastavom predstavlja socijalnu skrb na ter-enu i popunili ga ključnim ljudima iz područja za koja je planirano da prva idu u deinstitucionalizaciju, ljudima koji rade s osobama s mentalnih poteškoćama, s invaliditetom i predstavnike dječjih domova. Potom smo zdušno radili s projektnim timom po metodologiji koju su oni zadali. To je uključivalo izradu excel baze podataka sa svim prikupljen-im informacijama u jedan sustav i detaljno Izvješće o ana-lizi županijske politike kao i sam Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu. U međuvremenu smo popunjavali podatke, poštivali smo rokove i već u sedmom mjesecu je plan bio 80 posto gotov. Onda smo ga popravljali, dopun-javali, usklađivali sa županijskim smjernicama i drugim županijskim planovima kao što je plan Zdrava županija, našom socijalnom kartom. Postavljena metodologija omogućila nam je da odredimo prioritete, a onda smo na-pravili detaljan plan aktivnosti, s konkretnim rokovima, zaduženjima, izvorima sredstava.

Koji su to prioriteti?Iva Josipović: Proširenje izvaninstitucijske skrbi za starije os-obe i osobe s invaliditetom, posebno novi koncept stambenih zajednica za osobe koje su sada u institucijama ili trebaju biti smješteni u institucije. Zatim udomljavanje djece koja su smještena u domove. Četvrti prioritet su nam starije osobe s

Uz dobro planiranje, suradnju i podršku uspjeh neće izostati

PRIMJERI DOBRE PRAKSE





mentalnim poteškoćama, koje su inače vrlo često socijalno isključene, gdje ćemo isto ići na stambene zajednice, jer su to ljudi koji uz terapijsku podršku i potporu za samostalno stanovanje mogu živjeti tako da nisu marginalizirani. U ovaj Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu uključili smo i aktivnosti ublažavanja socijalne isključenosti nezaposlenih, kojih je u našoj županij 19 tisuća, a znamo da nezaposlenost generira siromaštvo.

U čemu vam je najviše koristio rad s projektnim timom?Gordana Saršon: Kroz proces smo razvili jaču svijest kako nam je priprema izuzetno važna, planiranje kako ćemo stvari odraditi, jer radimo u izuzetno osjetljivom području. Ja sam ravnateljica centra koji radi s odraslim osobama s intelek-tualnim teškoćama, što je vrlo osjetljivo područje, moramo točno znati što hoćemo, ne možemo imati nekonzistentan pristup.

Karlo Balenović: Kaže se dobar plan pola posla riješeno, a nama treba realan plan koji ne stoji samo na papiru. Mislim da nam je dobro došlo što nas je netko vodio, usmjerio, po-mogao nam da uvidimo što je tu realno, da ne napuhujemo planove i mislim da smo to kvalitetno odradili. Prestali smo čekati da dođu neka sredstva iz inozemstva, prilagodili smo se onom s čime u županiji raspolažemo.

Iva Josipović: Mi bi kao savjet napravili taj plan, ali nam je podrška jako dobro došla jer je išla paralelno s našom zadaćom pa smo plan napravili puno brže, efikasnije i pre-

ma metodologiji koja će biti usklađena sa svim drugim županijama, što znači da su planovi usporedivi.

Proces deinstitucionalizacije i transformacije nikad nije jed-nostavan, kako se na njega gleda na terenu, među zaposlen-icima, korisnicima usluga?Gordana Saršon: Mi koji smo dugo u ovom imamo razna iskustva iz ranijih godina, tako da je na terenu prisutan, ne bih rekla strah, ali neizvjesnost hoće li nas institucije i nadležno ministarstvo pratiti, da sve bude održivo. Tu je i zakonski okvir koji se mijenja pa očekujemo da novi zakoni o radu i socijalnoj skrbi podrže ove promjene sukladno legislativi EU. Prednosti svakako vidimo, a imamo i dovoljnu stručnu ekipiranost da to odradimo, ali populaciji s kojom radimo ne možemo za god-inu, dvije reći: mi smo samo planirali.

Iva Josipović: U sklopu današnje edukacije Komponente 2 posjetili smo stambenu zajednicu s podrškom za četiri osobe s intelektualnim poteškoćama na Jarunu, meni se jako do-palo, jer je to i jeftinije i kvalitetnije i bolje te se nadamo da će nadležna tijela državne uprave podržati daljnje aktivnosti započete ovim projektom.

Gordana Saršon: Ono što smo sad ovdje vidjeli je da su i ko-risnici i djelatnici zadovoljni, zato imamo namjeru takve stvari pokazati svima s kojima radimo: i zaposlenicima i udrugama roditelja i skrbnika, jer slika vrijedi tisuću riječi. Strahovi sig-urno postoje kod roditelja jer ih je život naučio da se stalno moraju boriti za neka prava, nešto što je najavljeno, pa je išlo

Karlo Balenović Iva Josipović Gordana Saršon





sporo, zato se i ovih novosti boje. Tu su i pitanja, je li moje dijete dovoljno samostalno, hoće li organiziranom stanovanju imati istu 24-satnu podršku kao i u instituciji. Informiranjem te strahove možete uvelike smanjiti, ali određenog opreza i zabrinutosti će uvijek biti.

Karlo Balenović: Mi smo dio transformacije već proveli pro-teklih godina, bez velike promocije i puno priče, gdje su, primjerice, djeca s poremećajima u ponašanju izašla iz in-stitucije te sad u pet škola s njima rade stručnjaci. U početku nam je to bilo pomalo čudno, zašto, kad su tamo nastavnici i pedagozi, ali poslije smo shvatili, princip je: idemo k djeci, ne čekamo da ona dođu k nama.

Gordana Saršon: Pripreme za transformaciju po domovima počeli smo 2010. godine. To je tad faktički bilo prebrojavanje, što mislite, koliko bi to bilo korisnika, što napraviti s region-alnim dijelom, tko će odlučivati, preko koga će se raditi. Pos-tojao je master plan koji je objavljen na Internetu, ali je sve skupa stajalo, početkom godine se onda sve pokrenulo, očito inicijativom stručnjaka iz nadležnog ministarstva i kroz pro-jekte kao što je ovaj.

Što je najvažnije da se proces uspješno provede?Gordana Saršon: Sve počinje i završava s kvalitetnim lju-dima, bez njih nećete uspjeti. Krenuli smo s umrežavanjem, bez konsenzusa udruga koje predstavljaju roditelje mi ne možemo ništa. S vremenom se iskristaliziraju ljudi koji pro-grame stvarno odrađuju, dakle - dobri ljudi i dobri programi, sve ovisi o našoj dobronamjernosti i pozitivnoj energiji koja iz toga proizlazi.

Karlo Balenović: Ako dobijemo društveni konsenzus, imamo realnu šansu sve napraviti kako treba. Smatram da će Gor-dana s ovim što vodi uspjeti, jer se radi temeljito, ponaosob se razgovara sa svakim roditeljem.

Iva Josipović: Moramo stvoriti veliku sliku i svakom omogućiti da u njoj bude dio mozaika, da svi vide kako imaju ulogu, kako su važni.

Gordana Saršon: Važno je i da ne žurimo nego radimo te-meljito. Sad pripremamo plan do 2016. godine, onda ćemo do 2020. godine. S gledišta struke bolje je ići polaganije, ali strukturirano, temeljito, planirano.

Karlo Balenović, Iva Josipović, Gordana Saršon





Kako je zatvoren veliki dječji dom Woodgreen House PRIMJER IZ VELIKE BRITANIJE

Woodgreen House bio je dječji dom koji je mogao primiti 55 dječaka i djevojčica, većinom prijestupnika u dobi od 12-16 godina, kojima je pružao i usluge odgoja i obrazovanja. Nalazio se na jugu Engleske, tri kilometra od najbližeg naselja, desetak od prvog većeg grada. Bio je u nadležnosti lokalnih vlasti i imao 72 zaposlenika: upravu, odgajatelje, učitelje i zaposlene na održavanju.

U ožujku 1988. lokalne vlasti provele su analizu svih usluga i pripremile strategiju uvođenja alternativnog pružanja skrbi i usluga za djecu, što je u konačnici dovelo do zatvaranja doma. Cilj je bio vratiti mlade kući i podržavati ih novim uslugama ili ih premjestiti u nove oblike smještaja.

POTREBA ZA ALTERNATIVNIM USLUGAMAProces je bio dio šire nacionalne strategije koja je tražila da se djeca smještaju u domove samo kad je to stvarno ne-ophodno, nakon temeljito provedene procjene i predložene najprimjerenije usluge. Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je kako institucionalna skrb za djecu ima niz negativnih posljedica, kao što su: • Institucionalizacija i razvijanje ovisnosti kod djece; • Nedostatak individualizirane skrbi o djeci te zadovoljavan-

ja razvojnih potreba;• Raskid veza s obitelji i prijateljima;• Izoliranost od redovnog školstva, obrazovanja i aktivnosti

u slobodno vrijeme;• Visoka stopa recidivizma po izlasku iz institucije; • Stigmatizacija i predrasude koje mlade čekaju po izlasku

iz institucije – teško pronalaze posao i smještaj; • Zlostavljanje u nekim institucijama.

KAKO FINANCIRATI ALTERNATIVNE USLUGE? Lokalne vlasti su u proračunu preraspodijelile prihod i troškove osoblja iz doma Woodgreen na nove usluge. Za nove usluge iskorištena su sredstva iz tekućih pričuva, uz sred-stva dobivena prodajom zgrade i zemljišta. Iako su s osobljem kao ključnim dijelom procesa promjene obav-ljeni razgovori, zbog njihovog otpora proces je u početku kasnio.

PRIPREMA ALTERNATIVNIH USLUGAU razdoblju od srpnja do prosinca 1988. naglasak je stavljen na pripremu alternativnih usluga:

• Uvođenje individualnog nadzora za sve osobe koje su kandidati za institucionalnu skrb;

• Stvaranje opsežne mreže socijalnih usluga u zajednici kako bi se spriječilo da mladi prijestupnici ulaze u in-stitucionalnu skrb – intervencije u sudskim raspravama, programi nadzora, programi liječenja, rehabilitacijski programi te podrška;

• Priprema metoda za procjenu potreba djece;• Uvođenje pojačanog odgoja i obrazovanja za mlade s

teškoćama u razvoju u školama;• Uvođenje usluga podrške obitelji kako bi se pomo-

glo roditeljima koji skrbe za mlade s poremećajima u ponašanju unutar njihovog doma;

• Uvođenje udomiteljstva kako bi mladi prijestupnici mogli proći procjenu bez ulaska u institucionalnu skrb;

• Povećanje kapaciteta za smještaj u obitelji boljim plaćanjem i cjelodnevnom podrškom udomiteljima koji primaju mlade u teškom položaju;

• Pretvaranje jednog dječjeg doma u centar za procjenu, s deset kreveta u kratkotrajnom boravku

• Osnivanje dva manja dječja doma s šest kreveta.

POČETNI KORACIU razdoblju od siječnja do travnja 1989. provedena je analiza svih planova skrbi za djecu, uključujući: • Mladu osobu i njene roditelje• Dodijeljenog socijalnog radnika • Dodijeljenog stručnog radnika i osoblje iz Woodgreena• Druge stručnjake uključene u rad s mladom osobom –

liječnik, psiholog• Predstavnika usluge koja se pruža mladom prijestup-

niku• Predstavnika usluge za podršku obitelji• Predstavnika obrazovnog sustava • Neovisnog predsjedavajućeg člana.

U razdoblju od siječnja do travnja 1989. poduzeti su i drugi koraci, uključujući: • Pojedinačne razgovore sa zaposlenicima o njihovom

budućem radnom mjestu;• Provedbu nadzornog panela za sve osobe koje su kandi-

dati za ulazak u institucionalnu skrb; • Procjenu mogućnosti smještaja za primljene;• Pregled sve djece u roku od 72 sata od trenutka ulaska

u skrb; • Razvoj inkluzivnog programa obrazovanja u školi.





PRELAZAK ZAPOSLENIKA WOODGREENA NA PRUŽANJE NOVIH USLUGAOd travnja do srpnja 1989. proveden je postupni premještaj zaposlenika na nove usluge, a neki su proglašeni tehnološkim viškom. Djeca su dobila i nove obrazovne programe. Lokalne vlasti su paralelno nastavile uvoditi druge usluge što je dovelo do zatvaranja doma, u srpnju 1989.

POUKAU kratkom vremenskom razdoblju pokazalo se sljedeće: • velik broj mladih prethodno određen za institucionalnu skrb

mogao se vratiti kući, uz podršku;• manji dio zaposlenika nije želio prihvatiti nova radna mjes-

ta ili nije imao odgovarajuću naobrazbu pa su proglašeni tehnološkim viškom;

• zbog vrlo kratkog vremenskog okvira neke zamjenske usluge podrške nisu bile na vrijeme pripremljene pa je kod mladih koji su se inicijalno vratili kućama uspjeh varirao; neki su dobi-li zatvorske kazne jer su počinili kaznena djela. Ovo naglašava potrebu za realnim planiranjem te alternativnim uslugama koje bi bile operativne prije povratka djece kućama.

• inkluzivan obrazovni program kod dijela mladih nije ostvaren – neke škole nisu željele ili mogle pokrenuti ga ili pak nisu dobile potrebnu podršku, zbog toga je dio mladih završio u posebnim školama; Ovo naglašava potrebu za obrazovnim programom i socijalnim uslugama kako bi se intenzivnije radilo na podršci djeci koja napuštaju institucije.

• prevelik broj mladih je dobio zatvorske kazne.

DUGOROČNE KORISTIDom Woodgreen je zatvoren, a zemljište prodano. Usluge uve-dene tijekom procesa utjecale su na rad tijela lokalne samou-prave koje su postale predvoditelji alternativne i izvaninstitu-cionalne skrbi. Značajno se smanjio broj mladih koji ulaze u skrb, a uočen je porast broja djece zbrinute u udomiteljskim obiteljima. Djeca i mladi se više ne šalju u velike institucije već se za njih organizira skrb u vlastitom domu, u udomiteljskoj obitelji ili manjim dječjim domovima, što vodi poboljšanju kvalitete nji-hovog života.

REZULTATIRezultati su prikazani u grafikonu. 45 posto mladih je vraćeno natrag kućama uz podršku.

PRIKAZ VREMENSKOG OKVIRA AKTIVNOSTI





Umjesto klijenta, tražimo osobuRAZGOVOR S DIRKOM DEN HOLLNDEROM I ELS MAKAAY O PRISTUPU CARE

Dirk den Hollander i Els Makaay iz mreže CARe Europe bili su gosti predavači na Edukaciji o institucionalnoj transformaciji domova socijalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe i dionike u procesu deinstucionalizacije, održanoj u Zagrebu 26.-28. studenog 2013., na kojem su predstavili CARe pristup (Comprehensive Approach to Rehabilitation – Cjeloviti pristup rehabilitaciji). Pristup se temelji na načelima oporavka i psihosocijalne rehabilitacije, primjenjuje se u desetak zemalja, a razvili su ga Jean Pierre Wilken i Dirk den Hollander. Els Makaay je trenerica u RhinoGroupe iz nizozemskog Utrechta gdje vodi edukacijske programe o pristupu CARe i aktivna je u području zapošljavanja osoba s mentalnim poteškoćama. Dirk den Hollander vodi edukacijske pro-grame u RhinoGroupe vezane uz pristup CARe i Model snaga (Strenghts Model). S Dirkom i Els razgovarali smo o posebnostima CARe pristupa i izazovima u zapošljavanju osoba s metalnim poteškoćama i njihovom uključivanju u društvo.

Možete li nam reći nešto o pristupu CARe, kako je nastao, na čemu se te-melji, što mu je cilj? Dirk den Hollander: CARe se temelji na Modelu snaga koji je razvijen osamde-setih godina na američkom Sveučilištu Kansas, a pristup kako ga Els i ja primjen-jujemo razvijen je kroz svakodnevan rad, jer mi imamo veliko praktično iskustvo u radu s hospitaliziranim klijentima. Za razvoj pristupa CARe ključan je bio pos-jet Kansasu 2008. godine. Srž metode je u korištenju snaga klijenta koje smo prethodno utvrdili, a to su primjerice, talent, vještine, okolina, pomoć susjeda, stručnjaka, što sve koristimo kako bismo im pomogli da ostvare ciljeve, a oni su isti kao i svih ostalih, žele imati posao, životnog partnera, vlastiti dom.

Els Makaay: Osnovna ideja CARe pristu-pa je pomoći ljudima s kojima radiš, gle-dati u njima ljudska bića, a ne klijente, potražiti u njima osobu.

Tu se onda radi najviše o promjeni odno-sa između profesionalca i klijenta?Dirk den Hollander: Da, ali to nije cilj, već sredstvo, cilj je navesti klijenta da presta-nu biti upravo to, klijenti sustava koji skr-bi o osobama s mentalnim poteškoćama i opet postanu očevi, prijatelji, susjedi. To radimo tako što im pokazujemo kako smo i mi takve osobe, u takvim ulogama.

Kako prepoznajete snage, je li to kroz razgovor s klijentom?Dirk den Hollander: Najčešće do njih dolazimo kroz zajedničke aktivnosti

s klijentom, pa poslije evidentiramo snage koje smo zamijetili ovisno o sit-uaciji, kod nekih klijenata razgovaramo s rođacima, opserviramo, pa potom razgovaramo sa samom osobom, dakle profesionalci uče kako da budu krea-tivni i dosjete se različitih načina za otkrivanje snaga. Tu je osnovna razlika CARe-a u odnosu na druge pristupe koji imaju čvršću strukturu, temelje se, primjerice, samo na jednoj metodi pop-ut razgovora, dok mi kažemo: rukovo-di se situacijom, neka te vodi klijent. Većina profesionalaca već zna kako sli-jediti situaciju. Bit je da se snage mogu odrediti samo kroz odnos profesionalca i klijenta, kojem se ne nameće što bi on trebao željeti, već on preuzima nadzor nad svojim životom.

Dirk den Hollander i Els Makaay





Koliko je CARe pristup rasprostranjen u Nizozemskoj?Dirk den Hollander: CARe je u Nizozemskoj dobro prihvaćen, primjen-juju ga razne institucije u cijeloj zemlji. Ne znam brojke, ali mislim kako je kod oporavka najrasprostranjeniji pristup.

Els, radite na uključivanju osoba s mentalnim poteškoćama u društvo kroz zapošljavanje, koristite li tu CARe?Els Makaay: Svakako, jer mi omogućuje da upoznam osobu, znam što je radila, što želi. Svatko može raditi ako riješite ono što ga u tome priječi. Primjerice, razgovarala sam s klijentom koji me zbunio, jer je govorio da bi želio posao na kojem je slavan, kao Papa. Nakon dosta razmišljanja i razgovora shvatila sam kako misli na Papu u svom auto-mobilu, dakle nekoga tko je u staklenom kavezu dok ljudi stoje podalje. Znači, ta osoba želi da ga nitko ne ometa u poslu, da postoji distanca spram drugih, ali kad se to postigne, može raditi. I to je CARe pristup, nećete reći, kakva luck-asta priča, nego slušate, znatiželjni ste, želite znati što drugi u stvari govore, tko

su oni. I onda kažete, u redu, to je ono što želiš, to ćemo raditi. Dirk den Hollander: Dio metode je korištenje svih ostvarenih uspjeha, ništa se ne ignorira nego sve analizira, što iz nekog uspjeha možemo naučiti, zašto je klijent na nešto oduševljeno reagirao, onda radimo još toga. Zvuči jednostavno, ali to nije lako postići. Vrlo je učinkovito.

Koliko je teško naći zaposlenje ljudima s mentalnim poteškoćama u Nizozem-skoj?Els Makaay: Trenutno je teško, stvari se brzo mijenjaju, vlada razmišlja o uvođenju obaveze poduzetnicima da zaposle određen broj osoba s inva-liditetom. Sad ih se u tome stimulira poreznim i drugim olakšicama. Važno je da postoje ljudi koji će u ime osobe s mentalnim poteškoćama pregovarati o poslu, uvjeravati poslodavce, ali i pripremiti klijenta. Ja jedan dan u tjed-nu provedem radeći s poslodavcima, stvaram kontakte, izvještavam o oso-bama koje traže posao, pitam ima li za njih nešto u njihovoj tvrtci ili znaju li gdje bi drugdje mogle raditi.

Zapošljavate li ih više u tvrtkama ili so-cijalnom poduzetništvu?Els Makaay: Nastojimo ih zapošljavati u tvrtkama, jer se socijalno poduzetništvo ne uklapa u IPS model (Individualno za-poslenje s podrškom). Nastojimo da rade u sredini uobičajenoj za društvo, što žele i sami klijenti, ne žele samo biti na obuci i nikad ne dobiti redovan, plaćen posao.

Dirk den Hollander: Valja znati kako 80 posto ljudi s mentalnim poteškoćama u EU ima posao, dakle pogrešno je mis-liti kako nema mogućnosti za njihovo zapošljavanje, jer se gleda samo tih 20 posto koji možda imaju veće poteškoće.

Što je glavna prepreka zapošljavanju osoba s mentalnim poteškoćama u Nizozemskoj, stav društva ili postojeći sustav skrbi, institucije?Dirk den Hollander: Ja bih rekao ovo potonje, kad institucije uspiju ispuniti cilj, onda je sve u redu, kad podbace, onda kažu – „društvo nije spremno za zapošljavanje tih ljudi“. Poduzetnici su često vrlo spremni zaposliti osobe s men-talnim poteškoćama, ali moramo im znati to ponuditi, pomoći im, ne možemo klijen-ta samo „isporučiti“ poslodavcima. Zato je promjena percepcije upravo kod profe-sionalaca koji rade s osobama s mental-nim poteškoćama vrlo važna, rekao bih čak i više nego općih stavova u društvu.

Els Makaay: I tu opet dolazimo do pred-nosti pristupa CARe, jer se uklapa u smjer kojim se razvija nizozemsko društvo, gdje se država povlači, a ljudi moraju koristiti vlastite snage da bi bili građani…

Dirk den Hollander:… da, sve više toga moramo učiniti sami, oslanjajući se na prirodne resurse: obitelj, prijatelje, sus-jede, susjedstvo općenito. I tu nastojimo klijentima pomoći da stvore te prirodne resurse oko sebe, jer će oni uvijek biti tu, dok će profesionalni resursi u institucion-alnoj skrbi nestati.

Komponenta 2: Edukacija o institucionalnoj transformaciji domova socijalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe i njihove dionike, hotel Panorama, Zagreb





PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK

13 14 15 16 17

20 21 22 23 24

27 28 29 30 31

03 04 05 06 07

10 11 12 13 14

17 18 19 20 21

24 25 26 27 28

KOMPONENTA 1, RADIONICA U KRAPINI

KOMPONENTA 1, RADIONICA UDUBROVNIKU

KOMPONENTA 1, RADIONICA U VARAŽDINU

DJECA BEZ ODGOVARAJUĆE RODITELJSKE SKRBI MODUL 2



DJECA I ODRASLI S TJELESNIM, OSJETILNIM I INTELEKTUALNIM OŠTEĆENJIMA MODUL 3 (GRUPA A)

DJECA I ODRASLI S TJELESNIM, OSJETILNIM I INTELEKTUALNIM OŠTEĆENJIMA MODUL 3 (GRUPA A)

DJECA S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJUMODUL 2



PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE MODUL 3 (GRUPA A)

PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE MODUL 3 (GRUPA A)

KALENDAR AKTIVNOSTI: SIJEČANJ-VELJAČA

Siječanj 2014.

Veljača 2014.





Za više informacija

Ured projektaMinistarstvo socijalne politike i mladih Savska cesta 6610 000 Zagreb Telefon: 095 393 44 02 E-mail: [email protected]

Projektni tim: Angela Taylor, voditelj tima [email protected]

Juergen Becker, glavni ekspert za socijalno planiranje [email protected]

Borka Teodorović, glavni ekspert za transformaciju ustanova [email protected]

Više informacija o EU fondovima možete naći na stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr

Europski socijalni fond (ESF) jedan je od strukturnih fondova Europske unije kojemu je osnovni cilj smanjenje razlika životnog standarda u državama članicama Europske unije promicanjem ekonomske i socijalne kohezije. ESF je posvećen promicanju zapošljavanja Europske unije i namijenjen je zemljama članicama u promicanju zapošljavanja kako bi europska radna snaga bila spremnija suočiti se s novim globalnim

izazovima osiguravajući razvoj boljih vještina i boljih izgleda za posao građanima Europske unije.

Ulaganje u budućnostEuropska unija

Korisnička institucija:Ministarstvo socijalne politike i mladihSavska cesta 6610000 Zagreb, HrvatskaTel: +385 1 555 7159Fax: +385 1 555 7220E-mail: [email protected]

Ugovorno tijelo:Hrvatski zavod za zapošljavanjeUred za financiranje i ugovaranje projekata Europske unijeUl. grada Vukovara 70/310000 ZagrebTel. 6126-208www.hzz.hr/dfc

Documents

ZAJEDNICA ZA SVE - mdomsp.gov.hr · rad s psihičkim bolesnim odraslim osobama, Dirkom den Hollanderom i Els Makaay razgovarali smo o nji-hovom pristupu CARe i iskustvima u zapošljavanju