Zakon o Odgoju i Obrazovanju

HRVATSKI SABOR 2789

Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAENJU ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

Proglaavam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine. Klasa: 011-01/08-01/105 Urbroj: 71-05-03/1-08-2 Zagreb, 18. srpnja 2008.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi, v. r.

ZAKON

O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

I. OPE ODREDBE

Predmet Zakona

lanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureuje djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama. (2) Javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja iz stavka 1. ovog lanka su: osnovne kole, srednje kole, ueniki domovi i druge javne ustanove. (3) Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj koli obuhvaa ope obrazovanje te druge oblike obrazovanja djece i mladih. (4) Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim kolama i uenikim domovima obuhvaa ope obrazovanje i razliite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojima se ureuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih kola. (5) Djelatnost obrazovanja odraslih osoba ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnog zakona. (6) Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (7) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u mukom rodu su neutralni i odnose se na muke i na enske osobe. Odgojno-obrazovna djelatnost lanak 2. (1) Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja obavljaju osnovne kole i druge javne ustanove, pod uvjetima iz ovog Zakona.

Page 1 of 3587 25.7.2008. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli

15.2.2010http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_87_2789.html

(2) Djelatnost srednjeg odgoja i obrazovanja obavljaju srednje kole i ueniki domovi i druge javne ustanove pod uvjetima iz ovog Zakona. (3) Druga javna ustanova, ustrojbena jedinica ministarstva nadlenog za pravosue te ustrojbena jedinica ministarstva nadlenog za unutarnje poslove moe zapoeti obavljati djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja nakon pribavljenog rjeenja ministarstva nadlenog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) o poetku izvoenja programa obrazovanja, uz prethodnu suglasnost ministra u nadlenosti kojega je obavljanje djelatnosti te ustanove, odnosno ustrojbene jedinice. lanak 3. (1) Djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja obavlja se kao javna sluba. (2) Na osnovi javnih ovlasti osnovna i srednja kola i ueniki dom (u daljnjem tekstu: kolska ustanova) obavljaju sljedee poslove: upisi u kolu i ispisi iz kole s voenjem odgovarajue evidencije i dokumentacije, organizacija i izvoenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s uenicima te voenje odgovarajue evidencije, vrednovanje i ocjenjivanje uenika te voenje evidencije o tome kao i o uenikim postignuima, poduzimanje pedagokih mjera i voenje evidencije o njima, organizacija predmetnih i razrednih ispita i voenje evidencije o njima, izdavanje javnih isprava i drugih potvrda, upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu zajedniki elektroniki upisnik ustanova. (3) Ako kolska ustanova u svezi s poslovima iz stavka 2. ovog lanka ili drugim poslovima koje na temelju zakona obavlja na osnovi javnih ovlasti odluuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu uenika, roditelja ili skrbnika uenika (u daljnjem tekstu: roditelj) ili druge fizike ili pravne osobe, duna je postupati prema odredbama Zakona o opem upravnom postupku, postupovnim odredbama ovog Zakona i zakona kojima se ureuje djelatnost koju obavlja. Ciljevi i naela odgoja i obrazovanja lanak 4. (1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u kolskim ustanovama su: 1. osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unapreivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, 2. razvijati uenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, ouvanju povijesno-kulturne batine i nacionalnog identiteta, 3. odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturalnom svijetu, za potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju drutva, 4. osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strunih kompetencija, osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivom drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignua, 5. osposobiti uenike za cjeloivotno uenje. (2) Naela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su: 1. osnovno kolovanje je obvezno za sve uenike u Republici Hrvatskoj, 2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli temelji se na jednakosti obrazovnih ansi za sve uenike prema njihovim sposobnostima, 3. odgoj i obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavravanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti uitelja, nastavnika, strunih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika, 4. rad u kolskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i kolskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u koli, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagokog standarda, 5. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagokog i metodikog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i dravnim pedagokim standardima, 6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,



7. obrazovanje u kolskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu poveanja ovlatenja i odgovornosti na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini, 8. odgojno-obrazovna djelatnost u kolskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih imbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Dravni pedagoki standardi lanak 5. (1) Dravnim pedagokim standardima utvruju se materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta pouavanja i uenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. (2) Dravne pedagoke standarde na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor. Nastava na hrvatskom jeziku lanak 6. Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, kolske ustanove izvode na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine lanak 7. Osnovno i srednje obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te odredbama ovog Zakona i drugih propisa. Nastava na stranom jeziku lanak 8. (1) Osnovna i srednja kola (u daljnjem tekstu: kola) moe izvoditi meunarodni program na stranom jeziku. (2) kola moe dio nastavnih predmeta i sadraja utvrenih nastavnim planom i programom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva. II. MREA KOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA TE UPIS UENIKA U KOLSKU USTANOVU Mrea kolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja lanak 9. (1) Mreom kolskih ustanova utvruju se kolske ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na podruju za koje se mrea utvruje, sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje, podruja na kojima se moe osnovati kolska ustanova te programi obrazovanja koje kolske ustanove mogu ostvarivati, ukljuujui i posebne programe za uenike s tekoama iz lanka 65. stavka 1. ovog Zakona. (2) Mrea iz stavka 1. ovog lanka mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih podruja, odnosno kolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja. (3) Dostupnost iz stavka 2. ovog lanka podrazumijeva mogunost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli, odnosno kolskom objektu ili ustanovi primjereno udaljenom od mjesta stanovanja, uz prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika. (4) Dostupnost iz stavka 2. ovog lanka podrazumijeva mogunost srednjeg odgoja i obrazovanja ueniku koritenjem svakodnevnog prijevoza ili smjetajem u uenikom domu. (5) Racionalni ustroj kolskih ustanova iz stavka 2. ovog lanka podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojeih kolskih kapaciteta. lanak 10. (1) Mreu iz lanka 9. stavka 1. ovog Zakona za svoje podruje predlau osnivai. (2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivaa, izrauje prijedlog mree iz lanka 9. stavka 1. ovog Zakona za podruje Republike Hrvatske. (3) Mreu za podruje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva iz stavka 2. ovog lanka, donosi Vlada Republike Hrvatske. Trajanje i vrste kola lanak 11. (1) Osnovna kola traje osam godina i izvodi redovite i posebne programe. (2) Osnovnim obrazovanjem uenik stjee znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja. (3) Srednje kole, ovisno o vrsti obrazovnog programa, jesu:



gimnazije, strukovne kole, umjetnike kole. (4) Srednjim obrazovanjem uenik stjee znanja i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja. lanak 12. (1) Osnovno obrazovanje poinje upisom u prvi razred osnovne kole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od este do petnaeste godine ivota. (2) Srednje obrazovanje poinje upisom u srednju kolu. (3) Obrazovanje u kolama koje ostvaruju glazbene, plesne i portske obrazovne programe poinje upisom u neki od tih programa ije se trajanje utvruje posebnim obrazovnim programima koje donosi Ministarstvo. lanak 13. (1) U gimnazijama se izvodi nastavni plan i program u etverogodinjem trajanju. (2) Gimnazije su ope ili specijalizirane, to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i programa. lanak 14. (1) Strukovne kole su tehnike, industrijske, obrtnike i druge, to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i programa o kojem ovisi i njihovo trajanje. (2) Djelatnost strukovnog obrazovanja ostvaruje se u skladu s odredbama ovog Zakona i posebnih zakona i drugih propisa. (3) Programe srednjeg obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, kao i ostale programe srednjeg obrazovanja odraslih u strukovnom podruju unutarnjih poslova, moe izvoditi iskljuivo Policijska kola u sastavu Policijske akademije ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, pod uvjetima propisanim posebnim zakonom. lanak 15. (1) Umjetnika kola izvodi nastavni plan i program u najmanje etverogodinjem trajanju na osnovnokolskoj razini i u najmanje etverogodinjem trajanju na srednjokolskoj razini. (2) Umjetnike kole su glazbene, plesne, likovne i druge, to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i programa. Upisno podruje lanak 16. (1) Upisno podruje je sastavni dio mree kolskih ustanova. (2) Upisno podruje za osnovne kole je prostorno podruje s kojeg se uenici upisuju u odreenu osnovnu kolu na temelju prebivalita, odnosno prijavljenog boravita, a odreuje se sukladno Dravnom pedagokom standardu. (3) Upisnim podrujem s kojeg se uenici upisuju u osnovnu kolu nad kojom osnivaka prava ima druga pravna ili fizika osoba iz lanka 90. ovog Zakona, smatra se podruje Republike Hrvatske. (4) Upisno podruje s kojeg se uenici upisuju u osnovnu kolu nad kojom osnivaka prava ima Republika Hrvatska utvruje se aktom o osnivanju osnovne kole. (5) Radi racionalnijeg rasporeivanja uenika ili rada kola u jednoj smjeni, moe se spajanjem upisnih podruja ili njihovih dijelova, utvrditi zajedniko upisno podruje dviju ili vie osnovnih kola istog osnivaa. (6) Upisnim podrujem s kojeg se uenici upisuju u srednju kolu smatra se Republika Hrvatska. (7) Za uenike s tekoama iz lanka 65. stavka 1. ovog Zakona koji osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim kolama prema posebnim obrazovnim programima upisno se podruje odreuje prema najblioj koli koja provodi obrazovanje prema odgovarajuem programu. lanak 17. Upis djece u osnovnu kolu provodi se prema planu upisa koji donosi ured dravne uprave u upaniji nadlean za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ured dravne uprave), odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadlean za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Gradski ured), na temelju upisnih podruja utvrenih u skladu s odredbama lanka 16. ovog Zakona. lanak 18. (1) Uenik se moe upisati u prvi razred osnovne kole kojoj ne pripada prema upisnom podruju: ako to ne izaziva poveanje broja razrednih odjela utvrenih planom upisa u osnovnoj koli u koju se upisuje, ako se upisuje u kole koje izvode alternativne, meunarodne te programe na jeziku i pismu



nacionalnih manjina, ako se upisuje u kole kojima je osniva druga pravna ili fizika osoba iz lanka 90. ovog Zakona.(2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka ured dravne uprave, odnosno Gradski ured duan je o upisu uenika obavijestiti osnovnu kolu u koju se uenik trebao upisati prema upisnom podruju. lanak 19. (1) U prvi razred obveznog osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekue godine imaju navrenih est godina ivota. (2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, na zahtjev roditelja i prijedlog povjerenstva iz lanka 20. stavka 3. ovog Zakona, u prvi se razred moe upisati dijete koje do 31. oujka tekue godine nema navrenih est godina ivota. (3) Dijete se ne moe trajno osloboditi upisa u prvi razred osnovne kole osim u sluaju kada dijete ima viestruke tekoe te su po posebnim propisima roditelji stekli pravo na status roditelja njegovatelja ili je dijete, s obzirom na vrstu, stupanj i teinu oteenja, steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomo i njegu u kui, u okviru kojeg se osigurava pruanje usluga psihosocijalne pomoi. lanak 20. (1) Prije upisa u prvi razred osnovne kole utvruje se psihofiziko stanje djeteta. (2) Psihofiziko stanje djeteta, odnosno uenika utvruje se radi redovitog ili prijevremenog upisa ili odgode upisa u prvi razred osnovne kole, odnosno radi utvrivanja primjerenog kolovanja. (3) Psihofiziko stanje djeteta, odnosno uenika utvruje struno povjerenstvo. (4) Postupak utvrivanja psihofizikog stanja djeteta, odnosno uenika iz stavka 2. ovog lanka, te sastav strunog povjerenstava iz stavka 3. ovog lanka propisuje ministar nadlean za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva. lanak 21. (1) O prijevremenom upisu ili odgodi upisa u prvi razred osnovne kole ili trajnoj odgodi kolovanja te o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za uenike s tekoama u razvoju ured dravne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog povjerenstva iz lanka 20. stavka 3. ovog Zakona donosi rjeenje. (2) Na rjeenje iz stavka 1. ovog lanka roditelj ima pravo albe Ministarstvu. lanak 22. (1) Pravo upisa u prvi razred srednje kole imaju svi kandidati nakon zavrenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrenog odlukom o upisu. (2) Redoviti uenici upisuju prvi razred srednje kole u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje kolskog odbora. (3) Izbor kandidata za upis u srednju kolu zasniva se na: uspjehu u prethodnom obrazovanju i sposobnosti i sklonosti uenika, ovisno o vrsti srednje kole. (4) Odluku o upisu za svaku kolsku godinu na prijedlog srednje kole i uz suglasnost osnivaa donosi ministar. (5) Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 1. ovog lanka za sve vrste srednjih kola propisuje ministar. (6) Natjeaj za upis uenika u prvi razred srednja kola objavljuje u dnevnom tisku, a natjeaj obvezno sadri: program obrazovanja u koji se uenik upisuje, broj uenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu, uvjete upisa, potrebnu dokumentaciju i kriterije za izbor kandidata, nain i postupak provoenja natjeaja. lanak 23. (1) Redoviti uenik srednje kole moe tijekom obrazovanja promijeniti upisani program. (2) Promjena programa moe se uvjetovati polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih ispita. (3) Sadraj razlikovnih, odnosno dopunskih ispita te naine i rokove polaganja ispita utvruje nastavniko vijee. lanak 24. (1) Uenik koji je stekao niu strunu spremu ima pravo stei srednju kolsku ili strunu spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.



(2) Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog lanka obvezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih, odnosno dopunskih ispita, a nain i rokove polaganja ispita utvruje nastavniko vijee. (3) Ako uenik prekine kolovanje ili se preseli iz jednog mjesta u drugo, kola koju je pohaao ili druga kola koja ostvaruje isti obrazovni program duna je upisati uenika. lanak 25. (1) Uenik prelazi iz jedne kole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program na temelju prevodnice. (2) kola iz koje uenik odlazi izdaje prevodnice i ispisuje uenika u roku od sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu uenika u drugu kolu. III. NACIONALNI KURIKULUM, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI TE OBLICI RADA Nacionalni kurikulum lanak 26. (1) Odgoj i obrazovanje u koli ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i kolskog kurikuluma. (2) Nacionalni kurikulum utvruje vrijednosti, naela, opeobrazovne ciljeve i ciljeve pouavanja, koncepciju uenja i pouavanja, pristupe pouavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim podrujima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje. (3) Nacionalni kurikulum donosi ministar. Nastavni plan i program lanak 27. (1) Nastavnim planom i programom utvruje se tjedni i godinji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj sati te ciljevi, zadae i sadraji svakog nastavnog predmeta. (2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele kolske godine za sve uenike koji se za njih opredijele, a uenik bira izborni predmet ili izborne predmete na poetku kolske godine. (3) Uenik moe prestati pohaati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloenja roditelja uenika i uenika uiteljskom vijeu do poetka kolske godine pod uvjetom da obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnou u koli. (4) Strani jezik koji se poinje uiti u prvom razredu osnovne kole prvi je strani jezik do kraja osnovnog obrazovanja. (5) Nastavni plan i program osnovne kole sadri obvezne i izborne predmete. (6) Nastavni plan i program gimnazija sadri zajedniki, izborni i fakultativni dio. (7) Nastavni plan i program strukovnih kola sadri zajedniki opeobrazovni, posebni struni i fakultativni dio. (8) U zajednikom opeobrazovnom i posebnom strunom dijelu nastavnog plana i programa nalaze se i izborni predmeti od kojih uenik bira jedan ili vie predmeta prema svojim interesima i sklonostima. (9) Zajedniki dio nastavnog plana i programa gimnazije sadri nastavne predmete koji su obvezni za sve uenike odreene vrste programa, a izborni dio obuhvaa predmete od kojih uenik obvezno bira jedan ili vie nastavnih predmeta prema svojim sklonostima. (10) Zajedniki opeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i nie strune spreme sadri opeobrazovne predmete koji su zajedniki i obvezni za odreenu razinu obrazovanja, a posebni struni dio nastavnog plana i programa sadri strukovne predmete (strukovno-teorijske predmete i praktinu nastavu) koji su vezani za odreeno zanimanje. (11) Fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj koli obuhvaa nastavne predmete, odnosno nastavne sadraje kojima se zadovoljavaju interesi uenika u skladu s mogunostima kole te sadraje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se uenik srednje kole opredijeli za fakultativni predmet, duan ga je pohaati tijekom nastavne godine. (12) Nastavni plan i program iz stavka 5. ovog lanka te zajedniki i izborni dio nastavnog plana i programa donosi ministar, a fakultativni dio srednja kola. kolski kurikulum i godinji plan i program rada kolske ustanove lanak 28. (1) kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada, a ueniki dom na temelju godinjeg plana i programa rada.



(2) kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. (3) kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvankolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. (4) kolskim kurikulumom se utvruje: aktivnost, program i/ili projekt ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta namjena aktivnosti, programa i/ili projekta nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanja. (5) kolski kurikulum donosi kolski odbor do 15. rujna tekue kolske godine na prijedlog uiteljskog, odnosno nastavnikog vijea. (6) kolski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku. (7) Smatra se da je kolski kurikulum dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrenim stranicama kole. (8) Godinji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma, a donosi ga kolski, odnosno domski odbor do 30. rujna tekue kolske godine. (9) Godinjim planom i programom rada kolske ustanove utvruje se mjesto, vrijeme, nain i izvritelji poslova, a sadri u pravilu: podatke o uvjetima rada, podatke o izvriteljima poslova, godinji kalendar rada, podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, tjedni i godinji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, planove rada ravnatelja, uitelja, odnosno nastavnika te strunih suradnika, planove rada kolskog, odnosno domskog odbora i strunih tijela, plan strunog osposobljavanja i usavravanja, u skladu s potrebama kole, podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja kolske ustanove.Eksperimentalni program lanak 29. (1) kola moe provoditi eksperimentalni program koji odobri Ministarstvo, a kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadraja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme. (2) Eksperimentalni program sadri: cilj, zadau, obrazovne ishode, sadraj, mjesto i nain izvoenja, vrijeme potrebno za realizaciju programa, prostorne, kadrovske i druge uvjete, nain strunog praenja i vrjednovanja programa, financijska sredstva potrebna za realizaciju programa. (3) Eksperimentalne programe, uvjete i nain rada donosi ministar. Alternativni program lanak 30. U koli se moe ostvarivati odgojno-obrazovni rad prema alternativnim nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom. Umjetniki i portski program lanak 31. (1) kola moe izvoditi umjetniko i portsko obrazovanje u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukije odreeno. (2) Programe za kolovanje iz stavka 1. ovog lanka i uvjete za njihovo izvoenje donosi ministar. Posebni program



lanak 32. kola moe, uz suglasnost Ministarstva, ustrojiti poseban razredni odjel za djecu s tekoama iz lanka 65. stavka 1. ovog Zakona radi izvoenja posebnog programa koji nije utvren mreom kolskih ustanova i programa obrazovanja. Dopunska nastava lanak 33. (1) Za uenike kojima je potrebna pomo u uenju kola je duna organizirati dopunsku nastavu. (2) Dopunska nastava organizira se na odreeno vrijeme kad je takav oblik pomoi uenicima potreban. Dodatna nastava lanak 34. Za uenike koji u odreenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosjene rezultate ili pokazuju poseban interes za odreeni nastavni predmet kola je duna organizirati dodatnu nastavu u koju se uenik ukljuuje na temelju vlastite odluke. Izvannastavne aktivnosti lanak 35. (1) Radi zadovoljavanja razliitih potreba i interesa uenika kolska ustanova organizira posebne izvannastavne aktivnosti. (2) Izvannastavne aktivnosti se planiraju kolskim kurikulumom i godinjim planom i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj ustanovi. (3) Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio uenikovog optereenja, ali se mogu priznati uenicima kao ispunjavanje obveza u koli. Izvankolske aktivnosti lanak 36. (1) Uenik moe biti ukljuen u izvankolske aktivnosti. (2) Rad uenika u izvankolskim aktivnostima moe se priznati uenicima kao ispunjavanje kolskih obveza. lanak 37. (1) kola moe planirati u godinjem planu i programu rada kole i kolskom kurikulumu poludnevne, jednodnevne i viednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta u kojem je smjetena. (2) Aktivnosti iz stavka 1. ovog lanka su: izleti, ekskurzije i druge aktivnosti koje su iskljuivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. lanak 38. (1) Za svaku aktivnost iz lanka 37. ovog Zakona, kola je duna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima, nainom realizacije, vremenikom, trokovnikom, nainom financiranja i nainom vrednovanja, te zatraiti pisanu suglasnost roditelja. (2) Za svaku aktivnost iz lanka 37. ovog Zakona, kola uz voditelja mora osigurati pratnju sukladno broju uenika, a za uenike s tekoama pratnju sukladno njihovim tekoama. (3) Program aktivnosti je dio godinjeg plana i programa rada kole i kolskog kurikuluma. Uenike zadruge lanak 39. (1) kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno statutu kole i posebnim propisima. (2) kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada uenika. (3) Sredstva steena prometom proizvoda i usluga uenike zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se uporabiti samo za rad uenike zadruge i unapreenje odgojno-obrazovnog rada kole. Ueniki klubovi i drutva lanak 40. (1) kolska ustanova moe osnivati uenike klubove i drutva. (2) Ueniki klubovi i drutva ustrojavaju se sukladno statutu kolske ustanove i posebnim propisima. Vjebaonice za studente lanak 41. (1) kola i ueniki dom moe biti vjebaonica za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni



rad s uenicima. (2) Uvjete, nain rada, kriterije financiranja te raspored vjebaonica, propisuje ministar na prijedlog visokih uilita koji pripremaju studente za odgojno-obrazovni rad s uenicima. Nastava u kui, odnosno zdravstvenoj ustanovi lanak 42. (1) Za uenike koji zbog veih motorikih tekoa ili kroninih bolesti ne mogu polaziti nastavu, kola uz odobrenje Ministarstva organizira nastavu u kui, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se uenik nalazi na duem lijeenju te omoguava polaganje predmetnog ili razrednog ispita. (2) Nastava iz stavka 1. ovog lanka moe se provoditi u obliku nastave na daljinu (virtualna nastava), koritenjem sredstava elektronike komunikacije. (3) kola u okviru raspoloivih sredstava osigurava uenicima iz stavka 1. ovog lanka, odgovarajua pomagala za provoenje nastave na daljinu. Dopunska nastava za uenike koji zapoinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskojlanak 43. (1) Posebnu pomo kole su dune pruiti djeci dravljana Republike Hrvatske koji se vraaju iz inozemstva i zapoinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a nedostatno poznaju hrvatski jezik. (2) Posebnu pomo kole su dune pruiti i djeci za koju je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koja imaju boravak na podruju Republike Hrvatske, a lanovi su obitelji radnika koji je dravljanin drave lanice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na podruju Republike Hrvatske. (3) Radi uinkovite integracije uenika iz stavka 1. i 2. ovog lanka, kola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim uenicima omoguuje uinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknauje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. (4) Neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 3. ovog lanka provodi se u pripremnoj i dopunskoj nastavi. (5) Pripremna nastava namijenjena je uenicima nedostatnog znanja hrvatskog jezika i podrazumijeva intenzivno uenje hrvatskog jezika tijekom najvie jedne nastavne godine. (6) Pripremna nastava provodi se prema posebnom programu i organizira u koli koju utvruje ured dravne uprave, odnosno Gradski ured. (7) Tijekom pohaanja pripremne nastave uenik moe u manjem opsegu pohaati sate redovite nastave u koli u kojoj je upisan i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praenje nastave. (8) Dopunska nastava organizira se iz nastavnih predmeta za koje postoji potreba, a uenik je pohaa uz redovito pohaanje nastave. (9) Koliinu pripremne i dopunske nastave planiraju kole sukladno stvarnim potrebama, uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (10) Programe i nain provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 4. ovog lanka, kao i mjere za osposobljavanje uitelja i nastavnika koji provode neposredni odgojno-obrazovni rad iz stavka 4. ovog lanka, propisuje ministar. lanak 44. (1) Uenici za koje je obrazovanje prema ovom Zakonu obvezno i koji imaju boravak na podruju Republike Hrvatske, a djeca su dravljanina drave lanice Europske unije koji obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na podruju Republike Hrvatske, imaju pravo stjecati znanja iz materinskog jezika i kulture drave svojeg podrijetla. (2) Ured dravne uprave odnosno Gradski ured prema mjestu boravka uenika iz stavka 1. ovog lanka duan je osigurati, u skladu s mogunostima i u suradnji s osnivaima kola i dravom podrijetla uenika, potporu nastave materinskog jezika i kulture drave podrijetla uenika. Ured dravne uprave odnosno Gradski ured duan je osigurati i potporu za pripremu uitelja i nastavnika koji e provoditi nastavu materinskog jezika i kulture drave podrijetla uenika. (3) Programe i nain provedbe nastave materinskog jezika i kulture drave podrijetla iz stavka 1. i 2. ovog lanka propisuje ministar. lanak 45. (1) Djeca dravljana drava lanica Europske unije imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje



kao i hrvatski dravljani te se upisuju u kolske ustanove u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski dravljani. (2) Djeca dravljana Republike Hrvatske koja su se obrazovala u nekoj dravi lanici Europske unije, a nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski dravljani koji se obrazuju u kolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj. lanak 46. Odredbe lanka 43. i 45. ovog Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na azilante, traitelje azila, strance pod supsidijarnom zatitom i strance pod privremenom zatitom. Hrvatska nastava u inozemstvu lanak 47. (1) Za dodatno kolovanje djece dravljana Republike Hrvatske u inozemstvu organizira se nastava hrvatskog jezika i kulture hrvatska nastava u inozemstvu, koja se obavlja prema kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu, u skladu s ovim Zakonom, meunarodnim ugovorima i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi. (2) Uvjete i postupak izbora uitelja za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu propisuje ministar. IV. ORGANIZACIJA RADA KOLE lanak 48. (1) kolska godina poinje 1. rujna, a zavrava 31. kolovoza i ima dva polugodita. (2) Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. (3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za uenike zavrnih razreda srednjih kola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. (4) Nastavnu godinu, odnosno poetak i zavretak nastave, broj radnih dana i odmore uenika za svaku kolsku godinu propisuje ministar. lanak 49. (1) Odgojno-obrazovni rad u koli se izvodi u jednoj smjeni, ako to doputaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada. (2) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli moe biti organiziran kao poludnevni ili s produenim boravkom za uenike razredne nastave, a u kolama koje rade u jednoj smjeni kao cjelodnevni. (3) kola je duna tijekom cijele kolske godine osigurati uvjete za ostvarenje svoje pedagoke i javne funkcije, a prema mogunostima kole i interesima uenika. (4) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave izradit e plan aktivnosti i osigurati uvjete za njihovu realizaciju u vrijeme uenikih odmora. (5) Promjene u radu i organizaciji, kolske ustanove su dune pravodobno najaviti roditeljima, uenicima, osnivau i uredu dravne uprave, odnosno Gradskom uredu. lanak 50. (1) U koli se izvodi nastava tijekom pet radnih dana tjedno. (2) Osnovna kola moe izvoditi nastavu tijekom est dana tjedno ako tjedno radi u vie od dvije smjene, a srednja kola ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski ili drugi uvjeti rada. lanak 51. (1) Dnevno trajanje nastave uenika utvruje se rasporedom sati s time da nastava za uenike razredne nastave ne moe iznositi vie od 4 sata dnevno, a za ostale uenike osnovne kole vie od 6 sati dnevno. (2) Za uenike srednje kole godinji broj nastavnih sati moe iznositi najvie 1.120 sati, a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima iji se vei dio izvodi u obliku vjebi i praktine nastave. (3) Uenik ukljuen u nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine iznimno od stavka 1. i 2. ovog lanka moe biti optereen veim dnevnim, tjednim i godinjim brojem sati, sukladno Dravnom pedagokom standardu. (4) Nastavni sat traje 45 minuta ako nastavnim planom i programom nije drukije odreeno. (5) Sat praktine nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan srednje kole. lanak 52. (1) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini. (2) Broj razrednih odjela u osnovnoj koli utvruje ured dravne uprave, odnosno Gradski ured.



(3) Za uenike od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, nastava se organizira kao razredna, a za uenike od petog do osmog razreda kao predmetna nastava. (4) Iznimno od stavka 3. ovog lanka, za uenike od prvog do etvrtog razreda osnovne kole moe se organizirati predmetna nastava ako je to predvieno nastavnim planom i programom, a za uenike s tekoama od petog do osmog razreda osnovne kole, moe se organizirati razredna nastava. lanak 53. (1) Razredni odjel sastavlja se od uenika istog razreda, a u srednjoj koli, u pravilu, prema istom programu obrazovanja. (2) U osnovnoj koli moe se sastaviti i kombinirani razredni odjel od uenika razredne nastave, a iznimno, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, i za uenike predmetne nastave. (3) Nain organiziranja nastave u obrtnikim kolama i praktine nastave u strukovnim kolama propisuje ministar. lanak 54. (1) Broj uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osnovne kole propisuje ministar u skladu s dravnim pedagokim standardima. (2) Odluku o broju uenika u razrednom odjelu srednje kole na poetku svake kolske godine donosi ministar u skladu s dravnim pedagokim standardima. (3) Broj uenika u razrednome odjelu i obrazovnoj skupini umjetnikih kola odreuje se prema specifinostima izvoenja nastave. Knjinica lanak 55. (1) kolska ustanova ima knjinicu. (2) Djelatnost knjinice iz stavka 1. ovog lanka sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se struno-knjinina djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobiajeno i slui za ostvarivanje obrazovnog procesa. (3) Knjinica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima. Udbenici lanak 56. U koli se upotrebljavaju udbenici koje je odobrilo Ministarstvo prema posebnom zakonu. Suradnja kolskih ustanova lanak 57. (1) kolske ustanove surauju u ostvarivanju odgojno-obrazovne djelatnosti, te radi optimalnog upisa i preseljenja uenika. (2) kole ostvaruju suradnju i primanjem usluga od strane ustanove socijalne skrbi odnosno zdravstvene ustanove, a osobito u dijelu s rehabilitacijskim uslugama i sadrajima. (3) kolske ustanove surauju sa zavodima za zapoljavanje i drugim ustanovama u cilju pravodobne informiranosti i profesionalne orijentacije uenika. Kuni red lanak 58. (1) kolski ili domski odbor u suradnji s uiteljskim, odnosno nastavnikim, odnosno odgajateljskim vijeem donosi etiki kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj ustanovi. (2) kolski ili domski odbor u suradnji s uiteljskim, odnosno nastavnikim, odnosno odgajateljskim vijeem, vijeem uenika i vijeem roditelja donosi kuni red. (3) Kunim se redom utvruju: pravila i obveze ponaanja u kolskoj ustanovi, unutarnjem i vanjskom prostoru, pravila meusobnih odnosa uenika, pravila meusobnih odnosa uenika i radnika, radno vrijeme, pravila sigurnosti i zatite od socijalno neprihvatljivih oblika ponaanja, diskriminacije, neprijateljstva i nasilja i nain postupanja prema imovini. Zabrana promidbe i prodaje u kolskim ustanovama lanak 59. U kolskim ustanovama zabranjen je svaki oblik promidbe i prodaje proizvoda koji nisu u skladu s



ciljevima odgoja i obrazovanja. V. UENICI lanak 60. (1) Status redovitog uenika stjee se upisom u kolu, a moe se imati samo u jednoj koli. (2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, uenik koji je upisan u umjetniku kolu moe se upisati u jo jednu kolu. lanak 61. (1) Prava uenika su: pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose, pravo na savjet i pomo u rjeavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu, pravo na uvaavanje njegovog miljenja, pravo na pomo drugih uenika kolske ustanove, pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i kolskom odboru, pravo na sudjelovanje u radu vijea uenika te u izradi i provedbi kunog reda, pravo na predlaganje poboljanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada. (2) Obveze uenika su: pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao, pridravanje pravila kunog reda, ispunjavanje uputa uitelja, odnosno nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika kole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kunim redom, uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava. Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama lanak 62. (1) Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti uenici i uenici s tekoama. (2) Obrazovanje uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provodi se u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukije odreeno. Daroviti uenici lanak 63. (1) kola provodi uoavanje, praenje i poticanje darovitih uenika te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. (2) Program za darovite uenike te nain uoavanja, kolovanja, praenja i poticanja darovitih uenika propisuje ministar. lanak 64. (1) Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u kraem vremenu od propisanog. (2) U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda. (3) Uvjete i postupak pod kojima uenik moe zavriti kolu u kraem vremenu propisuje ministar. Uenici s tekoama lanak 65. (1) Uenici s tekoama su: uenici s tekoama u razvoju, uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima, uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezinim imbenicima. (2) Vrste tekoa iz stavka 1. ovoga lanka na temelju kojih uenik ostvaruje pravo na primjerene programe kolovanja i primjerene oblike pomoi kolovanja propisuje ministar. (3) Posebne nastavne planove i programe za kolovanje uenika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka, donosi ministar. (4) Vrstu tekoa iz stavka 2. ovog lanka, primjeren program kolovanja i primjeren oblik pomoi za pojedinog uenika utvruje povjerenstvo iz lanka 20. ovog Zakona. Prestanak statusa uenika lanak 66. Ueniku srednje kole prestaje status redovitog uenika: na kraju kolske godine u kojoj je zavrio srednje obrazovanje,



kada se ispie iz srednje kole, kada se ne upie u sljedei razred srednje kole u skladu s odredbom lanka 79. stavka 1. ovog Zakona. Sigurnost i zatita zdravlja u kolskim ustanovama lanak 67. kolske ustanove dune su: stvarati uvjete za zdrav mentalni i fiziki razvoj te socijalnu dobrobit uenika, sprjeavati neprihvatljive oblike ponaanja, brinuti se o sigurnosti uenika, osigurati uvjete za uspjenost svakog uenika u uenju, brinuti se o zdravstvenom stanju uenika i o tome obavjetavati lijenike primarne zdravstvene zatite i roditelje, pratiti socijalne probleme i pojave kod uenika i poduzimati mjere za otklanjanje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nadlenim tijelima, voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponaanja uenika, pruati savjetodavni rad uenicima. Prehrana uenika lanak 68. Osnovne kole dune su organizirati prehranu uenika dok borave u koli u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadleno za zdravstvo. Prijevoz uenika lanak 69. (1) Osniva je duan organizirati prijevoz uenicima razredne nastave (1. 4. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od kole najmanje tri kilometra. (2) Osniva je duan organizirati prijevoz uenicima predmetne nastave (5. 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od kole najmanje pet kilometara. (3) Osniva je duan organizirati meumjesni prijevoz, sredstvima redovitog putnikog javnog linijskog prijevoza, uenicima srednjih kola koji imaju mjesto prebivalita, odnosno boravita udaljeno od mjesta kole najmanje pet kilometara, uz uvjet da su program upisali u koli najblioj mjestu prebivalita, odnosno boravita. (4) Za uenike s tekoama iz lanka 65. stavka 1. ovog Zakona osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz pratitelja kada je zbog vrste i stupnja tekoa pratitelj potreban, a sukladno rjeenju o primjerenom obliku kolovanja. (5) Ako se uenik osnovne kole iz stavka 1. i 2. ovog lanka upie u kolu izvan upisnog podruja, osniva nije duan snositi trokove prijevoza uenika. (6) Ako se uenik iz stavka 5. ovog lanka ne upie u kolu sukladno aktu tijela dravne uprave, osniva nije duan snositi trokove prijevoza uenika. Obveza zatite prava uenika lanak 70. (1) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ostali radnici u kolskim ustanovama duni su poduzimati mjere zatite prava uenika te o svakom krenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja uenika, odmah izvijestiti ravnatelja kolske ustanove koji je to duan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadlenom tijelu. (2) Nain postupanja uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja u poduzimanju mjera zatite prava uenika te prijave svakog krenja tih prava nadlenim tijelima, propisuje ministar. Vijee uenika lanak 71. (1) U koli se osniva vijee uenika koje ine predstavnici uenika svakog razrednog odjela. (2) Predstavnik vijea uenika sudjeluje u radu tijela kole kada se odluuje o pravima i obvezama uenika, bez prava odluivanja. (3) Nain izbora i djelokrug rada vijea uenika utvruje se statutom kole. VI. PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKIH POSTIGNUA lanak 72. (1) Uspjeh redovitih uenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a uenici se ocjenjuju iz svakog



nastavnog predmeta i iz vladanja. (2) Ocjene iz nastavnih predmeta utvruju se brojano, a ocjene iz vladanja opisno. (3) Brojane ocjene uenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne. (4) Uenici koji na kraju kolske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u vii razred. (5) Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loe. (6) U kolama koje ostvaruju alternativni ili meunarodni program uenik se ocjenjuje sukladno programu koji se ostvaruje. (7) U koli koja izvodi nastavu po nastavnom planu i programu jezika i kulture za pripadnike nacionalne manjine, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uenik se posebno ocjenjuje, a ocjena se upisuje u razrednu svjedodbu. (8) Ocjene uenika s tekoama iskazuje se opisno ili brojano, ovisno o programu u koji je ukljuen. (9) Nain praenja i ocjenjivanja uenika propisuje ministar. lanak 73. (1) Na osnovi praenja i ocjenjivanja tijekom polugodita i nastavne godine zakljunu ocjenu iz nastavnog predmeta utvruje uitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razrednik. (2) Uspjeh uenika i zakljuna ocjena za svaki nastavni predmet utvruje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju polugodita i nastavne godine. (3) U sluaju izbivanja ili sprijeenosti uitelja, odnosno nastavnika odreenog nastavnog predmeta, odnosno razrednika, ocjenu utvruje razredno vijee na prijedlog uitelja, odnosno nastavnika ili strunog suradnika kojeg odredi ravnatelj. lanak 74. (1) Opi uspjeh utvruje se kao: odlian, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan. (2) Opi uspjeh uenika koji ima sve ocjene prolazne utvruje se aritmetikom sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom: odlian ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50 vrlo dobar ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49 dobar ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49 dovoljan ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49 (3) Opi uspjeh uenika od prvog do etvrtog razreda osnovne kole utvruje razredni uitelj, a opi uspjeh uenika od petog razreda osnovne kole do zavrnog razreda srednje kole, na prijedlog razrednika utvruje razredno vijee. (4) Ueniku se utvruje opi uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zakljuena ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije poloio popravni ispit u propisanim rokovima. (5) Uenik kojemu je opi uspjeh utvren ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred. lanak 75. (1) Na popravni ispit se upuuje uenik od etvrtog do osmog razreda osnovne kole i uenik srednje kole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najvie dva nastavna predmeta. (2) Popravni ispit se polae pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj koli krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj koli prvi se popravni ispitni rok utvruje najranije 15 dana nakon zavretka nastave. (3) Iznimno od stavka 2. ovog lanka uenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktine nastave ocjenom nedovoljan (1) polae popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktine nastave. (4) lanove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj. (5) Nain polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi ureuju se statutom kole. lanak 76. (1) Uenik ili roditelj koji nije zadovoljan zakljunom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopenja ocjene podnijeti zahtjev uiteljskom, odnosno nastavnikom vijeu radi preispitivanja ocjene. (2) Uenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije



zadovoljan ocjenom. (3) Uenik ili roditelj moe podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, u roku od dva dana od priopenja odluke uiteljskog, odnosno nastavnikog vijea. (4) Povjerenstvo ine tri lana koje odreuje uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, a ocjena povjerenstva je konana. (5) Nain polaganja ispita pred povjerenstvom ureuje se statutom kole. lanak 77. (1) Uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohaati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili vie predmeta upuuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita. (2) Ako uenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, kola mu je duna omoguiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu. (3) Razlozi i nain polaganja razrednih i predmetnih ispita utvruju se statutom kole. lanak 78. (1) Iznimno od odredbe lanka 72. stavka 4. ovog Zakona, u vii razred moe prijei uenik od prvog do treeg razreda osnovne kole koji je na kraju nastavne godine iz jednog nastavnog predmeta ocijenjen ocjenom nedovoljan (1). (2) Uenik iz stavka 1. ovog lanka ne moe prijei dva puta u vii razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta. (3) Odluku o prelasku iz stavka 1. ovog lanka donosi uiteljsko vijee na prijedlog razrednika. (4) Ueniku koji je preao u vii razred osnovne kole sukladno stavku 1. ovog lanka priznaje se da je zavrio razred. lanak 79. (1) Tijekom srednjeg obrazovanja uenik moe dva puta ponavljati razred, a isti razred moe ponavljati samo jedanput. (2) Iznimno, uenik koji pohaa program za stjecanje nie strune spreme moe ponavljati razred samo jedanput. lanak 80. (1) Ako uenik zbog zdravstvenog stanja ne moe sudjelovati u odreenoj kolskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje tetilo njegovu zdravlju, moe se privremeno ili trajno osloboditi od pohaanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u odreenim nastavnim sadrajima, ako ti nastavni sadraji nisu iz osnovnih predmeta struke. (2) Odluku o oslobaanju uenika donosi uiteljsko vijee odnosno nastavniko vijee na prijedlog lijenika primarne zdravstvene zatite. (3) Ueniku koji je tijekom cijele nastavne godine osloboen pohaanja nastave odreenog nastavnog predmeta, zavrna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu ve se upisuje da je osloboen. lanak 81. (1) Uenici koji imaju status kategoriziranog portaa sukladno odredbama Zakona o portu, posebno daroviti uenici u umjetnikom podruju i uenici koji se pripremaju za meunarodna natjecanja, mogu zavriti kolu pohaanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa. (2) Odredbe o pohaanju nastave i polaganju ispita uenika iz stavka 1. ovog lanka ureuju se statutom kole. Dravna matura, izrada i obrana zavrnog rada lanak 82. (1) Srednje obrazovanje uenika u gimnazijskim programima obrazovanja zavrava polaganjem dravne mature. (2) Srednje obrazovanje uenika u strukovnim i umjetnikim programima obrazovanja, koji traju najmanje etiri godine, zavrava izradom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi kole. (3) Uenici iz stavka 2. ovog lanka mogu polagati i ispite dravne mature. (4) Srednje obrazovanje uenika u strukovnim programima koji traju od jedne do tri i pol godine, zavrava izradom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi kole. (5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog lanka primjenjuju se na uenike koji su prvi razred srednje kole upisali poevi od kolske godine 2006./2007., a odredba stavka 4. ovog lanka primjenjuju se na



uenike koji su prvi razred srednje kole upisali kolske godine 2007./2008.(6) Dravnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa kolama. (7) Pripremne i druge radnje vezane uz organizaciju i provedbu dravne mature u koli provodi kolsko ispitno povjerenstvo koje ine ravnatelj kole te est lanova iz reda nastavnika od kojih je jedan lan ispitni koordinator. (8) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u elektronikom obliku vodi Sredinji registar dravne mature u koji se pohranjuju podaci o svim osobama koje su poloile dravnu maturu, predmetima s ostvarenim ocjenama i postotnim bodovima ostvarenim na ispitima dravne mature te drugi podaci znaajni za dravnu maturu. (9) Detaljniji sadraj registra iz stavka 8. ovog lanka, propisuje ministar. (10) Sadraj, uvjete, nain i postupak polaganja dravne mature te izrade i obrane zavrnog rada, propisuje ministar. VII. PEDAGOKE MJERE lanak 83. (1) Uenici koji postiu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno nagraeni.(2) Usmenu pohvalu izrie razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijee, a nagradu dodjeljuje uiteljsko, odnosno nastavniko vijee. (3) Uvjeti, nain i postupak pohvaljivanja i nagraivanja uenika ureuju se statutom kole. lanak 84. (1) Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u osnovnoj koli su opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produenog strunog postupka i preseljenje u drugu kolu. (2) Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u srednjoj koli su opomena, ukor, odgojno-obrazovni tretman produenog strunog postupka, opomena pred iskljuenje i iskljuenje iz srednje kole. (3) Pedagoke mjere zbog povreda dunosti i neispunjavanja obveza iz stavka 1. i 2. ovog lanka izriu se za tekuu nastavnu godinu, osim mjere preseljenja u drugu kolu koja se izrie ili za tekuu kolsku godinu ili za trajanja osnovnog obrazovanja. (4) Uenik koji je iskljuen ima pravo polagati razredni ispit. (5) Pedagoku mjeru opomene izrie razrednik, ukora razredno vijee, strogog ukora, opomene pred iskljuenje i odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, a preseljenja u drugu kolu, odnosno iskljuenja iz kole ravnatelj. (6) Do okonanja postupka izricanja mjere iskljuenja iz srednje kole ravnatelj moe trenutano udaljiti uenika iz odgojno-obrazovnog procesa. (7) kole su dune provoditi pedagoke mjere potujui uenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, ope stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utjeu na njegov razvoj. Pored odlunih injenica utvruju se sve injenice uenikovog razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima ivi te sve druge vane okolnosti. lanak 85. (1) O izreenoj pedagokoj mjeri preseljenja u drugu kolu osnovna kola obavjetava ured dravne uprave, odnosno Gradski ured koji je duan u roku od 7 dana, odrediti osnovnu kolu u kojoj uenik nastavlja kolovanje. (2) Uenika osnovne kole u pravilu se seli u kolu ije upisno podruje granii s upisnim podrujem kole iz koje se uenik seli, pri emu uenik zadrava pravo na besplatan prijevoz. lanak 86. (1) Roditelj uenika osnovne kole, odnosno uenik srednje kole i njegov roditelj imaju pravo albe na izreenu pedagoku mjeru. (2) O albi na izreenu pedagoku mjeru opomene odluuje razredno vijee, ukora uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, strogog ukora, preseljenja u drugu kolu, opomene pred iskljuenje i odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka ravnatelj, a iskljuenja iz kole Ministarstvo. (3) Uvjete, nain i postupak izricanja pedagokih mjera iz lanka 84. ovog Zakona, osim mjere odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka, ureuje kola statutom. (4) Nain provoenja mjere odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog postupka, propisuje



ministar. lanak 87. Pedagoke mjere, uvjete, nain, postupak i tijela za izricanje pedagokih mjera ueniki dom ureuje statutom. VIII. VANJSKO VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE KOLSKIH USTANOVA lanak 88. (1) U kolskim ustanovama se radi unapreenja kvalitete odgojno-obrazovne djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje i samovrednovanje, a odnosi se na provoenje nacionalnih ispita te mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica nacionalnog kurikuluma. (2) Godinji plan provedbe vanjskog vrednovanja kolskih ustanova, na prijedlog Vijea za nacionalni kurikulum donosi ministar. (3) Vanjsko vrednovanje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. (4) kole su obvezne koristiti rezultate nacionalnih ispita i sve druge pokazatelje uspjenosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapreivanja kvalitete rada kole. (5) Nain provedbe vanjskog vrednovanja i koritenja rezultata vrednovanja kolskih ustanova propisuje ministar. Vijee za nacionalni kurikulum lanak 89. (1) Vijee za nacionalni kurikulum je savjetodavno tijelo ministra koje se bavi pitanjima izrade i razvoja nacionalnog kurikuluma i kvalitativnim unapreenjem odgojno-obrazovne djelatnosti na osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini. (2) Vijee za nacionalni kurikulum imenuje ministar. IX. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA KOLSKE USTANOVE lanak 90. (1) kolska ustanova osniva se aktom o osnivanju sukladno odredbama ovog Zakona i odredbama Zakona o ustanovama. (2) Osnivai osnovne kole mogu biti: Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave, jedinica podrune (regionalne) samouprave, druga pravna ili fizika osoba. (3) Osnivai srednje kole i uenikog doma mogu biti: Republika Hrvatska, jedinica podrune (regionalne) samouprave, druga pravna ili fizika osoba. (4) Osniva je duan prije osnivanja kolske ustanove, kao i prije donoenja odluke o statusnoj promjeni, pribaviti prethodno pozitivno miljenje Ministarstva o opravdanosti osnivanja kolske ustanove, a uzimajui u obzir programsku opravdanost, zahtjeve dostupnosti, racionalnosti i drugih relevantnih pokazatelja opravdanosti osnivanja kolske ustanove. lanak 91. (1) Akt o osnivanju kolske ustanove mora sadravati odredbe o: podatke o tvrtki, nazivu, odnosno imenu te sjeditu, odnosno prebivalitu osnivaa, nazivu i sjeditu ustanove, djelatnosti ustanove, tijelima ustanove i upravljanju, strunim zaposlenicima potrebnim za izvoenje nastavnog programa, osiguranju prostora, nastavnih sredstava i pomagala, nainu raspolaganja vikom prihoda, pokrivanju manjka prihoda ustanove, ogranienjima glede stjecanja, optereivanja i otuivanja nekretnina i druge imovine ustanove, meusobnim pravima i obvezama osnivaa i ustanove, sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i poetak rada te nainu njihovog pribavljanja ili osiguranja, privremenom ravnatelju ustanove,



opim aktima ustanove.(2) Osniva kolske ustanove podnijet e Ministarstvu zahtjev radi dobivanja rjeenja kojim se ocjenjuje da je osnivaki akt sukladan zakonu. (3) Ako osniva promijeni naziv ili sjedite kolske ustanove ili mijenja, odnosno dopunjuje djelatnost, odnosno ako se promijeni osniva duan je izvriti izmjene osnivakog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovog lanka. lanak 92. (1) kolska ustanova moe zapoeti s radom nakon to je pribavila rjeenje o poetku rada. (2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka Ministarstvo e donijeti ako kolska ustanova ispunjava sljedee uvjete za izvoenje nastavnog plana i programa: potreban broj strunih osoba, odgovarajui prostor i opremu, tehnike, zdravstvene i ekoloke uvjete. (3) Privremeni ravnatelj kolske ustanove podnosi Ministarstvu zahtjev za poetak rada najkasnije tri mjeseca prije planiranog poetka rada kole, a uz zahtjev za poetak rada prilae se: privremeni statut, popis strunih osoba potrebnih za izvoenje programa obrazovanja, podaci o prostoru i opremi te nainu njihova osiguranja, dokaze o ispunjenosti tehnikih, zdravstvenih i ekolokih uvjeta za obavljanje djelatnosti, miljenje nadlene meunarodne udruge, odnosno organizacije, ako kola radi po meunarodnom programu ili programu alternativne kole, dokaze o ispunjavanju uvjeta utvrenih posebnim propisima ako srednja kola provodi program nautikog ili brodostrojarskog smjera. (4) Postupak utvrivanja ispunjenosti uvjeta za poetak rada kolske ustanove provodi se prema odredbama Zakona o opem upravnom postupku, a provodi ga struno povjerenstvo koje imenuje Ministarstvo. (5) kolska ustanova upisuje se u sudski registar nakon donoenja rjeenja iz stavka 1. ovog lanka.(6) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedite kolske ustanove, odnosno prostor u kojemu kolska ustanova obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je kolska ustanova osnovana proiruje izvoenjem novih programa obrazovanja osnovnog ili srednjeg kolstva, ili mijenja program obrazovanja, kolska ustanova obvezna je podnijeti zahtjev za izdavanjem rjeenja iz stavka 1. ovog lanka. (7) Nain i postupak utvrivanja uvjeta za poetak rada kolske ustanove propisuje ministar. lanak 93. Nakon donoenja rjeenja o odobrenju za poetak rada kolska ustanova se upisuje u zajedniki elektroniki upisnik ustanova osnovnog i srednjeg kolstva koji vodi Ministarstvo. lanak 94. (1) Ako Ministarstvo utvrdi da kolska ustanova ne ispunjava neki od uvjeta iz lanka 92. stavka 2. ovog Zakona, odredit e rok u kojem je duna otkloniti utvrene nedostatke. (2) Ako kolska ustanova u roku iz stavka 1. ovog lanka ne otkloni utvrene nedostatke, Ministarstvo e predloiti osnivau da donese akt o prestanku kolske ustanove, odnosno o prestanku izvoenja obrazovnog programa. (3) Ako osniva ne donese akt o prestanku kolske ustanove, odnosno o prestanku izvoenja obrazovnog programa u roku od 60 dana od dana primitka prijedloga, akt e donijeti Ministarstvo. lanak 95. (1) Aktom o prestanku odreuje se rok i nain prestanka rada kolske ustanove. (2) Aktom o prestanku odreuje se zavretkom koje kolske godine kolska ustanova prestaje s radom. (3) U sluaju prestanka kolske ustanove, osniva je duan zateenim uenicima osigurati zavretak obrazovanja u drugoj kolskoj ustanovi pod istim uvjetima pod kojim su se uenici upisali. (4) Na prestanak rada kolske ustanove primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama. (5) Ako utvrdi da ne postoji potreba za kolskom ustanovom, Ministarstvo e predloiti osnivau da donese odluku o statusnoj promjeni pripajanjem kolske ustanove drugoj kolskoj ustanovi uz suglasnost osnivaa druge kolske ustanove, ili da donese odluku o prestanku kolske ustanove. lanak 96.



(1) Republika Hrvatska moe osnivako pravo koje ima nad kolskom ustanovom prenijeti na jedinicu podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave. (2) Jedinica podrune (regionalne), odnosno jedinica lokalne samouprave osnivako pravo moe ugovorom prenijeti na drugu jedinicu podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave. lanak 97. (1) kola kojoj je osniva druga pravna osoba ili fizika osoba iz lanka 90. ovog Zakona, stjee pravo javnosti nakon izdavanja rjeenja iz lanka 92. ovog Zakona. (2) kola iz stavka 1. ovog lanka radi po nastavnom planu i programu koji donosi Ministarstvo ili po vlastitom nastavnom planu i programu koji obvezno sadri zajedniki dio nastavnog plana i programa koje donosi Ministarstvo. lanak 98. (1) kolska ustanova ima statut. (2) Statutom se poblie odreuje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja tijela kolske ustanove, izricanje pedagokih mjera te druga pitanja vana za obavljanje djelatnosti i poslovanje kolske ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju. (3) Statut kolske ustanove donosi kolski, odnosno domski odbor uz prethodnu suglasnost osnivaa.X. RADNICI KOLSKIH USTANOVA lanak 99. (1) Radnici kolskih ustanova su osobe koje u kolskoj ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s uenicima kao i druge osobe potrebne za rad kolske ustanove. (2) kolska ustanova moe na prijedlog osnivaa, a uz suglasnost Ministarstva, osim osoba iz stavka 1. ovog lanka angairati i druge odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifinih uvjeta u kolskoj ustanovi. (3) Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u kolskoj ustanovi odnose se na: rad s uenicima s tekoama, rad s darovitim uenicima, rad s uenicima pripadnicima nacionalnih manjina ili u drugim specifinim uvjetima. (4) Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama kolske ustanove pomau odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika, pomoni odgojno-obrazovni radnici), ali nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti, duni su stei temeljne kompetencije za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti prema programu koji donosi Ministarstvo. lanak 100. (1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji razredne, uitelji predmetne nastave i struni suradnici. (2) Odgojno-obrazovni rad u srednjokolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i struni suradnici. (3) Nastavnici u srednjokolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni uitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji. (4) Struni suradnici u kolskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjiniar, strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. lanak 101. (1) Uitelji u osnovnoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. (2) Nastavnici u srednjoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. (3) Strukovni uitelji samostalno izvode vjebe i praktinu nastavu. (4) Suradnici u nastavi sudjeluju u izvoenju praktine nastave i vjebi pod neposrednim vodstvom nastavnika ili strunog uitelja te obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada. (5) Odgajatelji rade s obrazovnom skupinom u uenikom domu te obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi odgojno-obrazovnog rada. (6) Struni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s uenicima te struno-razvojne i koordinacijske poslove. lanak 102. kolska ustanova ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar.



lanak 103. Administrativno-tehnike i pomone poslove koji se obavljaju u kolskoj ustanovi, popis poslova, broj izvritelja te koliinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar. lanak 104. (1) Ukupne tjedne obveze uitelja, nastavnika, odgajatelja i strunih suradnika u kolskim ustanovama utvruju se u 40-satnom radnom tjednu godinjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i kolskim kurikulumom, o emu se uitelju, nastavniku, odgajatelju i strunom suradniku izdaje rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvrenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma. (2) Tjedna norma neposrednog rada uitelja razredne nastave s uenicima iznosi broj sati propisan nastavnim planom za razrednu nastavu. (3) Tjedna norma neposrednog rada uitelja predmetne nastave, ukljuujui 2 sata odgojno-obrazovnog rada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata. (4) Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada strunog suradnika i uitelja koji radi u produenom boravku je 25 sati. (5) Tjednu normu neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada uitelja u umjetnikim kolama i ostalih poslova i aktivnosti koje proizlaze iz nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma umjetnikih kola, propisuje ministar. (6) Tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, ukljuujui 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktinu nastavu i izvoenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s uenicima 32 do 36 sati. (7) Normu za pojedini nastavni predmet u srednjokolskim ustanovama te ostale poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada propisuje ministar. (8) Tjedne radne obveze uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli propisuje ministar u skladu s koliinom neposrednog odgojno-obrazovnog rada ugovorenog kolektivnim ugovorom. XI. ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA U KOLSKOJ USTANOVI Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa lanak 105. (1) Uz opi uvjet za zasnivanje radnog odnosa, sukladno opim propisima o radu, osoba koja zasniva radni odnos u kolskoj ustanovi mora ispunjavati i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa. (2) Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s uenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latininog pisma u mjeri koja omoguava izvoenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuu vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe struno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada. (3) Poseban uvjet za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na stranom jeziku za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu s uenicima jesu i poznavanje stranog jezika na kojem se nastava izvodi u mjeri koja omoguava izvoenje nastave. (4) Dodatne posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi prema alternativnom nastavnom programu moe propisati kola ako su u svezi s alternativnim nastavnim programom prema kojem se nastava izvodi. (5) Poslove uitelja razredne nastave moe obavljati osoba koja je zavrila integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij za uitelje ili diplomski sveuilini studij za uitelje. (6) Poslove uitelja predmetne nastave u osnovnoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste odnosno preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoko-psiholoko-didaktiko-metodiko obrazovanje kojim se stjee 60 ECTS bodova (u daljnjem tekstu: pedagoke kompetencije) ako se na natjeaj ne javi osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste. (7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste i ima potrebne pedagoke kompetencije. (8) Poslove strukovnog uitelja u srednjoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila preddiplomski sveuilini studij ili struni studij odgovarajue vrste i ima pedagoke kompetencije. (9) Poslove suradnika u nastavi moe obavljati osoba koja ima odgovarajuu srednju strunu spremu



i ima pedagoke kompetencije. (10) Poslove uitelja strunih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom kolovanju kao i poslove strukovnog uitelja u srednjoj koli, moe obavljati i osoba koja ima niu razinu obrazovanja od razine propisane stavkom 6., 7. i 8. ovog lanka ako ima najviu razinu obrazovanja odgovarajue vrste koja se moe stei u tom podruju i ima pedagoke kompetencije. (11) Nastavu vjeronauka u osnovnoj i srednjoj koli moe izvoditi osoba koja ima razinu obrazovanja utvrenu posebnim ugovorima. (12) Poslove strunog suradnika moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste i ima pedagoke kompetencije. (13) Poslove odgajatelja moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste i ima pedagoke kompetencije. (14) Iznimno, kad postoji potreba, ministar moe, na zahtjev ravnatelja kole, rjeenjem odobriti izvoenje nastave iz odreenog nastavnog predmeta osobi s odgovarajuom razinom obrazovanja neodgovarajue vrste, ako je ona zavrila obrazovanje iz tog nastavnog predmeta na nioj studijskoj razini od propisane razine obrazovanja ili ako je ispunila studijske obveze u najmanje etiri semestra iz tog nastavnog predmeta na visokom uilitu (o emu se uz zahtjev prilae i potvrda visokog uilita) i to iskljuivo za rad u koli koja najmanje tri godine nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu razinu i vrstu obrazovanja. (15) Ako se na natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog lanka, radni odnos se moe zasnovati s osobom koja ima odgovarajuu razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne pedagoke kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija. (16) Odgovarajuu vrstu obrazovanja uitelja, nastavnika i strunih suradnika propisuje ministar. (17) Poslove tajnika moe obavljati osoba koja ima zavren sveuilini diplomski studij pravne, odnosno struni studij upravne struke. Zapreke za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi lanak 106. (1) Radni odnos u kolskoj ustanovi ne moe zasnovati osoba koja je pravomono osuena za neko od kaznenih djela protiv ivota i tijela, protiv slobode i prava ovjeka i graanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog udorea, protiv braka, obitelji i mladei, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosua, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda, protiv slubene dunosti, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu. (2) Radni odnos u kolskoj ustanovi ne moe zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovog lanka. (3) Ako osoba u radnom odnosu u kolskoj ustanovi bude pravomono osuena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovog lanka, kolska ustanova kao poslodavac moe otkazati ugovor o radu bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomonu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponaanjem radnika, u kojem e sluaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka. (4) Ako kolska ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u kolskoj ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovog lanka, udaljit e osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najdue do pravomonosti sudske presude, uz pravo na naknadu plae u visini dvije treine prosjene mjesene plae koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova. Zasnivanje radnog odnosa lanak 107. (1) Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeaja. (2) Natjeaj se objavljuje u opeinformativnom tisku koji izlazi na podruju ili objavljuje kroniku podruja na kojem se nalazi javna ustanova koja natjeaj objavljuje, a rok za primanje prijava kandidata ne moe biti krai od osam dana. (3) U natjeaju se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi. (4) Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se s osobom koja ispunjava uvjete iz lanka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa.



(5) Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu dravne uprave, odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapoljavanje. (6) Ured dravne uprave odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlae zasnivanje radnog odnosa sa kolskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuu potrebu. (7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stavka 6. ovog lanka brie se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stavka 6. ovog lanka najkasnije istekom otkaznog roka. (8) kolska ustanova moe popuniti radno mjesto na nain propisan odredbom stavka 1. ovog lanka tek nakon to ju je ured dravne uprave, odnosno Gradski ured iz stavka 5. ovog lanka obavijestio da u evidenciji nema odgovarajue osobe, odnosno nakon to se kolska ustanova istom tijelu pisano oitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upuena osoba. (9) Ured dravne uprave, odnosno Gradski ured poslove iz stavka 6., 7. i 8. ovog lanka, obavlja na nain i u suradnji s tijelom predvienim kolektivnim ugovorom. (10) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, radni odnos moe se zasnovati ugovorom o radu i bez natjeaja: na odreeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natjeaja ili na drugi propisan nain, ali ne dulje od 60 dana, s osobom kojoj je ugovor o radu na neodreeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda dravne uprave, odnosno Gradskog ureda, do punog radnog vremena, s radnikom koji u kolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme, na temelju sporazuma kolskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu na neodreeno vrijeme ako ele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja, na temelju rjeenja ministra o pravu zasnivanja radnog odnosa na neodreeno vrijeme iz lanka 105. stavka 14. ovog Zakona. (11) Ako se na natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 105. ovog Zakona, natjeaj e se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natjeaja radni se odnos moe zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete. lanak 108. (1) Osoba koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala zasniva radni odnos na poslovima uitelja, nastavnika, odnosno strunog suradnika kao pripravnik. (2) Pripravniki sta traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad. (3) Pripravnik je duan poloiti struni ispit u roku od godine dana od isteka pripravnikog staa. (4) Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravnikog staa radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje strunog ispita. (5) S osobom koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala, izjednaena je i osoba ije je radno iskustvo u zanimanju za koje se kolovala krae od trajanja pripravnikog staa, s time da e se u pripravniki sta uraunati i dosadanje radno iskustvo. (6) Program i nain osposobljavanja pripravnika za samostalan rad tijekom pripravnikog staa i praenja njegovog rada s uenicima te sadraj, nain i uvjete polaganja strunog ispita propisuje ministar. lanak 109. (1) Osoba koja ima odgovarajuu vrstu i razinu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se kolovala dulje od trajanja pripravnikog staa radni odnos na poslovima uitelja, nastavnika i strunog suradnika zasniva uz uvjet polaganja strunog ispita. (2) Osoba iz stavka 1. ovog lanka duna je poloiti struni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa. (3) Osobi iz stavka 1. ovog lanka koja ne poloi struni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa, radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje strunog ispita. lanak 110. (1) Osoba iz lanka 105. stavka 15. ovog Zakona, koja ima odgovarajuu razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se kolovala dulje od trajanja pripravnikog staa, radni odnos na



poslovima uitelja, nastavnika i strunog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagokih kompetencija na visokom uilitu. (2) Osoba iz stavka 1. ovog lanka duna je stei pedagoke kompetencije i poloiti struni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa. (3) Osobi iz stavka 1. ovog lanka stjecanje pedagokih kompetencija preduvjet je za polaganje strunog ispita. (4) Osobi iz stavka 1. ovog lanka koja ne stekne pedagoke kompetencije i ne poloi struni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za stjecanje pedagokih kompetencija i polaganje strunog ispita. (5) Osoba iz stavka 1. ovog lanka koja nema radnog iskustva u zanimanju za koje se kolovala zasniva radni odnos na poslovima uitelja, nastavnika i strunog suradnika, kao pripravnik te se i na nju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe lanka 108. ovog Zakona. lanak 111. (1) Ugovor o radu osobe koja u kolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodreeno vrijeme, a izabrana je za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, ili osobe koja je izabrana za lektora hrvatskog jezika i knjievnosti na visokokolskoj ustanovi u inozemstvu na njezin e zahtjev mirovati najdulje do prestanka trajanja izbora za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, odnosno izbora za lektora hrvatskog jezika i knjievnosti na visokokolskoj ustanovi u inozemstvu. (2) Ako se radnik i kolska ustanova drugaije ne sporazumiju, mirovanje e otpoeti danom dostave radnikova zahtjeva koli. (3) Radnik iz stavka 1. ovog lanka ima se pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u kojoj je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti kolsku ustanovu najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka trajanja izbora iz stavka 1. ovog lanka. (4) Ako radnik iskoristi pravo iz stavka 1. ovog lanka ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio u roku od sedam dana od dana dostave obavijesti iz stavka 3. ovog lanka. Prestanak radnog odnosa lanak 112. Radniku kolske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno opim propisima o radu. lanak 113. (1) U sluaju osnovane sumnje da je radniku kole psihofiziko zdravlje narueno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, ravnatelj e uputiti kolskom odboru obrazloeni prijedlog za donoenje odluke o upuivanju radnika na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti. (2) Ako kolski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet e odluku o upuivanju radnika na ovlatenu prosudbu radne sposobnosti. (3) Radniku koji odbije izvriti odluku iz stavka 2. ovog lanka, otkazat e se ugovor o radu zbog skrivljenog ponaanja zbog krenja obveza iz radnog odnosa. (4) Ako se ovlatenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogunosti uredno izvravati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno naruenog psihofizikog zdravlja, ponudit e mu se odgovarajui poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti. (5) Ako kolska ustanova nema odgovarajue poslove, radniku e se otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga. (6) Ako radnik odbije prihvatiti ponudu iz stavka 4. ovog lanka, otkazat e mu se ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora. lanak 114. (1) O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odluuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost kolskog odbora, a u sluaju iz lanka 107. stavka 10. podstavka 1. i 5. ovog Zakona odluuje ravnatelj. (2) Ako se kolski odbor ne oituje u roku od 10 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnou iz stavka 1. ovog lanka, smatra se da je suglasnost dana. (3) Ako prosvjetni inspektor utvrdi da ravnatelj sklapa ili otkazuje ugovore o radu protivno odredbama ovog Zakona, poduzet e mjere iz svoje nadlenosti u skladu s posebnim zakonom. XII. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRAVANJE, NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA lanak 115. (1) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ravnatelji kolske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se struno osposobljavati i usavravati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.



(2) Pod stalnim strunim osposobljavanjem i usavravanjem iz stavka 1. ovog lanka podrazumijeva se pojedinano i organizirano usavravanje u matinoj znanosti u podruju pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih podruja relevantnih za uinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskim ustanovama. (3) Programe strunog osposobljavanja i usavravanja iz stavka 1. ovog lanka organiziraju i provode ustanove nadlene za struno usavravanje. (4) Uz ustanove iz stavka 3. ovog lanka programe iz stavka 1. ovog lanka mogu provoditi i visoka uilita te subjekti iz civilnog sektora. (5) Ustanove iz stavka 3. i 4. ovog lanka programe strunog osposobljavanja i usavravanja mogu izvoditi i u kolskim ustanovama. (6) Program strunog osposobljavanja i usavravanja treba sadravati temu, namjenu, ciljeve programa iskazane kompetencijama, metode pouavanja, organizaciju, nain vrednovanja i oblik certificiranja, broj polaznika, vrijeme trajanja programa i trokovnik. (7) Nain i postupak strunog osposobljavanja i usavravanja uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja propisuje ministar. lanak 116. (1) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajua zvanja. (2) Uitelji, nastavnici, struni suradnici i ravnatelji mogu biti nagraeni za izvanredna postignua u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. (3) Razine, odgovarajua zvanja, uvjete i nain napredovanja i nagraivanja, propisuje ministar. lanak 117. (1) Licencija za rad u kolskoj ustanovi je javna isprava kojom se dokazuju potrebne razine opih i strunih kompetencija uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja. (2) Prvom licencijom za rad uitelja, nastavnika i strunih suradnika smatra se isprava o poloenom strunom ispitu. (3) Uitelji, nastavnici i struni suradnici imaju pravo i dunost licenciju obnavljati svakih pet godina. (4) Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. (5) Program, postupak i nain stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja te prava i dunosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog lanka, propisuje ministar. XIII. UPRAVLJANJE KOLSKOM USTANOVOM lanak 118. (1) kolom upravlja kolski odbor, a uenikim domom domski odbor (u daljnjem tekstu: kolski odbor). (2) kolski odbor: imenuje i razrjeuje ravnatelja, daje prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u kolskoj ustanovi, donosi statut i druge ope akte na prijedlog ravnatelja, donosi kolski kurikulum na prijedlog uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea i ravnatelja, donosi godinji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvravanje, donosi financijski plan, polugodinji i godinji obraun na prijedlog ravnatelja, odluuje o zahtjevima radnika za zatitu prava iz radnog odnosa, predlae osnivau promjenu djelatnosti i donoenje drugih odluka vezanih uz osnivaka prava, daje osnivau i ravnatelju prijedloge i miljenja o pitanjima vanim za rad i sigurnost u kolskoj ustanovi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.lanak 119. (1) kolski odbor ima devet lanova, od kojih jednog lana bira i razrjeuje radniko vijee, a ako radniko vijee nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na nain propisan Zakonom o radu za izbor radnikog vijea koje ima samo jednog lana, a ostalih osam lanova imenuje i razrjeuje osniva, i to: dva lana iz reda uitelja, nastavnika i strunih suradnika na prijedlog uiteljskog, odnosno



nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea, jednog lana iz reda roditelja koji nije radnik kole na prijedlog vijea roditelja, dva lana na prijedlog ureda dravne uprave, a za kole kojima je osniva Grad Zagreb, dva lana na prijedlog Sredinjeg dravnog ureda za upravu, tri lana samostalno. (2) Kod imenovanja lanova kolskog odbora u kolama u kojima se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, osiguravat e se razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i to prema proporcionalnom (razmjernom) udjelu uenika iz redova nacionalnih manjina u ukupnom broju uenika te kole. (3) lan kolskog odbora ne moe biti osoba koja je pravomono osuena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz lanka 106. stavka 1. ovog Zakona. (4) lan kolskog odbora kojeg imenuje osniva samostalno u pravilu treba imati zavren najmanje preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova i ne moe biti radnik kolske ustanove u kolski odbor koje se imenuje. (5) lan kolskog odbora kojeg imenuje osniva na prijedlog ureda dravne uprave, odnosno tijela iz stavka 1. ovog lanka, mora imati zavren najmanje preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova i ne moe biti radnik kolske ustanove u kolski odbor koje se imenuje. (6) lanovi kolskog odbora imenuju se na vrijeme od etiri godine i mogu biti ponovno imenovani, a mandat lanova tee od dana konstituiranja kolskog odbora. (7) Mandat lanu kolskog odbora iz reda roditelja prestaje na

Documents

Zakon o Odgoju i Obrazovanju