Zajednica

akovaka i Srijemska biskupija Biskupijsko katehetsko vijee akovaka i Srijemska biskupija Povjerenstvo za upnu katehezu Biskupijsko katehetsko vijee Povjerenstvo za upnu katehezu

PRIRUNIK ZA KATEHETE

PRVOPRIESNICIPrvopriesnika interesna skupina Prvo godite kateheze ministrantske interesne skupine

akovo, 2006. akovo, 2006.

akovaka i Srijemska biskupija Biskupijsko katehetsko vijee Povjerenstvo za upnu katehezu

PRIRUNIK ZA KATEHETE MINISTRANTSKA SKUPINA ZAJEDNICA

Prirunik za katehete ZAJEDNICA Prvo godite kateheze ministrantske interesne skupine

Za internu uporabu izdaje: akovaka i Srijemska biskupija, Strossmayerov trg 4, akovo Biskupijsko katehetsko vijee Povjerenstvo za upnu katehezu

Odgovara: dr.sc.s. Lucila Zovak

Autori: Dejan aplar, voditelj tima Autorski tim: Tomislav ukez, Dejan Heni, Josip Ivei, Borko Jurevi, Marko Markoljevi, Damir Martinu, Mladen Mili, Martina Mili, Lucija Sauli, Ana Volf, Leopold Volf akovo, 2006.

Sve sugestije, prijedloge i konstruktivne kritike moete poslati na adresu: [email protected]

2



3



4



UVODCilj upne kateheze po interesnim skupinama je stvaranje upne zajednice kao zajednice zajednica (zajednitva). U tom pogledu zadatak je svake upne zajednice, najprije upnika i njegovih uih suradnika, upnog pastoralnog vijea, teologa, vjerouitelja, kateheta i Ministrantska katehetska skupina je svojevrstan oblik liturgijske katehetske skupine za djeake i djevojice, a uloga joj je da dublje i sustavnije ulazi u poruku bogosluja, na nain prikladan djeci. Kateheza ministranata nastoji imati u vidu cjelokupno uvoenje u smisao i duh liturgije, povezujui tako prvotno oduevljenje s liturgijskom slubom. Programom ministrantske katehetske skupine nastoji se pomoi ministrantima da aktivnim slavljenjem euharistije i pripremom na liturgijsku slubu, ue razumijevati Crkvu kao zajednicu vjernika i kao Boji narod na putu koji uvijek nastoji povezivati liturgiju i dijakoniju. Programom se nastoji omoguiti pojedincima da otkriju sveopi smisao svojeg poziva biti kranin i postanu svjedoci evaneoskih vrijednosti u svom obiteljskom i drutvenom ivotu. U prvom goditu ZAJEDNICA polazimo od pojedinca kao drutvenog bia, koje tei zajednitvu i ivei ga u obitelji, katehetskoj skupini, upnoj i crkvenoj zajednici izgrauje stav otvorenosti prema Bojem pozivu i ostvaruje svoj kranski poziv. Drugo godite LITURGIJA otkriva liturgijsko dogaanje kao in zajednice vjernika okupljene oko Isusa Krista posvjeujui tako vanost liturgije za ivot Crkve i svakog pojedinog vjernika, koji s liturgijom i od liturgije ivi pretvarajui je u ivotni stav. Treim goditem LITURGIJSKA GODINA uvodi se vjerouenike u shvaanje liturgije kao spasenjskog i otajstvenog dogaaja Isusa Krista i izgrauje se stav odgovornog i djelatnog sudjelovanja u liturgiji kao prostoru u kojem vjernik ulazi u dijalog s otajstvima spasenja i proslavlja ih u sadanjosti. Posljednje, etvrto godite POSLANJE MINISTRANATA otkriva poslanje kao dimenziju osobne realizacije i nastoji potai stav otvorenosti u prihvaanju povjerenih slubi u crkvenoj i drutvenoj zajednici i promicanju kranskih vrjednota. U izradi prirunika za katehete bili smo svjesni velike raznolikosti upa nae biskupije i toga da identini principi katehetskog djelovanja nisu u svako vrijeme, na svakom mjestu i u svakoj zajednici jednako primjenjivi. elja nam je poticati kreativne i inovativne inicijative koje e realno biti ostvarive upravo tamo gdje budu nastajale. Budui da se nalazimo na poetku ovakvog modela kateheze i da je pokuaj obnove upne kateheze zahtjevan proces, izraeni prirunik predstavljamo vam ad experimentum i ne smatramo ga potpuno dovrenim. U praktinom radu s prirunikom kateheta treba o tome voditi rauna i nastojati doraditi kateheze ili odgovornima sugerirati eventualne prijedloge i kritike. Prvo godite s naslovom Zajednica tematski je podijeljeno u etiri katehetske cjeline, a svaka od njih sadri pet katehetskih jedinica to u goditu ini ukupno dvadeset kateheza. To ne znai da se kateheza ministrantske interesne skupine u pojedinoj upi treba ostvariti kroz iskljuivo dvadeset susreta, njih moe biti i vie, a pojedine kateheze se lako mogu obraditi i kroz nekoliko susreta. U svakoj su katehezi naznaene glavne odrednice katehetskog procesa: ciljevi, sadraji, mediji komuniciranja i metodiki postupci. Uz prirunik s katehezama na raspolaganju su vam i radni listovi za polaznike. Za svaku katehezu predloen je jedan ili vie radnih listova na koje vas upuuje i prirunik. U nadi da e vam materijali biti od pomoi u vaem poslanju, elimo vam puno uspjeha u radu, a trajno ostajemo otvoreni vaim prijedlozima, kritikama i sugestijama kojima nam moete pomoi u doradi ovih kateheza.

5



6



Otkriti da je ovjek drutveno bie i u naravi pozvan na zajednitvo Pojasniti bitne oznake i razlike skupine, zajednice i zajednitva Upoznati vanost duha zajednitva i razviti osjeaj za potrebe upne zajednice Ostvariti meusobnu komunikaciju i prijateljsko ozraje u crkvenoj zajednici Uoiti vanost prepoznavanja, vrjednovanja i razvijanja razliitih karizmi unutar zajednice

7



8



1.1. SKUPINA I IVOT U NJOJ POTREBA OVJEKA

Ciljevi Otkriti da je ovjek drutveno bie i da se potpuno ostvaruje u skupini s drugim ljudima Uoiti da pojedinac u svojoj jedinstvenosti i neponovljivosti doprinosi obogaenju skupine Pojasniti pojam osobitosti i zakonitosti skupine Izgraditi stav odgovornosti svakog pojedinca za razvoj skupine Materijal potreban za katehezu radni listovi 1., 2. i 3. olovke, drvene boje ili flomasteri, papir A4 formata bijele boje za svakog lana skupine, mali papirii za svakog lana, 2 hamer - papira za izradu plakata s pravilima i plakata s imenima ministranata, grafoskop s prozirnicama s rijeima pjesama ili umnoeni tekstovi pjesama Tijek susreta Nakon uvodne pjesme i molitve vjerouenici se kroz rad na radnom listu predstavljaju ostalim lanovima skupine. Slijedi kratka razrada teme u kojoj kateheta saima znaenje skupine i vanost svakog pojedinca koji je tvori. Rad nastavljamo s odreivanjem pravila skupine koje zavrava izradom plakata na kojem se nalazi sinteza zajedniki usuglaenih pravila skupine. Susret zavrava molitvom koju moe dio po dio moliti nekoliko vjerouenika. Molitveno meditativni poetak susreta Na poetku se moe otpjevati pjesma: Kriste, u tvoje ime Gospodine, ti si pozvao imenom svoje apostole i uenike da te slijede. I nas danas poziva u ministrantsku skupinu kao to si nas pozvao imenom po sakramentu krtenja. Ojaaj u nama milost kako bismo uvijek bili blizu tebe. Daj da u svojim kolskim obvezama i igri osjeamo Tvoju prisutnost i zatitu. Neka nai susreti i nae sluenje Oltaru budu na Tvoju slavu! Amen! Motivacija Kao motivacijski uvod moe posluiti Radni list 1. kojeg svaki vjerouenik ispunjava samostalno. Nakon to vjerouenicima podijeli radne listove kateheta treba ukratko objasniti zadatak i nain rjeavanja radnog lista. Ovaj nam radni list slui za predstavljanje i bolje upoznavanje samih lanova skupine na poetku katehetske godine. U slagalici u poljima oznaenim brojevima, vjerouenici dovravaju sljedee reenice:

9



1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Moje ime je Moja omiljena boja je Moj roendan je Moja najvea elja je Dvije loe osobine koje ne volim kod ljudi Dvije stvari koje elim ostvariti ove godine su Dvije dobre osobine koje volim kod ljudi su

Vjerouenici takoer trebaju nacrtati odreeni simbol za koji smatraju da ih najbolje predstavlja kao osobe. Kada svi zavre s ispunjavanjem radnog lista, kateheta poziva vjerouenike koji to ele da proitaju to su napisali i nacrtali. Moe se povesti razgovor o tome znaju li moda tko im je dao ime i ima li njihovo ime kakvo znaenje. Kateheta moe pojasniti znaenje imena u Bibliji i to povezati sa imenima lanova skupine npr. Ilija znai Jahve je moj Bog, Isus-Bog spaava, Danijel-Bog je moj sudac, Benjamin- sin sree itd. Razrada teme U prethodnom radu nastojali smo upoznati jedni druge jer emo ubudue zajedno biti dio jedne skupine. Pozvani smo stoga otkrivati jedni druge, sluati zajedno, pjevati zajedno, moliti zajedno. Svatko od nas je neizmjerno bogatstvo i tajna. U prostranstvima vlastitog bia nosimo mogunosti koje tek trebamo ostvariti. Bog nas je stvorio kao drutvena bia, kao bia relacije. Potrebni su nam drugi ljudi koji nam pomau da zajedno rastemo u ljudskosti. Upravo zbog toga razloga ljudi su oduvijek stvarali razliite skupine. to je skupina? Jedna od definicija glasi: Skup osoba koje ele zajedno neto uiniti i slau se s obzirom na nain postizanja cilja SKUP vie osoba. OSOBA rije je o konkretnoj djeci, sa svojom osobnou, vlastitim bogatstvom i originalnou. NETO UINITI svrha je vana i mora biti jasna, u naem sluaju odgoj za ivot u kranskoj vjeri. ZAJEDNO initi neke stvari zajedno, zalagati se u suradnji, nastojati biti jedinstveni. Jedinstvenost i razliitost Kroz raznolikost imena pojedinaca i osobina koje su rekli o sebi objasniti u nekoliko reenica nau razliitost i posebnost, ali i slinosti koje nosimo. Naglasiti nezamjenjivost svakog lana. Ovdje voditelj moe predloiti skupini da kroz idui mjesec mole jedni za druge i to na nain da im podijeli male papirie koje je prethodno pripremio. Svatko napie svoje ime, ukljuujui i voditelja, kada svi napiu, neka preklope svoj papiri i predaju je voditelju. On e papirie staviti u vreicu iz koje e svatko izvlaiti jedan papiri s imenom osobe za koju e moliti svaki dan kroz mjesec dana. Ako netko izvue vlastito ime treba upozoriti voditelja i vratiti papiri sa svojim imenom i izvui drugu. Kada proe razdoblje od mjesec dana, na susretu lanovi mogu jedan drugome rei za koga su molili, do tada to bi trebala biti tajna. Nakon toga se moe upriliiti novo izvlaenje za idui mjesec. Ako se skupina dogovori mogu na kraju svakog mjeseca kada kau jedni drugima za koga su molili i pokloniti toj osobi nekakvu sitnicu, znak panje, ili napisati toj osobi to im se na njoj svia.

10

10



Odreivanje pravila skupine Deset zapovijedi nae skupine Kateheta uvodi vjerouenike u daljni rad uz pomo Radnog lista 2. ili 3. prema tome koji kateheta smatra prikladnijim i koliko vrijeme doputa. Svaku skupinu, zajednicu, sainjavaju razliiti ljudi. Da bi se skupina mogla razvijati i napredovati potrebno je meu lanovima odrediti neka pravila. elimo li biti i raditi zajedno, pokuajmo zajedniki i jednoglasno osmisliti pravila nae skupine. Promislimo o moguim pravilima, zapiimo ih svatko za sebe, u razgovoru se oko pravila usuglasimo i na koncu ivimo prema pravilima koja smo si postavili! Kroz definirana pravila pojasniti pojam ministrantske skupine i zato se ona okuplja, njezine osobitosti (posluitelji oltara) i zakonitosti skupine. Pravila trebaju donijeti sami lanovi u dogovoru, ali neka voditelj po potrebi sugerira. Dobre prijedloge treba podrati, a manje prikladne s blagou zanemariti. Njihov raspon moe biti irok, ali vano je naglasiti najbitnije kako bi skupina mogla dobro sugerirati. Neka od moguih pravila: Svatko od nas e brinuti za svakog lana skupine; Na susrete emo dolaziti redovito; U skupini nema ljutnje, runih rijei ili psovke; Svatko je vrijedan da ga se saslua; Nikad ne govore dvojica istovremeno; Dok jedan govori, svi ga sluaju; Svatko ima pravo izraziti svoje miljenje, itd. Neka nam pravila skupine ne budu teret koji nevoljko nosimo, ve mala kola ljubavi prema svakom lanu skupine! Izrada plakata Kad se dogovore pravila, potrebno je izraditi plakat koji e biti na vidljivom mjestu pri svakom susretu. Na hamer papiru se napiu donesena pravila. Potrebno je dogovoriti i ime ministrantske skupine. To moe biti neki biblijski lik ili lik nekog sveca, pogotovo ministranta, npr. Dominik Savio. Ako se izabere biblijski lik ili svetac, voditelj bi trebao lik pribliiti skupini ili dogovoriti da kroz idue susrete dobrovoljci izlau neto o tom liku. Voditelj treba osigurati literaturu za one lanove koji izraze spremnost pripraviti izlaganje. Na drugi hamer papir mogu se nalijepiti radni listovi s poetka susreta, na kojima su se vjerouenici predstavili jedni drugima. Ovaj plakat takoer moe biti izloen pri svakom susretu, a ako dou i novi lanovi, mogu se nadodati i njihova imena. Ako su se lanovi po prvi put sreli na ovoj katehezi, moe se za kraj organizirati mali kviz, na kojem e netko pokuati pogoditi imena svih lanova skupine. Najboljeg se moe nagraditi npr. nekom knjiicom.

11 11



Molitveni zavretak Daj mi, Gospodine, da prihvatim znance i neznance, koje si odredio da budu moji blinji. Istrgni me iz ravnodunosti, a obdari eljom za suradnjom i ljubavlju. Daruj mi strpljivost da ustrajem gdje nitko drugi ne bi ustrajao. Daj mi da imam vremena, kad se svi drugi budu urili. Daj mi sluha za ljude, koji su naoko posve obini. Daj da ostanem vjeran, iako me budu zapostavljali. Daj da budem mjesto gdje e svatko nai zatitu. Pomozi mi biti blinji.

12

12



1. 2. SKUPINA RAA ZAJEDNICU

Ciljevi Uoiti temeljne razlike izmeu skupine i zajednice Pojasniti pojam i osobitosti zajednice Upoznati razliite oblike zajednitva Posvijestiti vanost zajednice u cjelokupnom rastu i razvoju pojedinca Materijal potreban za katehezu radni listovi 4. i 5. olovke ili kemijske olovke snop prua Tijek susreta Na poetku nakon molitve kateheta vjerouenicima kao motivaciju podijeli Radni list 4. i poziva ih da pokuaju rijeiti osmosmjerku s kljunim pojmovima. Kad su svi vjerouenici odgonetnuli rjeenje osmosmjerke, slijedi itanje prie Snop prua. Vjerouenici potom iznose svoje dojmove koje u njima ostavlja pria i zajedniki o njima razgovaraju. Kateheta uz pomo tekstova za razradu teme nadopunja odgovore vjerouenika i ukratko objasni temeljne pojmove (skupina, zajednica). Susret se nastavlja aktualizacijom i sintezom uz izlaganje radova, a zavrava molitvom. Molitveno - meditativni poetak susreta Gospodine, elio bih stei hrabrosti da gradim mostove izmeu mene i onih koje ne uspijevam i ne znam razumjeti, koji mi ne vjeruju ili me iznevjerie; izmeu mene i onih s kojima sam u sukobu. Mostove izmeu moga i njihova kruga, moje i njihove generacije, moga i njihova stalea. Mostove do onih po strani, razoaranih, spletenih predrasudama, odmetnutih, podrugljivaca, protivnika. elio bih stei hrabrosti, da podiem mostove gdje je to nepopularno, preko eljeznih zavjesa straha i umiljenosti. Gospodine, daruj mi hrabrosti da uvijek iznova gradim mostove! Prema: Ernst Lange

13 13



Uvod s motivacijom Na samom poetku potrebno je razluiti dvije rijei SKUPINA i ZAJEDNICA. Grka rije ekklesia oznaavala je skup bilo koje vrste, te izvorno nije teoloki pojam. Zatim, sv. Pavao koristi izraz hoi hagioi oni koji su krteni pa su postali sveti, a bitno je naglasiti da ive u ZAJEDNICI s drugim kranima. Crkva je prije svega zajednica ljudi skupina ne mora biti teoloki pojam, moe biti na primjer skupina graana, razliitih ljudi dok zajednicu karakterizira povezanost njenih lanova, te je crkveno obojena. Slijedi pria koja se nalazi na Radnom listu 4., a dok ju kateheta ita na vidno mjesto postavi manji snop prua. Vjerouenici nakon toga odgovaraju na pitanja uz pomo radnog lista. Snop prua Neki otac je elio da mu sinovi ive u slozi. Ali nita od toga! Onda je traio da mu donesu snop prutia i rekao im je neka ga prelome, ali uza sav napor nisu uspjeli. Otac je uzeo snop, rastavio prutie i rekao im da ih prelome. Naravno, to je bilo sasvim lako. Vidite ?, rekao im je otac. Tako e biti i s vama ako ne budete sloni. Ako ne ostanete zajedno, svatko e vas moi svladati.. ( Lav N. Tolstoj ) Izraavanje prvih dojmova - Kako ti se svidjela pria? Smatra li da je biti sloan vano za zajednicu ? - Kako bi svojim rijeima objasnio razliku skupine i zajednice? - Kakve zajednice poznaje ? - Kako se osobno angaira u ivotu ove nae zajednice ? - Misli li da je zajednica vana za pojedinca ? Razrada teme Potreba za skupinom instinktivne je naravi. ovjek koji se ne otvara prijateljstvu, ostaje zatvoren u svom djejem narcizmu. Potreba da se osjeamo dobro jedna je od glavnih sastavnica ivotne skupine. Okupljamo se u istoj skupini jer osjeamo da smo prihvaeni, jer moemo govoriti i jer nas drugi razumiju, moemo se poistovjetiti s prijateljima koji imaju probleme sline naima, podravamo se u trenucima krize. Potreba za sigurnou jo je jedan razlog koji nas vodi skupini. Mnoga djeca i mladi u vremenu odrastanja i odvajanja od roditelja i obitelji u skupini pronalaze sigurnost. ivot u skupini pomae im da rastu u ozraju vee neovisnosti, pomae im da sami izgrade zrelu osobnost. Drutveno otvaranje i sudjelovanje ostvaruje se u skupini kroz zahtjevno iskustvo i uenje zajednikog rada i suradnje. Pojedince ini suodgovornima za ivot skupine, dajui svima vie ili manje vane zadatke, istinske odgovornosti. Sve to potie na otvaranje prema drugima i postaje konkretna kola za zrelo ukljuivanje u drutveni ivot. Proirenje interesa snano je vidljivo u skupini jer se u njoj vie i bre ui. Prisutnost drugih proiruje krug interesa, omoguuje stjecanje novih i razliitih iskustava, promie produbljivanje problema.

14

14



Pronalaenje solidarnosti, suosjeanja i prihvaanja mogue je u skupini jer ona pomae pojedincu u razumijevanju sebe samoga, ali i u razumijevanju i prihvaanju drugih. ivjeti znai primati i darivati, jer sve to imamo primamo od drugih. ivot svakog pojedinca usko je vezan za druge. Nitko nije otok, dostatan sam sebi, svaki je ovjek dio cjeline. ovjek je pozvan ivjeti otvarajui se drugima i ljubei ih. Potrebno je stoga razbiti stakleno zvono koje nas dri zatvorenima u vlastitom egocentrizmu. Osjeati se Crkvom za skupinu je vano jer je kransko iskustvo nuno i iskustvo zajednitva. Ne moe se ivjeti kao kranin i misliti iskljuivo na sebe ili ivjeti izoliranim ivotom. Danas je izvan crkvenih skupina teko ivjeti zajedniarsko kranstvo i osjeati se lanovima Crkve jer dananje drutvo ne promie uvijek kranske vrijednosti. Tko se eli osjeati Crkvom mora se ukljuiti u skupinu i ostvariti odreenu vrstu drukijeg ivota kako bi uz pomo prijatelja mogao ivjeti protiv struje. Aktualizacija U svijetu postoje razliite skupine. Svaka je od njih po neemu posebna, svaka skupina ima svoje karakteristike i bitne oznake. Kako bi skupina mogla kvalitetno djelovati potrebno je zajednikim snagama nastojati oko onoga to je bitno. Na Radnom listu 5. na fotografijama su prikazane razliite skupine. Sve one ele postati zajednice. Vjerouenici trebaju za svaku od njih napisati tri neophodne stvari bez kojih ta skupina ne bi mogla opstati i bez kojih bi zajednitvo u njima bilo nemogue. Kad vjerouenici zavre s radom zajedniki prokomentirajte njihove radove i pokuajte odgovoriti na pitanje: Zato zajedno moemo vie. Sinteza Skupina je grupa ljudi, npr. skupina graana koja ne mora biti meusobno blisko povezana. Za razliku od toga, zajednicu karakterizira zajednitvo, odnosno povezanost njenih lanova. Mogu se navesti razliiti primjeri zajednitva zajednitvo krana u upi, u obitelji, meu prijateljima, zajednitvo mua i ene Svakom pojedincu potrebna je zajednica za osobni rast i izgradnju, svatko je jedan ud Kristov te svi zajedno inimo Tijelo Kristovo Svi imamo karizme koje su nam dane za slubu zajednici, te tako razvijamo svoje talente kroz i za zajednicu. Molitveni zavretak Tko se zauzima za druge, riskira, da bude odbaen. Tko se oslanja na druge, riskira, da bude izigran. Tko se povjerava drugima, riskira, da bude izdan. Tko pomae drugima, riskira, da doivi nezahvalnost. Tko ljubi, riskira, da bude ostavljen. A tko nita ne riskira Nepoznati autor

15 1



1. 3. ZAJEDNITVO UZVIENI OBLIK SUIVOTA

Ciljevi Ukazati na potrebu ivjeti s drugim i ivjeti za drugoga Pojasniti stvarnost zajednitva kao mogunost nadilaenja vlastite samodostatnosti Otkriti ljubav kao snagu zajednitva Izgraditi stav otvorenosti i meusobnog prihvaanja Materijal za rad radni listovi 6. i 7. olovke i drvene bojice papiri A4 formata marame ili drugi povezi, veliki hamer-papir Tijek susreta Nakon molitveno - meditativnog poetka popraenog tihom glazbenom instrumentalnom pratnjom, susret nastavljamo motivacijom u obliku igre. Slijedi pria Grad bez crkve i izraavanje dojmova vjerouenika. U razradi teme kateheta ukratko pojanjava znaenje prie i vanost zajednitva za svakog pojedinca. Kroz aktualizaciju vjerouenici u radu u skupinama imaju mogunost, uz pomo tekstova Svetog pisma i crkvenih dokumenata, oblikovati crkvenu graevinu, dajui svakom dijelu graevine karakteristino znaenje ponueno u tekstovima. Susret zavrava predstavljanjem radova i molitvom. Molitveno meditativni poetak (mogue ju je projicirati preko grafoskopa ili podijeliti svakome njegov primjerak i onda zajedniki moliti) Gospodine, daruj mi Duha solidarnosti! Daj da dajem: svoje sposobnosti, svoje znanje, svoj ugled, svoje vrijeme, svoje iskustvo, svoje suosjeanje, svoj savjet, svoje povjerenje, svoju pomo, svoje prijateljstvo, svoje oprotenje, svoju ljubav... Daj mi, Gospodine, da dijelim: svoju radost, svoju nadu, svoju vjeru, svoje elje, svoju tugu, svoja dobra... Daj mi, Gospodine, jo jednu sposobnost, sposobnost primati, pomo, savjet,

16

16



utjehu, suradnju, vjernost, povjerenje, zatitu, utoite, oprotenje, obranu, prijateljstvo, ljubav... Prema: Eleonore Beck/Gabriele Miller Motivacija - Igra: Dva plus dva = tri (noge) Broj igraa: desetak Pomagala: marama ili drugi povez za svaka dva sudionika Pravila igre: Sudionici se u parovima rasporede u krug. Svaki par maramom vezuje zajedno u glenju noge koje su im jedna do druge i dobiva broj. Kad animator pozove dva broja, prozvana dva para moraju jedanput optrati oko kruga. Koji e se par vratiti na mjesto s kojega je krenuo? Animator moe mjeriti vrijeme i odrediti pobjednike. Umjesto igre, za motivaciju moe posluiti i Radni list 7. koji kroz strip pokuava progovoriti o vanosti zajednitva u skupinama. Prvi susret s temom Pria: Grad bez crkve Poslije Drugog svjetskog rata poljska vlada odluila je sagraditi grad Nova Huta i htjela je da to bude prvi grad na svijetu bez vjerskih znakova, bez crkve. Ali stanovnici nisu htjeli biti bez crkve. Naoruani samo svojom vjerom pruili su otpor vlasti. Podigli su jedan veliki kri na nekom trgu i svake nedjelje su se tu sastajali, na otvorenom, i onda kad je bilo jako hladno. Borba je trajala deset godina, a vjernici su konano dobili dozvolu da izgrade crkvu, ali o vlastitom troku. Odgovorni su pozvali sve da iz rijeke donesu po dva kamena. A kamenje je stizalo sa svih strana, na tone su ga slali u potanskim paketima. Kad je papa Pavao VI. to doznao, poslao je jedan kamen iz bazilike sv. Petra; to je bio kamen temeljac. Iz SAD-a su poslali jedan kamen donesen sa Mjeseca. Sada se nalazi u svetohranitu te crkve, koju vlast nije htjela, ali koju su ljudi dobili pod svaku cijenu. Izraavanje dojmova - Kako vam se svidjela pria? to vas se posebno dojmilo? - Koje vam misli padaju na pamet nakon proitane prie? - Podsjea li te ova pria na neto? Zato?

17 1



Razrada teme Kako smo mogli vidjeti u naoj prvoj igri, pobjednici su bili oni koji su najbolje suraivali. Tko je elio sam pobijediti, nije mu ilo lako. Za mnoge stvari koje radimo, potrebna nam je pomo drugoga. Nitko od nas ne moe sam. Zato ljudi jo od najstarijih vremena osnivaju razliite zajednice. To su skupine ljudi koji imaju isti cilj. No, da bi zajednica mogla dobro funkcionirati, meu lanovima mora vladati zajednitvo. To je duh koji ih povezuje da budu sloni, kao radnici u Novoj Huti. Kroz zajednitvo mi bolje upoznajemo druge, ali i sebe. Vidjevi kako nama drugi pomau i ive s nama, i mi se poinjemo zalagati i rtvovati za druge. Takav duh treba vladati i u naoj skupini jer smo mi lanovi jedne velike zajednice koja se zove Crkva, a u njoj vlada zajednitvo jer joj Isus Krist alje svoga svetoga Duha. Aktualizacija: Crkva zajednica Katehetsku skupinu poeljno je podijeliti na nekoliko manjih skupina (4-5 vjerouenika). Kateheta podijeli vjerouenicima Radni list 6. na kojemu su citati iz Svetog pisma i crkvenih dokumenata, na temelju kojih skupina treba nacrtati crkvenu graevinu (koja ima svoje temelje, napravljena je od cigle, povezana betonom, ima vrata, prozore). Svakom dijelu graevine treba dati znaenje uzeti ga iz ovih odlomaka ili iz vlastitog iskustva, npr. ako se skupina sloi, ugaoni kamen bi mogao biti Krist, a cigle vjernici i sl. Neka skupina upotrijebi puno boje i mate, a sve se moe prikazati na velikom hamer-papiru. Po zavretku rada slijedi predstavljanje uradaka pojedinih skupina pred itavom katehetskom skupinom. Zavrni crte moe se izloiti u upi ili na nekom vidljivom mjestu. Kao predloak za crte crkve moe posluiti slika na radnom listu. Tekstovi za rad Pristupite k njemu, Kamenu ivomu to ga, istina, ljudi odbacie, ali je u oima Bojim izabran, dragocjen, pa se kao ivo kamenje ugraujte u duhovni Dom za sveto sveenstvo da prinosite rtve duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu. (1 Pt 2,4-5) A vi ste rod izabrani, kraljevsko sveenstvo, sveti puk, narod steeni da navijetate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu; (1 Pt 2,9) A ja tebi kaem: Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit u Crkvu svoju i vrata paklena nee je nadvladati. Tebi u dati kljueve kraljevstva nebeskoga, pa to god svee na zemlji, bit e svezano na nebesima; a to god odrijei na zemlji, bit e odrijeeno na nebesima." Tada zaprijeti uenicima neka nikomu ne reknu da je on Krist. (Mt 16,18-20) Tako dakle vie niste tuinci ni pridolice, nego sugraani ste svetih i ukuani Boji nazidani na temelju apostola i proroka, a zaglavni je kamen sam Krist Isus. U njemu je sva graevina povezana i raste u hram svet u Gospodinu. U njemu ste i vi ugraeni u prebivalite Boje u Duhu. (Ef 2,19-22) Po milosti Bojoj koja mi je dana ja kao mudri graditelj postavih temelj, a drugi naziuje; ali svaki neka pazi kako naziuje. Jer nitko ne moe postaviti drugoga temelja osim onoga koji je postavljen, a taj je Isus Krist. (1 Kor 3,10-11) Ne znate li? Hram ste Boji i Duh Boji prebiva u vama. Ako tko upropauje hram Boji, upropastit e njega Bog. Jer hram je Boji svet, a to ste vi. (1 Kor 3,16-17)

18

18



Osim toga, isti Duh Sveti, ne samo da po sakramentima i slubama Boji narod posveuje i vodi i krepostima ga uresuje, nego svoje darove dijelei kako hoe, dijeli meu vjernike svakoga stalea, takoer posebne milosti, kojima ih ini sposobnim i spremnima da prime razna djela ili dunosti korisne za obnovu i veu izgradnju Crkve. (Lumen gentium 12) Krist, jedini Posrednik, ustanovio je na ovoj zemlji i neprestano uzdrava svoju svetu Crkvu, zajednicu vjere, ufanja i ljubavi, kao vidljivi organizam po kojemu na sve razlijeva istinu i milost. (Katekizam Katolike crkve, 771) ee se Crkva naziva i gradnjom Bojom. Sam je Gospodin usporedio sebe s kamenom kojega su odbacili graditelji, ali koji je postao ugaonim kamenom. Na onom je temelju od Apostola sagraena Crkva i od njega prima vrstou i povezanost. Ta se zgrada naziva raznim nazivima: kuom Bojom, u kojoj stanuje Boja obitelj, stan Boji u Duhu, Boji ator meu ljudima, a osobito sveti hram. Jer se na ovoj zemlji u nju ugraujemo kao ivo kamenje. (Lumen gentium 6) Molitveni zavretak Isuse, hvala ti za ovaj susret i za zajednitvo u naoj skupini. Neka nae prijateljstvo i povezanost bude uvijek na slavu tvoga Oca i za primjer brai ljudima. Naui nas mudri Gospodaru, mjeriti stvarnost ivota boanskim mjerama, i radovati se uspjehu i srei ljudi oko nas. Daruj nam snage da uvijek iznova prihvaamo logiku Evanelja i mijenjajui sebe, mijenjamo lice Crkve i svijeta. Neka i po nama tvoja Crkva raste u svetosti. Uini nas otvorenima da, uvijek iznova, nastavljamo prijateljski dijalog to ga Bog u povijesti spasenja zapodijeva s ljudima. Oslobodi nas, Uitelju, od ispraznog tranja za pohvalama svijeta, od grevitog nastojanja da rastemo u oima ljudi. Oslobodi nas od elje da u svemu budemo prvi, od neprestane brige samo za vlastitom karijerom i titulama koje skrivaju nae pravo lice. Uitelju, tvoj put k slavi i uzvienju postavlja drugaije norme djelovanja. Tko od nas eli biti najvei, treba nasljedovati tvoju Rije u poniznosti srca i uma, i bez kompromisa i raunice sluiti ljudima koji si stavio na na put, da po njima, a tebi na slavu, budemo uvijek vie i nadasve ljudi.

19 1



1. 4. PRIJATELJSTVO U ZAJEDNICI

Ciljevi Upoznati biblijske tekstove koji govore o prijateljstvu Upoznati vanost prijateljstva i neke njegove temeljne oznake Naglasiti ovjekovu tenju za prihvaenou i prihvaanjem koje u prijateljstvu nalazi adekvatan odgovor Uvidjeti da je prijateljstvo neophodno za razvoj i ivot zajednice Materijal za rad radni listovi 8., 9. i 10. karton, papir u boji, ljepilo i kare flomasteri Tijek susreta Susret zapoinje molitvom, a nastavlja se motivacijom o prijateljstvu u zajednici uz pomo radnog lista s poticajnim ilustracijama. Kateheta e u razradi teme progovoriti o bitnim oznakama prijateljstva. Nakon toga slijedi rad u paru i individualni rad kroz koji e vjerouenici na praktian nain doivjeti vanost prijateljstva i njegovu ulogu u ivotu. Kroz test Kakav si prijatelj vjerouenici e na osobnoj razini uvidjeti svoje pozitivne i negativne osobine u osobnom prijateljstvu. U sintezi kateheta privodi kraju susret koji zavrava molitvom. Molitveno - meditativni poetak susreta Rekne li netko ljubim Boga, a mrzi brata svoga, laac je, jer tko ne ljubi svoga brata kojega vidi, ne moe ljubiti Boga kojega ne vidi. Stoga tko ljubi Boga neka ljubi i brata svoga. (1 Kor 4,20) Boe, daj da mi svaki ovjek kojega susretnem postane prijatelj i brat, te nikad ne dopusti da me obuzme mrnja prema blinjemu. Uini da ljubim brata kojega vidim kao to ljubim Tebe kojega ne vidim. Uini Gospodine ljude koje nikada nisam vidio mojim poznanicima, poznanici koje imam neka mi postanu istinski prijatelji, a istinski prijatelji moja braa i sestre. Daj da svaki ovjek svakom ovjeku postane prijatelj. Amen.

20

20



Motivacija Vjerouenici rjeavaju Radni list 8. na kojemu se nalaze poticajne ilustracije o prijateljstvu. Uz pomo ponuenih ilustracija vjerouenici trebaju odgovoriti koje bi vrline i osobne odlike trebali imati prijatelji u zajednici. Svoje odgovore piu u okvire ispod ilustracija, a nakon zavrenog rada odgovore zajedniki prokomentiraju. Razrada teme Mnogo je vrsta odnosa koji postoje meu ljudima. Jedan, veoma vaan i nezaobilazan odnos u ljudskom ivotu je prijateljski odnos prijateljstvo. Prijateljstvo je poseban oblik ljubavi koja se raa izmeu ljudi razliitog i istog spola. Prijateljstvo prati ovjeka od djetinjstva, mladenatva, zrele dobi, pa sve do starosti, odnosno do konca ivota. U Svetom pismu se na mnogo mjesta spominje i opisuje prijateljstvo i sve to je za njegovo postojanje i trajanje potrebno. Isus Krist savren prijatelj ovjeka svojim ivotom i smru najbolje nam pokazuje to je prijateljstvo, a evanelist Ivan to izraava u rijeima:Vee ljubavi nitko nema od ove: da tko ivot svoj poloi za prijatelje svoje. (Iv 15, 13). to e rei prijatelj je najprepoznatljiviji, iako ne samo tada, kad nastupe nevolje. Lako je nekome biti prijatelj kad je sve u redu, kad je prisutna radost, srea, zajednitvo, kad se zajedno izlazi, zabavlja, putuje, igra tj. kad je ovjeku lijepo. Meutim, prijatelj ne naputa niti onda kad nastupe tekoe. Potrebno je imati na umu da se ne moe imati jako puno prijatelja to potvruje narodna mudrost koja kae:Mnogo je prijatelja, ali malo Prijatelja! Postoje prijatelji i Prijatelji. Neki prijatelji, odnosno osobe koje poznajemo ne izlaze iz kategorije poznanstva i povremenog posjeivanja. Meutim, u prijateljskom odnosu ide se povrh poznanstva i posjeivanja, iskrsne slina narav, postoji meusobno potivanje, duhovna srodnost, srdanost koja postane odanost. Simpatija koja nije samo osjeaj, emocija, nagonska privlanost radi drutvenosti. To su prijatelji! Tada postaj opravdane meusobne naklonosti. Grki jezik korist za prijateljstvo izraz fila, a on znai jednostavno, nezainteresirano, jasno prijateljstvo, ono koje je zaokupljeno osobom, a ne moda koriu koja se moe izvui. Prijateljstvo je zahtjevna stvarnost i ono pred osobu postavlja konkretne zahtjeve. U prijateljskom odnosu mora postojati vrijeme i prostor slobode, prijateljstvo nije zatvoreni krug izmeu dvije ili nekoliko osoba. Ono pretpostavlja suivot u tekim trenucima kao to su: problemi u obitelji, u vezi, neuspjeh u koli ili na poslu, zatim, ono podrazumijeva i vane trenutke u ivotu poput: imendana, roendana, te raznih drugih ivotnih trenutaka. Dakle, vano je podijeliti radosti, razoaranja, strahove, ali i gorke trenutke. Prijateljstvo je plemenit odnos i ono proizlazi iz plemenite due, iz ovjekove nutrine koja je plemenita. Strpljiva, vjerna i osjeajna. Ono to dri prijateljstvo je besplatnost i iskrenost. Kada ti prijatelj s ljubaznou i nadom objasni tebe samog, kae ti kakav si, onda dobiva snagu postati SVOJ, takav kakav jesi! Potrebno je naglasiti i vanost prijateljstva za zajednicu bez kojega ona ne bi mogla ispravno funkcionirati, jer uz zategnute odnose i nesuglasice meu njenim lanovima pravi kranski suivot nije mogu. Rad u paru Kateheta podijeli svakom paru vjerouenika jedan Radni list 9. Radni list se sastoji od deset poznatijih izreka o prijateljstvu kojima su rijei pomijeane i potrebno je pravilno ih sloiti. U individualnom radu vjerouenici e takoer koristiti izreke s ovog radnog lista.

21 21



Aktualizacija Svaki vjerouenik treba izabrati jednu od izreka o prijateljstvu iz prethodnog zadatka ili neku drugu izreku o prijateljstvu koja mu je poznata. Kateheta podijeli vjerouenicima papire u boji, kare, ljepilo i flomastere i poziva ih da naprave vlastitu razglednicu prijateljstva koju e ukrasiti kreativnim ilustarcijama i izabranom izrekom. Kad svi zavre s radom, svaki vjerouenik predstavlja svoju razglednicu i daje objanjenje zato je izabrao ba tu izreku i to mu ona govori. Kad svi zavre s predstavljanjem razglednica, mogu ih, ukoliko to ele, darovati jedni drugima. Sinteza Svatko od nas eli imati dobre i pouzdane prijatelje. elimo da nas prijatelji prihvaaju, razumiju, budu nam potpora i oslonac onda kada nam je u ivotu teko. Nitko ne moe ivjeti bez prijatelja. Na dananjem susretu upoznali smo se sa znaenjem prijateljstva u naem ivotu. Svjesni smo da, ukoliko elimo imati prijatelje, i sami moramo biti prijatelji. A kakav si ti prijatelj? Odgovor potrai uz pomo psiho-testa u Radnom listu 10. Molitveni zavretak Boe moj, prijatelju najbolji! Htio bih danas od tebe izmoliti prijatelja kome se uvijek mogu povjeriti, prijatelja koji me uvijek razumije, prijatelja koji mi eli ono najbolje; za prijatelja bih te molio koji zna pomoi da ispravim pogreke, takvog prijatelja koji je oslonac u ivotu, prijatelja tako dragog koji nikada nee pretraivati moje sjene; prijatelja koji s drugima o meni samo dobro govori, prijatelja koji s tobom prijateljuje i koji svaki dan prepun tebe dolazi da obogati mene. Prijatelja koji je sretan kada mu pruim i najmanji dar; prijatelja kraj kojeg se mogu smijati prepunim srcem, prijatelja kraj kojeg imam osjeaj da ivim vjeno. Tomislav Ivani

22

22



1. 5. OSOBNA IZGRADNJA PREDUVJET DOPRINOSA ZAJEDNICI

Ciljevi Uoiti da je ovjek bie koje je trajno pozvano na izgradnju Posvijestiti vanost prihvaanja samoga sebe kao preduvjeta prihvaanja drugih ljudi Naglasiti potrebu trajnog rada na sebi i vlastitoj osobnosti kao temelj integracije u zajednicu Uvidjeti da svaki pojedinac svojim kvalitetama pridonosi raznolikosti i kvaliteti zajednice Materijal za rad radni listovi 11. i 12. kare, ljepilo stari asopisi ili novine papiri A4 formata Tijek susreta Nakon zajednike molitve slijedi motivacija o osobnoj izgradnji i zajednitvu u obliku stripa. Rad se nastavlja najavom teksta i susretom s tekstom te kraim izraavanjem dojmova vjerouenika. Kateheta e u razradi teme pojasniti temeljne pojmove vezane uz temu i na taj nain uvesti vjerouenike u izradu kolaa po skupinama. Svrha rada je potaknuti vjerouenike na upoznavanje sebe amoga i objektivno samovrjednovanje koje se produbljuje u sintezi s aktualizacijom. Susret zavrava molitvom. Molitveno meditativni poetak Svi zajedno mole Oe na..., nakon ega kateheta zakljui sljedeom molitvom: Gospodine, doli smo ovdje kako bi promiljali o sebi te tako otkrili to stoji izmeu nas i tebe. U ovome susretu ti elimo prikazati sve dobro naega ivota, a moliti snagu da ne inimo ono to nije u skladu s tvojom voljom, naim Stvoriteljem i Spasiteljem. Pogledaj milostivo na nas da u tome i uspijemo. To te molimo po Kristu Gospodinu naemu. Amen. Motivacija ovjek se izgrauje cijelog ivota, ali uz pomo drugih. ovjek je bie upueno na drugog ovjeka. ovjek je bie relacije odnosa. U vlastitoj izgradnji ovjek tei zajednitvu. Tei da bude prihvaen od strane drugoga, ali i da drugoga prihvati. Kateheta podijeli vjerouenicima Radni list 11. sa stripom o dva prijatelja i njihovom receptu kako sauvati prijateljstvo i zajednitvo uz pomo lijevka i cjediljke. Vjerouenici trebaju promotriti ilustracije i u oblaie koji se iznad njih nalaze, upisati tekst za koji smatraju da bi najbolje odgovarao ilustracijama i upotpunio radnju stripa. 23 23



Najava teksta Posluat emo tekst iz poslanica sv. Pavla koji donosi rasprave o ispravnoj uporabi darova Duha Svetoga (karizmama). Njima je zajednica obdarena da bude vidljivo svjedoanstvo prisutnosti Duha Svetoga. Korinani su bili u opasnosti da cijene posebno najvidljivije darove. Pavao im odgovara da su ti darovi dani na dobro zajednice i da ne mogu biti povodom suparnitva. Prvi susret s tekstom Kateheta ita tekst iz Prve poslanice Korinanima. O darima Duha ne bih, brao, htio da budete u neznanju. Znate kako ste se dok bijaste pogani, zavedeni, zanosili nijemim idolima. Zato vam obznanjujem: nitko tko u Duhu Bojem govori ne kae: "Prokletstvo Isusu". I nitko ne moe rei: "Gospodin Isus" osim u Duhu Svetom. Razliiti su dari, a isti Duh; i razliite slube, a isti Gospodin; i razliita djelovanja, a isti Bog koji ini sve u svima. A svakomu se daje oitovanje Duha na korist. Doista, jednomu se po Duhu daje rije mudrosti, drugomu rije spoznanja po tom istom Duhu; drugomu vjera u tom istom Duhu, drugomu dari lijeenja u tom jednom Duhu; drugomu udotvorstva, drugomu prorokovanje, drugomu razluivanje duhova, drugomu razliiti jezici, drugomu tumaenje jezika. A sve to djeluje jedan te isti Duh dijelei svakomu napose kako hoe. (1 Kor 12, 1-11) Izraavanje prvih dojmova - Kako ste doivjeli ovaj tekst? - Ostavlja li koja rije ili reenica teksta na vas poseban dojam? - Ima li neto u tekstu to ne razumijete? Razrada teme Kranin uvijek pripada jednoj konkretnoj upnoj zajednici. U toj zajednici odrasta i razvija svoju osobnost i svoje talente koje mu je darovao Bog. Bez ugraivanja tih talenata u ivot zajednice ne ostvaruje u pravom smislu jednu od kranskih zadaa. Tako i vi ministranti obavljate jednu vanu slubu u svojoj upnoj zajednici. No, vaan preduvjet da bi bilo tko dostojno vrio svoju slubu u upi jest osobna izgradnja svakoga pojedinca, pa tako i vas. Vi ste svoju osobnu izgradnju zapoeli kao malena djeca uz pomo svojih roditelja, uitelja, vjerouitelja i drugih odgojitelja. Izgraivali ste svoj identitet, a to je ono po emu ste prepoznatljivi u drutvu. Svaki ovjek se izgrauje cijeli ivot uz pomo drugih jer je ovjek bie koje je upueno na drugoga ovjeka ovjek je bie relacije. Tada u izgradnji dolazi do izraaja i dimenzija prijateljstva kao poveznice vie ljudi. ovjek tei da bude prihvaen od strane drugoga, ali i da drugoga prihvati i to je bitna ovjekova odrednica. Vaan imbenik osobne izgradnje je i vaa vjernika izgradnja koja vas je dovela na ideju da budete ministranti. Osobna izgradnja se sastoji od uspona, ali i ponekih padova, pozitivnih i manje pozitivnih tj. negativnih vidova. Tko je OSOBA? Kroz povijest su dane mnoge definicije ovjeka i osobe. Neke od njih i danas se navode kao valjane, ali mnoge od njih pokazale su se vremenom nedostatnima.

24

24

2



Rad u skupinama Unaprijed pripremiti ili na prethodnom susretu rei vjerouenicima da donesu kare i ljepilo. Rasporediti ih u krug da svatko vidi svakoga. Voditelj unaprijed pripremi razliite novine i asopise iz kojih e onda ministranti moi izrezivati pojedine lanke. : sudionici s priborom koji im je na raspolaganju izrauju kola na temu: Kako svojom osobnou mogu doprinijeti zajednici? Na poetku rada moete ponovno proitati temeljni biblijski ili neki drugi prigodni tekst. Za vrijeme rada moe svirati meditativna glazba. Kad kateheta objasni zadatak, treba pustiti pojedine skupine i pojedince u njima da slobodno rade. Ne treba aludirati na njihovu osobnost kako bi se rijeili eventualni sukobi koji mogu nastati za vrijeme zajednikog rada. Svrha ovog rada je da vjerouenici na konkretnom primjeru uoe koliko je njihova osobnost pomogla ili odmogla zajednikom radu, ali im na taj vid rada ne treba ukazivati sve do sinteze. Ostavite dovoljno vremena svim sudionicima da se izraze na ovakav nain, a zatim meusobno razgovarajte o kolaima koje ste napravili. Pojasnite sudionicima kako je svaki pojedinac vaan u procesu rasta i razvoja zajednice. Svaki pojedinac na odreeni nain pridonosi zajednici. Svaiji doprinos ima svoju vrijednost. Potaknite sudionike da otkrivaju vlastitu vrijednost, ali i da potuju vrijednost drugih i drugaijih u zajednici. Sinteza s aktualizacijom U zajednikom radu imali ste prigodu vidjeti vau osobnost na djelu. Koliko je vaa osobnost, karakter i temperament doprinosio kvaliteti zajednikog rada? Kako ste u skupini rjeavali nerazumijevanja, razlike u idejama i zamislima? Imali ste prigodu vidjeti kako je u zajednikom radu ponekad potrebno korigirati vlastitu osobnost, dati prostora i drugima da se izraze. Pokuajte objektivno kritiki sagledati svoje ponaanje za vrijeme rada u skupini. Kroz taj rad mogli ste malo vie upoznati sebe. Ukoliko vam to nije polo za rukom, pokuajte saznati neto o sebi i kroz psiho-test u Radnom listu 12. Molitveni zavretak Prije molitve moe se otpjevati pjesma Bog je moj spasitelj Gospodine, ne elim nita drugo nego biti s tobom i po tebi ivjeti. elim se u svojoj slubi darovati drugima i svojim duhovnim rastom pridonositi ivotu svoje upne zajednice. Zato, Gospodine, djeluj u meni tako da bude moj ivot jer od tebe sve dolazi: sve to imam, sve to jesam

26

26



Ukazati na povlatenu ulogu i mjesto obitelji u zajednici Crkve Doprinijeti kvaliteti meusobnih odnosa u obitelji Izgraivati svijest djelatnog potovanja prema lanovima obitelji Biti otvoren iskustvu zajednike molitve u obitelji Razvijati stvarnost pripadnosti obitelji upnoj zajednici i angamana u njoj

27 2



28



2. 1. ODNOSI U OBITELJI

Ciljevi Posvijestiti vanost obiteljskog ivota za skladan razvoj ovjeka Rasti u zahvalnosti za dar obiteljskog zajednitva Razvijati osjeaj solidarnosti i altruizma u meusobnim odnosima u obitelji Biti otvoren rjeavanju eventualnih konflikata unutar obitelji Materijal za rad radni listovi 13; 14; i 15. olovka ili kemijska olovka slika ili fotografija stabla slika grba papir formata A4 Tijek susreta Susret zapoinje molitvom uz koju se moe pustiti prikladna glazbena pozadina. Slijedi uvod s motivacijom koja vjerouenike eli potai na razmiljanje o odnosima u vlastitoj obitelji kroz samostalni rad na obiteljskom stablu. U razradi teme kateheta vjerouenicima pojanjava drutvenost kao bitnu oznaku svake osobe i ukazuje na znaenje obiteljskih i drutvenih odnosa. Kroz aktualizaciju u kojoj vjerouenici izrauju grb obitelji, kateheta potie vjerouenike da sagledavajui i vrjednujui odnose, vrjednote i ivotni stil vlastite obitelji, uoe njezine bitne karakteristike i posebnosti u odnosu na ostale obitelji. Susret zavrava molitvom koju moe proitati netko od vjerouenika. Kateheza je predviena za jednosatni susret, a moe se izvesti i kroz dva susreta. Molitveno meditativni poetak Boe, ti si mi darovao obitelj! Htio bih danas moliti za nju, daj da naa obitelj uvijek bude utemeljena na povjerenju, da se meusobno uvijek razumijemo, daj da jedni drugima uvijek elimo ono najbolje; za obitelj bih te molio koja zna ispraviti pogreke, takvu obitelj koja je oslonac u ivotu, obitelj tako dragu koja nikada nee pretraivati moje sjene; obitelj u kojoj dobro uvijek ima prednost, obitelj koja s tobom prijateljuje 29 2



i u kojoj svaki dan jedni druge obogaujemo. Obitelj koja je sretna, obitelj u kojoj se mogu smijati punim srcem, obitelj u kojoj je lijepo ivjeti. Uvod s motivacijom Naa je obitelj prvi ambijent koji nas obasipa svojim porukama ljubavlju i panjom ili pak, u nekim bolnim sluajevima, ambijent koji nas je zapostavio ili posve odbacio. ivot u obitelji svakim danom plete vrste veze to ostavljaju neizbrisiv trag u duama. Obitelj je za svakog ovjeka kalup, stablo koje raa plodovima onoga to jesmo. Iz svoje obitelji nosimo mnogo toga: ime, slinosti, tjelesne znaajke i karakter. Svatko ivi u obiteljskoj klimi gdje se rodio i odrasta. Obitelj obuhvaa mnogovrsne odnose: s braom, sestrama, roditeljima, bakama i djedovima, roacima Oni su blinji o kojima govori Evanelje. U obiteljskim odnosima vidljiva je stvarna ovjekova vrijednost jer se u njoj ne moe pretvarati rijeima, ponaanjem ili duhovitou. U njoj je svatko onakav kakav jest. Danas emo razmiljati upravo o tim odnosima u obitelji. Donijeti sliku stabla s puno grana i velikim korijenjem. Ako nema takve slike, moe se jednostavno nacrtati. Nekoliko trenutaka u UTNJI promatrati sliku, a zatim kroz nekoliko pitanja razgovarati o njoj: to vidite na slici? Zato je vano korijenje, zato deblo, a zato grane? Koju ulogu ima svaki od ovih elemenata? Svaki dio je vaan! Korijenje jer daje ivot (vodu i hranu), te dri stablo privreno uz tlo; stablo je vrsto i jako te je oslonac granama i kroz stablo dolazi ivot do svake granice na stablu; te konano grane koje se ire i rastu, te donose rod (lie i plodove). Korijenje to su nai preci (baka, djed) Stablo roditelji (mama, tata) Grane su djeca (brat, sestra, ja) Kateheta podijeli vjerouenicima Radni list 13. Svaki vjerouenik dobiva zadatak ispuniti svoje obiteljsko stablo, s tim da na korijenje napie imena djedova i baka, na stablo imena roditelja, na grane svoje, te brae i sestara. Vano je da vjerouenici uz imena pojedinih osoba iz vlastite obitelji, rijeju ili prigodnim simbolom, oznae karakteristike i intenzitet vlastitog odnosa prema tom lanu obitelji. Kad vjerouenici zavre s radom, slijedi razgovor o nacrtanom ili napisanom. Razrada teme ovjek je drutveno bie. Nije dobro da ovjek bude sam (usp. Post 2, 18), pie na prvim stranicama sv. Pisma. Bog nas je pozvao u ivot, da ivimo zajedno jedni s drugima: s prijateljima, rodbinom, obitelji Svaki lan obitelji ima svoju ulogu i zadau: djed, baka,

30

30



tata, mama, brat, sestra, ja Pozvani smo jedni druge pomagati i jedni se drugima u obitelji darivati. Zamislimo kako bi to bilo strano da samo sami na svijetu, da nemamo nikoga. Bez obitelji ne bismo mogli niti tjelesno, niti duhovno rasti i sazrijevati. Nakon to smo si osvijestili vanu ulogu obitelji u naem ivotu, moemo pozvati ministrante da svaki od njih ukratko iznese neki radostan dogaaj iz svoje obitelji, neki problem u svojoj obitelji, svoju ulogu u obitelji. Postoje razliite obitelji. Potpunu obitelj ine oba roditelja i djeca, a mogui su i drugi lanovi: bake, djedovi, tetke, strievi Danas su najee to obitelji u kojima ive roditelji i djeca. Obitelji se razlikuju i po mnogim drugim karakteristikama: mjesto stanovanja, zanimanje roditelja, socijalni status itd. Danas su djeca mladi odvojeni od roditelja i kolskom kulturom. Roditelji prije svega nisu toliko naobraeni kao njihova djeca i za tu injenicu ne moemo nikoga optuiti. Ideje i interesi djece i mladih uvelike se razlikuju od onih koje imaju njihovi roditelji. Dva razliita mentaliteta se svakodnevno sukobljuju. Roditelji su moda bogatiji ivotnom mudrou i zdravim osjeajem za stvarnost, ali mladi ive drugim mentalitetom i oni ne mogu ozbiljno shvatiti svoje roditelje. Svi ovi imbenici utjeu na obitelj i odnose u njoj. Odnosi djeca roditelji mogu ipak biti postavljeni na novi nain. Sv. Pavao preporuuje vjernikim obiteljima:'Djeco sluajte svoje roditelje u Gospodinu jer tako je pravo, a vi roditelji ne ogorujte svoje djece, nego ih diite i odgajajte u stezi Gospodnjoj' (Ef 6, 14). U kranskoj obitelji svima je ponuen uvijek novi dar i novo mjerilo: ivjeti obiteljske veze ' u Gospodinu'. To znai da bi ljubav Boja trebala nadahnjivati svakodnevne dogaaje i vanije trenutke u ivotu jedne obitelji, kao i ponaanje svakog pojedinog lana. Ljubav bi, nadalje, trebala proimati njihovu solidarnost u radostima i potekoama u meusobnom sluenju, trud i napor da se putem neprestanog obraanja zajedniki raste. Sposobnost razumijevanja i pratanja sve to je Kristov dar. Kateheta poziva vjerouenike da promiljanje o odnosima u obitelji i imbenicima koji utjeu na svakodnevni ivot u obitelji nastave rjeavajui Radni list 14. samostalno ili u paru. Nakon zavretka rada slijedi razgovor. Aktualizacija U pojedinanom radu vjerouenici su iznijeli svoje stavove o obitelji. Kroz stupnjevanje po vanosti i posebno kroz govor o lanovima svoje obitelji. Na temelju rada u skupini i pojedinanog rada kateheta poziva vjerouenike da naprave grb svoje obitelji. Kateheta ukratko iznosi temeljno znaenje grba. Pokazuje neke primjere grbova i njihova znaenja i tako uvodi polaznike u izradu obiteljskog grba u kojem trebaju biti vidljivi odnosi, vrijednosti i ivot pojedine obitelji. Grbovi se definiraju kao obojeni, nasljedni i stalni simboli za osobe, obitelji, rodove, poduzea, crkvene oce, gradove, opine i slino. Grbovi mogu biti i grbovi slubi (biskupi), ostali osobni grbovi te obiteljski grbovi.Ovi se simboli oslikavaju sa srednjovjekovnom opremom: titom i kacigom. Jedna definicija oznaava grbove kao znakove koji predstavljaju rodove te fizike i pravne osobe, na isti nain kao imena, samo u slikama. Grb je za oi isto to je i ime za ui. Grb je i slika koja ima dekorativnu funkciju. Slika je znak vlasnikova identiteta i mora zato biti jedinstvena. Ona je takoer zauvijek spojena sa svojim vlasnikom. Grb kao znak mora se i odslikati na nekoj povrini. tit je jedini obavezni dio jednoga grba. tit se moe upotrebljavati sam, bez drugih dijelova grba. tit je upravo ta povrina na kojoj se grb kao znak oslikava. Grb koji se sastoji od tita, kacige sa pokrivaem i od ukrasa kacige (krijeste) zove se puni grb. Grb moe imati i druge dijelove. To su: geslo, titonoe, postolje, krune i drugo. Geslo je jedna komprimirana reenica koja najee predstavlja vlasnikovu ivotnu filozofiju. Geslo se upisuje u jednu traku koja se obino postavlja odmah ispod tita. 31 31

32



2. 2. POTIVANJE RODITELJA

Ciljevi Upoznati pojedine biblijske tekstove koji govore o odnosu prema roditeljima Zauzeti stav otvorenosti i poslunosti prema roditeljima Biti otvoren za prihvaanje razlika koje postoje izmeu roditelja i djece Njegovati odnos povjerenja, iskrenosti i potpore u odnosu prema roditeljima Materijal za rad radni listovi 16. i 17. olovke ili kemijske olovke fotokopirane kartice za molitvu Tijek susreta Nakon molitvenog uvoda koji se sastoji od biblijskog teksta i molitve koju ita netko od vjerouenika, kateheta uvodi vjerouenike u temu motivacijom u obliku prie. Vjerouenicima ostavlja dovoljno prostora za izraavanje dojmova i emocija te ih kroz pojanjavanje etvrte Boje zapovijedi uvodi u rad s biblijskim citatima u paru. Kad vjerouenici predstave radove koje su u paru radili, prelazi se na aktualizaciju koja kroz pisanje pisma samom sebi smjera poticanju empatije kod vjerouenika i otvara ih gledanju stvarnosti oima njihovih roditelja ili drugih lanova obitelji. Susret zavrava molitvom za obitelj. Molitveno- meditativni poetak susreta Djeco, sluajte mene, oca svoga, i radite tako da se spasite. Jer Gospod slavi oca u djeci njegovoj i uvruje pravo majke nad sinovima njezinim. Tko tuje oca, okajava grijehe svoje, i tko asti majku svoju, sabire blago. Tko tuje oca, radovat e se sa svoje djece, i bit e uslien u dan molitve svoje. Tko asti oca svojeg, dugo ivi; tko ini radost majci svojoj, slua Gospoda. On slui roditeljima svojim kao svojim gospodarima. Sine moj, rijeju i djelom tuj oca svoga, da te od njega stigne blagoslov. Jer blagoslov oev uvruje kuu djeci, a majina kletva temelje im rui. Ne trai asti u sramoti oca svojeg, jer ti oeva sramota nije na ast. Jer ovjeku dolazi ast od poasti oca njegova, a prezrena majka sramota je djeci. Sine moj, pomozi oca svoga u starosti, i ne alosti ga za ivota njegova. (Sir 3, 1 12) Netko do vjerouenika moe proitati sljedeu molitvu: Zahvaljujemo ti, Gospodine, za ivot koji si nam darovao preko roditelja. Hvala za svaku njihovu neprospavanu no zbog mene, za ruke koje se trude priskrbiti mi hranu, odjeu i mnoge druge stvari. 33 33



Daj mi snage, Gospodine, biti zahvalan roditeljima, potivati ih, a nadasve ljubiti. Ne samo sada, nego i u starosti, kad onemoaju i ne budu se mogli brinuti sami za sebe. Motivacija Danas emo govoriti o roditeljima i naem odnosu prema njima. Upoznat emo neke tekstove iz Biblije i vidjeti to nam Biblija govori o ponaanju prema roditeljima. Ispriat u vam jednu priu koju je priao jedan sveenik: Jednoga dana neki je djeak vidio kako otac vozi djeda u drvenim kolicima u staraki dom. Nakon nekog vremena, taj otac zatekne djeaka kako sa sjekiricom udara o neko drvo. Upita ga to radi, a djeak mu spremno odgovori: Pravim kolica da te jednoga dana mogu odvesti kao ti djeda. Izraavanje prvih dojmova - Koje osjeje je pobudila u vama ova pria? - Kojim bi rijeima opisali oca iz ove prie? - Postupa li djeak iz prie pravedno? Nekoliko vjerouenika moe u nekoliko rijei ispriati i neki dogaaj ili situaciju kada je obradovao (usreio) svoje roditelje i kada ih je raalostio. Ako je skupina velika, moe se uiniti tako da jedni ispriaju jedno, a drugi drugo. Razrada teme etvrta Boja zapovijed odnosi se na obitelj, na njezin unutranji sklad, mogli bismo rei na njezinu solidarnost. U samoj se zapovijedi obitelj izriito ne spominje, ali je zapravo o njoj rije. Da bi izrazio zajednitvo meu naratajima, boanski zakonodavac nije naao prikladnije rijei od ove: Potuj (Izl 20, 12). Sueljeni smo s drugim nainom za izraavanje onoga to je obitelj. Takvo izraavanje ne uzdie obitelj na neki umjetni nain, nego iznosi na vidjelo njezin unutranji lik i prava koja iz toga proizlaze. Obitelj je zajednica meuosobnih odnosa poimence meu branim drugovima, izmeu roditelja i djece, meu naratajima. To je zajednica kojoj su potrebna osobita jamstva. A Bog ne pronalazi boljeg jamstva od toga to stoji u zapovijedi: Potuj. Duni smo potivati oca i majku jer su oni za nas, u stanovitom smislu, Gospodnji predstavnici, oni koji su nam dali ivot, koji su nas uveli u ljudsko postojanje: u pleme, u narod, u kulturu. Nakon Boga oni su tvoji prvi dobroinitelji. Premda je samo Bog dobar, ak samo Dobro, roditelji na poseban nain imaju udjela u toj najvioj dobroti. Stoga: Potuj svoje roditelje! Tu pronalazimo stanovitu slinost sa tovanjem koje smo duni iskazivati Bogu. etvrta zapovijed tijesno je povezana sa zapovijedi ljubavi. Duboka je veza izmeu POTUJ i LJUBI. Potovanje je u svojoj sri povezano s krepou pravednosti, no ta se sa svoje strane ne moe potpuno protumaiti bez priziva na ljubav: prema Bogu i blinjemu. A tko je blii od lanova vlastite obitelji, od roditelja i od djece? Potuj znai: Priznaj! Neka te vodi uvjerenje da priznaje osobe, najprije oca i majke, a zatim drugih lanova obitelji. Potovanje je bitno nesebian stav. Moe se rei da je ono iskreno darivanje osobe osobi i u tom se smislu tovanje susree s ljubavlju. Kad se u obitelji govori jezikom ljubavi i dijaloga pojam poslunosti je sasvim suvian. Ne zato to se ne treba sluati nego zbog toga to odnosi dobivaju jedan drugi ton. itav na ivot, doista, sastoji se od primanja. Nije mogue proivjeti ljudski vijek da nekome ne kae

34

34



hvala, da nikome nisi podloan ili posluan. Poslunost pak u bilo kojoj vrsti vlasti ili odgovornosti mora biti proiena, spaena, da bi bila uvjerljiva i imala evaneoski stil i znaenje. Rad u paru Svaki par izvlai jednu karticu s biblijskim mislima o potivanju roditelja izrezanu s Radnog lista 16. Nakon to proitaju citat, trebaju napisati suvremenu i proirenu verziju biblijskog teksta. Vjerouenici se trebaju uivjeti u ulogu biblijskog pisca i napisati tekst prilagoen dananjem vremenu i odnosima izmeu roditelja i djece s naglaskom na uzajamno potivanje. Po zavretku rada svaki par ita biblijski citat koji je izvukao i suvremenu verziju biblijskog teksta koju je napisao. Kateheta animira izlaganje i usmjerava ga dodatnim pitanjima, uz eventualne korekcije i nadopune radova vjerouenika Ovdje su navedeni primjeri tema i pitanja. Posluaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka svoje majke! Jer e ti biti ljupki vijenac na glavi i ogrlica oko tvoga vrata. (Izr 1, 8-9) - Jesmo li posluni roditeljima? - to nam roditelji najee govore? - Je li teko posluati sve to nas ue? - to vam je najtee kod poslunosti roditeljima? Sine moj, uvaj zapovijedi oca svoga i ne odbacuj nauka matere svoje. (Izr 6, 20) - U emu se razlikuju mama i tata? - Koga vie sluamo? Zato? - to mislite, zato u Bibliji pie- zapovijedi oca, a nauk majke? - Zato nije zapovijedi majke, a nauk oca? Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale. (Izr 17,21) - Kakav je to bezuman ovjek?(bez-uma) - Kakvo je to budalasto dijete? Tko tedi ibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje. (Izr 13, 24) - Jeste li nekad dobili batina ibom? - Zato kau da je iba iz raja izala? - to mislite, kako bi se trebalo djecu kanjavati? Briga je ocu bezuman sin i alost roditeljki svojoj. (Izr 17,25) - Kako biste ovo prokomentirali? - Tko jo moe biti roditeljka? (tema usvojenih, djece s jednim roditeljem, skrbnicima, bakom i djedom- ovisno o konkretnoj situaciji) Kanjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubije. (Izr 19,18) - Do kada to ima nade? - Kada roditeljske rijei slabe u oima djeteta? - Kad poinje neposluh i nepotivanje roditelja? (pubertet- ovisno o dobi grupe)

35 3



Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je ovjek daleko od svojeg zaviaja. (Izr 19,8) - Jeste li nekad due izbivali od kue? - Kae izreka: Svaka ptica svome jatu. Zato je to tako? - to nam znai roditeljski dom? Tko pljaka oca svoga i majku svoju i veli: "Nije grijeh", drug je razbojniku. (Izr 19,24) - Poznajete li nekoga tko potkrada vlastite roditelje? (droga, narkomani) Ima izrod koji kune oca svoga i ne blagoslivlje majke svoje! Oko koje se ruga ocu i odrie posluh majci, iskljuvat e potoni gavrani i izjesti mladi orlovi. (Izr 30, 11.17) - Znate li nekoga tko je posvaan s roditeljima? - Kakav to mora biti razlog za neprianje s roditeljima? - Postoji li uope tako veliki razlog?

Aktualizacija Sve ima barem dvije strane Nakon nekoliko uvodnih rijei (npr. Ponekad se dogodi da s roditeljima uemo u sukob, da se porjekamo s njima Sljedea igra trebala bi nas potai na bolje razumijevanje roditeljskih postupaka s kojima se esto ne slaemo) o problemu razliitog doivljavanja istih sadraja i potrebi da vidimo stvari oima drugog elimo li shvatiti njegove reakcije, daje se uputa za rad. Kateheta podijeli vjerouenicima Radni list 17. i poziva ih se da se prisjete jedne od novijih situacija kada su doli u sukob s nekom bliskom osobom- roditeljem ili odgajateljem. Nakon to su se prisjetili i odluili za odreeni dogaaj, trebaju se staviti u poloaj onog drugog, s njegovim nainom miljenja i reagiranja. Zatim, iz poloaja onog drugoga trebaju sebi napisati pismo o tome kako su se osjeali u spornoj situaciji, to su mislili, oekivali i zato su reagirali upravo tako. Nakon dogovorenog vremena, u manjim grupama razgovara se o tome kako su se osjeali, kakve su tekoe imali oko uivljavanja i pisanja pisma. Nakon razgovora slijedi zajedniko promiljanje i razgovor uz pomo sljedeih pitanja: - Kako vam se svidjela ova igra? - Kako ste se osjeali u poloaju druge osobe? - to ste nauili o sebi, njoj i vaim odnosima? Molitveni zavretak Boe, od Tebe dolazi svako oinstvo na nebu i na zemlji. Oe ljubavi i ivota, daj da svaka ljudska obitelj na zemlji, po Tvojem Sinu Isusu Kristu, koji je od ene roen, i po Duhu Svetom, praizvoru boanske ljubavi, postane za budua pokoljenja pravim svetitem ivota i ljubavi. Upravljaj svojom milou misli i djela roditelja za dobro njihove obitelji i sviju obitelji svijeta. Daj da mladi nau u obitelji jaku podrku za svoj ljudski razvoj i rast u istini i ljubavi. Daj da se ljubav, ojaana milou sakramenta enidbe, pokae jaom od svake slabosti i krize koje nae obitelji moraju katkada podnijeti. Daj, molimo Te, po zagovoru svete nazaretske obitelji, da Crkva moe meu svim narodima zemlje u obitelji i po obitelji plodno ispuniti svoje poslanje. Jer Ti si ivot, Istina i Ljubav u jedinstvu Sina i Duha Svetoga. Amen.

36

36



Nakon to kateheta izrekne molivu svi, vjerouenici zajedno mole molitvu koju su molili na poetku susreta, uz napomenu da do sljedeeg susreta svakodnevno mole ovu molitvu. Zahvaljujemo ti, Gospodine, za ivot koji si nam darovao preko roditelja. Hvala za svaku njihovu neprospavanu no zbog mene, za ruke koje se trude priskrbiti mi hranu, odjeu i mnoge druge stvari. Daj mi snage, Gospodine, biti zahvalan roditeljima, potivati ih, a nadasve ljubiti. Ne samo sada, nego i u starosti, kad onemoaju i ne budu se mogli brinuti sami za sebe.

37 3



2. 3. OBITELJSKA MOLITVA

Ciljevi Ukazati na vanost osobne i zajednike molitve u ivotu svakog kranina Doprinijeti zajednikoj obiteljskoj molitvi Upoznati razliite oblike obiteljske molitve Biti spreman otvoriti se Bogu u molitvi i doivjeti iskustvo molitve Materijal za rad radni listovi 18. i 19. olovke ili kemijske olovke papiri za pisanje Tijek susreta Molitvenim uvodom kojeg animiraju dvoje vjerouenika zapoinjemo susret posveen obiteljskoj molitvi. Motivacijom potiemo vjerouenike na razmiljanje o razliitim molitvenim nakanama i njihovoj vrijednosti te na donoenje osobne definicije obiteljske molitve. U razradi teme kateheta pojanjava temeljno znaenje molitve u obitelji i predlae neka pravila za kvalitvenu molitvu. Rad u skupinama produbljuje pravila za molitvu i smjera njihovoj konkretizaciji u skupini i obitelji. U sintezi vjerouenici kroz rjeavanje upitnika pronalaze odgovor na pitanje Kakva je tvoja molitva, a aktualizacija ih potie da zajedno sa svojim roditeljima napiu obiteljsku molitvu. Susret zavava molitvom. Molitveno - meditativni poetak (Prema Mt 6,25-34) ita 1 Kaem vam: ne budite zabrinuti!... Gledajte ptice kako uivaju u slobodi: otac va koji je na nebesima, hrani ih! Dobro, zar mislite da mu vi ne znaite vie od njih? Ne budite tjeskobno zabrinuti za vae sutra! ita 2 Gospodine, kralju moga ivota, vodi moju obitelj i mene, ne prepusti nas samovolji, lakoumnosti,

38

38



oholosti. Boe moj, ti zna to nam sve u ivotu treba, bdij nad naim koracima i vodi nas kroz ivot. Amen. Motivacija Motivacija uvodi vjerouenike u govor o znaenju i vanosti molitve u ivotu kranske obitelji. Vjeruenici dobivaju Radni list 18. na kojem se u prvom dijelu nalazi est slika koje prikazuju razliite molitvene nakane. Slikama vjeruenici pridruuju ponuene rijei prema vanosti koju za njih predstavlja pojedina molitvena nakana prikazana na slici. Svaku rije mogue je iskoristiti samo jednom. Na kraju radnog lista vjerouenici dovravaju ponuene zapoete reenice o molitvi donesei tako svojevrsnu definiciju obiteljske molitve. Kateheta nakon zavretka rada animira krae izraavanje dojmova. Razrada teme Kranska obiteljska duhovnost oituje se najprije u molitvi. Osnovni sadraj obiteljske molitve je sam ivot obitelji: radost i muke, nade i alosti, raanje i obljetnice, godinjice vjenanja roditelja, smrti lanova obitelji itd. Uz redovno sudjelovanje obitelji na nedjeljnoj euharistiji, primanje sakramenata, kranska obitelj moli jutarnju i veernju molitvu, a ima i drugih pukih pobonosti i blagoslova. Kranska obitelj se ne povlai u sebe, u samodopadnost, ve se povezuje s drugim obiteljima. Kranska obitelj dijeli svoje iskustvo ivota, vjere, miljenja, odgoja i napora za budunost s drugima. Ona zna: samo zajedno s drugima smo Crkva. Da bismo se jaali u vjeri, potrebni su nam drugi: zajednitvo vjernika, kranska zajednica, Crkva. No o molitvi nije dovoljno tek govoriti, potrebno je MOLITI. esto se moe uti stara i pomalo nejasna definicija kako je molitva odnos s Bogom. Nikako ova tvrdnja nije netona, ali je treba oivjeti da ona bude uistinu ono to definicija izrie. Molitva je ivi odnos s Bogom Ocem i Sinom i Duhom Svetim. Obraamo se Ocu, po Sinu, ali sve u svjetlu i snazi Duha Svetoga koji nam daje snagu za svaku molitvu, kao i za obiteljsku koja je uvelike u krizi. Obiteljska molitva nije neto naueno to treba ponavljati kako bi pravila bila zadovoljena. Ona je dinamian proces koji treba uvijek iznova uiti, vjebati, mijenjati i proiavati. Obitelj koja se iskreno trudi zajedno moliti, sigurno e u tome i uspjeti. Kad se postigne proivljavanje onoga to se moli u konkretnoj obiteljskoj zajednici, moe se ustvrditi da je postignut odreen uspjeh. Kroz proivljavanje molitve ulazi se u osobni odnos s Bogom koji onda kreira ivot molitelja i biva prisutan u njihovoj svakodnevnici. Govorei o molitvi, moe se ustvrditi da je ona ivi odnos sa Isusom Kristom. elimo li upoznati nekoga, trebamo ga susresti, razgovarati s njim, vidjeti gdje stanuje, kako radi, to radi, to misli, u koju kolu ide, tko su mu prijatelji, roditelji. Kada nekoga upoznamo sa svim tim detaljima, moe se rei da je ostvaren ODNOS. U molitvi nam Isus dolazi kao prijatelj koji nas eli susresti, a mi mu odgovaramo prihvaajui ga. Molitva nije recitacija koju treba nauiti te svakodnevno ponavljati bez razumijevanja. Ona je predanje, uvijek iznova, Kristovoj volji, bez tajni, bez pretvaranja, bez nagodbi, ona je spontana i vodi ka usmjeravanju ivota prema Bojem planu.

39 3



Na pet kartica kateheta donosi pravila za molitvu. I njih rasporedi na prikladna mjesta u katehetskoj dvorani, te povede razgovor o njima. Pravilo broj 1 Nemojte zapoinjati molitvu dok se niste za nju pripremili. Pravilo broj 2 Kad molite, vodite rauna i o tjelesnom dranju. Pravilo broj 3 Izaberite najprikladniju sredinu i ekajte trenutak kad ete biti najraspoloeniji. Pravilo broj 4 Obnavljajte svoju molitvu tj. radite na njezinoj kvaliteti. Pravilo broj 5 Upravljajte svojom molitvom kao to pilot upravlja zrakoplovom, neprestano je preispitujte. Rad u skupinama Kateheta poziva polaznike da se podijele u skupine i podijeli im materijal za rad. Broj skupina i sudionika u njima ovisi o prilikama, pa e kateheta o tome voditi rauna. Svaka skupina treba imati predstavnika i zapisniara. Svaki lan skupine na papir pie svoju izjavu o obiteljskoj molitvi, a na plenumu predstavnik vodi rad skupine, te se od pojedinanih izjava sastavlja izjava skupine o obiteljskoj molitvi. Predstavnici skupine po zavretku rada predstavljaju uradak skupine. Na kraju rada, ovisno o broju skupina, dobit e se nekoliko izjava koje zajedno s pravilima koja su predstavljena na poetku susreta mogu initi statut molitve ministrantske skupine pojedine upe. Sinteza Nakon zajednikog promiljanja o obiteljskoj molitvi, kateheta e pri kraju susreta pozvati polaznike na rjeavanje Radnog lista 19. u kojem e kroz upitnik moi objektivno vrjednovati vlastitu molitvu koja je donekle odraz obiteljske molitve pojedinog djeteta. Rezultate upitnika vjerouenici mogu proitati svaki za sebe. Aktualizacija Kateheta poziva polaznike da, zajedno sa svojim roditeljima, napiu obiteljsku molitvu. Molitve se mogu proitati na jednom od iduih katehetskih susreta. Molitveni zavretak Gospodine, daj da uoim ono to mi je initi, a da ne zaboravim ljubiti druge. Daj da ljubim druge, a da ne zaboravim ono to mi je initi.

40

40



Uini da zapazim prave potrebe svojih blinjih. Tako je teko neto eljeti i za neim ii, a da to ne bude mjesto drugih; da, Gospodine, tako je teko svoje elje ne smatrati ujedno eljama drugih; razumjeti elje drugih onda kad nisu jednake naima. Gospodine, naui me ljubiti moje blinje samo tako da svoju radost nalazim u tome, da neto uinim za njih, i da oni znaju da si ti, Gospodine, Ljubav. Prema: Prier-ivot 1981.

41 41



2. 4. OBITELJ PROMICATELJICA LJUDSKIH VRIJEDNOSTI

Ciljevi Posvijestiti ulogu obitelji kao one koja doprinosi oblikovanju temeljnih vrijednosti Spoznati temeljne kranske vrijednosti koje je obitelj pozvana promicati i ivjeti Njegovati stav osobnog zalaganja u irenju kranskih vrijednosti i potivanja vrijednosnih sustava drugih ljudi Otvoriti se odjelotvorenju kranskog vrijednosnog sustava Materijal za rad radni list 20. olovke ili kemijske olovke papiri za pisanje Tijek susreta Molitvom nepoznatog autora zapoinjemo susret i nastavljamo motivacijom koja se oslanja na molitvu. U individualnom radu vjerouenici razmiljaju o vrijednostima vlastite obitelji vanima za ivot. Susret se nastavlja razradom teme, itanjem i analizom biblijskog teksta te razgovorom o tekstu voen idejom zapovijedi ljubavi. Kateheta zakljuuje razgovor sintezom, te se kroz aktualizaciju vjerouenici prisjeaju ranije spomenutih vrijednosti i otkrivaju neke nove. Kateheza zavrava molitvom vjerouenika. Molitveno meditativni poetak to bih danas bio da nije bilo moje obitelji? Ne znam. Ne bih znao ni razgovarati s drugima, ne bih nikome mogao rei da ga uistinu volim. Obitelj me je nauila to to znai ivjeti za druge, na koji nain pomoi onome koji je u potrebi. Obitelj mi je rasvijetlila svijet, tako da ne hodam u mraku, da znam odabrati to je dobro za mene i moje blinje. Od roditelja sam nauio to je to biti odgovoran, brinuti za one najmanje i osamljene, radovati se tuem uspjehu, plakati sa alosnima. Nauio sam dijeliti svoje s braom i sestrama i obradovati se naim zajednikim susretima. Hvala ti, Boe, to si mi dao obitelj koja me je nauila ivjeti sretno. Motivacija O emu govori molitva? Kakav je autor molitve je li to dobra osoba? to mislite kakva je ovo obitelj?

42

42



(zakljuak) Bog nam daje ivot. Mnogi kau da je ovjek, kad se rodi, najnezatienije stvorenje na zemlji. Zato nam Bog daje obitelj. Roeni smo iz Boje ljubavi i ljubavi naih roditelja. Upravo i Bog i roditelji nai su najblii savjetnici i odgojitelji koji nas ue kako treba ivjeti. Oni nas odgajaju da ivimo po vrijednostima. Vjerouenicima podijeliti Radni list 20. i pozvati ih da otkriju vrijednost koja je skrivena u labirintu. Individualni rad U radnom listu vjerouenici su otkrili jednu vrijednost od iznimne vanosti (istinoljubivost). Kateheta nakon toga poziva vjerouenike da u nekoliko minuta razmisle i napiu na papire nekoliko stvari koje su nauili u svojoj obitelji, a vane su za ivot. Nakon kraeg vremena vjerouenici e izloiti i pojasniti ono to su napisali. Razrada teme Pisac Robert Fulghum veli: "Sve to trebam znati o ivotu nauio sam jo u vrtiu". I doista je tako, sve bitno to nosimo kroz cijeli ivot, nauili smo i usvojili u djetinjstvu. Moemo stoga preoblikovati misao pisca i rei: Sve to sam u ivotu nauio, nauio sam jo u obitelji. Vrednote koje ivimo, koje pokuavamo ostvarivati, usvajamo ponajprije u vlastitoj obitelji. No, to su to vrijednosti ili vrednote? Navesti emo nekoliko osnovnih znaajki vrednota: Vrednota se mora slobodno odabrati Prava vrednota je vodi, norma, naelo po kojem osoba ivi. Vrednota koju osoba slobodno odabire jest ona koju e ta osoba usvojiti, njegovati i dopustiti joj da oblikuje itav njezin ivot. Vrednota se izabire izmeu drugih mogunosti injenica da mora postojati vie mogunosti u odabiru vrednota, proizlazi iz prve znaajke, koja trai slobodu izbora. Ako nema alternative, nema ni slobode izbora. Vrednotu treba odabrati nakon dobrog promiljanja o posljedicama Vrednotu treba odabrati slobodno nakon pomnog prouavanja posljedice svake mogunosti koja se pred nas stavlja. Stoga je potrebno poznavati posljedice. Tek nakon to postoji izbor ili mogunosti koje su otvoreno ponuene osobama i nakon to ih one u punini i svjesno prihvate, tek tada mogu donijeti svjesne i promiljene odluke. Vrednotu treba oitovati Potrebno je ivjeti u skladu s vrednotom, oitovati je u svakodnevnom ivotu. Ona na neki nain, utjee na ponaanje pojedine osobe. Vrednota je stil ivota Vrednota se ivi iz dana u dan i postaje ivotni stil. to je vrednota snanija, vie utjee na ivot. Vrednota tako postaje model ivota i oituje se u svim vidovima neijeg ivota: u izboru prijatelja, u karijeri, u upotrebi vremena, u odnosu prema drugima, u donoenju odluka itd. Vrednota smjera da prome itav ivot i sve aspekte u ivotu pojedinca. Vrednotu treba njegovati Vrednotu osoba osjea kao neto pozitivno. ovjek ju cijeni, njeguje, potuje, raduje joj se i slavi je. Kao in osobnog ivotnog rasta i potpunog razvitka vrednote, ovjek postupno postie vee zadovoljstvo, ispunjenje i radosti zbog svog izbora i odabira vlastitog ivotnog puta.

43 43



Vrednota se javno svjedoi Ova je znaajka izravno povezana s prethodnom koja trai da vrednotu treba njegovati. Kad saznamo neku radosnu vijest, odmah je elimo podijeliti s drugima. Kad shvatimo da smo savjesno i slobodno odabrali neku vrednotu ije posljedice poznajemo i prihvaamo, koja nas usreuje, elimo je priopiti i drugima. Ako je odabrana vrednota doista prava vrednota, spremni smo se ak i boriti za nju. Vrednota promie potpun ovjekov rast Ako vrednotu oitujemo pred drugima kao pravu vrednotu. U skladu s nabrojenim znaajkama, oito je da e vrednota pridonijeti i unaprijediti rast ovjekove osobnosti u skladu s ciljevima i idealima koje je on sam izabrao za sebe. Sveti Pavao je u Poslanici Rimljanima govorio o kranskim vrijednostima kao darovima Duha Svetoga. Mi te vrijednosti i darove dobivamo i razvijamo prije svega u obitelji. To su: sluenje pouavanje tjeenje dareljivost milosre ljubav revnost strpljivost ustrajnost gostoljubivost itanje i analiza teksta Kateheta inerpretativno ita sljedei odlomak iz evanelja po Luki: I gle, neki zakonoznanac usta i, da ga iskua, upita: "Uitelju, to mi je initi da ivot vjeni batinim?" A on mu ree: "U Zakonu to pie? Kako ita?" Odgovori mu onaj: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom duom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga blinjega kao sebe samoga!" Ree mu na to Isus: "Pravo si odgovorio. To ini i ivjet e." (Lk 10,25-28) Razgovor o tekstu Isus s jednim zakonoznancem govori o stvarima koje bi neki vjernik trebao ostvariti u svom ivotu. to Isus potvruje da je najvanije? Na koji nain mi ostvarujemo ljubav prema Bogu, blinjemu i samome sebi? U ljubavi se ne gleda toliko tko to misli, tko to vjeruje, tko to govori, nego to ini. Svatko tko ini dobro, tko ivi poteno i pomae druge ispunjava zapovijed ljubavi. Nekada e to biti ljudi koji nisu vjernici, ali kranin i takve prihvaa kao brata ili sestru. Sinteza Obitelj je za ovjeka kao to je ribi voda. Bez obitelji ne bismo mogli nauiti ivjeti, ne bismo se nauili ponaanju. Ako nemamo iskustvo obiteljske ljubavi, bilo prema roditeljima ili brai i sestrama, nikada neemo moi nekoga do kraja voljeti. Doivljaje i iskustva iz obitelji nosimo u ivot, u svijet. Kakve smo vrijednosti dobili u obitelji, takve emo prenijeti dalje svojim prijateljima, svojim poznanicima, upljanima i vlastitoj obitelji. Zato, paljivo

44

44



promatrajmo uvijek na kraju dana to smo dobroga u obitelji doivjeli i koje vrijednosti nosimo iz tog iskustva. To neka nam bude svakodnevni ispit savjesti. Aktualizacija Na Radnom listu 20. vjerouenici trebaju pravilno sloiti pomijeana slova i dobit e nekoliko kljunih vrijednosti koje se ue u obitelji i koje im mogu biti oslonac kroz cijeli ivot. Molitveni zavretak: Gospodine, moj je tata posve obian, poput mnogih drugih, neupadljiv. Znam njegov smijeh i njegov gnjev, njegovu velikodunost, njegovu nestrpljivost, njegove tjeskobe i nesigurnosti, njegov ponos. Moj tata! Gospodine, moja je mama poput drugih majki, ali, ona je moja MAJKA! Volim je i prihvaam blagu, poniznu, ponekad malo ljutu, najee nasmijanu i vedru, volim je takvu kakva jest! Moja mama! Nas dvoje, brat i ja! Dvoje smo djece, Gospodine, nedorasli, tvrdoglavi, ponekad prkoljivi i neposluni, ponekad razmaeni i nepovjerljivi, borimo se za samostalnost, traimo put u vlastiti ivot. Mi smo OBITELJ! Podari nam, Gospodine, radost to imamo jedni druge, daruj nam nadilaenje nesloge i uspjeh u zajednikom rastu i obogaivanju! Prema Eleonore Beck/Gabriele Miller

45 4



2. 5. OBITELJ U UPNOJ ZAJEDNICICiljevi Ukazati na bitnu ulogu svake obitelji u upnoj zajednici Posvijestiti da je upa mjesto povlatenog susreta mnogih i razliitih obitelji Njegovati u obitelji duh otvorenosti za potrebe vlastite upne zajednice Upoznati mogunosti konkretnog angamana obitelji u pojedinoj upnoj zajednici Materijal za rad radni listovi 21. i 22. olovke ili kemijske olovke crvena bojica ili flomaster Tijek susreta Nakon uvodne molitve, slijedi motivacija uz tekst iz Djela apostolskih i razmiljanje o prvoj kranskoj zajednici kroz izraavanje dojmova. Rad u paru pomae uenicima da se bolje upoznaju sa tekstom o ivotu prve kranske zajednice. Produbljivanjem i razradom teme dolazimo do individualnog rada u kojem e vjerouenici uz pomo ilustracija i spomenutog biblijskog teksta otkrivati bitne oznake kranske obitelji i zajednice nekad i danas. Individualni rad i izlaganje radova kateheta zakljuuje sintezom i u aktualizaciji potie vjerouenike da na primjeru prie o konkretnoj obitelji pronau nain angamana vlastite obitelji u upnoj zajednici. Susret zavrava molitvom krsnog poziva.

Molitveno meditativni poetak Ti si, Kriste, prisutan u naoj upi. Toliko nas je koji ti se molimo, koji zazivamo tvoje sveto ime. A ti, svakoga dana, daje nam svoje Tijelo i Krv, hranu i pie za ivot. Ti nam daje snage da te slavei ponesemo u svoju svakodnevicu. Okupi sve nae obitelji u Crkvu, tvoju obitelj, gdje se nitko od nas ne osjea kao viak i svatko nalazi svoju ulogu i mjesto. Amen. Motivacija Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama. Strahopotovanje obuzimae svaku duu: apostoli su inili mnoga udesa i znamenja. Svi koji prigrlie vjeru bijahu zdrueni i sve im bijae zajedniko. Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednoduno i postojano hrlili u Hram, u kuama bi lomili kruh te u radosti i prostodunosti srca zajedniki uzimali hranu hvalei

46

46



Boga i uivajui naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridruivao spasenike. (Dj 2,42-47) Izraavanje prvih dojmova - O emu govori ovaj tekst? - Ima li u tekstu neto to vam je nejasno? - Kako su se meusobno odnosili prvi krani? - Jesu li pravili razlike izmeu sebe ili su svi bili jednaki? Rad u paru U biblijskom tekstu Dj 2, 42-47 na Radnom listu 21. koji smo sluali u motivaciji nalaze se rijei koje izvorno ne pripadaju ovom tekstu. Vjerouenici neka ih podvuku crvenom bojom i dobit e originalan biblijski tekst o Prvoj kranskoj zajednici i o ivotu u njoj. Kad svi zavre netko od vjerouenika ita pravilan tekst, a ostali analiziraju svoje radove. Razrada teme Naa je obitelj poetak ivota u zajednici svijeta. No, mi ne pripadamo samo jednoj obitelji. Krteni smo u ime Isusa Krista. Zato se i zovemo krani. Svaki kranin ivi u svojoj upnoj zajednici. Svaki lan Crkve moj je brat ili sestra. Kao to se okupljamo u obitelji na objed, tako se u svojoj upnoj crkvi okupljamo na svetu misu gdje nas Isus hrani po priesti. Obitelj je osnovna stanica ljudskog drutva, a time i Crkve. ovjek ne moe ivjeti sam. Kako svaki ovjek pripada nekoj obitelji i tu ostvaruje sebe, svoj ivot, raste, razvija se, zrije i donosi plodove ivota, tako se na slian nain dogaa i naa pripadnost Crkvi. Crkva kao zajednica vjernika, samu sebe najljepe prepoznaje u obitelji. Crkva je zajednitvo na sliku Trojedinoga Boga i Bog se kao trojstvo najljepe oslikao u ljudskoj obitelji. U obitelji se ovjeka ne cijeni prema tome koliko zaradi ili koliko je lijep ili pametan, ve naprosto jer joj dotini pripada. Crkva kao zajednitvo vjernika s Bogom i meusobno, nema strukturu Boje drave, ni vojske, ni kole, nego obitelji, gdje svi imaju mjesta, gdje svi imaju svoju ulogu, gdje svi brinu jedan za drugoga i dijele i dobro i zlo. U obitelji se sluenje diakonia kao oznaka Crkve, dogaa u punom smislu te rijei, jer se u obitelji iz ljubavi, bez raunice, ivi za drugoga. Crkva poznaje razliite oblike svoje prisutnosti u svijetu. Jedan od njih, konkretan, je upa. upa unato razliitim drutveno-kulturnim promjenama ostaje mjesto vjerskoga odgoja i prenoenja kranske predaje. U toj i takvoj upi obitelj zauzima nezaobilazno mjesto, jer kao to je upa konkretna kranska zajednica, tako je obitelj najmanja, konkretna drutvena zajednica osoba. Razliite su perspektive obitelji u upnoj zajednici, ali razliite su i mogunosti i afiniteti pojedine obitelji. Meutim, bilo kako bilo, svaka obitelj je po krsnom sveenstvu ucijepljena u upnu, odnosno crkvenu zajednicu koja je odraz i slika Crkve koja je mistino tijelo Kristovo. U naoj upnoj zajednici svatko ima svoje mjesto. Nikome nije zabranjen ulaz. Naprotiv, zajednica se uvijek raduje novim lanovima. Na poseban nain je dobro ako je u crkvi prisutna itava obitelj. Ako smo krani, nedjeljna sveta misa za nas je poseban dan kada se susreemo na poseban nain s Gospodinom, zahvaljujemo mu za prethodni tjedan i molimo za 47 4



njegov blagoslov i prisutnost u sljedeem tjednu. Boja nas rije nadahnjuje, a priest jaa da moemo ivjeti kako to Bog od nas trai. Svatko od nas moe pridonijeti boljem ivotu upe. Svatko ima drugaije talente. Netko moda lijepo crta pa moe napraviti lijep plakat za akciju skupljanja pomoi onima koji su u tekoj ivotnoj situaciji. Netko zna svirati pa moe uljepati misno slavlje i susrete u upi. Premda smo svi jednaki u Crkvi, ipak u njoj postoje razliite slube. U ivotu nae upne zajednice susreemo razliite slube: sveenik, teolog, kateheta, ita, zborovoa, pjeva, svira, ministrant, skuplja milostinje, zvonar, uvar-pazitelj crkve, sakristan, ceremonijar, priestitelj. Osim toga imamo i neke vjernike krugove u koje se moemo ukljuiti: ekonomsko i pastoralno vijee, biblijski sat, karitativna skupina... Ponekad e u mojoj upi biti posebni dani ili akcije koje e traiti vei angaman vjernika. Hou li se i ja znati ukljuiti u to? Individualni rad KRANSKA OBITELJ NEKAD I DANAS Na slikama na Radnom listu 21. prikazani su bitni elementi ivota Prve kranske zajednice koji su prisutni i u obiteljima koje ine dananju Crkvu. Uz pomo biblijskog teksta kojeg su vjerouenici itali i analizirali, trebaju na crte ispod ponuenih est slika napisati koje su tri bitne oznake kranske obitelji i zajednice nekad i danas! Sinteza Svatko tko nosi pojedinu slubu ili je lan neke skupine, lan je i moje upe. Ti ljudi imaju i svoj obiteljski ivot, ali isto tako pronalaze vremena i naina da obogate i upnu zajednicu. Moda bih i ja u mojoj obitelji mogao potaknuti roditelje ili brau ili sestre da se aktivno ukljue u ivot upe. Razgovarajmo u svojim obiteljima o tome. Primjer: mama ita tata pjeva brat ministrant, misijska skupina sestra pjeva, biblijska skupina ja ministrant Crkva je na drugi dom, naa vjernika obitelj. Svatko od nas u njoj nalazi svoje mjesto i svatko je dobrodoao. U naoj upnoj zajednici svatko moe pronai slubu ili skupinu u kojoj bi se aktivnije ukljuio u ivot upe.

Documents

Zajednica