of 128/128
Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 71. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 21. decembra 2005. godine, i na 52. sjednici Doma naroda, održanoj 22. decembra 2005. godine, usvojila je ZAKON O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom utvrđuju se osnovni principi međusobnih odnosa i ponašanja učesnika u saobraćaju i drugih subjekata u saobraćaju, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti putevi u pogledu sigurnosti saobraćaja na putevima, vođenje Centralnog registra vozača i vozila, pravila saobraćaja na putevima, sistem saobraćajnih znakova i znakova koje daju ovlaštena lica, dužnosti u slučaju saobraćajne nesreće, osposobljavanje kandidata za vozača, uvjeti za sticanje prava na upravljanje motornim vozilima, polaganje vozačkih ispita, uvjeti za uređaje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko opterećenje vozila, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljavati vozila u saobraćaju, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te druga pitanja iz oblasti sigurnosti saobraćaja na putevima koja su jedinstvena za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. Član 2. Organi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni organi i organi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i organi lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i općinama (u daljnjem tekstu: nadležni organi) osigurat će provođenje ovog Zakona i u okviru svoje nadležnosti donositi propise i preduzimati druge potrebne mjere za njegovo dosljedno provođenje. Član 3. (1) Učesnici u saobraćaju dužni su poštovati odredbe ovog Zakona i druge propise iz oblasti sigurnosti saobraćaja na putevima, razvijati humane odnose među ljudima radi zaštite zdravlja i života drugih lica, a naročito djece, invalida, starih i nemoćnih lica, i brinuti se o zaštiti životne sredine.

Zakon o Bezbjednosti Saobracaja

  • View
    198

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of Zakon o Bezbjednosti Saobracaja

Na osnovu lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na 71. sjednici Predstavnikog doma, odranoj 21. decembra 2005. godine, i na 52. sjednici Doma naroda, odranoj 22. decembra 2005. godine, usvojila je ZAKON O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim Zakonom utvruju se osnovni principi meusobnih odnosa i ponaanja uesnika u saobraaju i drugih subjekata u saobraaju, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti putevi u pogledu sigurnosti saobraaja na putevima, voenje Centralnog registra vozaa i vozila, pravila saobraaja na putevima, sistem saobraajnih znakova i znakova koje daju ovlatena lica, dunosti u sluaju saobraajne nesree, osposobljavanje kandidata za vozaa, uvjeti za sticanje prava na upravljanje motornim vozilima, polaganje vozakih ispita, uvjeti za ureaje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko optereenje vozila, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljavati vozila u saobraaju, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te druga pitanja iz oblasti sigurnosti saobraaja na putevima koja su jedinstvena za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. lan 2. Organi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni organi i organi Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i organi lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i opinama (u daljnjem tekstu: nadleni organi) osigurat e provoenje ovog Zakona i u okviru svoje nadlenosti donositi propise i preduzimati druge potrebne mjere za njegovo dosljedno provoenje. lan 3. (1) Uesnici u saobraaju duni su potovati odredbe ovog Zakona i druge propise iz oblasti sigurnosti saobraaja na putevima, razvijati humane odnose meu ljudima radi zatite zdravlja i ivota drugih lica, a naroito djece, invalida, starih i nemonih lica, i brinuti se o zatiti ivotne sredine. (2) Uesnici u saobraaju ne smiju ometati saobraaj, oteivati puteve, objekte i opremu na putu. lan 4. (1) Putevi namijenjeni za saobraaj moraju biti osposobljeni za siguran i nesmetan saobraaj i odgovarati osnovnim uvjetima propisanim ovim Zakonom, a preduzea i javne slube koje odravaju javne puteve, ili im je

povjereno odravanje javnih puteva, moraju ih odravati tako da se na njima u svim uvjetima moe odvijati siguran i nesmetan saobraaj. (2) Preduzea, javne slube i drugi organi koji se brinu o putevima i odravaju ih duni su da organiziraju i trajno kontroliraju stanje i odravanje javnih puteva, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na putevima radi sigurnog i nesmetanog saobraaja. (3) Preduzea i javne slube iz stava (1) ovog lana duni su pravovremeno otklanjati sve nedostatke zbog kojih na odreenim mjestima dolazi do saobraajnih nesrea. (4) U sluaju pretrpljene tete zbog neodgovarajueg odravanja javnih puteva povjerilac se namiruje u skladu sa zakonom o putevima. lan 5. Preduzea, obrazovne organizacije, ustanove i druga pravna ili fizika lica koji koluju ili obuavaju kandidate za vozae motornih vozila duni su izvoditi obuku na nain koji e osigurati da kandidati naue i usvoje pravila saobraaja i etiku u saobraaju, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vjetine potrebne za sigurno uee u saobraaju na putevima. lan 6. (1) Preduzea, ustanove i druga pravna ili fizika lica, kada proizvode, odravaju, popravljaju ili prepravljaju vozila i putaju u saobraaj vozila, ureaje, rezervne dijelove i opremu za vozila, duni su vozila, ureaje, dijelove i opremu proizvoditi, putati u saobraaj, odravati, odnosno popravljati prema uvjetima propisanim za sigurno uee vozila u saobraaju na putevima. (2) Pojedinano proizvedena, prepravljana ili u veem obimu popravljana vozila prije putanja u saobraaj moraju biti podvrgnuta certificiranju u ovlatenoj organizaciji koja certificira vozila. (3) Blie odredbe o nainu i postupku certificiranja i uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za certificiranje vozila pravilnikom propisuje ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar) u saradnji s organom nadlenim za unutranje poslove. lan 7. Preduzea, ustanove, pravna ili fizika lica i drugi organi koji posjeduju vlastita vozila duni su se brinuti o tome da vozai njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uvjete za sigurno upravljanje vozilima i osigurati da njihova vozila budu ispravna, te da imaju propisane ureaje i opremu. lan 8.

(1) Saobraaj na javnom putu moe se ograniiti ili zabraniti samo kada je to neophodno radi spreavanja ili otklanjanja opasnosti za uesnike u saobraaju, spreavanja oteenja javnog puta ili izvoenja radova na javnom putu. (2) Postupak i uvjete za ogranienje i zabranu iz stava (1) ovog lana utvrdit e nadleni organi u skladu s vaeim propisima. lan 9. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedea znaenja: 1) autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedita za vozaa, ima vie od osam sjedita; 2) autoput je javni put posebno izgraen i namijenjen iskljuivo za saobraaj motornih vozila, koji je kao autoput oznaen propisanim saobraajnim znakom, koji ima dvije fiziki odvojene kolovozne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova, sa po najmanje dvije saobraajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez ukrtanja s poprenim putevima i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istom nivou i u iji saobraaj se moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim javnim putevima na odgovarajuu kolovoznu traku autoputa; 3) bicikl je vozilo koje ima najmanje dva toka i koje se pokree iskljuivo snagom vozaa; 4) bicikl s motorom je vozilo na motorni pogon s dva ili tri toka, ija radna zapremina motora nije vea od 50 cm i koje na ravnom putu ne moe razviti brzinu veu od 50 km/h; 5) lahki motocikl je vozilo na motorni pogon s dva ili tri toka ija zapremina motora ne prelazi 125 cm a snaga motora ne prelazi 11 kW; 6) biciklistika staza je izgraena saobraajna povrina namijenjena za saobraaj bicikala i bicikala s motorom, koja se protee uzdu kolovoza i koja je od njega odvojena i obiljeena propisanim saobraajnim znakom; 7) biciklistika traka je dio kolovoza namijenjen za saobraaj bicikala i bicikala s motorom, koja se protee du kolovoza i koja je obiljeena uzdunom linijom na kolovozu; 8) brzi put je javni put namijenjen za saobraaj iskljuivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolovozne trake, koji ima sve raskrsnice u dva ili vie nivoa s poprenim putevima i drugim saobraajnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama), prema pravilu nema zaustavnih traka i koji je kao takav oznaen propisanim saobraajnim znakom; 9) 10) Centralni registar je evidencija o svim vozaima i vozilima; put je svaki javni put i nekategorirani put na kojem se obavlja saobraaj;

11) put rezerviran za saobraaj motornih vozila je javni put po kojem mogu saobraati samo motorna vozila i koji je kao takav oznaen propisanim saobraajnim znakom; 12) strana vozaka dozvola je vozaka dozvola i meunarodna vozaka dozvola koju je izdao nadleni organ strane drave; 13) javni put je povrina od opeg znaaja za saobraaj, koju svako moe slobodno koristiti pod uvjetima odreenim zakonom i koju je nadleni organ proglasio javnim putem, kao i ulice u naselju; 14) kolona je niz od najmanje tri vozila (osim bicikla, traktora, radne maine i zaprenog vozila) koja su zaustavljena na putu, ili se na bliskom meusobnom odstojanju kreu istom saobraajnom trakom u istom smjeru pri emu su brzina kretanja vozila i postupanja vozaa meusobno uvjetovani i izmeu kojih, bez ometanja, ne moe ui drugo vozilo; 15) kolovoz je dio povrine puta namijenjen prvenstveno za saobraaj vozila;

16) kolovozna traka je uzduni dio kolovoza namijenjen za saobraaj vozila u jednom smjeru, s jednom ili vie saobraajnih traka; 17) kombinirano vozilo je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica i tereta, ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg; 18) lahka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa nije vea od 750 kg; 19) lahki tricikl ili etverocikl je motorno vozilo s tri, odnosno etiri toka, koje na ravnom putu moe razviti brzinu veu od 45 km/h, ija radna zapremina motora nije vea od 50 cm i ako njegova masa nije vea od 350 kg a snaga motora ne prelazi 4 kW; 20) licenca je javna isprava koju je izdao nadleni organ i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta i osposobljenosti za obavljanje odreenih poslova iz oblasti sigurnosti saobraaja; 21) lokalni put je javni put koji povezuje naselja na teritoriji opine ili koji je znaajan za saobraaj na teritoriji opine; 22) magistralni put je javni put koji povezuje vee gradove i vanija privredna podruja Bosne i Hercegovine i koji se nadovezuje na mreu odgovarajue kategorije puteva sa susjednim dravama; 23) manja materijalna teta je teta u saobraajnoj nesrei nastala na vozilu na kojem nisu oteeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se moe samostalno kretati na putu; 24) masa vozila je masa praznog vozila s punim rezervoarom goriva, priborom i opremom predvienim za vozilo;

25) meunarodna vozaka dozvola je javna isprava koju izdaje ovlatena organizacija na osnovu nacionalne vozake dozvole te drave; 26) mimoilaenje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kree iz suprotnog smjera; 27) motocikl je motorno vozilo s dva toka, s bonom prikolicom ili bez nje, kao i motorno vozilo na tri toka, ako njegova masa nije vea od 400 kg; 28) motokultivator je vozilo na motorni pogon s jednom ili dvije osovine i pogonskim motorom do 12 kW, konstruirano da vue, potiskuje ili nosi orua za razne poljoprivredne radove; 29) mijenjanje saobraajne trake je prelaenje vozilom iz jedne u drugu saobraajnu traku za saobraaj u istom smjeru zbog prestrojavanja ili dozvoljenog breg kretanja; 30) motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prijevoz lica ili tereta na putevima, ili koje slui za vuu prikljunih vozila namijenjenih za prijevoz lica ili tereta, osim vozila za prijevoz lica ili tereta koja se kreu po inama, bicikla s motorom, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za prijevoz lica ili tereta; 31) najvea nosivou; dozvoljena masa je masa vozila zajedno s njegovom

32) naselje je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane puta, dajui mu izgled ulice, ije granice odreuje nadleni organ saobraajnim znakovima za obiljeavanje naseljenih mjesta; 33) nekategorirani put je povrina koji se koristi za saobraaj prema ma kom osnovu i koji je dostupan veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski put, putevi na nasipima za odbranu od poplava, prostori oko benzinskih pumpi, parkiralita i sl.); 34) nosivost je dozvoljena masa do koje se vozilo smije opteretiti, prema deklaraciji proizvoaa vozila; 35) obilaenje je prolaenje vozilom pored zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na saobraajnoj traci kojom se vozilo kree; 36) obiljeeni pjeaki prijelaz je dio povrine kolovoza namijenjen za prelaenje pjeaka preko kolovoza, obiljeen oznakama na kolovozu i odgovarajuim saobraajnim znakom; 37) organ nadlean za je organ nadlean za odreene poslove utvren ustavom i zakonom Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine;

38) osovinsko optereenje je dio ukupne mase kojim osovina vozila optereuje kolovoz na putu u stanju mirovanja vozila; 39) parkiranje vozila je prekid kretanja vozila dui od pet minuta osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobraaj; 40) pjeaka zona je ureena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka u kojoj je dozvoljeno kretanje motornih vozila s posebnim odobrenjem; 41) pjeako ostrvo je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena povrina koja se nalazi na kolovozu i koja je odreena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolovoza, ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog saobraaja; 42) pjeak je lice koje uestvuje u saobraaju, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vue vozilo, runa kolica, djeije prijevozno sredstvo, bicikl, bicikl s motorom ili pokretna kolica za nemona lica, lice u pokretnoj stolici za nemona lica koju pokree vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kree brzinom ovjeijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama; 43) polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 stepeni, u odnosu na dotadanji smjer kretanja, radi ukljuenja u suprotni saobraajni tok; 44) poluprikolica je prikljuno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da se svojim prednjim dijelom oslanja na vuno vozilo; 45) potvrda o registraciji je javna isprava koju za registrirano vozilo izdaje nadleni organ; 46) preglednost podrazumijeva prostor koji uesnik u drumskom saobraaju moe vidjeti s mjesta na kojem se nalazi; 47) preticanje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se kree u istoj saobraajnoj traci i istom smjeru; 48) saobraajna dozvola je javna isprava koju je izdao nadleni organ i kojom se dokazuju vlasnitvo odreenog vozila, njegove tehnike i druge osobine i karakteristike; 49) potvrda o vlasnitvu vozila je javna isprava koju je izdao nadleni organ i kojom se dokazuju vlasnitvo odreenog vozila, njegove tehnike i druge karakteristike; 50) posebni objekat na putu je oprema na putu postavljena radi smanjenja brzine kretanja vozila na mjestima gdje je posebno ugroena sigurnost uesnika u prometu;

51) prestrojavanje je zauzimanje takvog poloaja vozilom na saobraajnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta na putu iz kojeg se na siguran nain moe izvesti naredna doputena radnja vozilom (skretanjem, okretanjem, zaustavljanjem i sl.); 52) prikljuno vozilo je vozilo namijenjeno da bude vueno vozilom na motorni pogon, bilo da je konstruirano kao prikolica ili kao poluprikolica; 53) saobraajna traka za vozila javnog gradskog prijevoza je obiljeeni uzduni dio kolovoza namijenjen za vozila javnog gradskog prijevoza putnika, kad su u vozilu putnici; 54) proputanje vozila je radnja koju je u odreenim sluajevima voza duan izvriti zaustavljanjem vozila, smanjivanjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvodi vozilom, i to na nain koji ne primorava vozaa drugog vozila da naglo mijenja pravac ili brzinu kretanja; 55) putniki automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedita za vozaa, ima najvie osam sjedita; 56) saobraajna nezgoda je nezgoda na putu u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povrijeeno ili je izazvana materijalna teta; 57) saobraajna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolovoza ija je irina dovoljna za nesmetan saobraaj jednog reda vozila; 58) saobraajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je obiljeeni uzduni dio kolovoza na autoputevima i na odreenim mjestima na putevima vieg ranga, kao i u tunelima i galerijama; 59) saobraajna traka za spora vozila je uzduni dio kolovoza namijenjen za vozila koja sporom vonjom smanjuju protok saobraaja; 60) saobraajna traka za ubrzavanje je dio kolovoza namijenjen za ukljuivanje vozila u saobraaj sa sporednog puta, odnosno drugih prilaznih puteva s objekata pored puteva; 61) saobraajna traka za usporavanje je dio kolovoza namijenjen za iskljuivanje vozila iz saobraaja na putu; 62) radna maina je vozilo na motorni pogon namijenjeno za vrenje odreenih radova vlastitim ureajima i opremom, koje po konstrukcionim osobinama ne moe razviti brzinu veu od 30 km na sat; 63) raskrsnica je povrina na kojoj se ukrtaju ili spajaju dva ili vie puteva, kao i ira saobraajna povrina koja nastaje ukrtanjem, odnosno spajanjem puteva; 64) regionalni put je javni put koji povezuje vanija privredna podruja Bosne i Hercegovine i koji osigurava najracionalniju vezu izmeu opina;

65) u saradnji s nadlenim organom znai da je organ koji donosi podzakonski akt obavezan osigurati uee u izradi ili davanju miljenja nadlenog organa o podzakonskom aktu; 66) skup vozila ine vozilo na motorni pogon i prikljuna vozila koja u saobraaju na putevima uestvuju kao cjelina; 67) smanjena vidljivost postoji kada, zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika, voza ne moe jasno uoiti druge uesnike u saobraaju na udaljenosti od najmanje 200 m na putu izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju; 68) stajalite je dio povrine puta namijenjen za zaustavljanje autobusa, trolejbusa ili tramvaja radi ulaska i izlaska putnika i koje je obiljeeno saobraajnim znakom; 69) stiker naljepnica je dokaz registriranog vozila;

70) teretno vozilo je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz tereta; 71) traktor je vozilo na motorni pogon konstruirano da vue, potiskuje ili nosi izmjenjiva orua, odnosno da slui za pogon takvih orua ili za vuu prikljunih vozila; 72) tramvaj je vozilo na inama s elektrinim pogonom, namijenjeno za javni prijevoz putnika i koje je, radi napajanja motora elektrinom energijom, vezano za elektrini vod; 73) trolejbus je motorno vozilo namijenjeno za javni prijevoz putnika koje, osim sjedita za vozaa, ima vie od osam sjedita i koje, radi napajanja motora elektrinom energijom, ima kontakt s elektrinim provodnikom; 74) trotoar je posebno ureena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka, koja nije u istom nivou s kolovozom puta, ili je od kolovoza odvojena na drugi nain; 75) tricikl ili etverocikl je motorno vozilo sa tri, odnosno etiri toka, koje na ravnom putu moe razviti brzinu veu od 50 km na sat, ija je radna zapremina motora vea od 50 cm i ako njegova masa nije vea od 550 kg a snaga motora ne prelazi 15 kW; 76) uesnik u saobraaju je lice koje u saobraaju na putu upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ili na vozilu, koje tjera, vodi ili jae ivotinju koja se kree putem, kao i pjeak ili lice koje svoje poslove i radne zadatke obavlja na putu; 77) ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, ukljuujui i masu lica koja se nalaze u vozilu, kao i masu prikljunog vozila s teretom, ako je ono pridodato vozilu;

78) ulica je dio putu u naseljenom mjestu, s trotoarom i ivinjakom, pored koje se najmanje s jedne strane nalaze redovi kua ili grupe zgrada; 79) voza je lice koje na putu upravlja vozilom;

80) vozaka dozvola je javna isprava koju je izdao nadleni organ i kojom se dokazuje pravo upravljanja odreenom kategorijom ili vrstom vozila; 81) vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu osim pokretnih stolica bez motora za nemona lica i djeijih prijevoznih sredstava; 82) vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokree snagom vlastitog motora osim pokretnih stolica s motorom za nemona lica i vozila koja se kreu po inama; 83) zapreno vozilo je vozilo koje vue upregnuta ivotinja;

84) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobraaj; 85) zemljani put je put bez izgraenog kolovoza i kolovoznog zastora, pa i kad na prikljuku na javni put ima izgraen kolovoz; 86) zona smirenog saobraaja je podruje u naselju, obiljeeno propisanim saobraajnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom veom od brzine hoda pjeaka zbog dozvoljenog kretanja pjeaka i djeije igre. lan 10. (1) S ciljem poveanja efikasnosti u provoenju ovog Zakona i ispunjavanja uvjeta i obaveza na meunarodnom planu, dravne institucije nadlene za voenje centralnih evidencija uspostavit e Centralni registar. (2) Organi koji vode evidenciju duni su redovno dostavljati odgovarajue podatke Centralnom registru. (3) Odgovarajuim podzakonskim aktom blie e se urediti voenje i sadraj Centralnog registra. II. PUTEVI lan 11. (1) Putevi, kao osnova na kojoj se odvija saobraaj, moraju se projektirati, izgraivati, opremati i odravati tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti saobraaja. (2) Blie odredbe o osnovnim uvjetima koje putevi, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovita sigurnosti saobraaja pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadlenim organom.

lan 12. Javni putevi, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima mogu se pustiti u saobraaj tek poto se utvrdi da u pogledu sigurnosti saobraaja ispunjavaju propisane tehnike normative. lan 13. (1) Mreu javnih puteva, zavisno od njihovog drutvenog i privrednog znaaja, ine magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao i ulice u naseljima i gradovima. (2) O javnim putevima i objektima na njima vodi se evidencija.

(3) Blie odredbe o nainu voenja evidencije o javnim putevima i objektima na njima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadlenim organom. lan 14. Javni put ine donji i gornji stroj puta, putni graevinski objekti, saobraajni znakovi i oprema, objekti za potrebe puta, a javni put van naselja i zemljini pojas s obje strane puta irine najmanje jedan metar, raunajui od krajnje take poprijenog profila puta, i zrani prostor iznad kolovoza u visini od sedam metara, raunajui od najvie take kolovoza. lan 15. (1) Javni putevi moraju imati najmanje dvije saobraajne trake i dvije ivine trake ili ivinjake u ravni kolovoza, a ulice trotoare s ivinjacima. (2) Izuzetno od odredbi stava (1), lokalni put moe imati samo jednu saobraajnu traku s tim da, zavisno od preglednosti puta, na rastojanju od najvie 500 m, ima odgovarajue proirenje, a ulica samo jednu saobraajnu traku bez proirenja. lan 16. (1) Javni putevi moraju biti osposobljeni da podnesu osovinsko optereenje od najmanje 10 t po osovini. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog lana, lokalni putevi i ulice, odreeni odlukama nadlenih organa, moraju biti izgraeni tako da podnesu osovinsko optereenje od najmanje est tona. (3) Projektiranjem i gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih, mora se osigurati da podnesu osovinsko optereenje od najmanje 11, 5 t po osovini. lan 17. Iznad kolovoza javnog puta mora postojati slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m od najvie take kolovoza.

lan 18. (1) Na mostovima, u tunelima, galerijama i drugim objektima na javnom putu irina kolovoza ne smije biti manja od irine kolovoza na javnom putu. (2) Autobuska stajalita na javnom putu van naselja, kao i na dijelu magistralnog puta u naselju moraju biti van kolovoza. lan 19. (1) Na javnim putevima zabranjeno je podizati objekte, ureaje ili postrojenja, saditi sadnice ili postavljati predmete kojima se umanjuje preglednost puteva i eljeznike pruge s kojom se put ukrta u istom nivou, kao i preglednost na raskrsnici, ili vriti bilo kakve radnje koje bi mogle ugroavati ili ometati saobraaj na javnom putu ili oteivati javni put i objekte na njemu. (2) Na javnom putu i njegovom zatitnom pojasu zabranjeno je podizati spomenike i postavljati druga spomen-obiljeja, prodavati proizvode i sl. (3) U zatitnom pojasu javnog puta van naselja mogu se postavljati natpisi za reklame, i to pored autoputa i puta rezerviranog za saobraaj motornih vozila na udaljenosti najmanje 12 m, magistralne i regionalne 10 m i lokalne puteve tri metra, raunajui od krajnje take poprijenog profila, uz dozvolu nadlene institucije koja upravlja javnim putem.

lan 20. Preduzea i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu, prije poetka izvoenja radova, duni su osigurati mjesto na kome se radovi izvode i za vrijeme trajanja radova organizirati siguran saobraaj na mjestu izvoenja radova, te po njihovom zavretku ukloniti s javnog puta ostatke materijala, sredstva rada, saobraajne znakove, branike i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvoenja radova. lan 21. (1) Nadleni organi koji upravljaju putevima duni su preduzimati praktine mjere radi otklanjanja odreenih nedostataka na putu, gdje je put uzrok saobraajnih nezgoda. (2) Organi nadleni za unutranje poslove duni su, najmanje dva puta godinje, dostaviti podatke institucijama iz stava (1) ovog lana o vrstama, mjestima i vremenu dogaanja saobraajnih nesrea. lan 22. U sluaju prekida ili ugroavanja saobraaja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u sluaju oteenja kolovoza koja u veoj mjeri ugroavaju sigurnost saobraaja nadlena institucija koja

upravlja putevima, odmah po saznanju, mora preduzeti mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje sigurnog saobraaja. lan 23. (1) Nadlene institucije koje odravaju i upravljaju putevima dune su pravovremeno i tano obavjetavati javnost o ogranienju i zabrani saobraaja na javnim putevima i o vanrednim uvjetima i posebnim mjerama za saobraaj na njima, kao i o prohodnosti javnih puteva u zimskom periodu i u sluaju elementarnih nepogoda ili vanrednih dogaaja zbog kojih je nastao prekid saobraaja, odnosno zbog ega su znatno oteani uvjeti za odvijanje saobraaja. (2) Nadlene institucije koje odravaju i upravljaju putevima, istovremeno s informiranjem javnosti, dune su dostavljati auto-moto klubovima/savezima informacije o prohodnosti javnih puteva koje su im potrebne za vrenje njihovih javnih ovlatenja. lan 24. Javni putevi van naselja moraju imati, na pogodnim rastojanjima, posebne povrine za zadravanje vozila van kolovoza, a na dijelovima s veim uzdunim nagibom i posebnu traku za kretanje sporih vozila u sluaju vrlo gustog saobraaja. III. PRAVILA SAOBRAAJA 1. Ope odredbe lan 25. (1) Uesnici u saobraaju duni su postupati u skladu s propisima o pravilima saobraaja, saobraajnim znakovima postavljenim na putu i znacima i naredbama koje daju ovlatena lica. (2) Uesnici u saobraaju duni su postupati u skladu sa saobraajnim znakovima postavljenim na putu i kad se time odstupa od propisa o saobraaju. Uesnici u saobraaju duni su postupati prema svjetlosnom saobraajnom znaku i kad se taj znak razlikuje od pravila o prvenstvu prolaza izraenom na istom mjestu drugim saobraajnim znakom. (3) Uesnici u saobraaju duni su postupati prema zahtjevima izraenim pomou znakova ili po naredbama koje daju ovlatena lica i kad se time odstupa od propisanih pravila saobraaja ili znaenja saobraajnih znakova postavljenih na putu. lan 26. (1) Zabranjeno je na putu, parking-prostoru, trotoaru i drugim saobraajnim povrinama ostavljati oteena, dotrajala ili neregistrirana vozila, nanositi blato

na put sa savremenim kolovozom ili ostavljati ili bacati otpatke ili predmete i materije koji mogu ometati ili ugroziti saobraaj ili zagaivati okolinu. (2) Lice koje postupi suprotno stavu (1) ovog lana snosi trokove uklanjanja vozila, otpadaka, predmeta i materija koje je ostavilo, nanijelo blato ili bacilo otpatke ili predmete na put, parking-prostor ili neku drugu saobraajnu povrinu. (3) Voza je duan s kolovoza ukloniti predmete i materije koje s njegovog vozila padnu na put, kao i predmete koje je prilikom zaustavljanja vozila stavio na put. (4) Ako je u mogunosti i ako time ne ometa sigurnost saobraaja, voza je duan ukloniti s kolovoza i predmete na koje naie u toku vonje, a ako nije u mogunosti, duan je o tome obavijestiti nadlenu instituciju koja upravlja putem ili policijsku upravu, odnosno preduzee koje se brine o odravanju puta. lan 27. Voza je duan drati vozilo na takvoj udaljenosti od drugih vozila u saobraaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge uesnike u saobraaju. lan 28. (1) Voza je duan u toku upravljanja vozilom obratiti panju na pjeake koji se nalaze na kolovozu ili stupaju na kolovoz. (2) Kad prilazi obiljeenom pjeakom prijelazu, voza mora upravljati vozilom s naroitim oprezom i voziti takvom brzinom da u sluaju potrebe moe zaustaviti vozilo ispred pjeakog prijelaza. (3) Na dijelu puta po kojem se kreu djeca, ili na kojem su postavljeni saobraajni znaci o ueu djece u saobraaju, voza je duan voziti s naroitim oprezom i takvom brzinom da moe vozilo zaustaviti u sluaju potrebe.

lan 29. (1) Slijepa lica, kad samostalno uestvuju u saobraaju, moraju nositi bijeli tap kao znak raspoznavanja.

(2) Vozilo koje je podeeno da njime upravlja lice kojem su oteeni ekstremiteti bitni za upravljanje vozilom, mora biti obiljeeno posebnim znakom. (3) Blie odredbe o nainu obiljeavanja vozila kojim upravlja lice s oteenim ekstremitetima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadlenim organom. lan 30. (1) Voza vozila koje se kree pored vozila javnog prijevoza putnika ili pored autobusa kojim se obavlja prijevoz putnika, zaustavljenog na stajalitu, mora se kretati smanjenom brzinom tako da ne ugroava lica koja ulaze ili izlaze iz tog vozila. (2) Lica iz stava (1) ovog lana, kad radi ulaska u vozilo ili po izlasku iz vozila moraju prei preko kolovoza, duna su to initi na nain propisan u l. 108., 109. i 110. (3) Voza mora zaustaviti vozilo iza vozila iz stava (1) ovog lana kada lica, ulazei ili izlazei iz tog vozila, moraju prei preko saobraajne trake i biciklistike staze ili trake kojom se vozilo kree. (4) Voza vozila koje se kree iza vozila kojim se prevoze djeca, kao i voza vozila koji tom vozilu dolazi u susret na putu s dvije saobraajne trake, duan je zaustaviti se, kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolovozu, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila. (5) Ako se vozilom obavlja organiziran prijevoz djece, vozilo mora biti obiljeeno posebnim znakom. lan 31. (1) Za vrijeme vonje u naselju voza je duan vozilu javnog gradskog prijevoza putnika ili posebno obiljeenom vozilu kojim se obavlja organizirani prijevoz djece omoguiti ukljuivanje u saobraaj kada ta vozila izlaze sa stajalita koja se nalaze van kolovoza, odnosno s proirenja saobraajne trake koje se koristi za stajalite. (2) Voza vozila javnog gradskog prijevoza putnika ili posebno obiljeenog vozila kojim se obavlja organiziran prijevoz djece duan je pomou pokazivaa pravca najaviti svoju namjeru da se ukljui u saobraaj i to ukljuivanje obaviti na nain kojim se ne ugroavaju drugi uesnici u saobraaju. lan 32. Lice koje se prevozi vozilom ne smije ni na koji nain ometati vozaa u upravljanju vozilom, niti uticati na njega da upravlja vozilom na nain kojim se umanjuje sigurnost saobraaja. lan 33.

(1) Za vrijeme kretanja vozila u saobraaju na javnom putu voza ne smije koristiti mobilni telefon, osim u sluaju da je mobilni telefon prilagoen upotrebi u vozilu. (2) Kretanjem vozila u smislu stava (1) ovog lana smatrat e se i sluaj kada je vozilo zaustavljeno zbog postupanja po saobraajnom znaku, postupanja po znaku i naredbi ovlatenog lica, proputanja vozila koja imaju pravo prvenstva prolaza i u drugim sluajevima kada je voza duan ili prinuen zaustaviti vozilo na kolovozu prema odredbama ovog Zakona. lan 34. (1) Voza motornog vozila i lica koja se prevoze tim vozilom duni su koristiti sigurnosne pojaseve za vrijeme dok se vozilo kree u saobraaju na javnom putu. (2) U putnikom automobilu na prednjem sjeditu do vozaa ne smije se prevoziti lice koje je oigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava, kao ni dijete mlae od 12 godina, niti na zadnjem sjeditu dijete mlae od pet godina, osim u sluaju kada na zadnjem sjeditu ima privrenu djeiju sjedalicu, u kojoj dijete mora biti vezano, ili da pored djeteta sjedi punoljetno lice. lan 35. (1) Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektujue ureaje ili materije koji daju svjetla crvene boje, a na zadnjoj strani ureaje ili materije koji daju svjetla bijele boje. (2) Odredba stava (1) ovog lana u pogledu svjetala bijele boje ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje puta pri vonji unazad, pokretno svjetlo za istraivanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje zadnje registarske tablice i registarsku tablicu presvuenu bijelom reflektujuom bojom. (3) Odredba stava (1) ovog lana ne odnosi se na crveno trepue svjetlo na posebnim motornim vozilima koja prate vozila pod pratnjom. 2. Radnje vozilom u saobraaju lan 36. (1) Voza koji namjerava obaviti neku radnju vozilom na putu (pomjeranje vozila udesno ili ulijevo, mijenjanje saobraajne trake, preticanje, obilaenje, zaustavljanje, skretanje udesno ili ulijevo, polukruno okretanje, vonja unazad i sl.) smije poeti takvu radnju samo ako se prethodno uvjerio da to moe uiniti bez opasnosti za druge uesnike u saobraaju ili imovinu, vodei pritom rauna o poloaju vozila i pravcu i brzini kretanja. (2) Voza je duan postupati prema odredbama stava (1) ovog lana i kada se ukljuuje u saobraaj iz garae, parkiralita, dvorita ili drugih slinih povrina, a ako mu je vidik zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena zbog

vremenskih ili drugih prilika, duan je na mjestu na kojem se ukljuuje postaviti lice koje e omoguiti siguran izlazak vozila na put ili na drugi nain osigurati sigurno ukljuenje na put. (3) Zabranjeno je otvaranje vrata na motornom vozilu na kolovozu, kada je vozilo u kretanju ili mirovanju i u svim drugim sluajevima kada se moe ugroziti sigurnost drugih uesnika u saobraaju.

lan 37. (1) Prije obavljanja radnji vozilom iz lana 36. ovog Zakona voza je duan jasno i pravovremeno obavijestiti o svojoj namjeri druge uesnike u saobraaju, dajui znak pomou pokazivaa pravca ili, ako oni ne postoje, odgovarajuim znakom rukom. (2) Ako znak iz stava (1) ovog lana voza daje pomou pokazivaa pravca, mora ga davati sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a po izvrenoj radnji mora prestati da ga daje. (3) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog lana, po izvrenom preticanju drugog vozila, voza nije duan davati znak o namjeri da se vrati na saobraajnu traku kojom se kretao prije preticanja. 3. Kretanje vozila po putu lan 38. Voza mora za kretanje vozila koristiti iskljuivo put, odnosno kolovoz ili saobraajnu traku, odnosno stazu namijenjenu za saobraaj one vrste vozila kojoj pripada osim u sluaju opasnosti. lan 39. (1) Voza je duan kretati se vozilom desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja. (2) Voza je duan drati vozilo u kretanju to blie desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti od nje da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete saobraaja i stanje i osobine puta, ne ugroava druge uesnike u saobraaju i sebe ne izlae opasnosti. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog lana, na putu u naselju s kolovozom na kome za saobraaj vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obiljeene saobraajne trake za kretanje vozila voza moe koristiti i saobraajnu traku koja se ne nalazi uz desnu ivicu kolovoza ako time ne ometa ostala vozila koja se kreu iza vozila kojim upravlja. (4) Odredba stava (3) ovog lana ne odnosi se na vozaa autobusa, vozaa teretnog vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg, vozaa vozila

koje na ravnom putu ne moe razviti brzinu kretanja veu od 40 km/h i na vozaa vozila koje se ne smatra motornim vozilom, osim na dijelu puta ispred raskrsnice ili drugog mjesta na kojem vozilo skree ulijevo. lan 40. (1) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u oba smjera na kome postoje najmanje etiri saobraajne trake, voza ne smije vozilom prelaziti na kolovoznu traku namijenjenu za saobraaj vozila iz suprotnog smjera. (2) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u oba smjera na kome postoje tri saobraajne trake voza se ne smije vozilom kretati saobraajnom trakom koja se nalazi uz lijevu ivicu puta u smjeru kretanja vozila. (3) Na putu na kojem su kolovozne trake fiziki odvojene jedna od druge, voza se ne smije vozilom kretati kolovoznom trakom namijenjenom za saobraaj vozila iz suprotnog smjera. (4) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u jednom smjeru, voza se ne smije vozilom kretati u zabranjenom smjeru. lan 41. (1) Voza koji se namjerava kretati vozilom unazad, moe izvriti tu radnju samo na kratkom dijelu puta pod uvjetom da ne ugroava ili ne ometa druge uesnike u saobraaju. (2) Kad se voza kree vozilom unazad duan je kretati se onom stranom kolovoza kojom se do tada kretao vonjom unaprijed. (3) Voza ne smije kretanjem vozila unazad ulaziti u nepreglednu raskrsnicu, kretati se putem na prijelazu preko eljeznike pruge u istom nivou, ukljuivati se na put s pravom prvenstva, niti voziti na prijevojima i u krivinama u kojima je preglednost nedovoljna. lan 42. (1) Voza ne smije mijenjati nain upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila osim u sluaju neposredne opasnosti. (2) Voza koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila duan je to uiniti na nain kojim nee ugroziti druge vozae koji se kreu iza njega. 4. Brzina lan 43. (1) Voza je duan brzinu kretanja vozila prilagoditi karakteristikama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraaja, saobraajnim znakovima i drugim saobraajnim uvjetima,

tako da vozilo moe pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju pod navedenim uvjetima moe predvidjeti. (2) Voza ne smije smanjiti brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo priinjava smetnju normalnom odvijanju saobraaja. (3) Prilikom pokretanja vozila iz mjesta voza ne smije naglo poveati brzinu kretanja tako da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i kripe usljed proklizavanja pogonskih tokova vozila osim u sluaju opasnosti. lan 44. (1) Na putu u naselju voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od 60 km/h osim ako saobraajnim znakom nije drugaije odreeno. (2) Na putevima u naselju, ako saobraajno-tehniki elementi to omoguavaju, saobraajnim znakom moe se dozvoliti kretanje vozilom i veom brzinom od propisane u stavu (1) ovog lana. (3) 1) Na putu van naselja voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od: 130 km/h na autoputevima;

2) 100 km/h na putevima rezerviranim za saobraaj motornih vozila i brzim putevima; 3) 80 km/h na ostalim putevima.

(4) Na putu van naselja voza se ne smije vozilom kretati brzinom veom od brzine odreene saobraajnim znakom postavljenim na putu. lan 45. (1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uvjetima saobraaja ne smije se ograniiti saobraajnim znakom ispod 60 km/h na magistralnim putevima, a 40 km/h na ostalim putevima. (2) Brzina kretanja vozila utvruje se pomou ureaja za mjerenje brzine kretanja vozila s ureajem ili bez ureaja s grafikim ispisom brzine, datuma i vremena ili tahografskog zapisa ili neposrednim praenjem vozilom, uz videonadzor. (3) Fotografija i videozapis s podacima o utvrenoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o oitanju na radaru, slue kao dokaz o utvrenoj brzini kretanja vozila. (4) U zapisnik, koji se sainjava na licu mjesta, navodi se i izjava vozaa da li ima ili ne primjedbi na tekst zapisnika. lan 46.

(1)

Na putevima brzina kretanja ograniava se za sljedea vozila:

1) na 80 km/h - za autobuse i autobuse s lahkom prikolicom, kao i za teretna motorna vozila ija najvea dozvoljena masa nije vea od 7.500 kg; 2) na 80 km/h - za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavan) ili lahku prikolicu; 3) na 70 km/h - za autobuse kada se obavlja organiziran prijevoz djece, za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, za teretna motorna vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 7.500 kg i za teretna motorna vozila sa prikljunim vozilom; 4) na 50 km/h - za autobuse s prikljunim vozilom za prijevoz lica, trolejbuse, gradske autobuse, autobuse koji osim ugraenih sjedita imaju i odreena mjesta za stajanje; 5) na 30 km/h - za traktore;

6) na 25 km/h - za bicikl i lahki motocikl kada se kreu biciklistikom stazom, odnosno trakom. (2) Kad upravljaju motornim vozilima iz stava (1) ovog lana, vozai su duni pridravati se brzina propisanih u stavu (1) ovog lana i na putu na kojem je ovim Zakonom ili postavljenim saobraajnim znakom dozvoljena vea brzina. (3) Motorna vozila iz ta. 1), 3) i 4) i prikljuna vozila iz ta. 3) i 4) stava (1) ovog lana koja su registrirana u Bosni i Hercegovini, osim vojnih vozila, na lijevoj polovini zadnje strane na vidnom mjestu moraju imati oznaku u obliku kruga ute boje, oivienog crvenom bojom, u kome je crnom bojom ispisan broj koji oznaava najveu dozvoljenu brzinu kretanja tih vozila. lan 47. (1) Na osjetljivim mjestima u naselju, s intenzivnim saobraajem pjeaka, a posebno djece, moe se ograniiti brzina kretanja vozila postavljanjem posebnih objekata na putu. (2) Odobrenje za postavljanje posebnih objekata na putu daje nadleni organ koji upravlja putevima. (3) Blie odredbe o postavljanju posebnih objekata na putu, radi smanjenja brzine, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadlenim organom. 5. Skretanje lan 48. (1) Voza vozila koje skree udesno duan je obaviti skretanje kreui se krajnjom saobraajnom trakom koja se protee uz desnu ivicu kolovoza, osim ako saobraajnim znakom ili oznakom na kolovozu nije drugaije odreeno.

(2) Voza vozila koje skree ulijevo duan je obaviti skretanje kreui se krajnjom lijevom saobraajnom trakom koja se protee uz sredinju liniju i uz zamiljeni ili obiljeeni luk koji spaja dvije sredinje linije bonih kolovoza, odnosno saobraajnom trakom koja se protee uz lijevu ivicu puta s jednosmjernim saobraajem, osim ako saobraajnim znakom na putu nije drugaije odreeno. 6. Prvenstvo prolaza lan 49. (1) Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom voza je duan propustiti vozilo koje dolazi s njegove desne strane, osim ako saobraajnim znakom na putu nije drugaije odreeno. (2) Voza vozila koje na raskrsnici skree ulijevo duan je propustiti vozilo koje, dolazei iz suprotnog smjera, na raskrsnici zadrava pravac svog kretanja ili skree udesno, osim ako postavljenim saobraajnim znakom nije drugaije odreeno. (3) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog lana, vozilo koje se kree po inama ima prvenstvo prolaza na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom, bez obzira na to s koje mu strane ono nailazi, osim ako postavljenim saobraajnim znakom nije drugaije odreeno. (4) Voza koji ulazi vozilom na put koji je saobraajnim znakom oznaen kao put s prvenstvom prolaza, duan je propustiti sva vozila koja se kreu tim putem. (5) Voza je duan propustiti sva vozila koja se kreu putem na koji ulazi i kad taj put nije saobraajnim znakom oznaen kao put s prvenstvom prolaza ako vozilom ulazi sa zemljanog puta na put s kolovoznim zastorom, ili ako na put ulazi s povrine na kojoj se ne odvija saobraaj. (6) Voza koji pri skretanju vozila presijeca biciklistiku stazu ili traku, duan je propustiti bicikl i bicikl s motorom koji se kree biciklistikom stazom ili trakom.

7. Saobraaj na raskrsnici lan 50.

(1) Voza koji se pribliava raskrsnici mora voziti s poveanim oprezom, koji odgovara uvjetima saobraaja na raskrsnici. (2) Voza koji se pribliava raskrsnici duan je voziti takvom brzinom da se moe zaustaviti i propustiti vozila koja na raskrsnici imaju prvenstvo prolaza. (3) Voza je duan, pred raskrsnicom, vozilom zauzeti poloaj na dovoljnoj udaljenosti na onoj saobraajnoj traci kojom mora proi kroz raskrsnicu. lan 51. (1) Na raskrsnici i na drugom mjestu na kome je saobraaj reguliran ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova za uesnike u saobraaju, svjetlosni saobraajni znakovi imaju sljedea znaenja: 1) crveno svjetlo - zabrana prolaza;

2) uto svjetlo - zabrana prolaza osim za vozila koja se u trenutku kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od svjetlosnog znaka da se ne mogu sigurno zaustaviti a da ne prou taj znak, a za ostale uesnike - zabrana prolaza; 3) zeleno svjetlo - slobodan prolaz.

(2) uto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom slui za upozoravanje uesnika u saobraaju na skori prestanak zabrane prolaza i na pojavu zelenog svjetla. (3) uto trepue svjetlo obavezuje sve uesnike u saobraaju na kretanje s poveanim oprezom. (4) Zeleno trepue svjetlo slui za upozoravanje uesnika u saobraaju na skori prestanak slobodnog prolaza i na pojavu utog, odnosno crvenog svjetla. lan 52. (1) Ako je ureaju za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova za reguliranje saobraaja na raskrsnici dodat jedan ili vie dopunskih znakova u obliku zelene svijetlee strelice, voza moe vozilom proi svjetlosni znak i kretati se u pravcu oznaenom zelenom svijetleom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo pri emu ne smije ometati saobraaj vozila koja se kreu po putu na koji ulazi i mora propustiti pjeake koji prelaze preko kolovoza. (2) Ako zeleno svjetlo na ureaju za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova ima oblik strelice, voza se vozilom smije kretati samo u pravcu koji pokazuje ta strelica. lan 53. Voza koji je vozilom uao u raskrsnicu na kojoj je saobraaj reguliran ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova, moe napustiti

raskrsnicu ne ekajui da svjetlosnim saobraajnim znakom saobraaj bude otvoren u smjeru kojim namjerava produiti kretanje pod uvjetom da propusti sve uesnike u saobraaju koji se kreu u smjeru u kojem je saobraaj dozvoljen. lan 54. Voza kome je svjetlosnim saobraajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu, ne smije ui vozilom u raskrsnicu ako je gustina saobraaja takva da on vozilo oigledno mora zaustaviti u raskrsnici i na taj nain, pri promjeni svjetlosnog znaka, ometati ili onemoguiti saobraaj vozila koja dolaze s bonih kolovoza. 8. Mimoilaenje lan 55. (1) Pri mimoilaenju voza je duan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljno rastojanja izmeu vozila kojim upravlja i vozila s kojim se mimoilazi a, po potrebi, i da vozilo pomjeri ka desnoj ivici kolovoza. (2) Ako zbog neke prepreke na putu ili zbog drugih uesnika u saobraaju voza ne moe postupiti prema odredbi stava (1) ovog lana, duan je usporiti kretanje svog vozila i, po potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera. (3) Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreu ulijevo, vozai se mimoilaze sa svoje desne strane. (4) Ako je zbog nedovoljne irine puta ili zbog neke prepreke na putu mimoilaenje onemogueno, voza kojem je to lake izvesti, s obzirom na karakteristike puta i okolnosti u saobraaju, duan se prvi zaustaviti i, po potrebi, kretanjem unazad ili na drugi nain, pomjeriti svoje vozilo i zauzeti na putu poloaj koji omoguava mimoilaenje. lan 56. (1) Na dijelu puta s velikim uzdunim nagibom na kome je mimoilaenje vozila nemogue ili je veoma oteano, voza vozila koje se kree niz nagib duan je zaustaviti svoje vozilo na pogodnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide u susret uz nagib. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, voza vozila koje se kree uz nagib duan je zaustaviti vozilo ako ispred sebe ima pogodno mjesto za zaustavljanje koje omoguava sigurno mimoilaenje i ako bi, u sluaju da tako ne postupi, mimoilaenje zahtijevalo kretanje unazad jednog od vozila. (3) Na putu iz stava (1) ovog lana, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unazad, kretat e se unazad: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo; teretno motorno vozilo koje se susrelo s autobusom; lahko vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije - vozilo koje se kree niz nagib osim ako je, s

obzirom na uvjete i poloaj vozila na putu, lake da to uini voza vozila koje se kree uz nagib.

9. Preticanje i obilaenje lan 57. (1) Preticanje i obilaenje voza smije vriti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvoenje tih radnji. (2) Voza ne smije preticati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike puta i postojee okolnosti na putu i u saobraaju ili s obzirom na tehnika svojstva vozila kojim upravlja, ugroava druge uesnike u saobraaju. lan 58. (1) Preticanje i obilaenje vri se s lijeve strane.

(2) Preticanje se mora vriti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom poloaju i njegov voza daje takav znak da se sa sigurnou moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo. (3) Vozilo koje se kree po inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo moe se preticati s desne strane ako izmeu njega i desne ivice kolovoza postoji saobraajna traka. lan 59. (1) Ako se na sredini kolovoza nalazi pjeako ostrvo, ili obiljeen ili na drugi nain oznaen prostor za parkiranje vozila, ili neka druga povrina koja nije namijenjena za saobraaj vozila ili neki objekat ili ureaj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane. (2) Ako se povrine, objekti ili ureaji iz stava (1) ovog lana nalaze na sredini puta s jednosmjernim saobraajem a postavljenim saobraajnim znakom nije drugaije odreeno, oni se mogu obilaziti s obje strane. lan 60. (1) Voza kome je dat znak za preticanje s njegove lijeve strane duan je pomjeriti vozilo ka desnoj ivici kolovoza. (2) Voza ne smije poveavati brzinu kretanja vozila dok ga drugo vozilo pretie.

(3) Ako zbog nedovoljne irine kolovoza ili njegovog stanja preticanje nije mogue bez ugroavanja sigurnosti saobraaja, voza vozila koje se kree sporije nego vozila koja se kreu neposredno iza njega duan je pomjeriti svoje vozilo to vie udesno, a ako to nije dovoljno, im mu to bude mogue, zaustaviti svoje vozilo na pogodnom mjestu da bi propustio bra vozila. lan 61. Voza ne smije vozilom poeti preticanje ili obilaenje: 1) 2) kolone vozila; ako je voza koji se kree iza njega poeo preticanje;

3) ako je voza koji je ispred njega na istoj saobraajnoj traci dao znak da namjerava da pretekne ili obie vozilo koje je ispred njegovog vozila, ili da obie drugu prepreku na putu; 4) ako saobraajna traka kojom namjerava izvriti preticanje nije slobodna na dovoljnom rastojanju tako da bi, vodei rauna o razlici izmeu brzine kretanja svog vozila za vrijeme preticanja i brzine kretanja vozila drugih uesnika u saobraaju koje namjerava pretei, preticanjem ugrozio sigurnost saobraaja, ili omeo saobraaj iz suprotnog smjera; 5) ako po izvrenom preticanju ili obilaenju ne bi ponovo mogao zauzeti poloaj na saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja ili obilaenja, i to bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u saobraaju, osim kad za preticanje ili obilaenje koristi saobraajnu traku koja je zabranjena za saobraaj vozila iz suprotnog smjera; 6) saobraajnom trakom koja je namijenjena za prinudno zaustavljanje vozila;

7) neposredno ispred tunela i u tunelu koji po smjeru kretanja ima samo jednu traku. lan 62. (1) Voza koji pretie duan je drati vozilo na potrebnom rastojanju od vozila koje pretie, tako da ga ne ometa i ne ugroava u saobraaju. (2) Poslije izvrenog preticanja ili obilaenja voza je duan, im to bude mogue, bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u saobraaju, vozilom ponovo zauzeti poloaj na saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja, odnosno obilaenja. lan 63. Na kolovozu na kome se saobraaj odvija u dva smjera voza ne smije vozilom preticati drugo vozilo ispred vrha prijevoja puta ili u krivini kad je preglednost puta nedovoljna, osim ako na tim mjestima ne postoji vie saobraajnih traka

obiljeenih uzdunim oznakama na kolovozu i namijenjenih iskljuivo za kretanje vozila u smjeru kretanja njegovog vozila. lan 64. (1) Voza ne smije preticati drugo vozilo, osim bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla bez bone prikolice, neposredno ispred raskrsnice, ili na raskrsnici koja nije s krunim tokom saobraaja, ili neposredno ispred i na prijelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u nivou bez branika ili polubranika. (2) Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza smije preticati: vozilo koje skree ulijevo, a pretie se s desne strane (lan 58. stav (2)); vozilo koje skree udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraaj vozila iz suprotnog smjera; vozilo koje se kree na putu s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobraaj na raskrsnici reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima koje daje ovlateno lice. (3) Neposredno ispred i na prijelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika voza smije preticati drugo vozilo kad je saobraaj na tom prijelazu reguliran ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova.

lan 65. Voza ne smije preticati drugo vozilo koje se pribliava obiljeenom pjeakom prijelazu, ili koje prelazi pjeaki prijelaz, ili koje je stalo radi proputanja pjeaka na tom prijelazu. lan 66. (1) Na putu na kojem postoje najmanje dvije saobraajne trake namijenjene za saobraaj vozila u istom smjeru i na kojoj su kolone vozila, voza moe napustiti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno, ili radi parkiranja vozila. (2) Na putevima i pod uvjetom iz stava (1) ovog lana, bre kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se preticanjem. (3) Ne smatra se preticanjem ni prolaenje s desne strane vozila koje prema odredbi lana 39. stav (3) ovog Zakona za svoje kretanje ne koristi saobraajnu traku uz desnu ivicu kolovoza. 10. Zvuni i svjetlosni znaci upozorenja lan 67. (1) Voza je duan upotrijebiti zvuni znak upozorenja kad god je u pitanju sigurnost saobraaja a naroito:

1) na putu van naselja radi upozorenja drugog uesnika u saobraaju da ga eli pretei ili obii ako bi nedavanjem tog znaka postojala opasnost od saobraajne nesree; 2) ako se pored kolovoza nalaze djeca koja ne obraaju panju na kretanje vozila; 3) na putu van naselja, prije ulaska u nepreglednu krivinu ili prije dolaska na prijevoj na kojem je oteano mimoilaenje. (2) Voza je duan davanje zvunog znaka upozorenja svesti na neophodnu mjeru. lan 68. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanua voza, prema pravilu, umjesto zvunog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak voza moe upotrijebiti i u naselju prilikom preticanja drugog vozila. (2) Svjetlosni znak upozorenja voza moe upotrijebiti i danju ako takav nain upozorenja drugim uesnicima u saobraaju vie odgovara uvjetima na putu. (3) Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljenje puta, ili naizmjeninim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vodei rauna pri tome da se time ne zasljepljuju vozai koji dolaze iz suprotnog smjera.

11. Zaustavljanje i parkiranje lan 69. Voza ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kome bi ono ugroavalo sigurnost drugih uesnika u saobraaju ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobraaja ili kretanje pjeaka. lan 70. (1) Na javnom putu van naselja voza je duan uvijek, kada za to postoji mogunost, zaustaviti ili parkirati vozilo van kolovoza. (2) Voza koji je zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nesree ili drugog opravdanog razloga prinuen zaustaviti vozilo na kolovozu duan je obiljeiti sigurnosnim trokutom i preduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i to prije ga ukloniti s kolovoza.

(3) Ako je voza zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nesree ili drugog opravdanog razloga prinuen zaustaviti vozilo na inama, duan ga je sa ina odmah ukloniti a, ako je to nemogue, odmah preduzeti potrebne mjere da lica koja upravljaju vozilima koja se kreu po inama na vrijeme budu upozorena na opasnost. lan 71. (1) Voza koji zaustavlja ili parkira vozilo na javnom putu duan je zaustaviti, odnosno parkirati vozilo neposredno uz desnu ivicu kolovoza, a na javnom putu na kojem se saobraaj odvija samo u jednom smjeru vozilo moe zaustaviti, odnosno parkirati uz desnu ili lijevu ivicu kolovoza. (2) Ako se uz desnu ivicu kolovoza nalaze tramvajske ili druge ine, voza mora zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevu ivicu kolovoza. (3) Voza moe zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolovoza samo ako su ta mjesta obiljeena odgovarajuim saobraajnim znakom ili oznakom na kolovozu. lan 72. Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih uesnika u saobraaju ili ako se ugroava sigurnost saobraaja. lan 73. Voza ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo naroito: 1) na obiljeenom pjeakom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza, kao i na prijelazu biciklistike staze preko kolovoza; 2) na prijelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou;

3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama ili u blizini tih pruga ako se time spreava ili ometa saobraaj vozila koja se kreu po inama; 4) na raskrsnici i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblie ivice poprijenog kolovoza; 5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima, kao i na dijelovima puta ispod mostova i nadvonjaka i na udaljenosti manjoj od 15 m od tih objekata; 6) na dijelu puta u blizini vrha prijevoja i u krivini gdje je preglednost puta nedovoljna i gdje se obilaenje vozila ne bi moglo izvriti bez opasnosti; 7) na dijelu puta na kojem bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdune linije na kolovozu, ili do suprotne ivice kolovoza, ili do neke prepreke na putu, bila manja od 3 m;

8) na mjestu na kome bi vozilo zaklanjalo postavljeni saobraajni znak ili ureaj za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova; 9) na biciklistikoj stazi, odnosno traci;

10) na dijelu kolovoza koji je kao stajalite za vozila javnog saobraaja obiljeen saobraajnim znakom i oznakama na kolovozu; 11) 12) na svim ureenim zelenim povrinama, parkovima i sl.; na mjestu koje je oznaeno kao parking-prostor za invalidna lica;

13) na kolovozu s dvije saobraajne trake gdje se saobraaj odvija u oba smjera. lan 74. Osim u sluajevima iz lana 73. ovog Zakona, voza ne smije parkirati vozilo naroito na: 1) dijelu puta ispred prijelaza puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza; 2) udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obiljeeno stajalite za vozila javnog saobraaja; 3) prolazima i ulazima kola, ustanova, preduzea, stambenih zgrada i drugih objekata i iznad prikljuka na vodovodnu mreu i ulaza u kanalizacionu ili drugu mreu komunalnih organizacija; 4) mjestu na kome bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve parkiranom vozilu; 5) trotoaru, odnosno na pjeakoj stazi, ako to nije izriito regulirano saobraajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m irine na povrini za kretanje pjeaka s tim da ta povrina ne moe biti uz ivicu kolovoza. lan 75. (1) Ovlateno slubeno lice odredit e da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz l. 73. i 74. ovog Zakona, vozilo parkirano u pjeakoj zoni, kao i vozilo parkirano na mjestu rezerviranom za vozila invalida. (2) Ovlateno slubeno lice odredit e da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim sluajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugroava sigurnost saobraaja, ili ometa normalan tok saobraaja. lan 76.

(1) Premjetanje vozila iz lana ministarstvo unutranjih poslova.

75.

ovog

Zakona

obavlja

nadleno

(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, uz prethodnu saglasnost nadlenog ministarstva unutranjih poslova, premjetanje vozila obavljaju organizacija, pravno ili fiziko lice koje ovlasti nadleno ministarstvo unutranjih poslova. (3) Trokove premjetanja vozila u sluajevima iz lana 75. ovog Zakona snosi vlasnik. (4) Radi osiguranja plaanja trokova premjetanja vozila, od vlasnika vozila koji nije dravljanin Bosne i Hercegovine pravno ili fiziko lice koje je premjestilo vozilo moe zatraiti garanciju, a ako vlasnik nee ili ne moe poloiti garanciju, moe zadrati vozilo. (5) Visinu trokova premjetanja vozila utvruje nadleni organ jedinice lokalne samouprave i uprave. lan 77. (1) Voza je duan motorno vozilo, traktor ili prikljuno vozilo, osim motocikla bez bone prikolice, koje je zaustavljeno na kolovozu, obiljeiti posebnim znakom kojim se oznaava zaustavljeno vozilo na kolovozu, i to: 1) kad je bio prinuen da zaustavi vozilo na mjestu ili dijelu puta iz lana 73. ovog Zakona; 2) kad je vozilo zaustavljeno na kolovozu na takvom mjestu da vozai vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili ga teko mogu pravovremeno uoiti; 3) nou i u sluaju smanjene vidljivosti na autoputu i putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila, kao i na dijelu puta koji nije dovoljno pregledan. (2) Znak iz stava (1) ovog lana postavlja se na kolovoz iza zaustavljenog vozila, u vertikalnom poloaju i na dovoljnoj udaljenosti koja na putu van naselja ne smije biti manja od 50 m, tako da vozai motornih vozila koji nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravovremeno zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obii zaustavljeno vozilo. (3) Na isti nain taj znak postavlja se i kad je na putu zaustavljena kolona motornih vozila s tim to se umjesto jednog znaka na kolovoz postavljaju dva znaka, jedan pored drugog. (4) Ako je u motornom vozilu ugraen ureaj za istovremeno ukljuivanje svih pokazivaa pravca, u sluaju iz stava (1) ovog lana taj ureaj mora biti ukljuen. lan 78.

Prije nego to parkira i napusti vozilo, voza je duan preduzeti sve mjere kojima se spreava da vozilo samo krene s mjesta i da se osigura od neovlatene upotrebe. lan 79. (1) Za nepravilno parkirano ili zaustavljeno vozilo na trotoarima ili bilo kojim drugim mjestima iz l. 69. do 78. ovog Zakona, u kojem nije prisutan voza, ovlatena slubena lica ostavit e pisano obavjetenje da voza koji je parkirao ili zaustavio vozilo u roku od osam dana kod nadlenog organa na ime novane kazne uplati zakonom propisani iznos. (2) Vlasnik ili korisnik vozila duan je ovlatenom slubenom licu nadlene slube dati podatke o vozau koji je upravljao vozilom u vrijeme izvrenja prekraja iz stava (1) ovog lana, kao i u sluaju drugih prekraja propisanih ovim Zakonom u kojima je uestvovalo njegovo vozilo. 12. Presijecanje kolone pjeaka lan 80. Voza ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu kolonu pjeaka koja se kree po kolovozu. 13. Vua vozila lan 81. (1) U saobraaju na javnom putu vozilu na motorni pogon mogu se pridodati najvie dva prikljuna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno prikljuno vozilo za prijevoz lica, a na autoputu i putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila samo jedno prikljuno vozilo. (2) Vozilom na motorni pogon smije se vui samo prikljuno vozilo koje znaajno ne umanjuje njegovu stabilnost. (3) Zabranjena je vua neispravnih vozila na autoputu i putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog lana, vua drugog motornog vozila autoputem dozvoljena je ako je razlog za vuu nastao za vrijeme kretanja motornog vozila autoputem, ali samo krajnjom desnom saobraajnom trakom do prvog prikljunog puta kojim se vueno vozilo moe iskljuiti iz saobraaja na autoputu. lan 82. (1) Vozilom na motorni pogon smije se vui drugo vozilo na motorni pogon samo ako se ono zbog neispravnosti ili nedostataka pojedinih dijelova ne moe samo kretati i ako se pritom znaajno ne umanjuje stabilnost vunog vozila.

(2) Vozilom na motorni pogon ne smije se vui motocikl bez bone prikolice ili drugo vozilo na dva toka.

lan 83. Vozilo na motorni pogon smije se vui nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj zadnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za oznaavanje vozila, ili ako ga vue motorno vozilo koje ima i pri vui koristi uto rotaciono svjetlo. lan 84. (1) Za vrijeme vue vozila iz lana 82. stav (1), oba vozila moraju imati znak kojim se oznaava zaustavljeno vozilo na kolovozu (sigurnosni trokut). (2) Na motornom vozilu koje vue drugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vuenom vozilu sa zadnje strane. lan 85. (1) Vozilo na motorni pogon na putu dozvoljeno je vui pomou ueta, krute veze (rude), automatskih vunih kuka s viestepenovanom regulacijom i oslanjanjem ili vjeanjem vozila na vuno vozilo. (2) Pomou ueta ne smije se vui vozilo na motorni pogon na kojem su neispravni ureaji za upravljanje ili ureaji za zaustavljanje, niti teretno motorno vozilo i autobus. (3) Krutom vezom ne smije se vui vozilo na motorni pogon koje nema ispravan ureaj za upravljanje, niti vozilo na motorni pogon tee od vunog vozila ako mu je neispravna pomona konica. lan 86. Ako se vozilo na motorni pogon vue pomou ueta, automatskih vunih kuka s viestepenovanom regulacijom ili krute veze, voza koji upravlja vuenim vozilom mora imati odgovarajuu dozvolu za upravljanje vozilom one kategorije kojoj pripada vozilo koje se vue. lan 87. Vua natovarenog teretnog vozila s prikljunim vozilom ili bez prikljunog vozila, odnosno traktora s prikljunim vozilom, dozvoljena je samo do prvog mjesta pogodnog za pretovar tereta a, izuzetno, i do prvog mjesta na kojem se moe otkloniti kvar na vozilu.

lan 88. (1) Odstojanje izmeu vunog i vuenog vozila na motorni pogon, ako se vue uetom, mora iznositi tri do pet metara, a ako se vue pomou kuke ili krute veze (rude), moe iznositi i manje od tri metra. (2) Kuka i kruta veza (ruda) iz stava (1) ovog lana moraju biti certificirane prema procedurama definiranim posebnim propisom iz stava (3) lana 6. ovog Zakona a voza mora imati dokaz o izvrenom certificiranju. lan 89. (1) Vozilo na motorni pogon koje na putu vue drugo neispravno vozilo na motorni pogon ne smije se kretati brzinom veom od 40 km/h. (2) Vuenim vozilom zabranjeno je prevoziti lica.

(3) Vozila koja prevoze opasne materije ne smiju se vui, niti koristiti za vuu drugih vozila. (4) Izuzetno od odredbi iz stava (3) ovog lana, u sluaju neispravnosti vozila koje je natovareno opasnim materijama, takvo vozilo moe se prevui samo do najblieg mjesta pogodnog za pretovar ili popravku a takvo vozilo vue se krutom vezom (rudom) i brzina kretanja ne smije biti vea od 40 km/h.

14. Upotreba svjetala u saobraaju lan 90. (1) Za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju biti upaljena kratka svjetla. (2) U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanua (nou), kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobraaju na putu, osim svjetla iz stava (1) ovog lana, moraju biti upaljena svjetla za osvjetljavanje puta, i to na: 1) vozilu na motorni pogon - osim na biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bone prikolice - najmanje dva bijela ili uta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na zadnjoj strani; 2) biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bone prikolice najmanje jedno bijelo ili uto svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani; 3) biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani;

4) zaprenom vozilu - najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izraena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa zadnje strane vozila crveno svjetlo. (3) Ako se na zaprenom vozilu jedno svjetlo nalazi na prednjoj strani, a drugo na zadnjoj strani, ta svjetla moraju biti postavljena na uzdunoj osi vozila ili na njegovoj lijevoj strani, a ako se na zaprenom vozilu nalazi samo jedna svjetiljka, ona mora biti postavljena na lijevoj strani vozila. (4) U uvjetima iz stava (2) ovog lana, zapreno vozilo mora imati i dva katadioptera crvene boje, simetrino postavljena na zadnjoj strani vozila, a bicikl - jedan katadiopter crvene boje na zadnjoj strani i po jedan katadiopter ute ili narandaste boje na svakoj strani pedale. (5) Kad vozilo na motorni pogon vue jedno ili dva prikljuna vozila, na zadnjoj strani posljednjeg prikljunog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako irina prikljunog vozila iznosi vie od 1,60 m, na prednjoj strani prvog prikljunog vozila moraju biti ukljuena dva bijela svjetla. (6) Na motociklu za vrijeme vonje na putu moraju biti upaljena kratka svjetla. lan 91. (1) Izuzetno od odredbi lana 90. ovog Zakona, ne mora imati upaljena svjetla: 1) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na osvijetljenom dijelu puta, tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti; 2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno odreenim mjestima na kolovozu ili van njega ili na ulicama sa slabijim saobraajem; 3) bicikl, lahki motocikl i motocikl bez bone prikolice koji nema akumulator kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uz samu ivicu kolovoza. (2) Vozilo na motorni pogon ija duina nije vea od osam metara, a irina od dva metra, i kojem nije pridodato prikljuno vozilo, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju, umjesto svjetala iz lana 90. stav (1) taka 1) moe imati upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo svjetlo i sa zadnje strane kao crveno svjetlo i koje je postavljeno na strani suprotnoj od ivice kolovoza uz koju je vozilo zaustavljeno ili parkirano. lan 92. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanua, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, moraju nositi upaljena svjetla kad se kreu po kolovozu van naselja:

1) grupa pjeaka koja se kree u organiziranoj koloni ili povorci - najmanje jedno bijelo ili uto svjetlo na elu kolone, odnosno povorke, i najmanje jedno crveno svjetlo na njenom zaelju; 2) vodii tegleih, tovarnih i jahaih ivotinja i gonii stoke - najmanje jedno bijelo ili uto svjetlo naprijed i najmanje jedno crveno svjetlo pozadi. (2) Umjesto svjetala iz stava (1) ovog lana mogu se upotrebljavati reflektujue materije. lan 93. (1) Za osvjetljavanje puta voza vozila na motorni pogon, u pravilu, upotrebljava duga svjetla. (2) Voza vozila na motorni pogon duan je upotrebljavati za osvjetljavanje puta kratka svjetla umjesto dugih svjetala: 1) prije mimoilaenja s drugim vozilom na udaljenosti s koje ocijeni da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozaa vozila koje mu dolazi u susret, a pri mimoilaenju s drugim vozilom - kad voza tog vozila upali kratka svjetla ili kad naizmjeninim paljenjem i gaenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m; 2) za vrijeme kretanja za drugim vozilom na odstojanju od najmanje 100 m da dugim svjetlima svog vozila ne zasljepljuje vozaa vozila ispred sebe; 3) za vrijeme dok vozilom prolazi pored organizirane kolone ili povorke pjeaka; 4) kada se kree putem koji se prua neposredno pored plovnog puta ili pored eljeznike ili tramvajske pruge - u susretu s plovilom, odnosno s vozilom koje se kree po inama a koje nailazi iz suprotnog smjera. (3) Nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, voza vozila na motorni pogon za vrijeme vonje mora imati na vozilu upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje puta. lan 94. (1) Svjetla za oznaavanje vozila na motorni pogon upotrebljavaju se u uvjetima iz lana 90. stav (1) ovog Zakona kada je vozilo zaustavljeno ili parkirano na putu. (2) Svjetla za oznaavanje vozila na motorni pogon moraju biti upaljena za vrijeme dok su upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje puta ili posebna svjetla za maglu. lan 95.

(1) Po magli voza vozila na motorni pogon na vozilu treba imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta ili svjetla za maglu ili oba svjetla istovremeno. (2) Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo za vrijeme magle ili u sluaju smanjene vidljivosti i ne mogu se istovremeno koristiti s dugim svjetlima. (3) Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila moraju biti bijele ili ute boje, a na zadnjoj strani crvene boje. 15. Odstojanje izmeu vozila lan 96. Voza je duan drati potrebno odstojanje kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava sigurnost saobraaja.

lan 97. (1) Kad se na javnom putu van naselja, koji ima samo jednu saobraajnu traku namijenjenu za saobraaj vozila u jednom smjeru, kreu jedno za drugim vozila na motorni pogon ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg ili ija je duina vea od sedam metara, vozai su duni izmeu svakog od tih vozila drati odstojanje od najmanje 100 m. (2) Odredba stava (1) ovog lana ne odnosi se na dio puta na kojem je preticanje zabranjeno. (3) Ako se na putu kreu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje izmeu tih vozila ne smije biti manje od 200 metara. 16. Saobraaj tramvaja i drugih vozila na inama lan 98. Odredbe l. od 25. do 97. ovog Zakona primjenjuju se i na saobraaj tramvaja i drugih vozila koja se na putu kreu po inama, osim ako to ne iskljuuju konstrukcione karakteristike tih vozila ili nain njihovog kretanja.

17. Saobraaj bicikala, bicikala s motorom, lahkih motocikala i motocikala lan 99. (1) Biciklom na kategoriranom putu smije upravljati lice koje je navrilo 12 godina, a biciklom s motorom lice koje je navrilo 14 godina.

(2) Voza bicikla i voza bicikla s motorom ukoliko je pokretan snagom vozaa duni su se kretati to blie desnoj ivici kolovoza, a ako postoji biciklistika staza, po biciklistikoj stazi, odnosno traci. (3) Ako se dva ili vie vozaa bicikala ili bicikla s motorom kreu u grupi, duni su se kretati jedan za drugim. (4) Ako na putu postoji posebno ureena biciklistika staza, voza bicikla s motorom ukoliko je pokretan snagom vozaa i voza bicikla moraju se kretati desnom biciklistikom stazom u odnosu na smjer kretanja saobraaja. (5) Na biciklistikim stazama ureenim i obiljeenim za saobraaj bicikla i bicikla s motorom u oba smjera, vozila se moraju kretati desnom stranom u smjeru kretanja vozila. (6) Voza bicikla i voza bicikla s motorom smiju se kretati samo po onim saobraajnim povrinama po kojima je kretanje takvim vozilima dozvoljeno. lan 100. Voza bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla treba upravljati vozilom na nain kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi uesnici u saobraaju, a naroito ne smije skidati ruke s upravljaa, pridravati se za drugo vozilo, prevoziti, vui ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom, ili ugroavati druge uesnike u saobraaju. lan 101. Voza bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla moe prevoziti druga lica samo ako na vozilu postoje posebna sjedita i oslonci za noge, a voza motocikla moe to initi i u bonoj prikolici. lan 102. Voza bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla ili motocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju koristiti zatitnu kacigu za vrijeme vonje.

18. Saobraaj zaprenih vozila i kretanje stoke lan 103. (1) Voza zaprenog vozila treba upravljati vozilom sve vrijeme dok se vozilo kree putem i duan je vozilo drati to blie desnoj ivici kolovoza. (2) Zapreno vozilo ne smije se ostavljati bez nadzora na putu ili uz put.

(3) Lica koja se voze zaprenim vozilom za vrijeme kretanja vozila ne smiju stajati na vozilu, sjediti na stranicama vozila, sjediti na platou vozila sa strane, niti se nalaziti na rudi vozila dok je vozilo u pokretu.

lan 104. (1) Stoku koja se kree javnim putem goni stoke mora drati to je mogue blie desnoj ivici puta. (2) Stoka se ne smije ostavljati na putu ili uz put bez nadzora gonia stoke.

19. Kretanje pjeaka lan 105. (1) Pjeak se ne smije, po pravilu, kretati i zadravati na kolovozu.

(2) Ako se pjeak kree po kolovozu, on se mora kretati to blie ivici kolovoza, i to veoma paljivo i na nain kojim ne ometa ili ne spreava saobraaj vozila. lan 106. (1) Na putu koji ima trotoar ili drugu povrinu odreenu za kretanje pjeaka, odnosno povrinu pored kolovoza pogodnu za kretanje pjeaka, pjeak je duan kretati se tim povrinama. (2) Na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga povrina odreena za kretanje pjeaka, odnosno pogodna za kretanje pjeaka, a koju pjeaci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pjeaci se mogu kretati kolovozom. (3) Na kolovozu puta zabranjeno je igranje, vonja djeijim biciklom, romobilom, koturaljkama i slino, kao i sankanje, skijanje i drugo, osim ako je to posebno dozvoljeno. lan 107. (1) Kad se pjeaci kreu kolovozom na javnom putu van naselja, duni su kretati se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da se kreu jedan iza drugog. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, pjeak se moe kretati uz desnu ivicu kolovoza samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledna krivina, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.). (3) Pjeak koji gura runa kolica, bicikl, lahki motocikl ili motocikl, lica koja se kreu pomou pokretnih stolica za nemona lica, kao i organizirana kolona pjeaka, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja. lan 108. (1) Pjeak je duan prelaziti preko kolovoza i biciklistike staze paljivo i najkraim putem poto se prije stupanja na kolovoz uvjeri da to moe uiniti na siguran nain.

(2) Na putu koji ima obiljeene pjeake prijelaze ili posebno izgraene prijelaze, odnosno prolaze za pjeake, pri prelaenju puta pjeak je duan kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni vie od 100 m. lan 109. (1) Na obiljeenom pjeakom prijelazu, na kome je saobraaj pjeaka reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima za pjeake, pjeak je duan postupati prema tim znakovima. (2) Na obiljeenom pjeakom prijelazu na kome saobraaj pjeaka nije reguliran posebnim svjetlosnim saobraajnim znakovima za pjeake, ali je saobraaj vozila reguliran svjetlosnim saobraajim znakovima za vozila ili znakovima koje daju ovlatena lica, pjeaci mogu prelaziti kolovoz samo dok im je datim znakom dozvoljen prijelaz kolovoza. (3) Na obiljeenom pjeakom prijelazu na kome saobraaj nije reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima, ni znakovima koje daje ovlateno lice, prije stupanja na pjeaki prijelaz pjeak je duan obratiti panju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliavaju. lan 110. Pjeak koji namjerava prijei kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obiljeen pjeaki prijelaz ne smije stupiti na kolovoz ako time ometa saobraaj vozila. 20. Obaveze vozaa prema pjeacima lan 111. (1) Ako je saobraaj na obiljeenom pjeakom prijelazu reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima ovlatenog lica, voza je duan zaustaviti vozilo ispred pjeakog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prijelazu datim znakom dozvoljen prolaz, voza ne smije ometati prolaz pjeaka koji su ve stupili na pjeaki prijelaz. (2) Ako se obiljeeni pjeaki prijelaz iz stava (1) ovog lana nalazi na ulazu na boni put, voza koji skree na taj put duan je skretanje vriti smanjenom brzinom i propustiti pjeake koji su ve stupili ili stupaju na pjeaki prijelaz i, po potrebi, zaustaviti vozilo kojim upravlja da bi propustio pjeake. (3) Ako na obiljeenom pjeakom prijelazu saobraaj nije reguliran ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova ni znakovima ovlatenog lica, voza je duan zaustaviti vozilo pred takvim pjeakim prijelazom, kako bi propustio pjeake koji prelaze ili stupaju na pjeaki prijelaz, ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da preu preko pjeakog prijelaza. lan 112.

(1) Voza koji skree na boni put na ijem ulazu ne postoji obiljeen pjeaki prijelaz duan je skretanje izvriti smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pjeake koji su ve stupili na kolovoz. (2) Voza koji se kree po mokrom kolovozu u naseljenom mjestu duan je prilagoditi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pjeaka koji se kreu ivicom kolovoza ili trotoara.

21. Saobraaj na prijelazu puta preko eljeznike pruge lan 113. Voza koji se vozilom pribliava prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou duan je kretanje vozila podesiti tako da ga moe zaustaviti pred ureajem za zatvaranje saobraaja na prijelazu, ili pred ureajem za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vozila koja se kreu po inama, odnosno da moe zaustaviti vozilo prije nego to stupi na eljezniku prugu. lan 114. Uesnici u saobraaju duni su zaustaviti se pred prijelazom puta preko eljeznike pruge u istom nivou ako je ureaj za zatvaranje saobraaja sputen, ili ako se taj ureaj ve poeo sputati, ili ako se daju svjetlosni ili zvuni znakovi koji upozoravaju da e se taj ureaj poeti sputati, odnosno da se prijelazu puta preko eljeznike pruge pribliava vozilo koje se kree inama. lan 115. (1) Pred prijelazom puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobraajni znakovi, uesnici u saobraaju duni su se zaustaviti kad se pojavi crveno trepue svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo. (2) Uesnici u saobraaju koji prelaze preko eljeznike pruge u istom nivou duni su to initi s pojaanim oprezom i kad svjetla na prijelazu nisu upaljena. (3) Na prijelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kome nema ureaja za zatvaranje saobraaja, niti ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje voza, uesnici u saobraaju mogu prei preko eljeznike pruge tek poto se prethodno uvjere da prugom ne nailazi voz ili neko drugo vozilo koje se kree po inama. 22. Saobraaj na autoputu, putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila i brzom putu lan 116. (1) Autoputem se ne smiju kretati pjeaci, stoka ni vozila koja se, prema odredbama ovog Zakona, ne smatraju motornim vozilima.

(2) Autoputem se ne smiju kretati ni motorna vozila koja se prema svojim konstrukcionim karakteristikama ne mogu kretati brzinom veom od 40 km/h. (3) Odredba stava (2) ovog lana ne odnosi se na vojna vozila i na vozila organa unutranjih poslova, te vozila za odravanje puta kada daju posebne svjetlosne znakove. lan 117. (1) Na autoputu voza ne smije zaustavljati motorno vozilo osim na povrinama van kolovoza koje su za to posebno ureene i obiljeene. (2) Voza koji je zbog neispravnosti vozila ili zbog drugih razloga prinuen zaustaviti vozilo na kolovozu autoputa, duan je zaustaviti ga na posebnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila, ako ona na tom mjestu postoji, i preduzeti potrebne mjere da se vozilo to prije ukloni s kolovoza. (3) Na autoputu voza ne smije vriti polukruno okretanje, niti se kretati vozilom unazad. lan 118. Na autoput se ne smije ukljuiti motorno vozilo koje vue drugo motorno vozilo koje se zbog neispravnosti ne moe kretati. lan 119. (1) Autoputem se motorna vozila moraju kretati krajnjom desnom saobraajno trakom koja nije zauzeta vozilima u koloni. (2) Odredba lana 39. stav (3) ovog Zakona ne primjenjuje se na vozila koja se kreu dijelom autoputa koji prolazi kroz naselje. lan 120. Na autoputu sa tri ili vie saobraajnih traka, namijenjenih za saobraaj vozila u jednom smjeru, vozai teretnih motornih vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg i skupova vozila ija je duina vea od sedam metara, smiju koristiti samo dvije saobraajne trake koje se nalaze uz desnu ivicu kolovoza. lan 121. (1) je: Voza koji se motornim vozilom ukljuuje u saobraaj na autoputu duan

1) koristiti posebnu traku za ubrzavanje, kad takva traka postoji u produenju prikljunog puta, i da se u saobraaj na autoputu ukljui dajui odgovarajui znak, na nain kojim ne ugroava saobraaj vozila koja se kreu autoputem; 2) propustiti vozila koja se kreu autoputem ako na mjestu na kome se ukljuuje u saobraaj na autoputu ne postoji posebna traka za ubrzavanje.

(2) Voza koji se vozilom iskljuuje iz saobraaja na autoputu duan je pravovremeno zauzeti poloaj vozilom na krajnjoj desnoj saobraajnoj traci i to prije prei na posebnu traku za usporavanje, ako takva traka postoji na ulazu u prikljuni put. lan 122. Odredbe l. od 116. do 121. ovog Zakona primjenjuju se i na saobraaj na putu rezerviranom za saobraaj motornih vozila i brzom putu. 23. Saobraaj u tunelu lan 123. Voza koji se vozilom kree kroz tunel ne smije zaustavljati vozilo, polukruno okretati vozilo ili se kretati unazad u tunelu.

lan 124. Na vozilima na motorni pogon za vrijeme kretanja kroz tunel moraju biti upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta. 24. Vozila pod pratnjom lan 125. (1) Vozilima pod pratnjom, u skladu s ovim Zakonom, podrazumijevaju se vozila kojima je dodijeljena pratnja policije ili vojne policije, s posebnim motornim vozilima opremljenim ureajima za davanje posebnih zvunih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju. (2) Voza koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i voza kojeg sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom duni su ustupiti prvenstvo prolaza, omoguiti nesmetan prolaz, a, po potrebi, zaustaviti vozilo, umjesto dugih svjetala nou upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje puta, strogo se pridravati naredbi koje im daju lica iz pratnje i kretanje nastaviti tek poto prou sva vozila pod pratnjom. (3) Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (lan 49.), osim u odnosu na vozila koja se kreu raskrsnicom na kojoj je saobraaj reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima ovlatenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ogranienju brzine (l. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaenja kolone vozila (lan 61. stav (1) taka 1.) i zabrani presijecanja kolone pjeaka (lan 80.), pod uvjetom da ne ugroavaju sigurnost drugih uesnika u saobraaju.

(4) Da bi omoguili nesmetan prolaz vozilima iz stava (1) ovog lana, pjeaci su se duni skloniti s kolovoza dok ta vozila prou. 25. Vozila s pravom prvenstva prolaza lan 126. (1) Na vozila slube hitne pomoi, vatrogasna vozila i vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Dravne granine slube BiH, kad posebnim ureajima daju svjetlosne i zvune znakove, ne primjenjuju se odredbe o ogranienju brzine (l. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaenja kolone vozila (lan 61. stav (1) taka 1.) i zabrani presijecanja kolone pjeaka (lan 80.). Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (lan 49.) osim u odnosu na vozila pod pratnjom (lan 125.) i vozila koja se kreu raskrsnicom na kojoj je saobraaj reguliran svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima ovlatenog lica, pod uvjetom da ne ugroavaju sigurnost drugih uesnika u saobraaju. (2) Kako bi omoguili prolaz vozilima iz stava (1) ovog lana, pjeaci su se duni skloniti s kolovoza, a ostala vozila propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila prou. (3) Kad vozilo policije ili vojno vozilo upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreu iza njega, vozai su duni obratiti panju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila prou. (4) U pogledu meusobnog prava prvenstva prolaza, za vozila iz stava (1) ovog lana vae odredbe o prvenstvu prolaza. (5) Ureaji za davanje posebnih svjetlosnih i zvunih znakova smiju se ugraivati i upotrebljavati samo na vozilima ija je pratnja policija ili vojna lica (lan 125. stav (1)) i na vozilima s pravom prvenstva prolaza iz st. (1) i (3) ovog lana. 26. Teret na vozilu lan 127. (1) Vozilo u saobraaju na putu ne smije se opteretiti preko svoje nosivosti koja je upisana u knjiicu vozila, ili preko dozvoljenog osovinskog optereenja, ili preko najvee dozvoljene mase, ili preko mogunosti koje dozvoljavaju karakteristike puta i tehniko-konstrukcione mogunosti vozila. (2) Teret na vozilu treba biti tako rasporeen i, prema potrebi, privren i pokriven da: 1) ne ugroava sigurnost uesnika u saobraaju i ne nanosi tetu putu i objektima na putu;

2) ne umanjuje u veoj mjeri stabilnost vozila i ne oteava upravljanje vozilom; 3) 4) ne umanjuje vozau preglednost puta; ne stvara suvinu buku i ne rasipa se po putu;

5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ureaje na vozilu, registarske tablice i druge propisane oznake na vozilu. lan 128. (1) Teret na vozilu ne smije prei najudaljeniju taku na prednjoj strani vozila vie od jednog metra. (2) Teret koji se prevozi na vozilu i prikljunom vozilu moe prei najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila najvie za jednu estinu svoje duine koja je kao kontinuiran teret oslonjena na tovarni prostor. (3) Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vunog vozila i jednoosovinske prikolice, pod duinom vozila podrazumijeva se ukupna duina vunog vozila i jednoosovinske prikolice. (4) Ako teret na vozilu prelazi za vie od jednog metra najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila, najisturenija taka tereta mora biti oznaena crvenom tkaninom. (5) Najisturenija taka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili prikljunim vozilom u sluaju iz stava (4) ovog lana mora biti oznaena tablom. Ta tabla je kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjenino kosim trakama reflektujue narandaste i bijele boje i postavljena uspravno na uzdunu osu vozila. lan 129. Nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, najisturenija taka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti oznaena: 1) u sluaju iz lana 128. stav (4) ovog Zakona - svjetlom i reflektujuom materijom crvene boje; 2) kad teret na vozilu na motorni pogon ili na prikljunom vozilu bono prelazi za vie od 20 cm vanjsku ivicu prednjeg ili zadnjeg svjetla za oznaavanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa zadnje strane - crveno svjetlo. IV. SAOBRAAJNI ZNAKOVI 1. Ope odredbe lan 130.

(1) Javni putevi moraju se obiljeiti propisanim saobraajnim znakovima, kojima se uesnici u saobraaju upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odreenom javnom putu ili dijelu tog puta, stavljaju do znanja ogranienja, zabrane i obaveze kojih se uesnici u saobraaju moraju pridravati i daju potrebna obavjetenja za sigurno i nesmetano odvijanje saobraaja. (2) Saobraajnim znakovima moraju se obiljeiti i opasnosti privremenog karaktera, naroito one koje nastanu usljed iznenadnog oteenja ili onesposobljavanja puta, kao i privremena ogranienja i privremene zabrane u saobraaju i ti znakovi moraju se ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. (3) Saobraajni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izriitih naredbi i znakovi obavjetenja s dopunskom tablom koja je sastavni dio saobraajnog znaka i koja blie odreuje znaenje saobraajnog znaka ili bez nje, svjetlosni saobraajni znakovi, oznake na kolovozu, trotoaru i sl. te svjetlosne i druge oznake na putu. (4) Uesnici u saobraaju duni su pridravati se ogranienja, zabrana i obaveza izraenih pomou postavljenih saobraajnih znakova. lan 131. (1) Saobraajne znakove i opremu na putu postavljaju i odravaju institucije koje upravljaju putevima na osnovu rjeenja nadlenog organa. (2) Saobraajni znakovi postavljaju se i odravaju tako da ih uesnici u saobraaju i danju i nou na vrijeme i lahko mogu uoiti i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim znaenjem. (3) Saobraajni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo znaenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima za saobraaj na putu ili zahtjevima sigurnosti u saobraaju. lan 132. (1) Na saobraajni znak i na stub na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo ta to nije u vezi sa znaenjem saobraajnog znaka. (2) Zabranjeno je neovlateno uklanjanje i oteivanje saobraajnih znakova i opreme puta ili izmjena znaenja saobraajnih znakova.

lan 133. Na putu se ne smiju postavljati table, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi slini predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih saobraajnih znakova, ili ko