Broj 114 siječanj 2018. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-3

SPORAZUM

ZAJEDNIČKA GRADNJA CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

TURIZAM

U porastu broj dolazaka turista

Poduzetnički inkubator u prostoru bivše vojarne

SAMOBOR

Str. 6-7

Str. 16-17

Grade se nove učionice i obnavlja stari dio škole

BISTRA Str. 12-13

32 Ž KŽ K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. KOMUNALNO GOSPODARSTVOKOMUNALNO GOSPODARSTVO

Poštovani čitatelji,

poslije kratkotrajnoga novogodišnjeg slavlja vratili smo se u dinamičnu i raznovrsnu stvarnost. Početkom godine potpisan je sporazum o pripremi projekta „Centar za gospodarenje otpadom Zagreb“. Sporazum su potpisali župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom d.o.o. Igor Zgomba.Na sastanku u Općini Brdovec ponovno je aktua-lizirana tema integriranoga javnog prijevoza na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Sa sastanka je poručeno da se Država mora jasno odrediti trebaju li Hrvatskoj ruralna područja, koja su danas sve slabije povezana adekvatnim javnim prijevozom.Krenula je realizacija projekta „Mali tehnopolis Samobor“ koji, uz tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, provodi Grad Samobor. Ukupna vrijednost projekta je 21,63 milijuna kuna, od čega je iz EU fonda odobreno bespovratnih 19,49 milijuna kuna.Prema novoj Uredbi Vlade RH o indeksu razvi-jenosti, Zagrebačka županija svrstana je u IV., najrazvijeniju skupinu. S indeksom 105,89 nalazi se iza Grada Zagreba (117,75), Istarske županije (108,97) i Dubrovačko-neretvanske županije (108,58).Obilaskom osnovne škole u Bistri, župan Stjepan Ko-žić provjerio je kako napreduje njezina dogradnja, odnosno rekonstrukcija postojećeg objekta škole.Ministarstvo kulture objavilo je popis odabranih programa zaštite na nepokretnim kulturnim dobri-ma u 2018., a među njima se nalaze i 44 programa s područja Zagrebačke županije za koje će biti dodijeljeno preko 4 milijuna kuna. Zagrebačka županija zabilježila je u 2017. godini 154.142 turistička noćenja, što je za 17% više nego u 2016. godini. U Vrbovcu je i ove godine, manifestacijom „Dan s Jožom“, obilježena godišnjica smrti saborskoga zastupnika i pučkoga tribuna Josipa Pankretića.Diljem županije obilježeno je Vincekovo, održana je Noć muzeja, a od koncerata treba istaknuti koncert KUD-a „Preporod“ iz Dugog Sela u prigodi njegove 110. obljetnice.Dragi čitatelji, u ovoj blagoj zimi želim vam ugodno čitanje našeg biltena.

Uz najljepše pozdrave, vaš urednik Zlatko Herček, dipl. oec.

jeste li znali?Mirko pl. Kovačić, učitelj u Šenkovcu, preveo je 1896. pravila nogometne igre s

njemačkog na hrvatski i time postao utemeljitelj

hrvatske nogometne terminologije

Riječ uRednika

Budući Centar za gospodarenje otpadom nalazit će se na području grada Zagreba, a sadržaj i tehnologija obrade, kao i način zbrinjavanja otpada unutar Centra definirat će se studijom izvedivosti

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI NA PRIPREMI PROJEKTA CGO ZAGREB

Zagreb i Zagrebačka županija zajedno će graditi Centar za gospodarenje otpadom

Potpisan je sporazum o suradnji na pri-premi projekta Centra za gospodarenje otpadom Zagreb (CGO Zagreb). Potpis na njega stavili su župan Stjepan Kožić,

gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje ot-padom d.o.o. Igor Zgomba.

Naime, Vlada RH donijela je po-četkom 2017. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje do 2022., a odlukom o implementaci-ji ovoga plana, donesenom u svib-nju 2017., utvrđena je obveza Gra-da Zagreba i Zagrebačke županije da zajednički, uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i energetike, pripreme i rea-liziraju CGO Zagreb. Potpisanim sporazumom definirana su međusobna prava i obveze prili-kom izrade studijsko-projektne dokumentaci-je neophodne za sufinanciranje ovoga projekta

sredstvima EU. Studijsko-projektna dokumen-tacija obuhvaća izradu studije izvedivosti, stu-dije utjecaja na okoliš, idejnog projekta CGO Zagreb, projektne prijave za EU sufinanciranje, idejnih i glavnih projekata pretovarnih stanica

te natječajne dokumentacije za usluge, radove i nabavu potrebne opreme

za CGO Zagreb i pretovarne stani-ce na području Zagreba i Zagre-bačke županije.

- Veliki je posao pred nama. Odgovorno smo tome pristupili, nadam se da ćemo tako, odgo-

vorno, i završiti. Vjerujem da ćemo izgradnjom Centra realizirati direkti-

vu EU o načinu zbrinjavanja otpada, prije svega njegovom odvojenom prikupljanju na kućnome pragu - rekao je župan Kožić, podsje-tivši da je Županija dosad radila na pripremi vlastitoga centra za gospodarenje otpadom, ali

promjenom regulative i novim Planom gospo-darenje otpadom u RH, u taj posao sada ulazi zajedno s Gradom Zagrebom.

- Danas potpisani sporazum također predvi-đa imenovanje projektnog tima od pet članova, od kojih će dva biti predstavnici Zagrebačke žu-panije, a koji će koordinirati aktivnosti izrade dokumentacije. Definirano je da projektni tim odluke donosi jednoglasno - rekao je župan. Dodao je da se Centar, u konačnici, planira iz-graditi na partnerskim odnosima.

U sporazumu stoji da će se budući CGO Za-greb nalaziti na području grada Zagreba te da će se sadržaj i tehnologija obrade, kao i način zbrinjavanja otpada unutar Centra definirati studijom izvedivosti, koju će trebati prihvatiti Gradska skupština i Skupština Zagrebačke žu-panije. Također, studijom izvedivosti definirat će se i točan broj, veličina, kao i mikro i makro lokacije pretovarnih stanica na području grada i županije.

Gradonačelnik Milan Bandić je rekao da do potpisivanja ovoga sporazuma ne bi došlo da Grad Zagreb prethodno nije sanirao odlagali-

ÎOperativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. utvrđeno je da je postojeći sustav gospodarenja otpadom u RH ekološki neprihvat-ljiv i neodrživ, bez dostatnog broja postrojenja za gospodarenje otpadom, visokim udjelom bio-razgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta i niskim udjelom recikliranja iz komunalnog otpada. Stoga se kroz ovaj program sufinancira priprema i realizacija projekata te gradnja nove infrastrukture za gospodarenje otpadom, uključujući centre za gospodarenje otpadom.

Europsko sufinanciranje

❛Vjerujem da ćemo izgradnjom Centra realizirati direktivu EU o načinu zbrinjavanja otpada, prije svega njegovom odvojenom prikupljanju na kućnome pragu - rekao je župan Stjepan Kožić

Planirano je da se

studijsko-Projektna dokumentacija

izradi u roku od 24 mjeseca

❱ Studijsko-projektna dokumentacija obuhvaća izradu studije izvedivosti, studije utjecaja na okoliš, idejnog projekta CGO Zagreb, projektne prijave za EU sufinanciranje, idejnih i glavnih projekata pretovarnih stanica te natječajne dokumentacije za usluge, radove i nabavu potrebne opreme za CGO Zagreb i pretovarne stanice

❱ Planom gospodarenja otpa-dom u RH za razdoblje 2017.-2022. te odlukom Vlade RH o implementaciji Plana gospoda-renja otpadom, utvrđena je obveza Grada Zagreba i Zagre-bačke županije da zajednički pripreme i realiziraju Centar za gospodarenje otpadom

šte na Jakuševcu, koje sada ima sve dozvole za odlaganje otpada, te da nije sagradio pročistač otpadnih voda, kako je rekao, najveći ekološki projekt u suvremenoj Hrvatskoj.

- Potpisivanjem ovoga sporazuma možemo staviti točku na „i“. Možda je to trebalo biti i

prije, no nećemo o onome što bi bilo kad bi bilo... Ovaj sporazum sadrži četiri temelj-ne stvari: izradu studije izvedivosti, studije utjecaja na okoliš, idejnog projekta Centra i izradu projektne prijave za EU sufinancira-nje. To su osnovne stvari koje će iznjedriti radne skupine - rekao je Bandić.

Nakon potpisivanja sporazuma, pojasnio je Igor Zgomba, očekuje se objava javnoga poziva Ministarstva zaštite okoliša za sufi-nanciranje izrade projektno-studijske do-kumentacije. Sufinancirat će se u iznosu od 85 posto.

- Cilj je da se dokumentacija izradi u roku od 24 mjeseca, a nakon toga kreće i postupak gradnje samoga Centra - rekao je Zgomba, do-davši da se i kod gradnje očekuje 85-postotno sufinanciranje iz fondova EU. Rekao je i da će studija izvedivosti predložiti najmanje tri al-ternativna rješenja zbrinjavanja otpada u bu-dućem Centru.

Nositelj cijeloga posla je Zagrebački centar za gospodarenje otpadom, kojemu će se, tije-kom vremena, pripojiti Centar za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije.

54 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. 54 Ž KŽ KPROMET PROMET

Za sastanka se govorilo i o mogućoj revitalizaciji stare kumrovečke pruge te je rečeno da to prije svega ovisi o tome kada će Hrvatska ući u schengenski prostor

SASTANAK ŽUPANA ZAGREBAČKE I KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE S ČELNICIMA BRDOVCA, MARIJE GORICE, PUŠĆE, DUBRAVICE, KUMROVCA, KRALJEVCA NA SUTLI, ZAGORSKIH SELA I KLANJCA

Što prije treba poboljšati sustav javnoga prijevoza

Integrirani javni prijevoz je bu-dućnost, od njega ne odusta-jemo, no nama treba alterna-tivno, kratkoročno rješenje

koje će odmah riješiti problem lošega javnog prijevoza - glavna je poruka sa sastanka predstav-nika općina Brdovec, Marija Go-rica, Pušća, Dubravica, Kumro-vec, Kraljevec na Sutli, Zagorska Sela i Grada Klanjca sa županima Zagrebačke i Krapinsko-zagor-ske županije, Stjepanom Koži-ćem i Željkom Kolarom, i držav-nim tajnikom u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marinom Str-motom. Za sastanka, održana u Brdovcu, rečeno je da se Država jasno treba odrediti trebaju li Hrvatskoj ili ne trebaju ruralna područja.

- Za demografsku obnovu Hr-vatske javni prijevoz je izuzetno važan. Priča o integriranom pri-

ÎDo kolovoza ove godine, čulo se za sastanka, trebala bi biti gotova studija koja će obraditi uvođenje integriranoga javnog prijevoza na području cijele RH. - U sklopu studije izradit će se i prijedlog zakona o integriranom prijevozu putnika, koji bi nakon toga išao u saborsku proceduru. Taj zakon će omogućiti uspostavu prometnih uprava koje bi bile zadu-žene za organizaciju integriranoga prijevoza - rekao je Damir Kapuđija, direktor trgovačkog društva Integri-rani promet zagrebačkog područja.

Zakon o integriranom prijevozu

dokazuju da javni prijevoz, koji se odvija na tržišnim osnovama, košta i da bez visoke razine sufi-nanciranja njega nema.

- Ono što bi zakon o integri-ranom prijevozu u konačnici

trebao iznjedriti, a piše se već sigurno desetak godina, razina je njegova subvencioniranja - re-kao je Babić, ustvrdivši da župa-nije ne određuju i ne mogu utje-cati na cijenu prijevozne karte te

željeli. I dalje mi se čini da ide presporo - rekao je župan Kožić, dodavši da se problematika jav-noga prijevoza ne može riješiti na razini općina, gradova i župa-nija, nego u to mora biti uključe-na i Država.

Za sastanka se govorilo i o mo-gućoj revitalizaciji stare kumro-večke pruge (od Savskog Marofa do Kumrovca), koja na nekoliko mjesta sječe granicu sa susjed-nom Slovenijom. Krapinsko-Zagorski Župan Željko Kolar je podsjetio da je upravo željeznica okosnica integriranoga javnog prijevoza, oko koje se stvara mreža autobusnog prijevoza, no da revitalizacija ove pruge prije svega ovisi o tome kada će Hr-vatska ući u schengenski prostor.

- Kako se udaljavamo od Za-greba, s javnim prijevozom imamo sve više problema, stoga treba inzistirati da željeznička pruga u dolini rijeke Sutle bude strateški investicijski projekt RH - rekao je Kolar.

Nenad Babić, pročelnik za pro-met i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije, za sastan-ka je rekao da primjeri iz Europe

❛Javni prijevoz u Zagrebačkoj županiji je izuzetno loš! Bez uspostave integriranoga sustava on se neće moći značajnije poboljšati, no razvoj ovoga projekta ne odvija se dinamikom kakvu bismo željeli - istaknuo je župan mr. sc. Stjepan Kožić

jevozu super zvuči, no ne znamo kada će on realno zaživjeti. Si-gurno neće u kraćem vremenu. Stoga je vrlo važno odgovoriti na pitanje kako poboljšati postojeći sustav prijevoza - rekao je sabor-ski zastupnik i načelnik Brdovca Alen Prelec.

Predstavnici općina i Grada Klanjca svjesni su da javni prije-voz treba sufinancirati i od toga ‘ne bježe’, ali traže mogućnosti da se on osjetno poboljša i utvr-di njegov realni trošak. Također, jedan od zaključaka sastanka je i inicijativa prisutnih lokalnih čel-nika da se ispita mogućnost (po-novnog) objedinjavanja javnoga linijskog i školskog prijevoza.

Sastanku je prisustvovao i direktor trgovačkog društva In-tegrirani promet zagrebačkog područja Damir Kapuđija, koji je prisutne upoznao s dosadašnjim aktivnostima na uspostavi inte-griranoga javnog prijevoza na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije i uvođenju jedinstvene tarifne unije. U završnici je, rekao je, prva faza izrade Masterplana prometnog sustava ovoga pod-ručja, u kojoj se analizira posto-jeće stanje. U drugoj fazi kreirat će se scenarij razvoja promet-noga sustava, a nakon toga, po-jasnio je, za realizaciju projekta integriranoga javnog prijevoza, odnosno infrastrukturne rado-ve, bit će otvoreni i EU fondovi. Planirano je da druga faza izrade Masterplana bude gotova u prvoj polovici 2019. godine.

- Javni prijevoz u Zagrebačkoj županiji je izuzetno loš! Bez us-postave integriranoga sustava on se neće moći značajnije po-boljšati, no razvoj ovoga projek-ta, koji sam inicirao još 2001., ne odvija se dinamikom kakvu bismo u Zagrebačkoj županiji

❛Trebamo razgovara-ti i o voznom parku. Autobusi su ‘koma’, stari su između 25 i 30 godina. (Anđela Cirkveni, načelnica općine Pušća) ❛Prijevoz je u našoj općini gorući problem. Svjesni smo da on košta, i sada

ga sufinanciramo, no uvelike bi nam pomoglo da školski prijevoz ponovno bude javnolinijski. (Marica Jančić, načelnica općine Marija Gorica)

❛Ne vidim da ćemo u ovom mandatu uvesti sustav integriranoga prijevoza i stoga je naša mi-sija poduzeti određene stvari. Ne možemo više dozvoliti da prijevoz funkcionira kao do sada i čekati nekakvo rješenje za ne znam koliko godi-na. (Marin Štritof, načelnik općine Dubravica)

broj linija u javnom prijevozu, ali su temeljem zakona dužne izdati dozvolu za obavljanje linijskoga prijevoza na svome području. Također je rekao da se prijevo-znici i sada mogu dogovoriti o jedinstvenoj tarifnoj uniji na ne-kom području.

- Ako uspijete za isti stol dove-sti prijevoznike koji će, ‘bez fige u džepu’, dogovoriti zajedničku kartu, nema zakona koji bi to priječio - rekao je Babić.

Državni tajnik Marin Strmota rekao je da se prijevoznici vode logikom ekonomske isplativosti zbog čega dolazi do gašenja po-jedinih linija, no da se mora vo-diti računa da Hrvatska izumire i iseljava.

- Imate punu potporu, bit ću glas razuma i struke - rekao je Strmota, demograf po struci.

Na kraju je dogovoreno da se u skorije vrijeme organizira novi sastanak (već četvrti u nizu u samo nekoliko mjeseci) na koje-ga će biti pozvani i predstavnici Ministarstva pomorstva, prome-ta i infrastrukture, ministarstva bez kojega, svjesni su lokalni čel-nici, nema konačnoga rješenja.

76 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

Vrijednost projekta je 21,63 milijuna kuna, od čega 19,49 milijuna otpada na bespovratna sredstva Europskoga fonda za regionalni razvoj

PREDSTAVLJEN PROJEKT ‘MALI TEHNOPOLIS SAMOBOR’ KOJI OBUHVAĆA PRENAMJENU DVIJU ZGRADA BIVŠE VOJARNE TABOREC U VIŠENAMJENSKO SREDIŠTE PODUZETNIČKOGA RAZVOJA ŽUPANIJE

Mjesto gdje snovi malog poduzetnika postaju realnost

Regionalna razvojna agen-cija Zagrebačke županije, još 2013., inicirala je i osmislila projekt Mali

tehnopolis, Grad Samobor je po-držao ideju i osigurao prostor na kojemu bi se on razvijao, te je u prosincu 2016. projekt Mali tehnopolis Samobor (MTS) pri-javljen na javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj poslovne infrastrukture. Pozi-tivno je ocijenjen i iz Europsko-ga fonda za regionalni razvoj za njegovu realizaciju odobreno je Gradu Samoboru, nositelju pro-jekta, bespovratnih 19,49 mili-juna kuna. Ukupna vrijednost projekta je 21,63 milijuna kuna.

- Radi se o infrastrukturnom projektu koji obuhvaća rekon-strukciju, dogradnju, opremanje

i stavljanje u funkciju dva objek-ta bivše vojarne Taborec te na-bavu najnovije generacije indu-strijskog 3D printera i skenera. Što projektom želimo postići? Uspostaviti poduzetnički centar, odnosno start up inkubator koji će biti temelj za razvoj i rast po-duzetništva, i samoborskog, ali i puno šire, orijentiranoga na prerađivačku djelatnost. Nada-lje, njime želimo potaknuti osni-

❛Mali tehnopolis Samobor izvrstan je primjer kako Zagrebačka župani-ja, Grad Samobor i Regionalna razvojna agencija zajednički stvaraju dodanu vrijednost svojim poduzetnicima te poticajno okruženje za mlade, koje ovakvi projekti mogu potaknuti da i sami krenu u po-duzetništvo - rekao je zamjenik župana Hrvoje Frankić

ÎO aditivnim tehnologijama, kolokvijalno 3D printerima, koje se definiraju kao tehnologije 21. stoljeća, govorio je Damir Godec iz Centra za transfer tehnologije zagrebačkoga Fakulteta strojarstva i brodogradnje. - 3D printanje, uz ostalo, omogućuje izradu vrlo komplicirane geometrije koje tradicionalne tehnologije nisu u stanju izraditi. Velika je to prednost, pogotovo zato što su danas na tržištu sve više prisutni trendovi personalizirane proizvodnje, odnosno maloserijski proizvodi, posebno kada govorimo o medicini. Ne bi bilo ekonomično kada bi se za svaki od tih proizvoda radili kalupi, međutim aditivne tehnologije su omogućile da se vlastita ideja, na temelju računalnog modela, bez uporabe bilo kojeg dodatnog alata, realizira na 3D printeru - rekao je Godec.

Aditivne tehnologije

povratnog inženjerstva i CAD di-zajniranja.

- Za grad koji njeguje tradiciju poduzetništva i obrtništva ovo je izuzetno važan projekt. On će mladim poduzetnicima dati vje-tar u leđa kako bi se okušali na sve zahtjevnijem tržištu. Osim toga, korištenjem novih tehno-logija, MTS će dati dodatnu vri-jednost projektima koje provode poduzetnici, ali i omogućiti dalj-nji razvoj inovatorskih ideja - re-kla je zamjenica gradonačelnika Samobora Sanja Horvat Iveković,

Samoborski inovatori Josip Oroz, Lovro Stipanović i Martin Sokolović ispred prostora budućega poduzetničkog inkubatora

Dr. sc. Damir Godec i voditeljica projekta Martina Delišimovović

vanje novih poduzeća i obrta, stvoriti uvjete za rast i napredak, kao i unaprijediti konkurentnost postojećih gospodarstvenika - za predstavljanja projekta sažela je njegova voditeljica Martina Deli-šimunović.

Mali tehnopolis Samobor pro-stirat će se na oko 1400 četvor-nih metara. U poduzetničkom in-kubatoru poduzetnici početnici moći će unajmiti adekvatan po-slovni prostor (na raspolaganju će biti 23 poslovne jedinice) uz subvencioniranu cijenu najma, za njih će se organizirati edu-kacije, informatičke ra-dionice, specijalistički seminari, a moći će koristiti i multime-dijalnu dvoranu ka-paciteta 50 osoba.

Usluge poduzetničkog inkubato-ra, osim početnicima i poduzet-nicima koji su u procesu jačanja tržišne pozicije, namijenjene su i učenicima strukovnih škola, studentima tehničkih fakulte-ta, inovatorima, organizacijama iz područja tehničke kulture i znanstvenoj zajednici. Drugi se-gment poslovanja MTS-a bit će pružanje usluga aditivnih tehno-logija - 3D printanja i skeniranja,

pana Hrvoje Frankić. Naglasio je pozitivnu

ulogu Regionalne razvoj-ne agencije u njegovoj pripremi. - Regionalna razvojna agen-

cija pružila je tehničku pomoć i vodila projekt do aplikacije i nje-zine uspješne realizacije, dok je Zagrebačka županija financirala kompletnu pripremu projektne dokumentacije. MTS je izvrstan primjer kako Zagrebačka župa-nija, Grad Samobor i Regional-na razvojna agencija zajednički stvaraju dodanu vrijednost svo-

❱Mali tehnopolis Samobor je poduzetnička potpor-na institucija koja će, od sredine 2020., nuditi usluge poduzetničkog inkubatora, korištenja visokotehnološke 3D opreme, kao i specijalizira-nih edukacija i seminara

jim poduzetnicima i poticajno okruženje za mlade koje ovakvi projekti mogu potaknuti da i sami krenu u poduzetništvo - rekao je Frankić, dodavši da je prema nedavno objavljenom in-deksu razvijenosti Zagrebačka županija ušla u najrazvijeniju skupinu i da će joj upravo ovakvi poduzetnički centri pomoći da, unutar ove skupine, i dalje raste.

Poduzetnički inkubator i svi popratni sadržaji Malog tehno-polisa Samobor u funkciji će biti od sredine 2020. godine.

dodavši da raduje što je jedan od partnera projekta i Srednja stru-kovna škola Samobor čiji su pro-fesori i učenici visoko postavili ljestvicu kada je riječ o novim idejama i inovatorskim dosti-gnućima.

Za Zlatka Herčeka, direktora Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, ovaj pro-jekt je direktan doprinos gospodarstvu. Njegovu predstavljanju, ispred Županije, prisustvo-vao je zamjenik žu-

Projekt je inicirala i

osmislila regionalna razvojna agencija

zagrebačke žuPanije

nositelj Projekta je grad

samobor, a Partneri zagrebačka žuPanija i Poduzetnički centar

samobor

9Ž K broj 114, siječanj 2018. 8 Ž K broj 114, siječanj 2018. GOSPODARSTVOGOSPODARSTVO

sti, dohodak i proračunski prihodi po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti te indeks sta-renja. Indeks razvijenosti se tumači na način da gradovi, općine i županije koji ima-ju vrijednost indeksa veću od 100 spadaju u područje iznadprosječne razvijenosti, dok oni koji imaju vrijednost indeksa manju od 100 spada-ju u područje ispodprosječne razvijenosti.

Do sada su provedena dva postupka ocjenjivanja i raz-vrstavanja prema indeksu razvijenosti, 2010. i 2013. godine, i prema njima se Za-grebačka županija nalazila u III. skupini.

- Kao što nam je prije četi-ri godine cilj bio ući u najra-

zvijeniju skupinu, što smo i ostva-rili, sada imamo novu zadaću, rasti unutar najrazvijenije skupine. Ovo je veliki rezultat za Zagrebačku žu-paniju. Namjeravamo ga ne samo očuvati, nego i dalje razvijati - kaže župan Stjepan Kožić, dodajući da

RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI

Zagrebačka županija među pet najrazvijenijih županija u državi

Za izračun indeksa razvijenosti koriste se podaci o stopi nezaposlenosti, dohotku i proračunskim prihodima po stanovniku, kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti i indeksu starenjaNovom odlukom Vlade RH

o razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne sa-mouprave prema stupnju

razvijenosti, Zagrebačka župani-ja je, što se i očekivalo, uvrštena među pet najrazvijenijih župa-nija u državi. S indeksom 105,89 svrstana je u IV., najrazvijeniju skupinu. Ispred nje su samo Grad Zagreb (s indeksom 117,75), Istar-ska županija (s indeksom 108,97) i Dubrovačko-neretvanska župani-ja (s indeksom 108,58). Iza nje je Primorsko-goranska županija (s indeksom 105,27). Kao pokazate-lji za izračun indeksa razvijenosti korišteni su stopa nezaposleno-

❛Kao što nam je prije četiri godine cilj bio ući u najrazvijeniju skupinu, što smo i ostvarili, sada ima-mo novu zadaću, rasti unutar najra-zvijenije skupine - kaže župan mr. sc. Stjepan Kožić

SJEDNICA GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

Obilježen Dan socijalnog partnerstvaRedovitom godišnjom rotacijom, zamjenik župana Hrvoje Frankić imenovan je predsjednikom, a Đurđica Kahlina i Vladimir Štarkelj dopredsjednicima GSV-a

Redovitom godišnjom rotaci-jom, zamjenik župana Hr-voje Frankić imenovan je

predsjednikom Gospodarsko-socijalnog vijeća u Zagrebačkoj županiji. Za dopredsjedni-ke su imenovani Đurđica Kahlina, ispred sindikalnih partnera, i Vladimir Štarkelj, ispred poslodavaca.

Prva ovogodišnja sjed-nica GSV-a bila je prigoda i za obilježavanje Dana so-cijalnog partnerstva - 21. siječnja. Socijalno partner-stvo, podsjetio je zamjenik Frankić, uključuje sve obli-ke pregovora, konzultacija ili jednostavno razmjene infor-macija između predstavnika vla-sti, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa vezanim uz gospodarsku i socijalnu politiku.

- Kroz dosa-dašnji rad GSV-a nastojalo se u Za-grebačkoj županiji promovirati izgradnju konsen-zusa, uspostavu međusobnog povjerenja i tolerancije te ra-zvoj socijalnog dijaloga. I u na-rednom razdoblju potrebno je, uvažavajući različite interese, raditi na jačanju i razvoju soci-jalnog dijaloga s ciljem uključi-vanja svih dionika u provođenje reformi te razvoj socijalno-tr-žišnoga gospodarstva, uz pre-

uzimanje prava i odgovornosti kao ključnih pretpostav-ki razvoja i izgradnje pravednoga društva - re-kao je Frankić. Sindikalist Tomi-slav Rajković dodao je da soci-jalni dijalog nema alternative.

- Moram pohvaliti naš odnos u Zagrebačkoj županiji. Socijal-ni dijalog postoji. Za razliku od ostalih županija mislim da je

kvaliteta naših razgovora dobra. Naravno da oko načina komu-nikacije ima još dosta prostora za poboljšanje. Mo-ramo biti svjesni da razmjenjiva-njem informacija možemo doprinje-ti boljem stanju u

županiji - rekao je Rajković. Za sjednice je prihvaćeno iz-

vješće o radu GSV-a u 2017., te je donesen plan rada za ovu go-dinu. U njemu se, kao teme raz-govora, uz ostalo navodi pra-ćenje i razmatranje poticajnih

mjera zapošljavanja, po-ticanje usuglašavanja

obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, praćenje stanja na području zaštite

na radu, razmatranje problematike iseljava-

nja stanovništva s pod-ručja županije, praćenje stanja na području suzbijanja rada na crno...

Članovi GSV-a na znanje su primili i godišnji plan rada upravnih tijela Zagrebačke žu-panije.

❱ Socijalno partnerstvo uključuje sve oblike pregovora, konzultacija i razmje-ne informacija između predstavnika vlasti, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa povezanima s gospodarskom i socijalnom politikom

socijalni dijalog,

Poručeno je, nema alternative

❱ Trenutno najznačaj-nija investicija na području županije (koja će osigurati 400 novih radnih mjesta) je 88 milijuna eura vrijedna gradnja Designer outleta Croatia u Rugvici

❱ Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Zagrebač-ka županija u razdo-blju od 2011. do 2016. bilježi najveći rast zaposlenosti od svih hrvatskih županija

tvrta, a prema broju zaposlenih treća županija iza Grada Zagreba, najznačajnijega gospodarskog po-dručja RH. Prema ostvarenim pri-hodima poduzetnika na drugom je mjestu, odmah iza Zagreba. S dobiti posluje 72% županijskih poduzetnika, dok je vrijednost nji-hova izvoza povećana za 27,7% i dosegnula je 7 milijardi kuna na godišnjoj razini. U dvadesetak poduzetničkih zona posluje više od 200 tvrtki, a njihov broj kon-tinuirano raste. Također, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, Zagrebačka županija bilježi u razdoblju od 2011. do 2016. najveći rast zaposlenosti od svih županija u RH, za 10,30%. Trenutno je najznačajnija investi-cija na području županije, koja će osigurati 400 novih radnih mjesta, 88 milijuna eura vrijedna gradnja Designer outleta Croatia u Rugvici.

je Zagrebačka županija, prema nizu pokazatelja, jedna je vodećih županija u RH.

Prema broju poduzetnika je če-

1110 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. DOGAĐAJI kOmunAlnA InfrAstrukturA

OTVOREN OBNOVLJENI PROSTOR ODGOJNOG ZAVODA TUROPOLJE

VODOOPSKRBA ISTOČNOGA DIJELA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Poboljšani uvjeti života maloljetnika kojima je izrečena odgojna mjera

Projekt RVS 'Zagreb-istok' proglašen strateškim investicijskim projektom RH

Vlada RH proglasila je pro-jekt Regionalni vodoop-skrbni sustav „Zagreb

istok“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvat-ske. Ovaj projekt obuhvaća gradnju nove i rekonstrukciju postojeće javne vodoopskrbne mreže i pripadajućih objekata na području Dugog Sela, Iva-nić-Grada, Svetog Ivana Zeline, Vrbovca, Brckovljana, Rugvice, Kloštra Ivanića, Križa, Bedenice, Dubrave, Farkaševca, Gradeca, Preseke i Rakovca.

- Vladinom odlukom finali-

zirana je pripremna faza i sada očekujem što skorije raspisi-vanje natječaja za odabir izvo-đača radova. Sama činjenica da će priključak na javni vodoop-skrbni sustav biti omogućen za 105.000 stanovnika istočnog dijela županije najbolje govori o njegovoj važnosti i zahtjevno-sti. Naravno, realizacija ovoga projekta pridonijet će i gospo-darskim aktivnostima, što će imati pozitivan efekt na zapo-slenost i daljnje pozicioniranje Zagrebačke županije kao još privlačnije regije za investiranje

- nakon Vladine odluke izjavio je župan Stjepan Kožić, nagla-sivši da je Zagrebačka županija, radi potrebe izrade aplikacije za prijavu projekta, prva i zasad jedina u Hrvatskoj sva postoje-ća trgovačka društva koja su u istočnome dijelu županije obav-ljala uslugu javne vodoopskrbe i odvodnje spojila u jedno - Vodo-opskrbu i odvodnju Zagrebačke županije.

Projekt RVS „Zagreb Istok“ financirat će se kroz Operativni program „Konkurentnost i ko-hezija“.

❱ Sastanak je inicirao Adem Zenuni, predsjednik Vijeća albanske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji

Odbor za izbor i imenovanja Županijske skupštine Zagrebačke županije objavio je

J A V N I P O Z I V

Cjelovit tekst javnog poziva za podno-šenje prijedloga za imenovanje dva (2) člana u Antikorupcijsko povjerenstvo Zagrebačke županije iz reda uglednih

javnih djelatnika s pripadajućim obras-cem objavljen je 5. veljače 2018. na mrežnoj stranici Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zupanija.hr.

Javni poziv je otvoren 15 dana od dana objave na internet stranici Zagrebačke županije, odnosno do 20. veljače 2018. godine.

ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA IMENOVANJE DVA (2) čLANA U ANTIKORUPCIJSKO POVJERENSTVO ZAGREBAčKE žUPANIJE IZ REDA UGLEDNIH JAVNIH DJELATNIKA

Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće vodoopskrbne mreže financirat će se kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija'

Inicijativom Adema Zenunija, predsjednika Vijeća albanske nacionalne manjine u Zagre-

bačkoj županiji, predsjednik Župa-nijske skupštine Damir Mikuljan primio je Fatu Velaja, zastupnika u albanskome parlamentu te sa-vjetnika albanskoga premijera za kulturnu diplomaciju i europski preporod. Razgovaralo se, uz osta-lo, o nastavku suradnje Zagrebačke županije i Tiranskog okruga, čiji je predsjednik Mikuljan počasni gra-đanin. Velaj je pozvao predsjednika Skupštine da zajedno s izaslan-stvom Županije ponovno posjeti Tiranu te da na tamošnjem Sveuči-lištu održi predavanje o hrvatskom putu u Europsku uniju.

- Albanija i Hrvatska nisu dio

Razgovaralo se, uz ostalo, o radnome posjetu izaslanstva Županije Albaniji

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE DAMIR MIKULJAN PRIMIO ZASTUPNIKA U ALBANSKOM PARLAMENTU FATU VELAJA

Nastavak suradnje Zagrebačke županije i Tiranskog okruga

ÎTiranski okrug, čiji se jedan dio naslanja i na Jadransko more, ima odlične uvjete za razvoj turizma - na moru i u planinama, bogat je kulturnim nasljeđem te ima preko 105.000 hektara obradive zemlje. Omiljene su kulture grožđe i masli-ne, dok se u planinskim područjima uzgaja aromatsko bilje. 

Tiranski okrug

klasičnoga Balkana te ideološki ne spadaju u istočni dio Europe. Vrlo smo slični i stoga želimo da našim studentima prenesete iskustva o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Zainteresirani smo i za gospodar-sku suradnju, pa se nadam da će

u vašoj delegaciji biti i gospodar-stvenici, za koje ćemo organizirati sastanke u našim resornim mini-starstvima - rekao je Velaj, dodavši da često boravi u Zagrebu te da je oduševljen hrvatskom kulturom i uspjesima hrvatskih sportaša. Predsjednik Mikuljan je prihvatio poziv te rekao da je već pripre-mljen i tekst Povelje o suradnji Zagrebačke županije i Tiranskog okruga. Također, istaknuo je vrlo dobre odnose s veleposlanikom Albanije u Sloveniji Pëllumbom Qa-zimijem, koji je prethodno bio i ve-leposlanik u Hrvatskoj, te je rekao da hrvatsko-albanskim odnosima u Zagrebačkoj županiji, posebno na kulturnome planu, uvelike prido-nosi obitelj Zenuni iz Velike Gorice.

Sredstva za obnovu osigurana su kroz IPA program 'Jačanje zatvorskog sustava RH'

Ministar pravosuđa Dra-žen Bošnjaković otvorio je početkom godine obnovljenu zgradu in-

ternata i novu zgradu za smještaj maloljetnika u Odgojnom zavodu Turopolje. Svečanosti je, uz osta-le, prisustvovao i župan Stjepan Kožić. Sredstva za ovu investiciju osigurana su kroz IPA program „Jačanje zatvorskog sustava

RH“. - Uvjeti u Zavodu

sada će biti bitno bolji, i za život i za rad ljudi koji prolaze kroz zatvorski sustav. Važno je naglasiti da cilj zatvorskog sustava nije re-presija, već je cilj da se ljudi koji kroz njega prolaze, nakon što ga napuste, ponovno mogu integri-rati u društvo. Zato je komponen-ta resocijalizacije vrlo važna, a

posebno za maloljetne osobe - re-kao je ministar Bošnjaković.

U Odgojnom zavodu Turopolje

trenutno je 48 maloljetnika, staro-sti od 14 do 23 godine.

- Razlika u uvjetima boravka i rada, sada i prije, nemjerljiva je! Do sada su i štićenici i službenici tijekom dana bili u kaputima. Mi-slim da to puno govori - komenti-rala je Sanja Habijanec Martinović, upraviteljica Odgojnog zavoda.

U sklopu poboljšanja rehabili-tacijskih uvjeta u Odgojnom

zavodu Turopolje, uz ob-novu zgrade internata i gradnju nove zgrade, u kojoj su prostorije uprave, prostorije za

prijem štićenika s dijagnostikom i prostorije za rad sa štićenicima te kazneni odjel za maloljetnike, re-konstruirana je i kuhinja Zavoda. Ukupno je uloženo oko 1,5 miliju-na eura.

- Svaka obnova objekta koji služi za boravak određene skupine ljudi je bitna i značajna jer se time po-boljšava kvaliteta njihova života. Ovaj prostor obnovljen je sred-stvima EU što je izuzetno dobar pristup. Za Hrvatsku je bitno da što više sredstava koristi iz fondo-va EU, posebno iz programa „Kon-kurentnost i kohezija“, koji koristi i Zagrebačka županija i čitav niz naših općina i gradova - rekao je župan Kožić, istaknuvši pritom Regionalni vodoopskrbni sustav „Zagreb-istok“, za čiju je gradnju iz EU fondova osigurano preko 500 milijuna kuna.

Svečanosti u Odgojnom zavodu Turopolje prisustvovao je i sabor-ski zastupnik i gradonačelnik Veli-ke Gorice Dražen Barišić.

❱ Radovi su obuhvaćali obnovu internata i kuhinje te gradnju nove zgrade za smještaj osuđenih maloljetnih osoba

u zavodu borave osobe

starosti od 14 do 23 godine

1312 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

U gradnju novih osam učionica i rekonstrukciju postojećeg objekta škole, zajedno s nabavom opreme, bit će uloženo preko 30 milijuna kuna

PLANIRANOM DINAMIKOM, U ŠTO SE POČETKOM GODINE UVJERIO I ŽUPAN STJEPAN KOŽIĆ, ODVIJA SE DOGRADNJA I REKONSTRUKCIJA OSNOVNE ŠKOLE BISTRA

Najveća kapitalna investicija u školstvu unazad nekoliko godina

❱ OŠ Bistra trenutno je jedina školska ustanova u županiji u kojoj se nastava odvija u tri smjene

ÎDok se za energetsku obnovu možemo osloniti na EU fondove, koji daju bespovrat-na sredstva u iznosu od 70% vrijednosti radova, kod dogradnje i rekonstrukcije škola prepušteni smo sami sebi. Prije smo imali financijsku podršku resornih ministarstava, no zadnjih godina ovakve investicije pokrivamo isključivo vlastitim sredstvima ili zajedno s gradovima i općinama - upozorio je župan Kožić.

OSTAlA UlAGANJA ŽUPANIJE

PlANIRANI RADOVI

Bez podrške resornih ministarstava

u nju minimalno ulagalo, te kada se uzmu demo-grafski trendovi u općini Bistra u kojoj se zadnjih godina rađa i doseljava velik broj djece, jasni su razlozi zbog kojih smo krenuli u ovako veliku investiciju. Zapravo, naj-veću kapitalnu investici-ju u školstvu Zagrebačke županije unazad nekoliko godina, ako ne i uopće. Pomoć od strane države došla je samo od Mini-starstva regionalnog ra-zvoja i fondova EU koje je radove, u sklopu pro-grama poboljšanja mate-rijalnih uvjeta u školama, podržalo s milijun kuna - rekao je župan, dodav-ši da se obilaskom želio uvjeriti u poštivanje roko-va gradnje. Ponovio je da Zagrebačka županija naj-više od svih županija u RH ulaže u obrazovanje.

- Za razvoj školstva na

svome području ove smo go-dine osigurali preko 150 mi-lijuna kuna, što iznosi više od 40 posto ukupnoga proračuna. Od ukupnoga iznosa za škol-stvo, 45 milijuna kuna otpada na kapitalnu gradnju - rekao je župan.

Osnovnu školu Bistra, u ma-tičnoj i dvije područne škole, polazi u ovoj školskoj godini 601 učenik.

- Otvorenjem dograđene i ob-novljene škole riješit ćemo se onoga najgorega, međusmjene. Zahvala svima koji sada rade u otežanim uvjetima, jer nastava se odvija paralelno s radovi-ma, no sve ćemo to pretrpjeti

OŠ POSAVSKI BREGI gradnja dvoraneukupna investicija 14,8

milijuna kunasufinanciranje Županije 50%radovi u tijeku

OŠ DUBRAVAenergetska obnova ukupna investicija 6,95

milijuna kunasufinanciranje Županije 4,24

milijuna kuna radovi u tijeku

OŠ KUPlJENOVO dogradnja škole i dvorane sufinanciranje Županije 5,41

milijun kuna (30%)radovi u tijeku

Više od 30 milijuna kuna, računajući i opremu, bit će ulo-ženo u gradnju no-

vih učionica i rekonstruk-ciju postojećeg objekta Osnovne škole Bistra. Time će učenici ove ško-le, od iduće školske go-dine, nastavu polaziti u dvije, a ne kao sada u tri smjene. Bit će osiguran i prostor za njihov produ-ženi dnevni boravak. Rok za dovršetak svih rado-va i ishođenje uporabne dozvole je kraj kolovoza. Zasad se radovi odvijaju prema ugovorenom pla-nu, u što se početkom godine, za obilaska gra-dilišta, uvjerio i župan Stjepan Kožić.

- Iznos koji ulažemo u ovu školu je znača-jan, no ako se uzme u obzir da je škola sagrađena prije 50 godina i da se

rok za dovršetak svih radova i

ishođenje uPorabne dozvole je kraj

kolovoza

osnovnu školu bistra,

u matičnoj i dvije Područne škole, Polazi

u ovoj školskoj godini 601 učenik

jer znamo što nam je cilj, ljepša i su-vremenija škola - ispričao je rav-natelj OŠ Bistra Eduard Kovače-vić.Na sredstvima

koja ulaže u ovu ško-lu, Županiji je zahvalio i

načelnik Bistre Krešimir Gulić. - Obilazak župana dokazuje

da je Županiji bitno kako na-preduju radovi. Zasad se sve odvija kako je planirano. Na zadovoljstvo učenika i učitelja, od jeseni će škola imati prostor za kvalitetan dvosmjenski rad - rekao je Gulić.

OŠ BRAćE RADIć, KlOŠTAR IVANIćnastavak energetske obnove procijenjena vrijednost radova

850.000 kuna financiranje Županije 100%

PŠ lUPOGlAVuređenje prizemlja i nova fasadaprocijenjena vrijednost 1,3

milijuna kunasufinanciranje Županije 70%

PŠ DESINEC energetska obnova procijenjena vrijednost 3

milijuna kunasufinanciranje Županije 2,23

milijuna kuna

1514 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. EurOPskI fOnDOVI EurOPskI fOnDOVI

EUinfo

Odbor regija Europske komisije objavio je poziv za nagradu „Europska poduzetnička regija“ (EER - Euro-pean Entrepreneurial Region) za 2019. godinu.

Riječ je o nagradi za najbolju poduzetničku strate-giju, a mogu se natjecati sve regije i gradovi EU koji su

spremni provesti ambicioznu strategiju potpore malim i srednjim poduzetnicima. Rok za prijavu je 17. travnja 2018.

Više informacija o uvjetima prijave može se pronaći na mrežnoj stranici www.euinfo.hr .

EUROPSKA PODUZETNIČKA REGIJA

ʠ Projektni prijedlozi podnose se elektronskim putem do 1. ožujka 2018. godine

Izvršna agencija za obrazovne, audio-vizualne i kulturne politike obja-vila je nove pozive u okviru programa „Europa za građane 2014.-2020.“. Otvoreni su pozivi za aktivnosti iz cjeline Europsko sjećanje i cjeline De-mokratski angažman i građansko sudjelovanje, za mje-re: Bratimljenje gradova, Umrežavanje gradova i Projek-ti civilnoga društva.

Program „Europa za građane“ program je Europske unije koji za cilj ima promicanje suradnje u područji-ma vezanima za zajedničku europsku povijest i aktivno europsko građanstvo. Programom se osigurava potpo-ra organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje, razmjenu znanja i iskustava, tradiciju i viziju napretka. Prihvatljivi prijavitelji u okviru progra-ma u pravilu su javna tijela, neprofitne organizacije s pravom javnosti, civilne organizacije iz svih 28 zemalja članica (pod uvjetom da su potpisnice Memorandum of Understanding with the Commission), zemlje pri-stupnice EU, zemlje kandidati i potencijalni kandidati za ulazak u EU, uključujući Albaniju, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Za projekte koji se prijavljuju na ovaj program osigurana su bespovratna sredstva i moguće je predfinanciranje do 60% vrijednosti projekta, ovisno o mjeri na koju se projekt prijavljuje, međutim ukupan trošak projekta ne može biti financiran od strane pro-grama.

Cjelinom Europsko sjećanje podupiru se aktivnosti koje pozivaju na promišljanje europske kulturne raznolikosti i zajedničkih vrijednosti. Pri-hvatljivi prijavitelji su javna lokalna/regionalna uprava ili neprofitne orga-nizacije, uključujući organizacije civilnog društva, udruge preživjelih, or-ganizacije koje promiču kulturne sadržaje, organizacije mladih, obrazovne i istraživačke organizacije te udruže-nja bratimljenih gradova. Projekt koji se prijavljuje mora uključivati organizacije iz barem jedne države članice EU. Najviši iznos bespovratnih sredstava iznosi do 100.000 eura, a projekt najduže može trajati 18 mjeseci.

Osnovni cilj Mjere 2.1. - Bratimljenje gradova (u okviru cjeline Demokratski angažman i građansko sudjelova-nje), podupiranje je projekata koji okupljaju šire skupine građana iz bratimljenih gradova kako bi se promicalo građansko sudjelovanje u postupku donošenja politika Unije te stvarali uvjeti za društveni angažman i volontiranje. Podnositelji zahtjeva i par-tneri u ovoj mjeri su gradovi i općine ili njihovi odbori za bratimljenje ili druge neprofitne organizacije koje predstavljaju lokalnu upravu. Projekt

mora uključivati općine/gradove iz najmanje dvije zemlje, od kojih je ba-rem jedna država članica EU. Aktivnosti projekta moraju se odvijaju u obje ili jednoj od zemalja partnera. Najviši iznos sredstava koji se može dodije-

liti je 25.000 eura, a projekt najduže može trajati 21 dan.Mjera 2.2. - Umrežavanje gradova, ima za cilj umre-

žavanje općina, gradova, županija ili njihovih udruženja u vezi s pitanjima od zajedničkog interesa, s glavnim ciljem razvoja tematske i dugotrajne suradnje. Podno-sitelji zahtjeva i partneri u provedbi ove mjere mogu biti gradovi/općine ili njihovi odbori za bratimljenje, druge razine tijela lokalne/regionalne uprave, savezi/udruženja lokalnih uprava, neprofitne organizacije koje predstavljaju lokalnu upravu. Partneri u provedbi ove mjere mogu biti i organizacije civilnoga društva. Projekt mora uključivati partnere iz najmanje četiri prihvat-ljive zemlje od kojih je barem jedna država članica EU. Maksimalno trajanje projekta je 24 mjeseca, a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 150.000 eura.

Mjera 2.3. - Projekti civilnoga društva, ima za cilj po-duprijeti projekte koji promiču transnacionalna partnerstva i mreže koje izravno uključuju građane iz različitih slojeva društva u oblikovanje poli-tike Unije u područjima povezanima s ciljevima programa. Projekti koji se prijavljuju trebaju poticati promišljanje, rasprave ili druge slične aktivno-sti povezane s prioritetima programa te u konačnici predložiti konkretna rješenja do kojih se može doći suradnjom ili koordinacijom na europskoj razini. Prijavljeni projekti trebaju uključivati velik broj građana. Prihvatlji-vi podnositelji zahtjeva kod ove mjere su neprofitne organizacije, uključu-jući organizacije civilnoga društva, obrazovne, kulturne ili istraživačke in-

stitucije, a partneri mogu biti lokalna/regionalna uprava ili neprofitne organizacije, uključujući organizacije civil-noga društva, obrazovne, kulturne ili istraživačke institu-cije, odbori za bratimljenje gradova i umrežavanje. Pro-jekt mora uključiti barem tri prihvatljive zemlje, od kojih je barem jedna država članica EU, a najduže može trajati 18 mjeseci. Najviši iznos dodijeljen pojedinom projektu može iznositi 150.000 eura.

Projektni prijedlozi podnose se elektronskim putem do 1. ožujka 2018. godine.

Svaka zemlja EU ima kontakt točku za program „Europa za građane“. U Republici Hrvatskoj je to Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Zain-teresirani se Uredu mogu obratiti putem elektroničke pošte: europazagra-dane@udruge.vlada.hr ili putem telefona 01/4599 810.

EUROPA ZA GRAĐANE 2014.-2020.

ʠ Programom se osigurava potpora organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje, razmjenu znanja i iskustava, tradiciju i viziju napretka

ʠ Rok za prijavu je 17. travnja 2018.

www.euinfo.hr DO nOVCA EurOPskIH fOnDOVA kOnZultAntskIm usluGAmA rEGIOnAlnE rAZVOJnE AGEnCIJE

'Solidno živim i o odlasku iz Hrvatske ne razmišljam'

Pouzdanost, znanje, iskustvo. Osnovni su razlozi zbog ko-jih konzultanti Regionalne razvojne agencije, posebno

u sektoru poljoprivrede (nekad kroz IPARD program, danas kroz Mjere ruralnog razvoja), vode pro-jekte diljem Hrvatske. Uspješno su kraju priveli i projekt nabave kombajna OPG-a Adama Blaževca iz Donje Bebrine u Brodsko-po-savskoj županiji. Potpora u iznosu od 720.960 kuna isplaćena je kroz Mjeru 4.1.1. Restrukturiranje, mo-dernizacija i povećanje konkuren-tnosti poljoprivrednih gospodar-stava. Povrat je iznosio 70 posto uloženoga (bez PDV-a).

Obitelj Blaževac bavi se ratar-stvom, uzgaja pšenicu, ječam, ku-kuruz, uljanu repicu, soju, pivarski ječam..., te svinjogojstvom. Za BC Institut proizvode i sjeme pšenice, tritikala i ječma. Uz Adama, vlastita obiteljska poljoprivreda gospodar-stva imaju i njegov otac Ivan te brat Željko, pa obitelj ukupno obrađuje oko 200 hektara zemlje, uglavnom u zakupu, i godišnje uzgoji oko 500 tovljenika. Lani su najviše proizve-li uljane repice, uglavnom za proi-zvodnju bio dizela.

- Iskreno, solidno živimo. Osob-no, nemam druge budućnosti. O odlasku iz Hrvatske ne razmišljam, pa šta ću onda drugo raditi?! - go-vori Adam. Na nabavu novoga kombajna, isključivo za vlastite po-trebe, odlučio se nakon povećanja obradivih površina, kako bi se sve ratarske kulture na vrijeme mogle požeti.

- Sada je puno lakše. Stroj je novi, moderniji. Jedina mu je 'mana' što

predomislila (?) i odustala od pra-ćenja projekta, tako da on nije re-aliziran. Ali Adamov otac, čini se, od ideje podizanja silosa još uvijek nije odustao, no sve prepušta sino-vima. Na upit ima li budućnosti za slavonskoga poljoprivrednika, od-govara potvrdno.

- Ako želiš raditi, ima! Ali, moraš imati barem 200 hektara zemlje, ispod toga se ne može, a moraš na-baviti i dobru mehanizaciju. Ljudi koji odlaze iz Hrvatske misle da drugdje novac 'visi na pleteru'. Ne! Znam kako se vani živi i radi i zato je doma puno bolje - pripovijeda Ivan. Obitelj Blaževac hvali surad-nju s konzultantima RRA.

- Bila je izuzetna, nemamo pri-govora. Mi ih nazovemo, oni kažu što treba, i to je to. I ako će nam opet trebati, zvat ćemo ih. Pa, s kim ćemo drugim raditi... - govore Ivan i Adam Blaževac. A hoće li ići u nove investicije to, govore, ovisi o tržištu.

- Svašta planiram, no dio po dio. Prema mogućnostima - kaže Adam.

U nabavu novog kombajna Adam je krenuo nakon povećanja obradivih površina, kako bi sve ratarske kulture na vrijeme mogao požeti

je pun elektronike, pa ako slučajno stane, neću ga moći sam popraviti - kroz smijeh će Adam.

S konzultantima RRA njegova se obitelj prvi puta susrela prije ne-koliko godina, na predavanju koje su o (tadašnjem) IPARD progra-mu održali u Slavonskom Brodu. Tada je Adamov otac dogovorio i prvu suradnju. Projekt gradnje si-losa i sušare (vrijedan oko 6 mili-juna kuna) prošao je na natječaju, no poslovna banka se nakon toga

obitelj blaževac

godišnje uzgoji Petstotinjak

tovljenika

❱ Potpora za nabavu kombajna, u iznosu od 720.960 kuna, isplaćena je kroz Mjeru 4.1.1. Restruk-turiranje, moderni-zacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

1716 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018.

Dolasci turista povećani za 16 posto, a broj turističkih noćenja za 17 posto

turIZAm turIZAm

Županija je prepoznata po izvrsnoj eno-gastro ponudi, vinskim cestama, bogatoj kulturnoj baštini, očuvanome ruralnom prostoru i mnogobrojnim manifestacijama

PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI TURISTIČKE ZAJEDNICE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE CILJANO USMJERENE NA PROMOVIRANJE SUVREMENOGA TURISTIČKOG PROIZVODA PERCIPIRANOGA KAO DOŽIVLJAJ

Prošle godine su u smještaj-nim objektima na prosto-ru županije ostvarena 154.142 turistička noćenja,

što je 17 posto više nego godinu dana ranije. Porastao je i broj do-lazaka turista za 16 posto, pa je tako u 2017. županiju posjetilo 87.035 gostiju. Od ukupnoga broja noćenja, 103.874 noćenja otpada na strane, a 50.268 na domaće go-ste. Najviše stranih gostiju bilo je iz Njemačke, Italije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine i Poljske, a bilo je i turista iz SAD-a, Kine, Au-stralije... Najposjećeniji gradovi, prema podacima e-Visitora, bili su Velika Gorica, Samobor i Sveta Nedelja.

- Zagrebačka županija područje je izuzetno velikog bogatstva pri-rodne i kulturne baštine. Zalju-

❱ Zagrebačka županija se tijekom godina prvenstveno pozicio-nirala kao izletnička destinacija

❱ Višegodišnji rast turističkih noćenja ukazuje na potrebu gradnje novih smještajnih kapaciteta

❱ Najviše stranih gostiju u 2017. bilo je iz Njemač-ke, Italije, Nizo-zemske, Bosne i Hercegovine i Poljske

Î Turistička zajednica županije bila je nositelj izrade Pravilnika standarda kvalitete „Cyclist Welcome Quality“. Naime, nakon usvajanja Operativnog plana razvoja cikloturizma, želi se identificirati i marketinški dodatno istaknuti objekte koji nude ugostiteljske i informativne usluge namijenje-ne cikloturistima te ih umrežiti u turistički proizvod. Stoga su standardi kvalitete izrađeni za destinaciju, smještajne objekte, objekte s ponudom hrane i pića, turističko-informacijske centre te rent-a-bike i putničke agen-cije kako bi se u konačnici uspostavilo integrirano upravljanje kvalitetom i označavanje ponuđača koji pružaju usluge cikloturistima.

Î Budući da je gastronomija sve značajniji motiv putovanja, Turistička zajednica županije uključila se u projekt „Okusi zagrebačkog kraja“, kojim se pro-moviraju ugostiteljski objekti nositelji istoimenog standarda. Zasad ih je deset. Ovi objekti u svakodnevnoj ponudi moraju imati tradicijska jela iz gastro baštine Zagrebačke županije, te pića lokalnih proizvođača. - Prema informacijama s terena, ugostiteljski objekti nositelji standarda „Okusi zagrebačkog kraja“ bilježe porast posjeta - kaže Ružica Rašperić.

ÎUz financijsku potporu Hrvatske turističke zajed-nice, koja je za promociju turističkih destinacija Za-grebačke županije osigurala oko 500.000 kuna, Turistička zajednica županije pokreće u 2018. promidžbenu kampanju na međunarodnom tržištu, posebno tržištu Njemačke, Ve-like Britanije, Poljske, Austrije, Slovenije i Srbije. Naglasak će biti na on line oglašavanju.

Standardi kvalitete

‘Okusi zagrebačkog kraja’

On line oglašavanje

eura. Ovaj segment turističke po-nude godišnje raste po stopi od 15 do 20 posto. Turistička zajednica županije izradila je prije desetak godina karte biciklističkih ruta, a u posljednje dvije godine izrađene su nove rute koje su dostupne pu-tem mobilne aplikacije „ZG bike“. U svih devet gradova županije te u općinama Krašić, Pisarovina i Brdovec postavljene su servisne

bljenici u prirodu, željni okrijepe, tu svakako pro-nalaze odredište za sebe. Tijekom godina županija se pozicionirala prven-stveno kao izletnička de-stinacija koja pruža snažnu protutežu ritmu ubrza-nog Zagreba. Poznata je po izvrsnoj eno-gastronomskoj ponudi, vin-skim cestama, cesti sira, bogatoj kulturnoj baštini, očuva-nome ruralnom prostoru i mnogobrojnim manife-stacijama - kaže direkto-rica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić, doda-jući da najveći potenci-

jal leži u proizvodima ruralnoga prostora i ideji boravka u prirodi.

- Već sada bilježimo 30 posto više dolazaka motiviranih zdra-vim životom i aktivnim borav-kom u prirodi - kaže R. Rašperić,

napominjući da višego-dišnji rast turističkih

noćenja ukazuje na potrebu otvaranja novih smještajnih kapaciteta.

Jedna od grana turizma kojoj se i

Zagrebačka županija sve više okreće je ciklo-

turizam. Naime, ovaj vid turizma je jedna od najprofitabilnijih i najbrže rastućih grana turizma. Prema podacima ECF-a (Europe-an Cyclists Federation), godišnje Europom biciklira između 10 i 12 milijuna cikloturista, od kojih se ostvari prihod od preko 8 milijardi

izletnici i gosti sve više

Pokazuju interes za aktivan boravak u

Prirodi

stanice za bicikle. Također, Zagre-bačka županija je uključena u 123 milijuna kuna vrijedan projekt Greenway, prvi ‘biciklistički auto-put’ u Hrvatskoj uz rijeku Savu, od granice sa Slovenijom od Lijevog Dubrovčaka, ukupne duljine 121,6 kilometara.

- Hrvatska je iznimno uspješ-na turistička zemlja, što najbolje pokazuje udio turizma u BDP-u, međutim status cjelovite turi-stičke destinacije, posebno na međunarodnom tržištu, steći će kada dodatno ojača i kontinental-

ni turizam. Na nama je da prepo-znamo potencijale, razvijamo ih i ponudimo tržištu - kaže župan Stjepan Kožić. Zagrebačka župani-ja, dodaje župan, puno očekuje od zdravstvenog turizma, zbog čega se i krenulo sa 43 milijuna kuna vrijednom rekonstrukcijom i do-gradnjom Specijalne bolnice Naf-talan u Ivanić-Gradu, jedinstvene bolnice poznate po ljekovitim tretmanima naftalanom, deriva-tom nafte, čije se nalazište, osim u Ivanić-Gradu, nalazi još jedino u Azerbajdžanu.

mr. sc. Ružica Rašperić

1918 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. DOGAĐAJI

❱ Tijekom ove godine za potrebe županijskih vatro-gasaca bit će nabavljena četiri navalna i osam pickup vozila te desetak vatrogasnih kombija

ZAŠtItA I sPAŠAVAnJE

U organizaciji Državne uprave za zaštitu i spa-šavanje, u Učilištu vatrogastva, zaštite i spašavanja u Zagrebu održana je eduka-

cija članova Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije. Cilj je bio upoznati članove Stožera s njihovim obvezama i odgovornostima u sustavu ci-vilne zaštite te ih osposobiti za djelovanje u slučaju velikih nesreća i katastrofa. Članovi Stožera upoznati su s nači-nom stožernoga upravljanja u kriznim situacijama, psihološkim

aspektima ponašanja u takvim situacijama te važnošću odnosa s javnošću. Također, analiziran je rad Stožera i operativnih sna-ga u poplavama koje su pogodile područje županije 2010. i 2014., a potom je održana simulacijska vježba.

Hrvoje Frankić, načelnik županijskoga Stožera civilne zaštite, edukaciju je ocije-nio iznimno korisnom, a podsjetio je i na iznimno kvalitetno organiziranu i odrađenu pokaznu vježbu operativnih snaga civilne zaštite koja je u rujnu prošle godine održana u Vrbovcu.

Upravljanje u slučaju velikih nesreća i katastrofaEDUKACIJA ČLANOVA STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Vatrogasci Blaževdola dobili su navalno vatrogasno vo-zilo, vrijedno 1,49 miliju-na kuna. Na Renaultovom

podvozju, opremljeno cisternom zapremine 2000 litara, osjetno će pridonijeti učinkovitosti intervencija, ali i sigur-nosti samih vatrogasaca.

- Ovo vozilo izuzet-no puno znači i DVD-u Blaževdol i Vatrogasnoj zajednici Svetog Ivana Zeline. Naša su vozila stara preko 30 godina, a godišnje imamo i do 130 intervencija - komentirao je Zoran Fučkan, pred-sjednik DVD-a Blaževdol, ujedno i predsjednik VZ Svetog Ivana Zeline. Istaknuo je da je požarnih intervencija sve manje, dok su tehničke u stalnom pora-stu.

- Ljude imamo, no treba nam oprema. Ovo vozilo pravi je dar za nas - rekao je Fučkan.

Novonabavljeno vozilo vla-

OBNOVA VOZNOG PARKA VATROGASNE ZAJEDNICE SVETOG IVANA ZELINE

DVD Blaževdol dobio novo vatrogasno voziloNabavu vozila, vrijednog 1,49 milijuna kuna, s 90 posto sredstava financirao je Grad Sveti Ivan Zelina, a Županija je osigurala preostalih 10 posto

bačka županija cijeni rad svojih vatrogasaca te stoga za njihove

aktivnosti i nabavu neop-hodne opreme godišnje

izdvaja preko 3,5 mili-juna kuna.

Hrvoje Košćec, gra-donačelnik Svetog

Ivana Zeline, najavio je da će kroz sljedećih pet

godina nova navalna va-trogasna vozila dobiti i vatrogasci Paukovca i Komina.

- Standardi se mijenjaju, mi-jenjaju se i potrebe. Naš teren je izuzetno zahtjevan, pun je uzbr-dica, a ovakva vozila, s pogonom na sva četiri kotača, mogu doći gdje god treba - rekao je Košćec. O nabavi novih vozila govorio je i Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Zagrebačke županije. Rekao je da će tijekom ove godine za potre-be županijskih vatrogasaca biti nabavljena četiri navalna i osam pick-up vozila te desetak vatroga-snih kombija.

edukaciju je organizirala

državna uPrava za zaštitu i sPašavanje

Požarnih intervencija sve

je manje, a tehničke su u stalnom

Porastu

sništvo je VZ Svetog Ivana Zeline. Najviše novca za njegovu nabavu, 90 posto, osigurao je Grad Zelina, dok je Zagrebačka županija, preko

županijske Vatrogasne zajednice, osigurala pre-ostalih 10 posto.

- Lani se na priobalju pokazalo koliko su nam bitni vatrogasci i posebno oprema kojom se oni slu-že. To je ono što bi Vlada RH tre-bala razumjeti, iznaći sredstva da se vatrogasna oprema značajnije obnovi. Lani su na požarištima bila i vozila muzejske vrijednosti, a to je ono čime se vatrogasci ne bi trebali služiti - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da Zagre-

❱ županija će i ove godine za aktivnosti vatrogasaca izdvojiti iz proračuna preko 3,5 milijuna kuna U Velikom Vrhu u Zaprešiću

otvoren je Dom za starije osobe Zaprešić, podružni-ca Doma za starije osobe

Bistra. Kapacitet doma je 34 kre-veta i, iako njegova infrastruktura omogućava smještaj i pokretnih i nepokretnih osoba, primarno je namijenjen osobama prvog stup-nja zdravstvene njege.

- I u trećoj životnoj dobi život može biti aktivan, zanimljiv i bogat.

Želimo omogućiti našim korisnici-ma da uživaju u zlatnim godinama svojega života - poručila je Snježa-na Filipović, ravnateljica ustanove. Smještaj u domu omogućen je u jednokrevetnim ili dvokre-vetnim sobama, a cijena ovisi o individualnim, fizičkim i motoričkim potrebama korisnika. U preuređenje postoje-će građevine u moderan

U Zaprešiću se trenutno grade još dva doma, jedan za stotinjak i jedan za tridesetak osoba

Prisutni su upoznati s Mjerama ruralnog razvoja i mogućnostima koje one pružaju

Inicijativom Općine Dubravica, Regionalna razvojna agencija održala je radionicu za poljo-

privrednike na kojoj su zaintere-sirani upoznati s Mjerama rural-nog razvoja i mogućnostima koje one pružaju. Voditelj radionice Mario Majhen, u Agenciji stručni suradnik za EU projekte, poseban naglasak stavio je na planiranje i veličinu projekta, financijsku sposobnost prijavitelja, ishođe-nje dokumentacije od nadležnih institucija, komunikaciju i koordi-naciju s konzultantima...

- Važno je znati da je Regional-na razvojna agenciju tu radi vas. U nama možete pronaći pouzda-nog, ali realnog partnera kojemu je važno doći do konačnoga cilja, odnosno prolasku vaših projekata

U VELIKOM VRHU U ZAPREŠIĆU OTVOREN DOM ZA STARIJE OSOBE KAPACITETA 34 KREVETA

I u trećoj životnoj dobi život može biti sadržajan, zanimljiv i bogat

OPĆINA DUBRAVICA I REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ORGANIZIRALI RADIONICU ZA POLJOPRIVREDNIKE

Kako do EU poticaja na raspisanim natječajima - oku-pljenima je poručio Majhen.

Prisutni su dobili sve potrebne informacije o njima interesantnim i aktualnim mjerama, s realnom slikom što ih očekuje od postupka planiranja do završetka projekta.

- Za razvoj malih poljoprivred-nih gospodarstava može se dobiti potpora do 15.000 eura, za pri-marnu poljoprivrednu proizvod-nju do milijun eura, a za preradu poljoprivrednih proizvoda do 2 milijuna eura - pojasnio je Majhen.

Radionica je organizirana, kaže načelnik Dubravice Marin Štritof, s ciljem opstanka i poticanja po-ljoprivrednih djelatnosti, odno-sno kako bi se na područje Dubra-vice povuklo što više europskoga novca.

dom je Primarno namijenjen

osobama Prvog stuPnja zdravstvene

njege

dom, na tri etaže, ulože-no je oko 11 milijuna kuna.

- Potrebe su velike, državni do-movi imaju dugačke liste čekanja, a mi smo korisnike spremni primiti odmah - rekao je Tomislav Filipo-vić, osnivač ustanove.

Svečanosti otvorenja doma, uz ostale, prisustvovala je i zamjenica župana Nadica Žužak.

- S obzirom na potražnju za ovakvim vidom smještaja, ovo je hvalevrijedna investicija. Dapače, osim što je njome osiguran smje-

štaj za starije osobe, ona je otvorila i nova radna mjesta, pa je ovo i po-duzetnička priča - rekla je zamje-nica Žužak, dok je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk istaknuo da se trenutno u ovome gradu grade još dva doma, jedan za stotinjak i jedan za tridesetak osoba. Najavio je da će tijekom ove godine doći do izmještanja Nadcestarije, koja se nalazi ispred Doma za starije osobe Zaprešić, pa će ovaj prostor, sad-njom zelenila, postati još ugodniji za život.

2120 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. fInAnCIJE

POrEZnI sAVJEtnIk

Jedna od novosti propisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 115/16), koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018., primjena je obra-čunske kategorije PDV-a, odnosno plaćanja PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a kada se uvoze određeni strojevi i oprema u vrijednosti većoj od 1.000.000 kuna. U vezi s primje-nom obračunske kategorije PDV-a pri uvozu donesen je Pravilnik o pla-ćanju poreza na dodanu vrijednost pri uvozu strojeva i opreme putem prijave poreza na dodanu vrijednost (NN 132/17), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018., a kojim se propisuje iz-davanje rješenja kojim se poreznom obvezniku dozvoljava plaćanje PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a. S obzirom da je navedena moguć-nost novina, navodimo najvažnije informacije.

1. Što znači plaćanje PDV-a pri uvo-zu putem prijave PDV-a?

Plaćanje PDV-a pri uvozu znači da po-rezni obveznik koji će je primjenjivati neće prilikom uvoza određenih doba-ra u RH morati angažirati financijska sredstva kako bi platio obračunani PDV pri uvozu, koji nakon plaćanja može odbiti kao pretporez, već će obračunani PDV pri uvozu, u prijavi PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja u kojemu su dobra uvezena, istovremeno iskazati kao obvezu i kao pretporez.

2. Za uvoz kojih dobara se može primjenjivati plaćanje PDV-a pri

uvozu putem prijave PDV-a?Plaćanje PDV-a pri uvozu putem pri-jave PDV-a može se primijeniti samo pri uvozu sljedećih strojeva i opreme:* stroj ili oprema koja se temeljem općih pravila za primjenu Kombini-rane nomenklature razvrstava u neki od tarifnih brojeva odsjeka XVI. koji čine:Poglavlje 84 - Nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji; njihovi dijelovi;Poglavlje 85 - Električni strojevi i oprema te njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka, aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor;* stroj ili oprema koja se temeljem općih pravila za primjenu Kombinira-ne nomenklature razvrstava u tarifne brojeve 8608, 8802, 8805, 8905 ili 8907:8608 - željeznički ili tramvajski kolo-siječni sklopovi i pribor; mehanička (uključujući elektromehanička) oprema za signalizaciju, sigurnost,

nadzor ili upravljanje u prometu na prugama, cestama, unutarnjim vodenim putovima, parkiralištima, u lučkim postrojenjima ili zračnim lukama; njihovi dijelovi;8802 - ostale letjelice (npr. helikop-teri, zrakoplovi); svemirske letjelice (uključujući satelite) i letjelice-nosači suborbitalnih i svemirskih letjelica;8805 - oprema za lansiranje zrako-plova; oprema za zaustavljanje na palubi i slična oprema; zemaljski trenažeri letenja; dijelovi navedenih proizvoda;8905 - brodovi svjetionici, vatroga-sna plovila, plovna jaružala, plovne dizalice i ostala plovila kod kojih je plovnost sporedna u odnosu na njihovu glavnu funkciju; plutajući dokovi; plutajuće ili uronjive platfor-me za bušenje ili pridobivanje;8907 - ostali plutajući objekti (npr. splavi, spremnici, kesoni, iskrcajne platforme, plutače i svjetionici-plu-tače).

3. Hoće li se primjena plaćanja PDV-a pri uvozu putem prijave

PDV-a negativno odraziti na prihode državnog proračuna?U pravilu, primjena plaćanja PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a ne bi trebala dovesti do negativnih učinaka na prihode državnog proračuna, jer PDV pri uvozu, koji porezni obveznici uplate, mogu odbiti kao pretporez. Potencijalno je moguć samo neznat-ni utjecaj na novčani tijek.

4. Može li primjena plaćanja PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a

dovesti do povećanja uvoza u odnosu na nabave u RH?Ova pogodnost ne bi trebala dovesti do povećanja uvoza jer je primjena prema sadašnjim pravilima ograniče-na i moguće ju je primjenjivati samo za točno određena dobra. Neizvjesno je hoće li se u budućnosti proširivati opseg primjene.

5. Koji porezni obveznici mogu primjenjivati plaćanje PDV-a pri

uvozu putem prijave PDV-a?Plaćanje PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a mogu primjenjivati porezni obveznici koji imaju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti je pravna ili fizička osoba upisana u re-gistar obveznika PDV-a i nije obvezna primjenjivati podjelu pretporeza.

6. Kome se predaje zahtjev za izda-vanje rješenja za plaćanje PDV-a

pri uvozu putem prijave PDV-a?Porezni obveznik koji želi plaćati

PDV pri uvozu putem prijave PDV-a podnosi zahtjev za izdavanje rješenja Carinskoj upravi, Središnjem uredu. Zahtjev za izdavanje rješenja pod-nosi se u pisanom obliku na obrascu koji je sastavni dio Pravilnika o pla-ćanju poreza na dodanu vrijednost pri uvozu strojeva i opreme putem prijave poreza na dodanu vrijednost. Zahtjev treba sadržavati podatke o poreznom obvezniku (naziv/ime, adresu, osobni identifikacijski broj /OIB/ ili PDV identifikacijski broj dodijeljen u RH, EORI broj i podatke za kontakt) i specifikaciju i vrijednost strojeva i opreme za koje se zahtijeva izdavanje rješenja.

7. Kome će Carinska uprava izdati rješenje?

Carinska uprava izdat će rješenje kojim se odobrava plaćanje PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a poreznom obvezniku ako je porezni obveznik osoba upisana u registar obveznika PDV-a koja ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti i nije obvezna primjenjivati podjelu pretporeza i ako se zahtjev odnosi na uvoz točno određenih strojeva i opreme.

8. Koje obveze iz rješenja proizlaze za poreznog obveznika?

Rješenjem se poreznog obvezni-ka obvezuje da treba obavijestiti Carinsku upravu o svim promjenama podataka navedenih u rješenju koji mogu utjecati na primjenu ili sadržaj rješenja bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

9. Što porezni obveznik koji dobije rješenje za obračun PDV-a pri

uvozu putem prijave treba upisati u carinsku deklaraciju?Prilikom provedbe carinskog po-stupka puštanja u slobodan promet strojeva i opreme za koje je izdano rješenje za plaćanje PDV-a putem prijave PDV-a, porezni obveznik je dužan u carinsku deklaraciju unijeti jedinstveni evidencijski broj rješenja kojim mu je odobreno plaćanje PDV-a pri uvozu putem prijave PDV-a.

10. Obračunava li se PDV u slučaju plaćanja PDV-a pri uvozu pu-

tem prijave PDV-a?Da, u trenutku puštanja stroje-va i opreme u slobodni promet poreznom obvezniku se, uz obračun ostalih uvoznih davanja, obračunava i iznos PDV-a pri uvozu u skladu sa Zakonom o PDV-u. Međutim, taj iznos PDV-a Carinska uprava ne knjiži kao dug s osnove PDV-a.

Plaćanje PDV-a pri uvozu strojeva i opreme

DOGAĐAJI

U Vrbovcu je obilježena 20. godišnjica smrti Josipa Pan-kretića, narodnoga tribuna i saborskoga zastupnika

HSS-a. Rođen u Gaju 15. siječnja 1933., a umro u Zagrebu 10. siječ-nja 1998., Joža je obilježio vrijeme u kojemu je živio.

- Njegovo ime, osobnost, iskre-nost i zalaganje za maloga čovjeka ostat će trajno utkani u ljudske vri-jednosti - poručeno je za svečane sjednice Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije. Žu-pan Stjepan Kožić rekao je da su od Jože mnogi učili i osjetili topli-nu čovjeka koji je u Saboru znao

otvarati teme, uvijek imajući u srcu svoje stočare, ratare, poljoprivred-na gospodarstva...

- Znao je reći što ne valja, što bi, kroz zakone, trebalo mijenjati. Mnogi su slušali njegove govore i analizirali ih kako bi se kroz zakon-sku regulativu pokušalo unaprije-diti ono što do tada nije bilo dobro. Joža je puno govorio o tome kako trgovci stvaraju lobije, kako uvoz cvjeta i kako oni koji proizvode od toga i nemaju neke velike koristi. Mislim da je to i danas aktualno. Stoga mi u Zagrebačkoj županiji poduzimamo niz mjera i programa kako bi pomogli poljoprivredi - re-kao je Kožić, istaknuvši pritom Dis-

U PRIGODI 20. GODIŠNJICE SMRTI JOSIPA PANKRETIĆA, U VRBOVCU ODRŽANA TRADICIONALNA MANIFESTACIJA 'DAN S JOŽOM'

Prvi je glasno progovorio o trgovačkim lobijima koji upropaštavaju selo i hrvatsku poljoprivredu

tributivni centar za voće i povrće. - Ponosim se Distributivnim

centrom u kojemu ćemo uskoro otvoriti ULO hladnjaču, prvu ta-kvu hladnjaču u RH koja će biti u vlasništvu proizvođača, a ne trgo-vaca i onih koji samo sebi stvaraju profit, a da pritom ne razvijaju ni poljoprivredu niti selo - ustvrdio je Kožić.

Predsjednik HSS-a i saborski za-stupnik Krešo Beljak rekao je da se Jože Pankretića sjeća iz vremena kada se on osobno (Beljak; op.a.) još nije bavio politikom.

- Sjećam ga se kao čovjeka koji se borio protiv nepravde, kao čo-

i svoju domovinu. Sjećam ga se kao čovjeka koji je govorio da

saborski zastupnici ne bi trebali imati privi-

legije i biti posebna kasta u hrvatskome društvu. Takvog se Jože Pankretića

sjećam! Ne sjećam ga se kao čovjeka koji

se prodavao i savijao svoja leđa, već kao čovjeka

koji se stavio na čelo obespravlje-noga, opljačkanoga i moralno uni-štenoga hrvatskog naroda - rekao je Beljak.

Uvodno se prisutnima obratio Dejan Jaić, predsjednik GO HSS-a Vrbovca, rekavši da je Joža u sva-kom trenutku znao na koji se način postaviti u Saboru. Znao je, nasta-vio je Jaić, da je zbližavanje i pri-vlačenje ljudi oko iste ideje jedina formula koja donosi uspjeh.

❛Ponosim se Distributivnim centrom s ULO hladnjačom, prvom takvom hladnjačom u RH koja će biti u vlasništvu proizvođača, a ne trgovaca i onih koji samo sebi stvaraju profit, a da pritom ne razvijaju ni poljoprivredu niti selo - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Jožino ime, osobnost, iskrenost i zalaganje za maloga čovjeka trajno će ostati utkani u ljudske vrijednosti

ÎZa svečanosti su tradicionalno uručena priznanja ŽO HSS-a. Za širenje humanosti i nauka braće Radić, zlatna značka s likom Josipa Pankretića uručena je Vladi Horini, dok su priznanja „Josip Pankretić“ primili Damir Lukačić, Ivan Mikulčić, Željko Perhot i Josip Stepinac. Prije svečane sjednice, na grobu Josipa Pankretića u Dijanešu zapa-ljeni su lampaši i položeni vijenci, a potom je u župnoj crkvi sv. Vida u Vrbovcu služena misa zadušnica.

Priznanja 'Josip Pankretić'

vjeka koji je prvi u Hrvatskom saboru progovorio protiv privatizacijske pljačke, kao čovjeka koji je prvi jasno i glasno govorio protiv uvo-zničkih i trgovačkih lobija koji upropaštavaju hrvat-sko selo i poljoprivred-nu proizvodnju, a time

joža je rođen u gaju 15. siječnja

1933., a umro u zagrebu 10. siječnja

1998.

Na groblju u Dijanešu

Dobitnici priznanja

2322 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. POlJOPrIVrEDA POlJOPrIVrEDA

U GRABERSKOM BRDU, U GRABERJU IVANIĆKOM, PREMA STARIM HRVATSKIM OBIČAJIMA I REGULAMA VINCEKOVO PROSLAVILI ČLANOVI UDRUGE VINOGRADARA I VINARA 'BRENTA' IZ IVANIĆ-GRADA

Zazvana pomoć sv. Vinka da očuva vinograde od mraza, tuče i žegeVincekovo je duboko ukorijenjeno u hrvatsku tradiciju i običaje. Blagdan je to kada svi koji drže do loze obavezno pohode svoje vinograde.

ÎVincekovo u Graberskom Brdu, uz pomoć Grada i TZ Ivanić-Grada, organi-zirala je Udruga vinogradara i vinara „Brenta“. Udruga čiji počeci sežu u 1999., a danas okuplja stotinjak vinara. Desetak njih vino proizvodi i za tržište. - Imali smo i dvjestotinjak članova, no entuzijazam opada. Pomažemo im da proizvedu što kvalitetnije vino i u tome, podrškom Županije, i uspijevamo - kaže Krešimir Škrinjar, predsjednik Udruge, dodajući da je područje Ivanić-Grada područje niskih brežuljaka na kojemu nema puno prostora za vinograde. - Teško je točno reći, ali ukupno naši članovi obrađuju oko 15 hektara vinograda. Dobar dio njih je pod graševinom, ima bijelog pinota, sauvignona, chardonnaya, a sve više se sadi škrlet - rekao je Škrinjar.

Sve više se sadi škrlet

Obvezao se Branko, prešti-mani goričar, do Jožefova lozu orezati, do Đurđeva lozu povezati, do Sofije

gorice okopati, za Ivanje početi špricati, za Bartolovo klopoca postaviti, za malu mešu grozdje pribrati, za Miholje grozdje po-brati, za Lukovo poslušati mo-šteka jel' se primiril, za Martinje ga pokrstiti, a za Vincekovo se to ponoviti. Obvezao se i za-zvao, zajedno s pajdašima, bla-goslov sv. Vinka. U njegovu su vinogradu u Graberskom Brdu, u Graberju Ivanićkom, prema starim hrvatskim običajima Vin-cekovo obilježili članovi Udruge vinogradara i vinara „Brenta“ iz Ivanić-Grada. Bila je to ujedno i središnja svečanost ovogodiš-njega Vincekova u Zagrebačkoj županiji. A slavilo se na brojnim bregima...

Dragi Bog, čuvaj trsa mog, evo ti zreloga vina da bu dobra go-dina, oblake razmekni i sonce primekni, mraza zgoni, na tuču zvoni. Se bum odelal da bi v je-seni popeval - odzvanjalo je go-ricama.

Branko Vujčić, domaćin Vin-cekova u ivanićgradskom kraju, vinar je hobist. Vinograd je po-sadio 1979., obnavljao ga i danas je u njemu 350 trsova. Dovoljno za, kaže, tristotinjak litara vina. Mješavine sorata. Za obitelj i

čice s tri pupa, domaćin je ponio kući. Stavio ih u čašu vode i ostavio kod prozora. Kad pupovi potjeraju i pokažu se mladi izboji, tad će početi i nagađanja kakav bi mogao biti ovogodišnji urod grožđa. A da on bude što bolji, o čokote su ovješene kobasice, dugačke, i table sa špekom, debele, a zaliveno je trsje i sta-rim vinom. Iz 'najbo-lje' bačve.

Vincekovo je du-boko ukorijenjeno u hrvatsku tradiciju i običaje. Blagdan je to kada svi koji drže do loze oba-vezno pohode svoje vinograde. I stoga, kako je i u Graberskom Brdu poručeno: Makar bil i sneg do r..i, na Vincekovo se v trsje mora iti! Nije ove godine bilo puno snijega, dapače u Ivanić-Gradu se kroz oblake pokazalo sunce, idealno za pečenje koba-sica i slasnoga špeka na otvo-renoj vatri, i gulaš, te pjesmu KUD-a Ogranak Seljačke sloge iz Posavskih Brega. I, naravno, vino. Domaćinovo.

NIKAJ NA SVETU lEPŠEGA NI...Proslavljen je blagdan sv. Vinka diljem županije. U organizaciji Udruge vinogradara i vinara „Brina“ i TZ Svetog Ivana Zeline, te uz sudjelovanje članova HPD-a Zelina, ceremonijal orezivanja trsja održan je u Vrtačama. U svojim su ga vinogradima, u krugu prijatelja, proslavili i pojedini zelinski vinari. Vrbovečki vinogradari su slavili u vino-gradu Dražena Horvata u Vinterevcu, gdje su proslavu organizirali Vrbovečka

udruga vinogradara i vinara i TZ Vrbovca. U programu su sudjelo-vali TS „Svita“ i članovi HKUD-a „Petar Zrinski“. U gradskom vinogradu na Martin bregu okupili su se dugoselski vinari, članovi Vinogradarsko-vinarske udruge „Terra sancti Martini“, koji su ceremonijal rezidbe obavili uz pjesmu KUD-a „Preporod“ i njihovih koledari-ca. Samoborska vinogradarsko-vinar-ska udruga Vincekovo je organizirala

❱ Domaćin Vincekova Branko Vujčić obra-đuje (tek) 350 trsova, dovoljno za, kaže, tristotinjak litara vina

❱ U domaćinovu vinogradu je najviše char-donnaya i graševina, ima i nešto muškata, pa čak i nekoliko trsova malvazije ❱ Dragi Bog, čuvaj trsa mog, evo ti zreloga

vina da bu dobra godina, oblake razmekni i sonce primekni, mraza zgoni, na tuču zvoni... - odzvanjalo je goricama

u vinogradu Marijana Sokolovića, a potom je druženje nastavljeno u popularnoj „Brenti“ pored Samobor-skog muzeja. Središnja svečanost u turopoljskom kraju, u organizaciji Udruge vinogradara i vinara „Grozd“ i Plemenite opčine turopoljske, održana je u Kostanjevcu, u vinogradu obitelji Vlade Mikulčića. Udruga „Trilikum“ početak nove vinogradarske godine obilježila je u Pojatnom, u vinogradu Željka Jandrasa. Na vinorodnoj Plešivici vinari koji drže do Vincekova slavili su ga u krugu obitelji i prijatelja, dok je u susjednome svetojanskom kraju, u vinogradu Božidara Ribarića u Belči-ćima, proslavu organizirala Udruga vinogradara i vinara Sveta Jana. U programu su sudjelovali članovi izvorne pjevačke skupine svetojanskoga KUD-a. Tradicionalnu proslavu organizirala je i Udruga vinogradara i vinara „Škaf“ iz općine Križ, čiji su članovi blagoslov sv. Vinka zazvali u vinogradu Stjepana Novakovića u Kopčić Brdu.

prijatelje. U vinogradu je najviše chardonnaya i graševina, ima i nešto muškata, ottonela, pa čak i nekoliko trsova malvazije.

- Posadio sam vino-grad da se maknem iz gužve, iz grada. Da u njemu nađem svoj mir - pripo-vijeda Branko. Završio je tečaj za vinogradara i podrumara, no najvažnije je, kaže, iskustvo.

- Kada sam posadio vinograd, o proizvodnji vina nisam ništa znao, no sada mogu sve samo-stalno raditi. Nemam vrhunsku, ali zadovoljan sam i srednjom klasom vina. Zadovoljan sam ako enolozi pohvale moje vino, jer to znači da sam cijelu go-dinu dobro radio - ispričao je domaćin Vincekova, kojemu je mladice loze, onako kako regule nalažu, pomogao orezati župan

Stjepan Kožić. - Županija štuje tradiciju i obi-

čaje i zato danas zazivamo sv. Vinka da nam blagoslovi vino-gradarsku godinu, da tijekom nje ne bude mraza i tuče, da ona bude i rodna i plodna i da, na kraju, bačve budu pune. Posebno veseli što se ovakvim slavljima pridružuje sve više mladih ljudi i što imamo sve više mladih vino-gradara i vinara. I dalje ćemo im biti na pomoći. Kroz proračun smo osigurali sredstva kojima im pomažemo. Neka prate naše natječaje… - rekao je župan.

Orezane mladice loze, tri gran-

25Ž K broj 114, siječanj 2018. POlJOPrIVrEDA

u surADnJI s VEtErInArskOm stAnICOm VrBOVEC

Danas je nedvojbeno da su kućni ljubimci neizostavni članovi naših obitelji. Uz sve dužnosti i obaveze prema njima, imamo jednu posebnu, a to je da odlučujemo

umjesto njih. Rasprava o kastraciji se vodi dugo i burno, postoje strane, mišljenja, iskustva, raspravlja se o medicinskoj strani, etičkoj i financijskoj.Kastracija minimalizira seksualni poriv kod mužjaka i kuja, spriječava neželjenu trudnoću i potomstvo, životinje su mir-nije, rjeđe označavaju svoj teritorij, socijalno su prihvatljivije u odnosima s jedinkama. Kastracija isključuje mogućnost oboljenja od određenih bolesti. Najčešće su to tumori testisa i prostate kod mužjaka, a kod kuja lažna trudnoća, gnojna upala maternice i tumor mliječne žlijezde. Ka-stracijom ćemo otkloniti mogućnost nastanka ovih bolesti.Promjene u ponašanju nakon kastracija koje nisu povezane s obrascima seksualnog ponašanja su vrlo rijetke i zato je po-grešno kastrirati psa kako bi korigirali probleme u ponašanju, npr. lovački nagon, poslušnost i neka naučena ponašanja. Idealno vrijeme za kastraciju ovisi o svakom pojedinom psu, u prvom redu o pasmini i veličini, zdravstvenom stanju i nje-govoj konstituciji. Za kuje bi bilo idealno prije prvog tjeranja ili na sredini između dva ciklusa. Kod mužjaka vrijeme nije važno, no preporučuje se do završenog rasta i razvoja. Kujice malih pasmina preporuča se sterilizirati najranije sa šest mje-

seci starosti, a kuje srednjih i velikih pasmina najranije treba sterilizirati s osam mjeseci.Postoje i određeni rizici. Svaka narkoza i operacija sama po sebi je rizik, posebno kod pasmina s kratkom njuškom, sa srčanom manom ili starijih životinja. Taj je rizik danas sveden

na minimum detaljnim kliničkim i laboratorij-skim pretragama i upotrebom inhalacione

anestezije. Vlasnik mora biti upoznat s mogućim posljedicama koje nosi kastracija. Najčešće, no ne i česte su: inkontinen-cija kod kuja većih pasmina, usporen metabilizam i posljedična debljina,

promjena kvalitete dlake i promjena ponašanja, npr. agresija kuje prema

drugim kujama je vrlo rijetka. Na sve ove moguće izazove danas postoje jednostavna i

primjenjiva rješenja. Sam oporavak je brz i traje od pet do osam dana, a preporuča se da pas nosi zaštitni ovratnik do deset dana. O detaljima kastracije raspitajte se kod svog veterinara.

Kastracija da ili ne?

❱ Idealno vrijeme za kastraciju ovisi o svakom pojedinom psu, u prvom redu o pasmini i veličini, zdravstvenom stanju i njegovoj konstituciji

❱ Sam oporavak je brz i traje od pet do osam dana, a preporuča se da pas nosi zaštitni ovrat-nik do deset dana

kastracija isključuje mogućnost

oboljenja od određenih bolesti

MAKSIMALNA POTPORA ZA PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE

DRUŠTVO ZA UZGOJ I ZAŠTITU MALIH ŽIVOTINJA

Bespovratnih 2,26 milijuna kuna iz poljoprivrednog fonda

Izložba golubova, peradi, kunića i egzotičnih ptica

Poljoprivrednoj zadruzi „Zagre-bački voćnjaci“, kao proizvo-đačkoj organizaciji, odobrena

je potpora iz Europskoga poljopri-vrednog fonda u iznosu od 2,26 mi-lijuna kuna. PZ „Zagrebački voćnja-ci“ javila se na natječaj za provedbu Podmjere 9.1. „Uspostava grupa i organizacija proizvođača u poljo-privrednom i šumarskom sektoru“ te je nakon administrativne obra-de, koja je obuhvaćala kontrolu i razradu poslovnog plana, dobila maksimalan iznos potpore koji će biti isplaćen tijekom tri godine.

Poljoprivredna zadruga „Zagre-bački voćnjaci“ prva je u Republici Hrvatskoj (2014. godine) dobila status proizvođačke organizacije za voće i povrće.

PZ „Zagrebački voćnjaci“ suvla-snik je Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., koji uskoro otvara ULO hladnjaču kapaciteta 3000 tona.

Društvo za uzgoj i zaštitu ma-lih životinja „Velika Gorica 2005“ organiziralo je u

prostoru velikogoričke Srednje strukovne škole 12. županijsku izložbu malih životinja - golu-bova, peradi, kunića i egzotičnih ptica. Dvodnevna izložba okupi-la je sedamdesetak uzgajatelja malih životinja. Ukupno je bilo izloženo (i ocijenjeno) 549 ek-sponata.

Standard komisija Hrvatskog saveza udruga uzgajatelja malih životinja, nakon nekoliko godina standardizacije, na izložbi je dala pozitivno mišljenje o zaštiti turo-poljske patuljaste kokoši, u narodu poznatije kao Jurek i Katica. Kao izvorna hrvatska pasmina, turo-poljska patuljasta kokoš trebala bi biti zaštićena kroz kratko vrijeme. Ova je kokoš poznata po šarenom perju, specifičnom pjevu i jajima koja su bogata omega masnim ki-

selinama.Mihael Pavišić, predsjednik

Društva, istaknuo je kako je iz go-dine u godinu interes za ovu izlož-bu sve veći, pogotovo mladih. Cilj izložbe je pokazati što više različi-tih pasmina malih životinja te po-taknuti njihovu zaštitu.

Ispred Županije, otvorenju izložbe prisustvovao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josip Kraljičković.

- Važno je djecu i mlade upoznati s bogatstvom koje daju male živo-tinje, kako bi i oni sutra bili njihovi uzgajivači. Mi smo tu da uzgajiva-čima pomognemo našim natječaji-ma - rekao je Kraljičković.

Odobrena potpora bit će isplaćena tijekom tri godine

Dvodnevna izložba okupila je sedamdesetak uzgajatelja s 549 eksponata

❱ Sredstva su odobrena kroz Program rural-nog razvoja RH

2726 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. mAnIfEstACIJE mAnIfEstACIJE

SVETI IVAN ZElINA10. veljače • Zelinski fašnikInformacije: TZG Svetog Ivana Zeline, Trg Ante Starčevića 13, Sveti Ivan Zelina, tel. 01/2061 808, tzg@zelina.hr, www.tz-zelina.hr

VElIKA GORICA10. veljače • 109. Turopoljski fašnik - Velika fašnička povorka od Školske ulice do Parka dr. Franje Tuđmana, 14 sati 11. veljače • Mali fašnik, Park dr. Franje Tuđmana, 11 sati 13. veljače • Spaljivanje Fašnika i vraća-nje ključeva gradonačelniku, Trg kralja Tomislava 2, ispred novog Turističko-informativnog centra, 11 satiInformacije: TZG Velike Gorice, Trg kralja Tomislava 2, Velika Gorica; tel. 01/6222 378, tzvg@tzvg.hr, www.tzvg.hr

VRBOVEC4. veljače• 22. Vrbovečki fašnik i 11. Samit slobodnih fašničkih republika, povorka kroz centar grada, 14 sati13. veljače• Vrbovečki mali fašnik, ulica-ma grada, 10 satiInformacije: TZG Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 7a, Vrbovec, tel. 01/2791 661, tzvrbovec@tzzz.hr, www.tz-vrbovec.hr

ZAPREŠIć13. veljače • 8. Dječji fašnik, Trg Ivana Pavla II., 17 satiInformacije: TZG Zaprešića, Trg žrtava fašizma 9, Zaprešić, tel. 01/3311 611, tz-zapresic@zg.t-com.hr, www.tz-zapresic.hr

BRDOVEC, DUBRAVICA, MARIJA GORICA10. veljače • 13. Ključanski fašnik - Udru-ga „Ključanke“ organizira tradi-cionalni fašnik u Ključu, Laduču, Prudnicama i Drenju u suradnji s grupama iz Slovenije • Karnevalska povorka na području općine Dubravica, organizator DVD Bobovec11. veljače• Dječji maskenbal u Drenju Informacije: TZ „Savsko sutlan-ska dolina i brigi“, Ilije Gregurića 13, Brdovec, tel. 01/3398 747, info@tzssdib.hr, www.tzssdib.hr

DUGO SElO11. veljače • Dugoselski fašnik, Kolodvor-ska ulica, 14 sati Informacije: TZG Dugog Sela, Josipa Zorića 1, Dugo Selo, tel. 01/2753 705, www.dugoselo.hr

IVANIć-GRAD13. veljače• Fašnička povorka dječjih vrti-ća „Ivanić-Grad“ i „Roda“Informacije: TZG Ivanić-Grada, Moslavačka 11, Ivanić-Grad, tel. 01/2881 591, info@tzig.hr, www.tzig.hr

JASTREBARSKO11. veljače • Fašnik u Jaski, povorka djece i odraslih, animacijski program, Strossmayerov trg, 14 satiInformacije: TZG Jastrebarskog, Vladka Mačeka 1, Jastrebarsko, tel. 01/6272 940, info@tzgj.hr, www.tzgj.hr

PISAROVINA10. veljače• Dječje maškare, Trg Stjepana Radića (u slučaju kiše u sport-skoj dvorani)Informacije: TZO Pisarovina, Trg

Stjepana Radića 13, Pisarovina, tel. 01/6291 029, tzpisarovina@pisarovina.hr, www.pisarovina.hr

SAMOBOR 2. do 13 . veljače • 192. Samoborski fašnik (program na: www.samobor.hr/fasnik)Informacije: TZG Samobora, Trg kralja Tomislava 5, Samobor, tel. 01/3360 044, tourist@samobor.hr, www.samobor.hr

SVETA NEDElJA10. veljače• Svetonedeljski fašnik, Trg Ante Starčevića Dječji fašnik, 11 sati - nastup maskiranih grupa dječjih vrtića „Slavuj“, „Linigra“ i „Osmijeh“, nastup maskiranih grupa OŠ Sveta Nedelja, Svetonedeljskih mažoretkinja, Plesnog klub Balans, dječjih zborova „Str-mečki mališani“, „Samoborček“ i „Pikići“Fašnik za odrasle, 17.30 sati - Kuburaško društvo „Gromov-nik“, Svetonedeljske mažoret-kinje, Plesni studio „Ametist“, stand up komičar Vlatko Štampar Informacije: TZG Svete Nedelje, Marijana Stilinovića 1, Sveta Nedelja, tel. 01/3373 919, info@svetanedelja.hr, www.svetanedelja.hr

Kao pilot-projekt manifestacija je prvi puta održana 2005. u Zagrebu, s uključenih šest muzeja

MUZEJI, GALERIJE I POU-a SUDJELOVALI KRAJEM SIJEČNJA U 13. NOĆI MUZEJA

MINISTARSTVO KULTURE ODOBRILO POTPORE PROGRAMIMA ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

POČEO 192. SAMOBORSKI FAŠNIK

Povijesni prikaz razvoja sporta

Za projekte na području Zagrebačke županije osigurano 4,09 milijuna kuna

‘Sve operi na Srakinoj rivijeri’

Muzejske zbirke na temu sporta bile su okosnica ovogodišnje Noći muze-ja. U tradicionalnu ma-

nifestaciju Hrvatskoga muzejskog društva, ove godine pod sloganom „Muzeji i sport - brže, više, jače / ci-tius, altius, fortius“ bili su uključeni i muzeji, galerije i pučka otvorena učilišta s prostora Zagrebačke žu-panije.

U Muzeju Ivanić-Grada, izložbom posvećenom sportašima, treneri-ma, organizatorima, sponzorima i ljubiteljima sporta, organizatori su željeli naglasiti da je Ivanić-Grad grad sportskog duha. Sama izložba ujedno je bila i početak prikuplja-nja građe za povijesni prikaz razvo-ja sporta u ovome gradu, jer Iva-nić-Grad, naglašeno je, čuva brojne uspomene na godine sportskih događanja, uspjeha, prijateljsta-va, napora i zvjezdanih trenutaka. Čuva sjećanja na ljude koji su živjeli u duhu sporta i s ponosom nosili ime Ivanića diljem Hrvatske i svijeta.

Uz prigodnu izložbu o vr-bovečkom sportu autora Stjepana Zdenka Brezarića, u Pučkom otvorenom učilištu Vrbovec održano je niz sport-skih radionica za djecu i odra-sle - zumbe, kardio pilatesa, yoge i medicinske gimnastike. Pod vodstvom Ivane Ožetski organizirana je i likovna radi-

onica „Sport i umjetnost“.U Muzeju Turopolja u Velikoj

Gorici mogla se razgledati izložba „Turopoljsko bratstvo na prijelazu milenija“. Najmlađi posjetitelji mo-gli su se okušati u izradi podgutnice i strašila od komušine, a za njih je bilo organizirano i pričanje priča. U programu su nastupili i polazni-ci Umjetničke škole Franje Lučića, Mungos Brothers Blues Band te kantautor Vedran Ivorek.

Muzej Sveti Ivan Zelina u svojoj zbirci ima preko tristo predmeta vezanih uz sport, pa je u sklopu ovogodišnje Noći muzeja postavio izložbu „Povijest sporta u Zelini od sredine 19. stoljeća do Univerzijade 1987.“ Izložene su bile fotografije,

plakati, pehari te razni dokumenti koji svjedoče o razvoju zelinsko-ga sporta - od Ivane Hirschmann, preko gimnastičkih sokolskih sle-tova, osnivanja Nogometnog kluba „Viktorija“, početaka hokeja na tra-vi, osnutka teniskog kluba... Pred-stavljena je i privatna zbirka „Uni-verzijada 1987.“ Igora Novakovića. U popratnome programu nastupili su zelinski glazbenici, a za osnov-noškolce su organizirane sportske radionice.

U Samoborskom muzeju otvo-rena je izložba fotografija i trofeja „Povijest samoborskog sporta“, a potom je predavanje na istu temu održao Juro Horvat. U manifesta-ciju se uključio i Centar za mlade

„Bunker“ koji je ponudio izložbu fo-tografija Ive Lulić „Otok vila“, nakon čega su upriličene projekcije filmo-va, održana je radionica ukrašava-nja lica te glazbeni program.

U Pučkom otvorenom učilištu u Dugom Selu otvorena je izložba fotografija i sportskih odličja Zvo-nimira Šoka „Šok za Dugo Selo“, posvećena najtrofejnijem dugose-

lskom sportašu. U Maloj ga-leriji upriličena je izložba

skulptura Tanje Vuja-sinović „Sučeljavanje“ te izložba „Olimpijski pobjednici Centra Stančić“.

Posjetitelji Muzeja Brdovec prisjetili su se

značajne ličnosti svoga kraja - Đure Janekovića, istaknutoga hr-vatskog fotografa i fotoreportera čije fotografije prikazuju sport u pokretu. Osim fotografija, na izložbi su bili izloženi i njegovi sportski trofeji jer je Janeković i sam bio sportaš - atletičar, klizač i planinar. Znanje o sportu po-sjetitelji su imali prilike testirati

u prigodnome kvizu, a najmlađi su mogli sudjelovati u izradi medalja.

Udruga Ivana Perkovca program je organizirala u prostoru nekadaš-nje Opće pučke škole u Šenkovcu. Uz ostalo, organizirala je izložbu „Kako je Mirko Kovačić prije 126 godina izgradio na dijelu školskog vrta prvo gombalište (igralište)?“, te radionicu izrade lopte krpenjače.

Noć muzeja u Jastrebarskom po-čela je otvorenjem izložbe Vjeko-slava Skrbina „Lica i naličja Jaske“, a nastavljena je predstavljanjem rezultata istraživanja „Povijest bi-ciklizma u Jastrebarskom“. Koncert klasične glazbe održali su polaznici Glazbene škole.

Ministarstvo kulture objavilo je popis odabranih programa zaštite nepokretnih kultur-

nih dobara u 2018. godini. Među odabranima je i 44 programa s po-dručja Zagrebačke županije, za čiju će realizaciju ukupno biti dodijelje-

no 4.098.500 kuna. Radi se o crkva-ma, župnim dvorima, samostanima, kapelama i tradicijskim kućama. Dodijeljena sredstva koristit će se za konzervatorska i restauratorska istraživanja, izradu projektne doku-mentacije i radove. Najveći iznos,

Ni snijeg ni hladno-ća nisu pokvarili otvorenje 192. Sa-

moborskog fašnika. Tr-gom fašničkih velikana zagospodarili su Sraka, Princ, Fiškal i Sudec te svojim prepoznatljivim humorom otkrili svu draž fašnika i potvrdili zašto ova manifestacija iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja. Pre-davši Princu ključeve grada, gra-donačelnik Krešo Beljak priznao je zakone Slobodne Fašničke Re-

publike. Princ će vladati sve do 13. veljače, po svojim fašničkim zakonima u kojima će dominirati maske i mnoštvo zabave.

Slogan ovogodišnjega fašnika je „Sve operi na Srakinoj rivijeri“.

tema ovogodišnje

noći muzeja bila je ‘muzeji i sPort’

300.000 kuna, dobio je program zaštite crkve sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini, a po 250.000 kuna odobreno je za crkvu sv. Petra i Pavla u Novom Mjestu, kompleks crkve sv. Nikole u Poljanici Bistran-skoj te za župani dvor u Rozgi.

❱ Dodijeljena sredstva koristit će se za konzer-vatorska i restaurator-ska istraživanja, izradu projektne dokumenta-cije i radove

Fašnik u županiji/podaci preuzeti s www.tzzz.hr/

Fašnik u županiji/podaci preuzeti s www.tzzz.hr/

2928 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018. SPORTDOGAĐAJI

ŽUPANIJA ORGANIZIRALA PRIJEM I NAGRADILA SPORTAŠE S INVALIDITETOM, SUDIONIKE SVJETSKIH IGARA

Oni šalju poruku mladima da prepreke ne postojeVelimir Šandor osvojio je zlato u bacanju diska, Marija Martinović zlatna je bila, ekipno, u stolnom tenisu, dok je Nataša Sobočan u bacanju diska osvojila brončanu medalju

I opet zlato! Prije tri godine u Sočiju, krajem prošle godine u portugalskom Vila Realu de Santo Antóniu. Oba puta na

Svjetskim igrama Međunarodne organizacije za sport osoba s in-validitetom. I oba puta u bacanju diska. Velimir Šandor, član Atlet-skog kluba osoba s invaliditetom „Uspon“ iz Velike Gorice, prije 12 godina, kako sam kaže, vlastitom je neopreznošću automobilom sle-tio s ceste i ozlijedio kralježnicu (s dijagnozom tetraplegije).

- Dotad sam se bavio nogome-tom, košarkom... Nakon rehabili-tacije nisam mogao biti doma za-tvoren u četiri zida i opet sam se nečim morao baviti. Krenuo sam sa stolnim tenisom, pa onda atle-tikom. Svake godine rezultati su bili sve bolji i bolji, dok nije došla 2015. kada sam u bacanju diska osvojio prvo zlato... Mislim da do Paraolimpijskih igara 2028. u Los Angelesu, do kada bih se želio ba-viti atletikom, mogu osvojiti još puno medalja - za prijema, koji je za osvajače medalja na Svjetskim igrama organizirala Zagrebačka županija, ispričao je Šandor. A uz njega, medalju su osvojile još dvije sportašice velikogoričkoga „Uspona“ - stolnotenisačica Marija Martinović (zlatnu) i atletičarka, također bacačica diska, Nataša So-bočan (brončanu).

- Bilo je to predivno iskustvo, po-

iz Rusije i Iraka.Nataša Sobočan, koja je sa 17

godina doživjela moždani udar (s dijagnozom paraplegije), 18 se go-dina bavila plivanjem (sudjelovala je na dvjema Paraolimpijskim igra-ma, u Ateni i Pekingu), a onda je, prije godinu i pol dana, promijeni-la sport i 'uplovila' u atletiku. Baca kuglu i disk.

- Predugo sam bila u plivanju, postalo mi je prenaporno, pa sam se odlučila povući iz sporta. No, kada sam prekinula s plivanjem, nisam znala što bih sa sobom i, iz zafrkancije, igrom slučaja, prešla sam u atletiku. Moram priznati da sam se tada preporodila. Fenome-nalno se osjećam i mislim da još jako puno mogu dati - za prijema je rekla Nataša.

nosna sam i sretna na svoj uspjeh - komentirala je Marija Martinović, studentica psihologije, koja je u kolicima od prvog razreda srednje škole, nakon paralize donjih ek-stremiteta.

- Morala sam se prilagoditi situ-aciji u kojoj sam se našla. Došla je moja sadašnja trenerica Mirjana Lučić i pitala bi li se željela baviti

stolnim tenisom. Prvo sam malo negodovala, jer nikada nisam bila sportski tip, no onda je krenulo... Svidjelo mi se, vidjela sam da treninzima i voljom postižem uspjeh. Mislim da je stvar u glavi. Sve ovisi o tome koliko si psihički jak - ispričala je Marija, koja je zlato osvojila u eki-pnoj konkurenciji, s partnericama

ÎSportaše je primio zamjenik župana Hrvoje Frankić. Rekao je da su oni najbolji promicatelji svojega kraja, ali što je još važnije, najbolji su primjer mladima da prepreke ne postoje. - Upornost i volja uvijek će uroditi uspjehom, i u sportu i u životu općenito - čestitavši na postignutim rezultatima rekao je Frankić.Posebnu zahvalu Županiji uputio je Darko Matić, predsjednik županij-skoga Sportskog saveza osoba s invaliditetom. - Ove se godine obilježava desetogo-dišnjica našega Saveza. Krenuli smo skromno, sa simboličnih 15.000 kuna, a ove godine je u proračunu Županije za Savez osoba s invaliditetom predvi-đeno 300.000 kuna. To je veliki isko-rak, od srca vam hvala! Bez materijalne podrške ne bi bilo sporta za osobe s invaliditetom - rekao je Matić.

Desetogodišnjica Saveza

TRADICIJSKIM RUHOM, PJESMOM, PLESOM I SVIRKOM OBILJEŽEN JUBILEJ DUGOSELSKIH FOLKLORAŠA

VRBOVEČKI ZBOR 'PLAVI MJESEC' I SAMOBORSKI 'SMJEŠAK' NA DJEČJEM GLAZBENOM FESTIVALU

Svečani koncert u prigodi 110. obljetnice KUD-a 'Preporod'

'Stih i nota, sto divota'

Na slavljeničkom koncertu, KUD se između ostalog predstavio pjesmama i plesovima Zagorja, Međimurja, Slavonije, Posavine, Sesvetskog prigorja, Baranje, Usore, Imotske krajine...

Festival je sredinom siječnja održan u KD Vatroslava Lisinskog

Cjelovečernjim koncertom u KD Vatroslava Lisinskog, KUD „Preporod“ iz Dugog Sela proslavio je 110. obljetnicu.

Utemeljen 1907., KUD danas oku-plja tristotinjak članova i njeguje izvorne narodne pjesme i pleso-ve, umjetnički obrađene, te potiče očuvanje baštinskog i etnološkog stvaralaštva. Na repertoaru fol-klornog ansambla trenutno je više od 25 koreogra-fija koje obuhvaćaju pjesme i plesove iz Hrvatske, ali i na-rodne običaje koje su Hrvati očuvali izvan

raške sekcije, dječja dramska sek-cija, limena glazba i ženska vokal-na skupina „Koledarice“. Godišnje imaju pedesetak javnih nastupa.

Na slavljeničkom koncertu u Lisinskom, između ostalog, KUD „Preporod“ predstavio se pjesma-ma i plesovima Zagorja, Međimur-ja, Slavonije, Posavine, Sesvetskog prigorja, Baranje, Usore, Imotske krajine...

Dječji zbor Glazbenog odjela II. OŠ Vrbovec „Plavi mjesec“ sudjelovao je na Hrvatskom

dječjem festivalu „Stih i nota, sto divota“, održanom sredinom siječ-nja u Koncertnoj dvorani Vatrosla-va Lisinskog u Zagrebu. Vrbovčani su otpjevali pjesmu „U prosincu“, autora glazbe Hrvoja Herčeka,

ujedno i voditelja zbora, tekst su napisali Ivana Vlahek i Hrvoje Her-ček, a autori aranžmana su Toni Eterović i Hrvoje Herček. Zbor „Plavi mjesec“ ima 26 pjevača, a solistice u pjesmi „U prosincu“ su Marija Kotarski i Hana Sever. Kore-ografiju za nastup osmislila je Anja Pisačić.

Uz vrbovečki zbor, na festiva-lu je sudjelovao i Dječji pjevački zbor „Smješak“ iz Samobora. Mali Samoborci izveli su pjesmu „Do-movina“. Ukupno su sudjelovala 24 zbora.

godišnje kud ostvari Pedesetak

javnih nastuPa

granica domovine. Folklor-ni plesovi izvode se uz prat-nju tamburaškog orkestra, čiji članovi sviraju i stare hrvatske tradicijske in-strumente. KUD posjeduje cjelokupan instrumentarij tambura srijemskog, jan-kovićevog i farkaš susta-va. Unutar KUD-a djeluju i dječje folklorne i tambu-

foto: KUD 'Preporod'/Foto kutak

Marija Martinović, Velimir Šandor, Nataša Sobočan

3130 Ž K Ž K broj 114, siječanj 2018. broj 114, siječanj 2018.

Hrvatski motociklistički savez u Jastrebarskom je organizi-rao, sada već tradicionalnu,

„Noć prvaka“ - okupljanje najboljih motociklista, klubova, timova i or-ganizatora utrka u prethodnoj go-dini. Najboljima u 2017., u 12 disci-

plina HMS-a, uručena su prigodna priznanja, dok su ona za životno djelo primili Vladimir Šamec (MŠD Zabok), Ivan Tićak (MK Kvarner) i Krešimir Ivanković (MCK Jaska). Nagradu HMS-a za 2017., uz ostale, primili su Pavao Budinščak (pred-

sjednik AK Jastrebarsko), Josip Rajaković (predsjednik MK Krašić) i MCK Ključ Brdovečki. Motocross klub Jaska proglašen je klubom go-dine, a Mladina Jaska team timom godine. U ime župana Stjepana Kožića svečanosti je prisustvovao županijski vijećnik Boris Kleme-nić koji je „Zlatni trofej Zagrebačke

županije“ uručio Motocross klubu TRP Marović.

Na svečanosti je bio i Wolfgang Srb, predsjednik Europske moto-ciklističke unije, koji je zahvalio svima „koji rade u blatu i prašini“ i pridonose razvoju motociklistič-koga sporta.

ZAnImlJIVOstI

krIŽAlJkA

ZAŠtIĆEnA PODruČJA ZAGrEBAČkE ŽuPAnIJE

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XI / Broj: 114, siječanj 2018.

ImPrEssum info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

'Zahvala svima koji rade u blatu i prašini' U JASTREBARSKOM ODRŽANA 'NOĆ PRVAKA' HRVATSKOGA MOTOCIKLISTIČKOG SAVEZA

Zagrebačka županija i ove godine, u suradnji s tvrt-kom DS Smith Unijapapir, podržava projekt saku-

pljanja staroga papira u osnov-nim školama. Akcija traje do 15. lipnja, a Županija će najuspješ-nije škole nagraditi kompletom interaktivnih pametnih ploča. Projekt se provodi s ciljem mo-tiviranja i educiranja najmlađih o korisnosti sakupljanja staroga papira. Moto projekta je zaštita šuma, jer jednom tonom saku-pljenoga starog papira od sječe se spasi 20 stabala.

Papir je sirovina koja se izvr-sno reciklira i na taj način vraća u svakodnevnu uporabu, čime se štedi energija, čuvaju šume i zna-čajno smanjuje onečišćenje vode i zraka.

Osim Županije, najuspješnije će prigodno nagraditi i tvrtka DS Smith Unijapapir koja je, osim naknade za prikupljeni papir, osigurala novčane nagrade i izlet za učenike.

Županija je u ovu akciju uklju-čena zadnjih pet godina tijekom kojih je od sječe spašeno 13.870 stabala.

POČETKOM GODINE U OSNOVNIM ŠKOLAMA POČELA AKCIJA SAKUPLJANJA STAROGA PAPIRA

Najuspješnijim školama interaktivna pametna pločaOsim naknade za sakupljeni papir, tvrtka DS Smith Unijapapir osigurala je i novčane nagrade te izlet za učenike

Park je smješten u Samoboru, u Langovoj ulici, u ne-posrednoj blizini središnjega gradskog trga. Nastao je 1878. kao mali pejzažni perivoj s vrijednim i sklad-nim skupinama drveća, a 1962. stavljen je pod zaštitu kao spomenik parkovne arhitekture. Površina parka je 0,6 ha. Od svoga nastanka do danas florni sastav parka se promijenio, no zadržao je vrtnu posebnost, s izuzetno lijepim primjercima stabala. Najstariji primjerci stabala su golemi mamutovac, libanonski cedar te crvenolisna bukva, za-sađeni u vrijeme nastanka parka. Osim spomenu-tih vrsta, u parku se nalaze primjerci tise, božikovine, bora, američke borovice i tuje.

Park u langovoj - spomenik parkovne arhitekture

motocross klub jaska

Proglašen je klubom godine, a mladina jaska team timom

godine

Brinemo o zdravlju

cijele obitelji!Poliklinika Atria posvećena je Vama i Vašoj obitelji. Tim vrhunskih stručnjaka

garancija su kvalitete - bez čekanja, putovanja i dodatnih troškova.

Naše vrijeme posvećeno je Vama!

GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA ● 5D UZV ● PRENATALNI TESTOVI ● COLOR DOPLER ●

DERMATOLOGIJA I VENEROLOGIJA ● UZV DOJKI, ŠTITNJAČE, ABDOMENA, PROSTATE ●

UZV DJEČJIH KUKOVA ● UROLOGIJA ● LABORATORIJSKE PRETRAGE KRVI I MOKRAĆE

VAŠE ZDRAVLJE

ZASLUŽUJE NAJBOLJE

Obratite nam se s povjerenjem

A Miroslava Krleže 11, 10370 Dugo Selo T +385 1 2820 593; + 385 1 2754 002 M +385 99 4085 528

E info@poliklinika-atria.hr W www.poliklinka-atria.hr