Zakon o Premjeru i Katastru RŠ

http://www.advokatprnjavorac.com

ZAKON O PREMJERU I KATASTRU REPUBLIKE SRPSKE

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom ureuju se upravni i struni poslovi koji se odnose na premjer

Republike Srpske, katastar nepokretnosti, katastar vodova, osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku djelatnost, Geoinformacioni sistem Republike uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, infrastrukturu geoprostornih podataka Republike Srpske i geodetski radovi u ininjersko-tehnikim oblastima.

lan 2.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: a) bonitiranje zemljita je klasifikacija plodnog zemljita na osnovu njegovih

prirodnih osobina, bez obzira na nain njegovog korienja, b) geografska imena su imena naseljenih mjesta i fiziko-geografskih objekata

(planina, rijeka, jezera i drugih slinih objekata), v) geodetska biljega je biljega za podzemno, odnosno nadzemno obiljeavanje

taaka referentne mree i granica katastarske optine, g) geodetska metrologija je izraz koji se odnosi na fizike veliine duine, ugla,

vremena i ubrzanja sile zemljine tee, njihove jedinice, sredstva, metode, nain i rezultate mjerenja, greke mjerenja i drugo,

d) geodetska organizacija je privredno drutvo, drugo pravno lice i radnja koji su registrovani kod nadlenog organa za izvoenje geodetskih radova i ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom,

) geodetski instrumenti su mjerila kojima se obavljaju geodetski radovi propisani ovim zakonom i koriste se za mjerenje duine, ugla, vremena i ubrzanja sile zemljine tee,

e) geopodaci (geoprostorni podaci) su podaci sa direktnom ili indirektnom vezom sa odreenom lokacijom ili geografskom oblasti,

) daljinska detekcija je metod prikupljanja informacija putem sistema koji nisu u direktnom fizikom kontaktu sa ispitivanom pojavom ili objektom,

z) digitalni model terena je trodimenzionalni prikaz matematiki definisanog modela reljefa Republike Srpske,

i) digitalni ortofoto je digitalna slika teritorije Republike Srpske u ortogonalnoj projekciji, dobijena iz digitalnog aerofotogrametrijskog snimka, satelitskog snimka ili snimka dobijenog ostalim metodama snimanja iz daljinske detekcije,

j) referentni sistem Republike Srpske je koordinatni sistem koji ini skup numerikih vrijednosti konstanti, neophodnih da se definiu poloaji i druga svojstva taaka u prostoru Republike Srpske,

k) katastarski plan je dvodimenzionalni prikaz parcela i objekata u ravni projekcije Republike Srpske,


l) katastarski plan vodova je prikaz vodova u ravni projekcije Republike Srpske sa upisanim kotama,

lj) katastarsko klasiranje zemljita je utvrivanje katastarske kulture i klase za parcele poljoprivrednog i umskog zemljita u okviru jedne katastarske optine u odnosu na katastarski srez,

m) list vodova je osnovni dokument o vodovima i stvarnim pravima na njima, n) nepokretnosti, upotreba ovog izraza podrazumijeva: zemljita

(poljoprivredno, gradjevinsko, umsko i ostala slina zemljita), objekti (poslovni, stambeni, stambeno-poslovni, ekonomski, infrastrukturni i drugi slini objekti), posebni dijelovi objekata (stanovi, poslovne prostorije, garae, garana mjesta i podrumi), drugi nadzemni objekti (putni, objekti elektroprivrede, eljezniki objekti, objekti vazduhoplovnog saobraaja, industrijski objekti, objekti telekomunikacija, objekti za sport i fiziku kulturu i drugi slini objekti), podzemni objekti (garae, rezervoari, pjeaki prolazi, tuneli, sklonita, metroi i drugi slini objekti),

nj) imalac prava je pravno ili fiziko lice koje ima pravo svojine ili pravo raspolaganja na stvarima u dravnoj svojini ili ue stvarno ili obligaciono pravo na odreenoj nepokretnosti,

o) pravni kontinuitet je izvoenje prava na nepokretnosti pravnog sljedbenika iz prava pravnog prethodnika,

p) clausula intabulandi je izriita izjava, odnosno saglasnost pravnog prethodnika o dozvoli upisa koja nije uslovljena niti ograniena, (Izuzetno izjava moe biti data i u posebnoj ispravi, sainjena u skladu sa zakonom kojim je to regulisano),

r) list nepokretnosti je osnovni dokument o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima,

s) IGPRS infrastruktura geoprostornih podataka Republike Srpske predstavlja strategiju, tehnologiju, pravila, standarde i ljudske resurse koji su potrebni za prikupljanje, obradu, uvanje, pristup, razmjenu i optimalno korienje geoprostornih podataka Republike Srpske,

t) osnovni topografski model predstavlja apstrakciju prostora Republike Srpske i ine ga definisani topografski objekti sa pripadajuim opisom svojstava i meusobnih odnosa (atributi i relacije), obuhvatom prikupljanja, pravilima kreiranja i nainom prikaza, a izrauje se na osnovama i principima geografskog informacionog sistema,

) REFRS ine materijalizovane take referentne mree na teritoriji Republike Srpske,

u) SRPOS predstavlja mreu permanentnih stanica globalnog pozicionog sistema za teritoriju Republike Srpske,

f) tehnika dokumentacija je skup projekata koji se izrauju radi utvrivanja koncepcije geodetskih radova, razrade uslova i naina izvoenja radova,

h) topografski objekti su prirodni i izgraeni objekti na zemljinoj povrini, klasifikovani u odgovarajue teme, prostorno geometrijski odreeni u dravnom referentnom sistemu i opisani atributima,

c) veb servisi su programske komponente koje omoguavaju izgradnju proirivih, slabo povezanih i platformski nezavisnih aplikacija, koji podravaju meuoperativnost razliitih sistema i omoguavaju aplikacijama da razmjenjuju poruke korienjem standardnih protokola i


) Geoinformacioni sistem Republike uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske je centralni i osnovni segment geoinformacionog sistema Republike Srpske (infrastrukture geoprostornih podataka Republike Srpske).

lan 3.

Premjer Republike Srpske su struni poslovi u oblastima: a) katastarskog premjera, b) premjera u postupku ureenja zemljine teritorije komasacijom (u daljem

tekstu: komasacioni premjer), v) premjera vodova i g) topografskog premjera.

lan 4.

(1) Katastar nepokretnosti je osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim

pravima na njima. (2) Nepokretnosti koje se, u smislu ovog zakona, upisuju u katastar nepokretnosti

su: a) zemljite (katastarske parcele poljoprivrednog, umskog, graevinskog i

drugog zemljita), b) nadzemni i podzemni graevinski objekti (u daljem tekstu: objekti) i v) posebni dijelovi objekata koji ine graevinsku cjelinu (stan, poslovni prostor,

garaa i drugi objekti). (3) Objekti u smislu ovog zakona su: zgrade svih vrsta, privredni objekti, objekti

kulture, sporta i rekreacije, sklonita i drugi graevinski objekti.

lan 5.

(1) Poslovi premjera Republike Srpske, osnivanja i obnove katastra nepokretnosti, praenja i obezbjeivanja aurnosti katastra nepokretnosti, osnovnih geodetskih radova, Centralnog adresnog registra, registra prostornih jedinica, osnivanja katastra vodova, topografsko-kartografske djelatnosti, Geoinformacionog sistema Republike uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (u daljem tekstu: GIS Uprave) i infrastrukture geoprostornih podataka Republike Srpske (u daljem tekstu: IGPRS) iz nadlenosti Republike uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljem tekstu: Uprava), obavljaju se na osnovu srednjoronog programa i godinjeg plana radova.

(2) Srednjoroni program radova donosi Narodna skuptina Republike Srpske na prijedlog Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), a godinji plan radova donosi Vlada na prijedlog Uprave.

(3) Programom i planom iz stava 1. ovog lana utvruju se vrsta i obim radova, kao i izvori i obim sredstava za njihovu realizaciju.

(4) Realizacija programa i plana radova finansira se u skladu sa posebnim zakonom.

(5) Srednjoroni program radova i godinji plan radova objavljuju se u Slubenom glasniku Republike Srpske.


lan 6.

Premjer Republike Srpske, katastar nepokretnosti, katastar vodova, osnovni geodetski radovi, Centralni adresni registar, registar prostornih jedinica, topografsko-kartografska djelatnost, GIS Uprave i IGPRS su od opteg interesa za Republiku Srpsku.

lan 7.

Za rjeavanje pojedinih pitanja upisa stvarnih prava koja nisu ureena ovim

zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuju svojina i druga stvarna prava, a za rjeavanje pitanja postupka koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuje parnini, vanparniki postupak, opti upravni postupak i upravni spor. II UPRAVNI I STRUNI POSLOVI

lan 8.

(1) Za strune poslove (u daljem tekstu: geodetski radovi) i upravne poslove iz

lana 1. ovog zakona nadlena je Uprava. (2) Geodetske radove iz stava 1. ovog lana moe obavljati i geodetska

organizacija, na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom. (3) Geodetske radove, izradu topografskih karata, kao i voenje posebnih

evidencija o nepokretnostima, koji se obavljaju, izrauju i slue za potrebe civilne zatite i ministarstva nadlenog za unutranje poslove vri Uprava, u skladu sa posebnim propisima. 2. Republika uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove

lan 9.

(1) Poslove iz svog djelokruga Uprava obavlja u sjeditu i van sjedita. (2) Sjedite Uprave je u Banjoj Luci.

lan 10.

Pored poslova odreenih Zakonom o republikoj upravi, djelokrug Uprave su i

geodetski radovi i poslovi republike uprave koji se odnose na: a) osnovne geodetske radove, b) katastarski i komasacioni premjer, v) osnivanje, obnovu i odravanje katastra nepokretnosti, g) premjer vodova, osnivanje i odravanje katastra vodova, d) struni nadzor nad geodetskim radovima, ) izdavanje i oduzimanje licence za rad geodetske organizacije, e) izdavanje i oduzimanje geodetske licence, ) izdavanje i oduzimanje ovlaenja za snimanje iz vazdunog prostora teritorije

Republike Srpske za potrebe premjera Republike Srpske,


z) Centralni adresni registar, i) uspostavu i odravanje registra prostornih jedinica, j) katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita, k) daljinsku detekciju, topografski premjer i topografsko-kartografsku djelatnost, l) izdavanje kartografskih i drugih publikacija i davanje saglasnosti za izdavanje

kartografskih publikacija, lj) voenje evidencije o geografskim imenima, m) osnivanje, odravanje i raspolaganje geodetskim informacionim sistemom, n) voenje arhiva dokumentacije osnovnih geodetskih radova, katastarskog i

komasacionog premjera, premjera Republike Srpske, katastra nepokretnosti, katastra vodova, topografsko-kartografske djelatnosti i druge dokumentacije,

nj) uee u osnivanju i odravanju IGPRS, o) struni nadzor nad radom geodetske organizacije, p) ovjeru geodetskih podloga u ininjersko-tehnikim oblastima i r) pruanje usluga iz djelokruga Uprave u okviru meunarodne saradnje.

lan 11.

U upravnim poslovima premjera Republike Srpske, osnivanja i obnove katastra

nepokretnosti, osnivanja katastra vodova, kao i njihovog odravanja, rjeava: a) u prvom stepenu podruna jedinica Uprave, b) u drugom stepenu Uprava, v) nadleni sud u upravnom sporu i g) u sluaju spora nadleni sud.

3. Geodetska organizacija

lan 12.

Geodetski radovi koje obavlja geodetska organizacija su: a) izrada tehnike dokumentacije i tehnika kontrola nad izvoenjem geodetskih

radova za koje je predviena izrada glavnog projekta, b) izvoenje geodetskih radova za koje je predviena izrada glavnog projekta i v) izvoenje geodetskih radova u odravanju katastra nepokretnosti i odravanju

katastra vodova.

lan 13.

(1) Geodetska organizacija moe izvoditi geodetske radove iz lana 12. ovog zakona na cjelokupnoj teritoriji Republike Srpske, ako joj je izdata licenca za rad.

(2) Licencu iz stava 1. ovog lana, za pojedine vrste geodetskih radova, Uprava izdaje rjeenjem u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.

(3) Licenca se izdaje geodetskoj organizaciji ako: a) je registrovana kod nadlenog organa Republike Srpske za izvoenje

geodetskih radova,


b) ima ovim zakonom propisani broj zaposlenih radnika geodetske struke sa odgovarajuim geodetskim licencama, koji su u geodetskoj organizaciji zaposleni sa punim radnim vremenom i

v) ima radne prostorije i posjeduje odgovarajue mjerne instrumente i opremu. (4) Javnom preduzeu i drugom pravnom licu moe se izdati licenca za rad samo

za radove iz lana 12. taka v) ovog zakona koji su u funkciji obavljanja djelatnosti za koju je osnovano.

(5) Naunoobrazovnoj geodetskoj ustanovi moe se izdati licenca za rad samo za radove iz lana 12. taka a) ovog zakona.

(6) Geodetska organizacija registrovana u inostranstvu moe u Republici Srpskoj izvoditi samo geodetske radove iz lana 12. taka b) ovog zakona, ako je na meunarodnom tenderu izabrana za izvoaa radova i ispunjava uslove propisane odredbama ovog zakona.

lan 14.

(1) Geodetska licenca prvog reda omoguava obavljanje poslova odgovornog

projektanta, rukovoenja i tehnike kontrole nad izvoenjem geodetskih radova za koje je ovim zakonom predviena izrada glavnog projekta, izvoenja tih radova, kao i izrade projekta geodetskog obiljeavanja u oblasti urbanistikog planiranja.

(2) Geodetska licenca drugog reda omoguava obavljanje geodetskih radova u postupku odravanja katastra nepokretnosti i katastra vodova, realizacije projekta geodetskog obiljeavanja u oblasti urbanistikog planiranja i izradu geodetskih podloga u ininjersko-tehnikim oblastima za koje se ne izrauje glavni projekat.

(3) Lice sa geodetskom licencom prvog reda moe obavljati i poslove za koje je ovim zakonom predviena geodetska licenca drugog reda.

(4) Geodetsku licencu prvog i drugog reda Uprava izdaje rjeenjem u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.

(5) Licu kome je izdata geodetska licenca izdaje se peat. (6) Lice sa geodetskom licencom moe koristiti peat ako je sa punim radnim

vremenom zaposleno u geodetskoj organizaciji. (7) Lice geodetske struke bez geodetske licence zaposleno u geodetskoj

organizaciji uestvuje u obavljanju poslova za koje geodetska organizacija ima licencu za rad.

lan 15.

(1) Geodetsku licencu prvog reda stie lice geodetske struke sa zavrnim studijama u trajanju od najmanje etiri godine, poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave i radnim iskustvom na geodetskim poslovima u trajanju od najmanje tri godine.

(2) Geodetsku licencu drugog reda stie lice geodetske struke sa zavrenim studijama u trajanju od najmanje etiri godine, poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave i radnim iskustvom na geodetskim poslovima u trajanju od najmanje jedne godine.


(3) Geodetsku licencu drugog reda stie i lice geodetske struke sa zavrenim studijama u trajanju od najmanje dvije godine, poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave i radnim iskustvom na geodetskim poslovima u trajanju od najmanje dvije godine.

lan 16.

(1) Licu geodetske struke i licu poljoprivredne struke iz lana 17. stav 4. ovog zakona, zaposlenom u geodetskoj organizaciji, Uprava izdaje legitimaciju za identifikaciju (u daljem tekstu: legitimacija).

(2) Lice kome je izdata legitimacija koristi je prilikom: a) obavljanja geodetskih radova na terenu i b) predstavljanja ovlaenom licu koje vri nadzor u skladu sa zakonom. (3) Zaposleno lice u geodetskoj organizaciji kojem je prestao radni odnos u toj

organizaciji duno je Upravi vratiti legitimaciju.

lan 17.

(1) Za izradu tehnike dokumentacije za izvoenje geodetskih radova i tehniku kontrolu nad izvoenjem geodetskih radova, za koje je ovim zakonom predviena izrada glavnog projekta, kao i izradu projekta geodetskog obiljeavanja u oblasti urbanistikog planiranja, geodetska organizacija mora imati najmanje dva zaposlena lica sa punim radnim vremenom koja posjeduju geodetsku licencu prvog reda.

(2) Za izvoenje geodetskih radova za koje je ovim zakonom predviena izrada glavnog projekta, geodetska organizacija mora imati najmanje pet zaposlenih lica geodetske struke sa punim radnim vremenom, od kojih najmanje dva posjeduju geodetsku licencu prvog reda.

(3) Za izvoenje geodetskih radova u postupku odravanja katastra nepokretnosti i katastra vodova, realizacije projekta geodetskog obiljeavanja u oblasti urbanistikog planiranja i izradu geodetskih podloga u ininjersko-tehnikim oblastima za koje se ne izrauje glavni projekat, geodetska organizacija mora imati najmanje dva zaposlena lica geodetske struke sa punim radnim vremenom, od kojih najmanje jedan posjeduje geodetsku licencu drugog reda.

(4) Za izvoenje radova katastarskog klasiranja, bonitiranja i komasacione procjene zemljita, geodetska organizacija mora imati najmanje jednog zaposlenog radnika poljoprivredne struke sa punim radnim vremenom, sa zavrenim studijama poljoprivredne struke u trajanju od najmanje dvije godine, sa poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave, odgovarajuom licencom izdatom od strane nadlenog organa i radnim iskustvom u poljoprivrednoj struci od najmanje tri godine.

(5) Za snimanje teritorije Republike Srpske iz vazdunog prostora za potrebe premjera Republike Srpske, geodetska organizacija mora ispunjavati uslove iz stava 2. ovog lana i posjedovati ovlaenje Uprave za snimanje iz vazdunog prostora, koje se izdaje rjeenjem.

lan 18.

(1) Geodetska organizacija kojoj je izdata licenca za rad duna je da: a) izvodi geodetske radove na osnovu podataka preuzetih iz GIS Uprave,


b) izvodi geodetske radove u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehnikim normativima,

v) prije poetka izvoenja radova prijavi Upravi radove predviene ovim zakonom,

g) otkloni nepravilnosti utvrene u postupku pregleda i prijema radova i u postupku vrenja strunog nadzora,

d) prijavi Upravi promjenu sjedita, naziva i svaku drugu promjenu koja je od znaaja za njen rad, u roku od 15 dana od dana nastanka promjene,

) dostavi Upravi elaborat geodetskih radova i zapisnik o izvrenom uviaju, u roku utvrenom ovim zakonom, odnosno u ugovorenom roku,

e) istakne raspored radnog vremena i vremena predvienog za rad sa strankama, koji su usaglaeni sa zakonom i da se pridrava radnog vremena,

) naknadu za pruanje usluga naplauje u skladu sa vaeim propisom, z) obezbijedi odgovarajui dokument o ispravnosti geodetskog instrumenta kojim

izvodi geodetske radove i i) licu koje vri struni nadzor nad radom geodetske organizacije i Upravi kada

vri pregled i prijem radova, stavi na uvid tehniku i drugu dokumentaciju i omogui nesmetano vrenje nadzora i pregleda radova.

(2) Pored dunosti iz stava 1. ovog lana, geodetska organizacija kojoj je izdata licenca za izvoenje geodetskih radova u odravanju katastra nepokretnosti i odravanju katastra vodova duna je da:

a) vodi evidenciju primljenih zahtjeva stranaka, b) u postupku odravanja katastra nepokretnosti prihvati zahtjev stranke za

obavljanje geodetskih radova na teritoriji jedinice lokalne samouprave gdje ima sjedite, odnosno ne smije da odbije zahtjev bez opravdanog razloga,

v) obavijesti Upravu o sprijeenosti za izvoenje radova koja traje due od jednog mjeseca, u roku od tri dana od dana nastanka razloga sprijeenosti za izvoenje radova i

g) o svom troku, ponovo izvri na terenu radnje na ije preduzimanje je ovlaen, u sluaju kad se u postupku po pravnom lijeku od strane organa koji odluuje o tom lijeku utvrdi da je zbog greke pri preduzimanju navedenih radnji od strane geodetske organizacije injenino stanje nepotpuno ili pogreno utvreno.

(3) U sluaju promjene iz stava 1. taka d) ovog lana ili promjene za koju je Uprava saznala na drugi nain, a koja utie na ispunjavanje uslova za rad geodetske organizacije, odnosno na izvoenje odreene vrste geodetskih radova, Uprava donosi rjeenje o promjeni.

(4) Opravdanim razlogom, u smislu stava 2. taka b) ovog lana, smatra se bolest ili druga sprijeenost za rad zaposlenog u geodetskoj oranizaciji i odsustvovanje sa posla zaposlenog lica u geodetskoj organizaciji u skladu sa zakonom.

(5) Za tetu koju zaposleno lice u geodetskoj organizaciji prouzrokuje treem licu prilikom obavljanja geodetskih radova odgovara geodetska organizacija, u skladu sa zakonom.

lan 19.

(1) Za geodetske radove koje izvodi geodetska organizacija odgovorno je lice sa

geodetskom licencom. (2) Lice sa geodetskom licencom duno je da:


a) geodetske radove izvodi u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehnikim normativima i

b) ovjeri svojim peatom elaborat o izvrenim geodetskim radovima i zapisnik o izvrenom uviaju.

(3) Ako lice sa geodetskom licencom ne izvodi geodetske radove u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, standardima i tehnikim normativima ili ovjeri svojim peatom elaborat o izvrenim geodetskim radovima i zapisnik o izvrenom uviaju o nepostojeim promjenama ili sa neistinitim podacima, Uprava e tom licu rjeenjem oduzeti geodetsku licencu, peat i legitimaciju na period od jedne do tri godine.

(4) Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom.

(5) Izuzetno od stava 1. ovog lana, za izvoenje radova katastarskog klasiranja, bonitiranja i komasacione procjene zemljita odgovorno je lice iz lana 17. stav 4. ovog zakona.

lan 20.

(1) Licenca za rad prestaje da vai na zahtjev geodetske organizacije i

oduzimanjem. (2) O prestanku vaenja licence iz stava 1. ovog lana odluuje Uprava rjeenjem. (3) Uprava e oduzeti licencu geodetskoj organizaciji, ako geodetska organizacija: a) bude brisana iz registra nadlenog organa, b) ne ispunjava propisane uslove za rad u skladu sa ovim zakonom, v) bez opravdanog razloga ne obavlja geodetske radove na odravanju katastra

nepokretnosti i katastra vodova due od 60 dana na teritoriji jedinice lokalne samouprave gdje ima sjedite,

g) ne otkloni nedostatke ili nepravilnosti, ije otklanjanje je naloeno u vrenju strunog nadzora i

d) poslije zabrane izvoenja radova, nastavi sa radom. (4) Svim zaposlenim licima u geodetskoj organizaciji kojoj je licenca prestala da

vai ili je oduzeta prestaju da vae legitimacije danom prestanka vaenja licence, odnosno danom konanosti rjeenja o oduzimanju licence.

lan 21.

Protiv rjeenja o licencama donesenim u skladu sa odredbama ovog zakona ne

moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom.

lan 22.

(1) O licencama izdatim za rad geodetskih organizacija i geodetskim licencama Uprava vodi registar koji je javan.

(2) Registar iz stava 1. ovog lana objavljuje se i na internet stranici Uprave. III TEHNIKA DOKUMENTACIJA (PROJEKTOVANJE), IZVOENJE I STRUNI

NADZOR NAD IZVOENJEM GEODETSKIH RADOVA


lan 23.

Tehnika dokumentacija obuhvata idejni projekat i glavni projekat.

lan 24.

(1) Idejni projekat je projekat kojim se odreuje lokacija geodetskih radova,

tehniko-tehnoloka koncepcija izvoenja radova, obim, dinamika i orijentaciona vrijednost radova.

(2) Idejni projekat izrauje Uprava ili geodetska organizacija po zahtjevu investitora, na osnovu projektnog zadatka, u oblastima za koje se izrauje glavni projekat.

lan 25.

(1) Glavni projekat se izrauje za potrebe izvoenja geodetskih radova, naroito u

sljedeim oblastima: a) osnovnih geodetskih radova, b) katastarskog premjera, osnivanja i obnove katastra nepokretnosti, v) premjera vodova i osnivanja katastra vodova, g) topografskog premjera i topografsko-kartografske djelatnosti, d) komasacionog premjera i ureenja zemljine teritorije komasacijom i ) izrade geodetskih podloga za potrebe raznih vrsta projekata u ininjersko-tehnikim

oblastima. (2) Glavni projekat izrauje Uprava ili geodetska organizacija na osnovu

projektnog zadatka, koji obezbjeuje i ovjerava investitor. (3) Izuzetno, za poslove iz stava 1. taka ) ovog lana geodetske podloge za

radove manjeg obima i sloenosti izrauju se na osnovu projektnog zadatka, koji obezbjeuje i ovjerava investitor.

lan 26.

Glavni projekat za izvoenje geodetskih radova sadri: a) opte podatke o predmetu projekta i prateoj dokumentaciji, b) projektni zadatak za izradu glavnog projekta, v) osnove za izradu projekta, g) tehniki izvjetaj o izvrenim prethodnim radovima, d) projektno rjeenje geodetskih radova, ) organizaciju radova, e) predmjer i predraun radova i ) grafike priloge i tabele.

lan 27.

(1) Idejni projekat podlijee strunoj kontroli revizione komisije koju obrazuje Uprava.

(2) Glavni projekat podlijee tehnikoj kontroli.


(3) Tehniku kontrolu glavnog projekta za izvoenje geodetskih radova iz lana 25. ovog zakona vri Uprava ili geodetska organizacija koju odredi investitor i koja ispunjava uslove iz lana 17. stav 1. ovog zakona.

(4) Tehniku kontrolu glavnog projekta ne moe vriti geodetska organizacija koja je izradila ili uestvovala u izradi glavnog projekta.

(5) Trokove strune i tehnike kontrole snosi investitor.

lan 28.

(1) Geodetske radove za koje je ovim zakonom predviena izrada glavnog projekta izvodi Uprava ili geodetska organizacija.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, premjer vodova i izradu geodetskih podloga za potrebe raznih vrsta projekata u ininjersko-tehnikim oblastima izvodi geodetska organizacija.

(3) Izvoa radova duan je da: a) radove izvodi prema tehnikoj dokumentaciji i u skladu sa propisima,

standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta koji vae za pojedine vrste radova,

b) vodi dnevnik radova, v) obavijesti struni nadzor o eventualnim nedostacima uoenim u tehnikoj

dokumentaciji i o drugim okolnostima koje su od uticaja na izvoenje radova i primjenu tehnike dokumentacije i

g) otkloni nepravilnosti utvrene u postupku vrenja strunog nadzora.

lan 29.

(1) Struni nadzor je nadzor nad izvoenjem radova za koje je ovim zakonom predviena izrada glavnog projekta i obuhvata:

a) kontrolu da li se izvoenje radova vri prema tehnikoj dokumentaciji, b) kontrolu i provjeru kvaliteta izvoenja svih vrsta radova i v) primjenu propisa, standarda i tehnikih normativa. (2) Struni nadzor nad izvoenjem geodetskih radova u osnovnim geodetskim

radovima, katastarskom premjeru, osnivanju i obnovi katastra nepokretnosti, premjera vodova i osnivanja katastra vodova i topografskom premjeru i topografsko-kartografskoj djelatnosti vri Uprava.

(3) Struni nadzor nad radovima u oblasti ureenja zemljine teritorije komasacijom vri Uprava.

IV OSNOVNI GEODETSKI RADOVI

lan 30.


Osnovni geodetski radovi su radovi koji obuhvataju geodetski datum, projekciju i referentne mree Republike Srpske kojima se realizuje osnovni geodetski referentni sistem stalnih geodetskih taaka.

lan 31.

(1) U referentnom sistemu Republike Srpske vri se horizontalno i vertikalno

pozicioniranje parcela, objekata, vodova, terena, topografskih objekata i objektnih cjelina, kao i odreivanje zemljinog spoljanjeg gravitacionog polja i geodinamika istraivanja.

(2) U okviru referentnog sistema Republike Srpske odreuju se: a) prostorni (trodimenzionalni) referentni sistem, b) horizontalni (dvodimenzionalni) referentni sistem, v) vertikalni (jednodimenzionalni) referentni sistem, g) gravimetrijski referentni sistem i d) astronomski referentni sistem. (3) Parametre geodetskih datuma referentnih geodetskih sistema propisuje Vlada

na prijedlog Uprave.

lan 32.

Projekciju Republike Srpske propisuje Vlada na prijedlog Uprave.

lan 33.

(1) Prostorni referentni, horizontalni referentni, vertikalni referentni sistem, referentni sistem gravimetrijskih odreivanja i astronomski referentni sistem materijalizuju se odgovarajuim: referentnim okvirima Republike Srpske, odnosno skupom materijalizovanih taaka i trodimenzionalnim, odnosno dvodimenzionalnim pravolinijskim ili krivolinijskim koordinatama, odnosno njihovim visinama, vrijednostima apsolutnog ubrzanja sile zemljine tee, odnosno skupom ekstraterestrikih objekata i njihovih ekvatorskih koordinata koje se odnose na odreenu vremensku epohu.

(2) Prostorni i horizontalni referentni sistemi iz stava 1. ovog lana definisani su referentnom mreom Republike Srpske REFRS i mreom permanentnih stanica Republike Srpske SRPOS.

lan 34.

Podaci dobijeni u osnovnim geodetskim radovima vode se u bazi podataka

osnovnih geodetskih radova, a sadraj baze podataka osnovnih geodetskih radova propisuje Uprava.

V PREMJER REPUBLIKE SRPSKE 1. Katastarski premjer

lan 35.


(1) Katastarski premjer je geodetsko mjerenje i prikupljanje podataka o

nepokretnostima i imaocima prava na nepokretnostima. (2) Geodetsko mjerenje vri se geodetskim metodama za horizontalno i vertikalno

pozicioniranje nepokretnosti u referentnom sistemu Republike Srpske. (3) Podaci dobijeni geodetskim mjerenjem i prikupljanjem podataka iz stava 1.

ovog lana ine elaborat premjera. (4) Katastarski premjer vri se u cilju osnivanja ili obnove katastra nepokretnosti.

lan 36.

Katastarske teritorijalne jedinice su: katastarska parcela, katastarska optina i

katastarski srez.

lan 37.

(1) Katastarska parcela (u daljem tekstu: parcela) je osnovna katastarska teritorijalna jedinica i predstavlja dio zemljita u katastarskoj optini odreen granicom (meom) i oznaen jedinstvenim brojem, na kome postoji pravo svojine.

(2) Granica parcele se definie graninim takama koje su odreene koordinatama propisane klase tanosti i oznaene menim biljegama na terenu.

lan 38.

(1) Katastarska optina je teritorijalna jedinica koja obuhvata podruje jednog naseljenog mjesta, za koju se zakonom utvruje naziv i koja predstavlja osnovnu jedinicu za koju se vri katastarski premjer i osniva, obnavlja i odrava katastar nepokretnosti.

(2) O formiranju i promjeni granice katastarske optine odluuje Uprava, po prethodno pribavljenom miljenju jedinice lokalne samouprave na ijoj se teritoriji nalazi ta katastarska optina, odnosno susjednih jedinica lokalne samouprave, kada promjena granice katastarske optine mijenja granicu jedinice lokalne samouprave.

(3) U sluaju spora o granicama katastarskih optina odluuje Vlada na prijedlog Uprave uz pribavljeno miljenje jedinice lokalne samouprave.

(4) U sluaju kad se promjenom granice katastarske optine istovremeno mijenja i granica jedinice lokalne samouprave, promjena granice katastarske optine vri se u skladu sa zakonom.

(5) Odluka o promjeni granice katastarske optine objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srpske.

(6) Obiljeavanje granica katastarske optine vri se postavljanjem geodetskih biljega.

(7) Granica katastarske optine koja se poklapa sa entitetskom linijom nee se obiljeavati postavljanjem geodetskih biljega dok se ne utvrdi entitetska linija u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

lan 39.


(1) Katastarski srez je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljita. (2) Katastarski srez osniva, ukida, mijenja i njegov naziv utvruje Uprava. (3) Odluka o osnivanju, ukidanju, promjeni granice i naziva katastarskog sreza

objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srpske.

lan 40.

(1) Katastarski premjer vri se u katastarskoj optini ili njenom dijelu, i sadri: a) postavljanje dopunskih geodetskih referentnih taaka za horizontalno i

vertikalno pozicioniranje nepokretnosti i odreivanje njihovih koordinata, b) identifikaciju i obiljeavanje granice katastarske optine, v) obiljeavanje granica katastarske parcele, g) geodetsko mjerenje i prikupljanje podataka o nepokretnostima, d) prikupljanje podataka o imaocu prava na nepokretnosti i ) katastarsko klasiranje zemljita. (2) U postupku katastarskog premjera moe se vriti i bonitiranje zemljita. (3) Prije poetka katastarskog premjera Uprava je duna da: a) u najmanje jednom mediju dostupnom na itavoj teritoriji Republike Srpske,

Bosne i Hercegovine i na internet stranici Uprave obavijesti javnost o vrenju katastarskog premjera i objavi poziv imaocima prava da uestvuju u postupku katastarskog premjera i

b) javnim oglaavanjem pozove sve imaoce prava na zemljitu upisane u popisni katastar, katastar zemljita, zemljinu knjigu, katastar nepokretnosti, odnosno imaoce prava koji nisu upisani ni u jednu evidenciju da izvre obiljeavanje graninih taaka parcela.

lan 41.

(1) Imalac prava na nepokretnosti duan je licima koja rade na poslovima

premjera i katastra nepokretnosti dozvoliti pristup nepokretnosti, postavljanje geodetske biljege i prikupljanje podataka o nepokretnosti.

(2) Geodetske biljege ne smiju se unitavati, oteivati, niti neovlaeno pomjerati ili izmijetati.

lan 42.

(1) Geodetske referentne take za horizontalno i vertikalno pozicioniranje

nepokretnosti su take mree permanentnih stanica i referentne mree. (2) U postupku katastarskog premjera moe se vriti dopuna referentne mree.

lan 43.

U postupku katastarskog premjera vri se identifikacija i obiljeavanje granice

katastarske optine.

lan 44.


(1) Imalac prava na podruju na kome se vri katastarski premjer duan je da prije poetka premjera, na propisan nain i o svom troku, obiljei menim biljegama granine take parcele.

(2) Ako imalac prava na parceli ne obiljei granine take parcele ili je granica sporna, obiljeavanje se vri o troku imaoca prava na parceli, na osnovu podataka zemljine knjige, katastra zemljita, odnosno katastra nepokretnosti ili raspoloivih isprava.

(3) U postupku obiljeavanja parcele sainjava se zapisnik.

lan 45.

(1) Geodetsko mjerenje granice katastarske optine i nepokretnosti vri se u skladu sa propisanim klasama tanosti.

(2) U postupku katastarskog premjera prikupljaju se, odnosno preuzimaju podaci o: a) prostornim jedinicama, b) parcelama, v) objektima i g) posebnim dijelovima objekta. (3) Podaci o objektu i posebnom dijelu objekta prikupljaju se prema raspoloivoj

dokumentaciji ili preuzimaju iz postojeih evidencija i tehnike dokumentacije.

lan 46.

U postupku katastarskog premjera prikupljaju se podaci o imaocu prava na nepokretnosti u skladu sa raspoloivom dokumentacijom (postojei katastar zemljita, zemina knjiga ili katastar nepokretnosti).

lan 47.

(1) Katastarsko klasiranje zemljita vri se na osnovu prirodnih i ekonomskih

uslova proizvodnje postojee kulture na zemljitu i slui za utvrivanje katastarskog prihoda.

(2) Parcele poljoprivrednog i umskog zemljita svrstavaju se u sljedee katastarske kulture: njiva, vrt, vonjak, vinograd, livada, panjak, uma, trstik i movara.

(3) Teritorijalna jedinica za bonitiranje zemljita je teritorija Republike Srpske. 2. Komasacioni premjer

lan 48.

(1) Komasacioni premjer su geodetski radovi koji se izvode u postupku ureenja

zemljine teritorije komasacijom. (2) Geodetski radovi iz stava 1. ovog lana izvode se u skladu sa odredbama ovog

zakona koje se odnose na katastarski premjer i zakona kojim se ureuje poljoprivredno zemljite.

(3) Podaci komasacionog premjera ine elaborat premjera i koriste se za osnivanje, odnosno obnovu katastra nepokretnosti.


3. Premjer vodova

lan 49.

(1) Premjer vodova, nadzemnih i podzemnih, jeste geodetsko mjerenje i

prikupljanje podataka o vodovima i stvarnim pravima na njima. (2) Vodovi, u smislu ovog zakona, jesu: vodovod, kanalizacija, drenaa, toplovod,

naftovod, gasovod, elektrovodovi, telekomunikacije i drugi vodovi, sa pripadajuim ureajima i postrojenjima.

(3) U pripadajue ureaje i postrojenja spadaju ureaji koji su izgraeni na vodovima i koji omoguavaju funkcionisanje i cjelishodno korienje vodova.

(4) Premjer vodova je obavezan i finansiraju ga imaoci prava na vodovima, lokalna samouprava ili druga zainteresovana pravna i fizika lica.

(5) Podaci prikupljeni u postupku premjera ine elaborat premjera vodova i slue za osnivanje katastra vodova. 4. Topografski premjer

lan 50.

(1) Topografski premjer je geodetsko mjerenje topografskih objekata i terena

propisanom klasom tanosti, prikupljanje podataka o njihovim kvalitativnim i kvantitativnim osobinama i podataka o geografskim i drugim nazivima.

(2) Elaborat topografskog premjera je skup dokumenata i podataka nastalih u postupku projektovanja i realizacije topografskog premjera.

(3) Na osnovu elaborata topografskog premjera i podataka iz drugih izvora formira se osnovni topografski model i izrauje osnovna karta Republike Srpske i ostale karte, digitalni ortofoto i digitalni model terena prostora Republike Srpske. 5. Metroloko obezbjeenje geodetskih radova i standardizacija

lan 51.

(1) U cilju metrolokog obezbjeenja geodetskih radova, saglasno zakonu kojim

je ureena oblast metrologije, a na osnovu primarnih etalona jedinica duine, ugla, vremena i ubrzanja sile zemljine tee, uspostavljaju se sekundarni i radni etaloni.

(2) Prije upotrebe geodetskih instrumenata u premjeru Republike Srpske i odravanju katastra nepokretnosti i vodova, obavezno se utvruju njihova metroloka svojstva.

(3) Geodetski instrumenti podlijeu prvom pregledu mjerila, periodinim i vanrednim pregledima mjerila, u skladu sa propisima kojima se ureuje metrologija, to se dokazuje potvrdom ovlaene laboratorije ili ispitivanjem na posebnim test poligonima Uprave.

lan 52.


Radi obezbjeenja jedinstvene tehniko-tehnoloke osnove za tipizaciju i

unifikaciju geodetskih radova, koriste se standardi Republike Srpske i usvojeni meunarodni geodetski standardi, kojima se postie potreban nivo kvaliteta geodetskih radova.

VI KATASTAR NEPOKRETNOSTI 1. Naela katastra nepokretnosti

lan 53. Osnovna naela katastra nepokretnosti su: naelo upisa, javnosti, naelo pouzdanja, naelo legaliteta, naelo formalnosti, naelo obaveznosti i naelo odreenosti.

lan 54.

(1) Upisom u katastar nepokretnosti stiu se, prenose, ograniavaju i prestaju prava na nepokretnostima, osim ako zakonom nije drugaije odreeno.

(2) U sluaju da se na osnovu odluke suda, odluke drugog dravnog organa, nasljeivanjem ili na osnovu zakona steklo neko pravo bez upisa u katastar nepokretnosti, sticalac moe da zahtijeva upis toga prava u katastar nepokretnosti, ako uz zahtjev za upis priloi ispravu podobnu za upis. lan 55. Svako ima pravo da izvri uvid u podatke koje sadri katastar nepokretnosti, da mu se izda list nepokretnosti ili potvrda da je odreena nepokretnost ili pravo upisano u katastar nepokretnosti.

lan 56.

(1) Smatra se da su podaci o nepokretnostima istiniti i da potpuno odraavaju injenino i pravno stanje nepokretnosti.

(2) Sticalac koji je u dobroj vjeri postupio s povjerenjem u podatke o nepokretnostima pravno je zatien ako nije znao niti je, s obzirom na okolnosti, imao dovoljno razloga posumnjati u ono to je upisano.

lan 57. Organ Uprave ispituje po slubenoj dunosti da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis. lan 58.


(1) Upis prava u katastar nepokretnosti vri se prema vremenskom redoslijedu podnoenja zahtjeva za upis.

(2) Pravno dejstvo upisa prema treim licima poinje od trenutka podnoenja zahtjeva za upis organu Uprave.

(3) Organ Uprave upisuje broj zahtjeva i vrijeme podnoenja zahtjeva u list nepokretnosti odmah nakon prijema zahtjeva za upis.

(4) Ustupanjem prvenstvenog reda zahtjeva za uknjibu ili predbiljebu mogu se zamijeniti mjesta koja prvenstveno imaju ti zahtjevi.

lan 59. U postupku upisa u katastar nepokretnosti organ Uprave odluuje o upisu na osnovu isprava podobnih za upis i upisanog stanja u katastar nepokretnosti.

lan 60.

Sadraj svakog upisa u katastar nepokretnosti mora biti potpuno odreen u pogledu nepokretnosti na koju se upis odnosi, vrste upisa, prava i drugih injenica koje se upisuju, kao i u pogledu subjekta upisa, redoslijeda prvenstva upisa i isprava na osnovu kojih je upis izvren.

lan 61.

Katastar nepokretnosti, u smislu ovog zakona, jeste zbirna dokumentacija podataka o katastru, zemljita, zgrada i drugih objekata sa evidentiranim pravima na nepokretnostima.

lan 62.

(1) Svojina i druga stvarna prava na nepokretnostima stiu se, prenose i

ograniavaju upisom u katastar nepokretnosti (konstitutivnost upisa), a prestaju brisanjem upisa.

(2) U sluajevima odreenim zakonom, svojina i druga stvarna prava na nepokretnostima mogu se stei i prije upisa u katastar nepokretnosti, a upisom proizvode pravno dejstvo prema treim licima (deklarativnost upisa).

(3) U katastar nepokretnosti mogu se upisati i odreena obligaciona prava koja se od trenutka upisa mogu suprotstaviti treim licima.

lan 63.

(1) Imalac prava na nepokretnosti obavezan je da podnese zahtjev za upis

nepokretnosti i prava svojine u katastar nepokretnosti. (2) Upis nepokretnosti i prava svojine vri se u katastru nepokretnosti i po

slubenoj dunosti, u skladu sa zakonom.

lan 64.

Upis u katastar nepokretnosti vri se na osnovu ovog zakona i drugih propisa.


2. Sastav i sadraj katastra nepokretnosti

lan 65.

Katastar nepokretnosti sastoji se od: a) elaborata premjera, b) zbirke isprava i v) baze podataka katastra nepokretnosti.

lan 66.

(1) Elaborat premjera je skup dokumenata i podataka nastalih u postupku

projektovanja i realizacije katastarskog, komasacionog premjera ili postojeeg premjera, na osnovu kojih se osniva ili obnavlja katastar nepokretnosti.

(2) Elaborat premjera uva se trajno.

lan 67.

(1) Zbirka isprava je skup isprava na osnovu kojih je izvren upis ili brisanje upisa prava na nepokretnostima.

(2) Zbirka isprava uva se trajno.

lan 68.

(1) Baza podataka katastra nepokretnosti (u daljem tekstu: BPKN) je skup geoprostornih i drugih podataka o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima i sadri podatke o:

a) parcelama, b) objektima, v) posebnim dijelovima objekata i g) imaocima stvarnih prava na nepokretnostima. (2) U bazi podataka katastra nepokretnosti vode se podaci Centralnog adresnog

registra i registra prostornih jedinica. (3) Sadraj, nain izrade, odravanja, uvanja, distribucije, razmjene i zatite

sadraja BPKN kao dijela GIS Uprave, propisuje direktor Uprave.

lan 69.

(1) Iz baze podataka katastra nepokretnosti izdaje se katastarski plan u digitalnom ili analognom obliku, za jednu ili vie parcela.

(2) Katastarski plan iz stava 1. ovog lana izdaje se u propisanom formatu, obliku i razmjeri.


lan 70.

(1) Iz baze podataka katastra nepokretnosti izdaje se list nepokretnosti u

propisanom obliku i sadraju, za: a) nepokretnost i b) imaoca prava. (2) List nepokretnosti iz stava 1. taka a) ovog lana sadri podatke koji se odnose

na jednu nepokretnost. (3) List nepokretnosti iz stava 1. taka b) sadri podatke koji se odnose na sve

nepokretnosti koje pripadaju istom imaocu prava. 3. Osnivanje katastra nepokretnosti

lan 71.

(1) Katastar nepokretnosti osniva se u katastarskim optinama u kojima je na

snazi popisni katastar, katastar zemljita uspostavljen na osnovu premjera u stereografskoj projekciji, katastar zemljita i katastar nepokretnosti sa utvrenim korisnikom uspostavljeni na osnovu premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji (u daljem tekstu: katastarska evidencija) i zemljina knjiga.

(2) Katastar nepokretnosti osniva se za cijelu katastarsku optinu. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, katastar nepokretnosti moe da se osnuje za

dio katastarske optine, a najmanje za jednu parcelu, na osnovu odluke Uprave. (4) Katastar nepokretnosti osniva se prema podacima: a) katastarske evidencije, zemljine knjige, knjige uloenih ugovora o otkupu

stambenih zgrada i stanova i knjige uloenih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaa (u daljem tesktu: knjiga uloenih ugovora) i

b) katastarskog ili komasacionog premjera. (5) Katastar nepokretnosti osniva se u postupku izlaganja na javni uvid podataka o

nepokretnostima i utvrivanje prava na nepokretnostima. (6) Postupak iz stava 5. ovog lana provodi komisija za izlaganje na javni uvid

podataka o nepokretnostima i utvrivanje prava na nepokretnostima (u daljem tekstu: komisija za izlaganje).

(7) Na osnovu podataka iz stava 4. ovog lana formira se baza podataka katastra nepokretnosti.

lan 72.

(1) Osnivanje katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premjera moe

se vriti: a) ako nije izvren premjer i ako je postojei premjer u stereografskoj projekciji, b) radi unapreenja tanosti ili aurnosti postojeeg premjera u Gaus-Krigerovoj

projekciji. (2) Odluku o katastarskom premjeru i osnivanju katastra nepokretnosti donosi

Uprava.


4. Osnivanje katastra nepokretnosti prema podacima katastarske evidencije, knjige uloenih ugovora i zemljine knjige

lan 73.

(1) U katastar nepokretnosti upisuju se podaci o nepokretnostima prema podacima

katastarske evidencije, zemljinih knjiga i drugih isprava kojima se dokazuje pravo na nepokretnostima (ugovori, sudske odluke, kao i odluke drugih nadlenih organa) i na bazi knjiga uloenih ugovora.

(2) Tehniki podaci o nepokretnostima upisuju se u katastar nepokretnosti iskljuivo prema podacima premjera izvrenog u Gaus-Krigerovoj projekciji.

(3) Na osnovu podataka iz st. 1. i 2. ovog lana formira se baza podataka katastra nepokretnosti sa privremenim upisima.

lan 74.

(1) Od dana poetka osnivanja katastra nepokretnosti nee se provoditi promjene

u katastarskoj evidenciji, zemljinoj knjizi i knjigama uloenih ugovora, a nerijeeni i novi zahtjevi za upis promjena dostavljaju se Upravi i rjeavaju se u postupku osnivanja katastra nepokretnosti.

(2) U postupku osnivanja katastra nepokretnosti imaoci prava na nepokretnostima, fizika i pravna lica, republiki i drugi organi i organizacije duni su da, na zahtjev Uprave, dostave podatke o nepokretnostima koje imaju u svojim evidencijama.

5. Izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrivanje prava na nepokretnostima lan 75.

(1) Podaci premjera i katastarskog klasiranja zemljita o povrinama, kulturama, klasama, zgradama i posebnim dijelovima zgrada, drugim objektima, prikupljeni podaci o pravima na nepokretnostima, kao i o posjednicima nepokretnosti, izlau se na javni uvid putem popisnog lista. (2) Izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrivanje prava na nepokretnostima (u daljem tekstu: izlaganje podataka) vri se po katastarskim optinama i, po pravilu, najprije se izlau podaci o nepokretnostima u svojini Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave i drugih nosilaca prava svojine javnog prava.

lan 76. (1) Izlaganje podataka u cilju osnivanja katastra nepokretnosti prema podacima katastra zemljita i katastra nepokretnosti, zemljine knjige i knjige uloenih ugovora obavlja komisija za izlaganje, koju formira Uprava za jednu ili vie katastarskih optina. (2) Komisija se sastoji od: predsjednika, njegovog zamjenika, dva lana i njihovih zamjenika.


(3) Predsjednik komisije i njegov zamjenik imenuje se iz reda diplomiranih pravnika, jedan lan i njegov zamjenik iz reda diplomiranih ininjera geodezije, geodetskih ininjera ili geometara sa najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima premjera, izrade i odravanja katastra zemljita, odnosno katastra nepokretnosti, svi sa poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave, a drugi lan i njegov zamjenik iz reda graana sa podruja katastarske optine u kojoj se izlau podaci o nepokretnostima i utvruju prava na nepokretnostima na prijedlog jedinice lokalne samouprave. (4) Izuzetno, za drugog lana komisije moe se imenovati dravni slubenik geodetske struke sa srednjom strunom spremom, poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave i najmanje pet godina radnog iskustva u geodetskoj struci.

lan 77. (1) Prije izlaganja podataka, komisija je duna da pribavi kopije katastarskih planova i elaborat novog premjera, kao i podatke o licima za koje se, po prikupljenim podacima, pretpostavlja da su nosioci prava na nepokretnostima u katastarskoj optini za koju se izlau podaci.

(2) Komisija je obavezna da koristi: a) podatke iz zemljine knjige, b) stare katastarske planove i katastarske operate, v) odluke sudova i organa uprave, kojima je odlueno o pravima na

nepokretnostima, a koje nisu ranije provedene u zemljinim knjigama, g) neprovedene odluke agrarnih i drugih komisija koje se odnose na

nepokretnosti, d) podatke o pravima utvrenim u postupku komasacije i ) druge isprave i dokaze koji mogu posluiti kao osnov za upis prava u katastru

nepokretnosti. (3) Sudovi, organi uprave i drugi organi i preduzea duni su bez odlaganja

dostaviti komisiji, na njen zahtjev, podatke i isprave koje e posluiti za upis prava na nepokretnostima.

lan 78.

(1) Komisija u postupku izlaganja, a u svrhu osnivanja katastra nepokretnosti, objavljuje to osnivanje u javnom oglasu u katastarskoj optini u kojoj se osniva katastar nepokretnosti i na internet stranici Uprave, najkasnije 30 dana prije poetka izlaganja podataka i utvrivanje prava na nepokretnostima, a u svrhu osnivanja katastra nepokretnosti.

(2) Javni oglas iz stava 1. ovog lana sadri: a) naziv jedinice lokalne samouprave i katastarske optine, b) opis granica podruja katastarske optine ili njenog dijela za koju se vri

osnivanje katastra nepokretnosti, v) javni poziv licima koja smatraju da imaju pravni interes da uestvuju u

postupku osnivanja katastra nepokretnosti i g) datum poetka i zavretka (rok) osnivanja katastra nepokretnosti.

lan 79.


(1) Komisija svakom pravnom ili fizikom licu, za koja su prikupljeni podaci i adrese i za ije se nepokretnosti vri izlaganje, najkasnije osam dana prije dana izlaganja podataka, upuuje poziv da u oznaeno vrijeme doe u radnu prostoriju komisije i da donese sve isprave koje slue kao dokaz o pravima na nepokretnostima. (2)Uz poziv se prilae popisni list ili kopija posjedovnog lista. lan 80. (1) Licu ije je prebivalite, odnosno boravite neopznato, komisija e postaviti privremenog zastupnika. (2) Privremeni zastupnik moe se postaviti i licu koje je pojedinano pozvano radi uea u postupku izlaganja podataka ali se nije odazvalo pozivu, niti je svoj izostanak opravdalo. lan 81. U postupku izlaganja podataka komisija strankama stavlja na uvid:

a) katastarsko-knjine cjeline nepokretnosti (zemljita i zgrade), b) podatke o vlasniku, nosiocu prava raspolaganja i prava korienja, kao i

ogranienja koja se odnose na nosioce prava u pogledu raspolaganja nepokretnostima, v) podatke o zemljinim i kunim slunostima, stvarnim teretima i hipotekama

kojima su nepokretnosti optereene i g) podatke o posjedniku nepokretnosti.

lan 82.

(1) U postupku izlaganja podataka sastavlja se zapisnik u koji se unosi tok

postupka. (2) Zapisnik potpisuju stranke, drugi uesnici u postupku i lanovi komisije.

lan 83.

(1) U postupku izlaganja podataka stranke mogu stavljati primjedbe na podatke

utvrene premjerom i katastarskim klasiranjem zemljita. (2) Komisija je duna da razmotri stavljene primjedbe i, ako utvrdi da su

osnovani vri odgovarajue promjene podataka utvrenih premjerom i katastarskim klasiranjem zemljita, a za primjedbe koje nije usvojila iznosi razloge u rjeenju koje donosi u ovom postupku.

(3) Ako se primjedba odnosi na podatke o kulturi i klasi, komisija e zatraiti miljenje poljoprivrednog strunjaka, a za primjedbe koje se odnose na zgrade zatraie miljenje graevinskog strunjaka.

lan 84.

(1) Utvrivanje prava na nepokretnostima vri se na osnovu:


a) stanja upisanog prava u zemljinoj knjizi ako se ustanovi da taj upis odgovara stvarnom stanju,

b) pravosnanih odluka nadlenih organa i sudova, zakljuenih ugovora i drugih isprava koje su osnov za upis prava na nepokretnostima i

v) podataka iz katastarskog operata koji odgovara stvarnom stanju. (2) Smatra se da ne odgovara stvarnom stanju i nee se upisati u katastar

nepokretnosti hipoteka iji je upis u zemljinoj knjizi stariji od 30 godina, raunajui unazad od dana izlaganja podataka.

(3)Ako ne postoje dokazi o pravu na nepokretnostima iz stava 1. t. a) do v) ovog lana, upis prava na nepokretnostima moe se odrediti na osnovu drugih provedenih dokaza (sasluanje svjedoka, posljednje stanje posjeda, izjave stranaka i drugih slinih dokaza).

lan 85. (1) Ukoliko se u postupku izlaganja ustanovi da je sporno pravo svojine ili drugo pravo na nepokretnostima, komisija stranku sa manje vjerovatnim pravom upuuje da u roku od 30 dana od dana izlaganja, kod nadlenog suda pokrene spor, i da komisiji u daljem roku od osam dana podnese dokaz o pokretanju spora. U primjedbi popisnog lista oznaie se postojanje spora. (2) Ako stranka iz stava 1. ovog lana u odreenom roku ne podnese komisiji dokaz da je kod nadlenog suda pokrenula spor, brie se primjedba o postojanju spora. (3) U popisnom listu vri se upis osnovnog prava u korist lica ije je pravo vjerovatnije. (4) Ako je stranka ve pokrenula spor kod redovnog suda, u cilju utvrivanja prava na nepokretnosti, komisija prekida postupak do pravosnanog okonanja postupka pred redovnim sudom.

lan 86.

(1) Na osnovu injenica utvrenih u postupku izlaganja podataka, komisija donosi rjeenje koje sadri podatke o nepokretnostima, oznaenje prava na nepokretnosti i nosilaca tih prava, ogranienje vezano za raspolaganje nepokretnostima, nalog za upis podataka o nepokretnostima i nosiocima prava na nepokretnostima. (2) Popisni list sa podacima o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima sastavni je dio rjeenja iz stava 1. ovog lana.

lan 87.

(1) Protiv rjeenja komisije iz lana 86. ovog zakona moe se izjaviti alba Republikoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.

(2) albom se moe pobijati rjeenje samo u pogledu utvrenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljita.

(3) U pogledu utvrivanja prava na nepokretnostima moe se u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja pokrenuti spor kod nadlenog suda.

(4) U sluaju iz stava 3. ovog lana prekida se postupak do pravosnanog okonanja postupka pred nadlenim sudom.


(5) Republika uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove duna je donijeti rjeenje po albi prije stupanja na snagu katastra nepokretnosti.

lan 88.

(1) Rjeenje iz lana 91. ovog zakona u pogledu odreivanja upisa prava na nepokretnosti komisija moe izmijeniti u roku od 90 dana od dana dostavljanja rjeenja uz pristanak stranke u iju korist je odreen upis prava na nepokretnostima i stranke koja trai izmjenu rjeenja.

(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana izmjena rjeenja nee se dozvoliti ako bi dovela do upisa prava koja su nastala nakon donoenja rjeenja o odreivanju upisa prava na nepokretnostima.

lan 89.

(1) Trea lica koja smatraju da su izvrenim upisom prava na nepokretnostima u katastru nepokretnosti povrijeena njihova prava, mogu tubom kod nadlenog suda osporavati izvreni upis u roku od tri godine od dana stupanja na snagu katastra nepokretnosti. (2) Pravo iz stava 1. ovog lana pripada licu koje je propustilo rok od 30 dana iz lana 85. stav 1. ovog zakona. 6. Upis u katastar nepokretnosti

lan 90.

Vrste upisa u katastar nepokretnosti su: a) upis nepokretnosti, b) upis stvarnih prava, v) upis odreenih obligacionih prava, u skladu sa lanom 62. stav 3. ovog zakona, g) predbiljeba i d) zabiljeba.

lan 91.

(1) Upis nepokretnosti je upis podataka o parceli, objektu i posebnom dijelu

objekta. (2) Podaci o parceli upisuju se na osnovu elaborata premjera, odnosno elaborata

geodetskih radova i isprave za upis kada je to odreeno zakonom. (3) Podaci o objektu upisuju se na osnovu elaborata premjera, odnosno elaborata

geodetskih radova. (4) Podaci o posebnim dijelovima objekta upisuju se na osnovu tehnike

dokumentacije na osnovu koje je izdata graevinska ili upotrebna dozvola ili na osnovu: a) zemljine knjige i knjige uloenih ugovora o otkupu stambenih zgrada i stanova

u drutvenoj svojini i knjige uloenih ugovora o prodaji poslovnih zgrada, poslovnih prostora i garaa,

b) akta nadlenog organa i


v) elaborata geodetskih radova. (5) Ako za objekat, odnosno posebni dio objekta nije izdato odobrenje za graenje

i upotrebna dozvola, ako je objekat izgraen prekoraenjem ovlaenja iz odobrenja za graenje ili ako je objekat privremen, upisuje se i odgovarajua zabiljeba o tome.

lan 92.

Upis stvarnih prava je upis kojim se stiu, prenose, ograniavaju ili prestaju pravo svojine i druga stvarna prava na nepokretnostima.

lan 93.

(1) Na nepokretnostima se upisuju prava: a) svojine, b) zalono pravo, v) stvarne slunosti, g) plodouivanje, d) realni tereti, ) pravo graenja, e) koncesije i ) pravo zakupa zakljueno na period ne krai od pet godina. (2) Pravo svojine upisuje se u korist imaoca prava na cijeloj nepokretnosti. (3) Pravo susvojine upisuje se u korist imalaca prava po odreenim udjelima u

odnosu na cjelinu nepokretnosti. (4) Pravo zajednike svojine na nepokretnosti upisuje se na ime svih imalaca

prava svojine, kada udio u ispravi za upis nije odreen.

lan 94.

Prava na nepokretnostima iz lana 93. ovog zakona uspostavljaju se na nain i u postupku regulisanim ovim zakonom.

lan 95.

(1) Predbiljeba je upis kojim se uslovno stiu, prenose, ograniavaju ili prestaju

stvarna prava na nepokretnostima. (2) Predbiljeba se vri na osnovu isprave za upis koja ne ispunjava uslove za

konaan upis stvarnih prava, i to: a) ako privatna isprava, odnosno isprava o pravnom poslu ne sadri izjavu o

dozvoli upisa, a ta izjava nije data ni u posebnoj ispravi, b) ako je izjava o dozvoli upisa uslovna ili oroena, a uslov i rok nisu ispunjeni, v) ako javna isprava nije postala pravosnana i g) ako nadleni organ u javnoj ispravi odredi upis predbiljebe. (3) Predbiljeba se upisuje i na osnovu isprave za upis u kojoj je nepokretnost na

koju se predbiljeba odnosi odrediva, ali nije potpuno i tano odreena. (4) Predbiljeba se upisuje na rok do 90 dana ili na rok prema ispravi iz stava 2.

taka g) ovog lana.


lan 96.

(1) Predbiljeba se opravdava otklanjanjem smetnji za upis stvarnih prava koje su postojale u trenutku upisa predbiljebe, odnosno naknadnim dostavljanjem dokaza o ispunjenju uslova ili roka za upis stvarnih prava.

(2) Opravdanjem predbiljeba postaje upis stvarnih prava, sa dejstvom od trenutka upisa predbiljebe.

(3) Predbiljeba se brie rjeenjem po slubenoj dunosti ili po zahtjevu stranke, ako ne bude opravdana u roku.

lan 97.

(1) Po upisu predbiljebe dozvoljeni su upisi kako protiv predbiljenog imaoca

prava tako i protiv upisanog imaoca prava optereenog predbiljebom, s tim to su ovi upisi uslovljeni opravdanjem, odnosno brisanjem predbiljebe.

(2) Opravdanjem predbiljebe osnauju se i postaju bezuslovni svi upisi protiv predbiljenog imaoca prava, dok se svi upisi protiv upisanog imaoca prava optereenog predbiljebom briu po slubenoj dunosti.

(3) Brisanjem predbiljebe, svi upisi protiv predbiljenog imaoca prava briu se po slubenoj dunosti, a osnauju se i bezuslovni postaju svi upisi izvreni protiv upisanog imaoca prava optereenog predbiljebom.

lan 98.

(1) Zabiljeba je upis kojim se u katastar nepokretnosti upisuju injenice koje su od znaaja za zasnivanje, izmjenu, prestanak ili prenos stvarnih prava na nepokretnostima, koje se odnose na linost imaoca prava, na samu nepokretnost ili na pravne odnose povodom nepokretnosti.

(2) Od upisa zabiljebe koja je od znaaja za zasnivanje, izmjenu, prestanak ili prenos stvarnih prava na nepokretnostima, sva raspolaganja imaoca prava i upisi u katastru nepokretnosti koji su protivni svrsi upisane zabiljebe, uslovni su i zavise od ishoda rjeavanja stvarnih prava na nepokretnosti zbog kojih je zabiljeba upisana.

lan 99.

Zabiljebom se vri upis injenica koje se odnose na: a) lina stanja imaoca prava, b) prvenstveni red za budui upis, v) pokretanje spora za utvrivanje prava na nepokretnosti, g) pokretanje upravnog spora protiv drugostepenog rjeenja u osnivanju i

odravanju katastra nepokretnosti i katastra vodova, d) pokretanje postupka eksproprijacije nepokretnosti, ) zabranu otuenja i optereenja nepokretnosti, e) zabranu upisa stvarnih prava na nepokretnosti, ) postupak izvrenja, z) pobijanje dunikovih pravnih radnji, i) zatitu prirodnih dobara i j) ostale zabiljebe propisane zakonom.


7. Opti uslovi za upis stvarnih prava, predbiljebe i zabiljebe

lan 100.

(1) Opti uslovi za upis stvarnih prava, predbiljebe i zabiljebe u katastar

nepokretnosti su postojanje: a) upisane nepokretnosti, b) upisanog prethodnika i v) isprave za upis. (2) Opti uslovi uvijek moraju biti ispunjeni, osim ako je zakonom drugaije

odreen uslov i osnov upisa.

lan 101.

U trenutku podnoenja zahtjeva za upis, nepokretnost mora biti upisana u katastru nepokretnosti ili moe biti upisana istovremeno sa upisom stvarnog prava.

lan 102.

(1) Upisi u katastar nepokretnosti dozvoljeni su samo protiv lica koje je u trenutku

podnoenja zahtjeva za upis ve upisano u katastar nepokretnosti kao imalac prava u pogledu kojeg se upis zahtijeva ili je predbiljeeno kao imalac tog prava (upisani prethodnik).

(2) Upis se dozvoljava i protiv lica koje nije upisani prethodnik ako se uz zahtjev priloe isprave kojima se dokazuje pravni kontinuitet izmeu lica protiv kojeg se trai upis i upisanog prethodnika.

(3) Prilikom upisa stvarnih prava na novoizgraenom objektu ne zahtijeva se postojanje upisanog prethodnika.

lan 103.

(1) Upis u katastar nepokretnosti vri se na osnovu privatne ili javne isprave, koja je po sadraju i formi podobna za upis.

(2) Isprava je podobna za upis ako sadri: a) mjesto i datum sastavljanja i ovjere, odnosno datum donoenja isprave, b) oznaenje nepokretnosti na koju se isprava odnosi prema podacima katastra

nepokretnosti (katastarska optina, broj i povrina parcele, broj i povrina objekta, broj i povrina posebnog dijela objekta),

v) line podatke za lice u iju korist se zahtijeva upis u katastar nepokretnosti (za fizika lica prezime, ime i ime jednog roditelja, prebivalite ili boravite i jedinstveni matini broj graanina, a za pravna lica naziv, sjedite i identifikacioni broj) i

g) line podatke za lice koje je upisano kao pravni prethodnik. (3) Izuzetno od stava 2. t. b) i v) ovog lana, za upis zabiljebe koja se odnosi na

linost imaoca prava isprava za upis ne mora sadravati podatke o oznaenju


nepokretnosti, a za upis zabiljebe koja se odnosi na samu nepokretnost isprava ne mora sadravati podatke o upisanom prethodniku.

(4) Upis u katastar nepokretnosti vri se na osnovu valjane isprave koja je po sadrini i formi sainjena u skladu sa zakonom i kao takva podobna je za upis i koja sadri izjavu o dozvoli upisa (clausula intabulandi), koja nije uslovljena niti oroena.

lan 104.

Pored uslova iz lana 103. ovog zakona, da bi bila podobna za upis, isprava mora

biti notarski obraena

lan 105.

(1) Isprava na osnovu koje se vri upis je odluka suda, sudsko poravnanje, odluka nadlenog organa ili poravnanje zakljueno pred nadlenim organom i notarska isprava.

(2) Isprava inostranog organa smatra se podobnom za upis ako je priznata u Republici Srpskoj u skladu sa zakonom. 8. Upis stvarnih prava prema podacima katastra zemljita i katastra nepokretnosti sa

utvrenim korisnikom uspostavljenih na osnovu premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji, zemljine knjige i knjige uloenih ugovora

lan 106.

(1) Radi utvrivanja i upisa imalaca stvarnih prava na parcelama i objektima iji

posebni dijelovi nisu upisani u knjigu uloenih ugovora ili zemljinu knjigu kao etana svojina, osnovae se katastar nepokretnosti u postupku izlaganja.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, imaoci stvarnih prava upisani u zemljinoj knjizi na objektu iji su posebni dijelovi upisani kao etana svojina i zemljitu za redovnu upotrebu objekta kao zajednika svojina upisuju se u katastar nepokretnosti.

(3) Za objekte iji posebni dijelovi su upisani u knjigu uloenih ugovora ili zemljinu knjigu kao etana svojina, kao imalac stvarnih prava upisuje se lice prema stanju posljednjeg upisa u knjigu uloenih ugovora ili zemljinu knjigu.

(4) Za zemljite za redovnu upotrebu objekta, odnosno za redovnu upotrebu posebnih dijelova objekta iz stava 3. ovog lana, osnovae se katastar nepokretnosti u postupku izlaganja.

9. Zabrana upisa u katastar nepokretnosti

lan 107.

(1) Upis u katastar nepokretnosti nije dozvoljen ako je zakonom, odlukom suda ili drugog nadlenog organa odreena zabrana upisa na nepokretnost.

(2) Upis u katastar nepokretnosti nije dozvoljen i u sluaju ako bi se takvim upisom izvrila povreda prinudnih propisa.


lan 108.

Upis nepokretnosti i stvarnih prava na nepokretnostima prema podacima neprovedene komasacije vri se na osnovu rjeenja o raspodjeli komasacione mase. 10. Osnivanje katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premjera

lan 109.

(1) Ako u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o parceli i stvarnim pravima na

parceli koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvruju se kao konani rjeenjem komisije za izlaganje.

(2) Ako u postupku izlaganja nisu osporeni podaci o objektu i posebnom dijelu objekta koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, ti podaci utvruju se kao konani rjeenjem komisije za izlaganje.

(3) Tereti i ogranienja utvruju se u postupku izlaganja i upisuju u bazu podataka katastra nepokretnosti.

(4) Ako se uredno pozvano lice ne odazove pozivu, smatrae se da je saglasno sa podacima privremeno upisanim u bazu podataka katastra nepokretnosti, i ti podaci utvruju se kao konani.

lan 110.

(1) Za imaoca prava svojine na objektu utvruje se jedno od sljedeih lica: a) graditelj koji ima pravo svojine, odnosno graditelji koji imaju pravo susvojine

ili zajednike svojine na parceli, b) graditelj koji je imalac drugog odgovarajueg stvarnog prava na parceli, ako je

za objekat izdato odobrenje za graenje ili je objekat izgraen u vrijeme kada odobrenje za graenje nije bilo uslov za gradnju i

v) graditelj kome je izdato odobrenje za graenje i upotrebna dozvola. (2) Izuzetno od stava 1. taka a) ovog lana, kao imalac prava svojine na objektu

upisuje se suvlasnik ili zajedniar na parceli, koji je od svih ostalih suvlasnika ili zajedniara stekao pravo koje ga ovlauje da na parceli izgradi objekat.

lan 111.

Za imaoca prava svojine na posebnom dijelu objekta utvruje se jedno od

sljedeih lica: a) lice koje je imalac prava svojine na objektu, b) lice koje ima ispravu za upis prava svojine ako svoje pravo izvodi od imaoca

prava svojine na objektu i v) lice koje je upisano u knjigu uloenih ugovora.


lan 112.

(1) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o nepokretnostima, provjeravaju se i otklanjaju eventualne greke u prikupljanju podataka o nepokretnostima, ispravljaju podaci privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti i konano utvruju podaci.

(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana donosi komisija za izlaganje. (3) Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o stvarnim

pravima na nepokretnostima, ti podaci se uporeuju sa podacima iz katastarske evidencije, knjige uloenih ugovora, zemljine knjige i utvrivanje stvarnih prava vri rjeenjem komisija za izlaganje.

lan 113.

Na postupak osnivanja katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog

premjera primjenjuju se odredbe ovog Zakona kojima je regulisano izlaganje na javni uvid podataka i prava na nepokretnostima i utvrivanje prava na nepokretnostima.

lan 114.

(1) Postupak izlaganja katastra nepokretnosti smatra se zavrenim istekom roka za

osnivanje katastra nepokretnosti odreenog u javnom oglasu. (2) Ako postupak izlaganja nije zavren u odreenom roku, odredie se novi rok

zavretka osnivanja katastra nepokretnosti i objaviti javnim oglasom.

lan 115.

(1) Kad Uprava utvrdi da je katastar nepokretnosti osnovan u skladu sa ovim zakonom, potvruje ga rjeenjem.

(2) Katastar nepokretnosti stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja rjeenja iz stava 1. ovog lana u Slubenom glasniku Republike Srpske.

(3) JU Slubeni glasnik Republike Srpske duna je u roku od 15 dana od prijema rjeenja iz stava 2. ovog lana objaviti to rjeenje u Slubenom glasniku Republike Srpske. 11. Obnova katastra nepokretnosti

lan 116.

(1) Obnova katastra nepokretnosti je ponovno osnivanje katastra nepokretnosti

prema podacima katastarskog ili komasacionog premjera u katastarskoj optini ili dijelu katastarske optine u kojoj postoji katastar nepokretnosti.

(2) Obnova katastra nepokretnosti vri se u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima od strane komisije za izlaganje, primjenom odredaba ovog zakona o osnivanju katastra nepokretnosti prema podacima katastarskog premjera, u pogledu nadlenosti, postupka izlaganja i utvrivanja podataka o nepokretnostima, stvarnim pravima na njima i potvrivanja katastra nepokretnosti.


(3) U postupku obnove katastra nepokretnosti preuzimaju se tereti i ogranienja koji su ve upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti.

lan 117.

(1) Obnova katastra nepokretnosti vri se: a) u cilju unapreenja tanosti postojeeg premjera i b) ako su podaci katastra nepokretnosti uniteni ili neupotrebljivi. (2) Odluku o katastarskom premjeru i obnovi katastra nepokretnosti donosi

Uprava.

12. Centralni adresni registar i registar prostornih jedinica

lan 118.

(1) Centralni adresni registar je centralni registar prostornih podataka o kunim brojevima, nazivima ulica i trgova u naseljenom mjestu.

(2) Centralni adresni registar iz stava 1. ovog lana osniva, vodi i odrava Uprava. (3) Centralni adresni registar se osniva, vodi i odrava na osnovu podataka

adresnih registara jedinica lokalne samouprave. (4) Jedinice lokalne samouprave su dune staviti na raspolaganje podatke lokalnih

adresnih registara za potrebe osnivanja, voenja i auriranja Centralnog adresnog registra.

(5) Sadraj lokalnih adresnih registara mora biti u skladu sa Centralnim adresnim registrom.

(6) Sadraj, nain izrade, odravanja, uvanja, distribucije, razmjene i zatite podataka Centralnog adresnog registra kao dijela GIS Uprave propisuje Uprava.

lan 119.

(1) Registar prostornih jedinica je osnovni i javni registar o granicama, nazivima i

matinim brojevima prostornih jedinica utvrenih u skladu sa zakonom. (2) Registar prostornih jedinica iz stava 1. ovog lana osniva, vodi i odrava

Uprava. (3) Sadraj, nain izrade, odravanja, uvanja, distribucije, razmjene i zatite

podataka registra prostornih jedinica, kao dijela GIS Uprave, propisuje Uprava. 13. Odravanje katastra nepokretnosti

lan 120.

Odravanje katastra nepokretnosti je prikupljanje, utvrivanje i provoenje nastalih promjena na nepokretnostima, stvarnim pravima na njima i imaocima tih prava, koje su od uticaja na podatke katastra nepokretnosti nastale poslije potvrivanja katastra nepokretnosti, u skladu sa odredbama ovog zakona.


lan 121.

(1) Promjene u postupku odravanja, u smislu ovog zakona, promjene su na nepokretnostima, stvarnim pravima na njima i imaocima tih prava nastale:

a) diobom, spajanjem parcela, promjenom granica parcela ili realizacijom projekta parcelacije,

b) izgradnjom, rekonstrukcijom, dogradnjom, uklanjanjem objekta i formiranjem posebnih dijelova objekta,

v) rekonstrukcijom i dogradnjom posebnog dijela objekta, diobom ili spajanjem posebnih dijelova objekta,

g) promjenom naina korienja objekta i posebnog dijela objekta, d) promjenom vrste i naina korienja zemljita, ) utvrivanjem i promjenom kunog broja, kao i promjenom naziva ulice i trga, e) promjenom granica, naziva i matinih brojeva prostornih jedinica, ) promjenom koja se odnosi na sticanje, prenos, ogranienje i prestanak stvarnog

prava na nepokretnostima i z) promjenom linih, statusnih i drugih podataka o imaocu prava na

nepokretnosti. (2) Izgraenim objektom, u smislu ovog zakona, smatra se objekat koji je stavljen

pod krov ili je stavljen u funkciju za koju je namijenjen. (3) Ne smatra se promjenom razlika u povrini parcela i objekata nastala u

postupku prevoenja postojeeg analognog katastarskog plana u digitalni oblik, ako je u propisanim granicama.

lan 122.

Prikupljanje podataka o nastalim promjenama na nepokretnostima i izvoenje

radova na terenu iz lana 121. t. a) do d) ovog zakona, kao i obnavljanje granica parcele i identifikaciju parcele, obavlja Uprava ili geodetska organizacija.

lan 123.

(1) U postupku odravanja katastra nepokretnosti unapreuje se, na propisani

nain, kvalitet podataka postojeeg premjera za odreenu nepokretnost. (2) Prilikom unapreenja kvaliteta podataka moe se promijeniti oblik i povrina

nepokretnosti u propisanim vrijednostima.

lan 124.

(1) Imalac prava na nepokretnosti duan je da u roku od 30 dana od nastanka promjene podnese Upravi zahtjev za provoenje promjene.

(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana imalac prava duan je dostaviti ispravu za upis koja je osnov za upis promjene, odnosno isprave na osnovu kojih se mogu utvrditi nastale promjene na nepokretnostima.

(3) Za promjene za koje je potrebno prethodno izvesti radove na terenu i prikupiti podatke o nastalim promjenama, imalac prava duan je uz zahtjev iz stava 1. ovog lana dostaviti izjavu geodetske organizacije da prihvata izvrenje radova na terenu, ako te radove izvodi geodetska organizacija.


(4) Zahtjev i izjava iz stava 3. ovog lana podnose se na obrascu koji propisuje Uprava.

(5) Trokove utvrivanja i provoenja promjena snosi podnosilac zahtjeva.

lan 125.

(1) Geodetska organizacija je duna da, u roku od 30 dana od dana preuzimanja podataka premjera, dostavi Upravi elaborat geodetskih radova i zapisnik o izvrenom uviaju.

(2) Ako se radovi izvode na osnovu ugovora o izvoenju geodetskih radova, geodetska organizacija je duna da elaborat geodetskih radova dostavi u roku utvrenom ugovorom koji se dostavlja uz prijavu radova.

(3) Uprava vri pregled elaborata koji obuhvata kontrolu i provjeru kvaliteta izvedenih geodetskih radova i primjenu propisa, standarda i tehnikih normativa.

(4) Ako elaborat nema nedostataka, Uprava ovjerava i prima elaborat. (5) Kad se u postupku pregleda elaborata utvrde nedostaci, zapisnikom se nalae

geodetskoj organizaciji da u ostavljenom roku otkloni nedostatke. (6) Ako u ostavljenom roku nedostaci nisu otklonjeni, Uprava rjeenjem odbija

provoenje promjene.

lan 126.

(1) U cilju obezbjeenja aurnosti katastra nepokretnosti Uprava po slubenoj dunosti prati promjene na nepokretnostima.

(2) Praenje se vri uporeivanjem podataka katastra nepokretnosti sa podacima dobijenim periodinim snimanjem teritorije Republike Srpske iz vazduha ili podacima dobijenim drugim metodama i postupcima.

(3) Republiki i drugi organi, preduzea, ustanove i druge organizacije duni su dostaviti Upravi isprave koje su od uticaja na podatke o nepokretnostima i prostornim jedinicama.

lan 127.

(1) Kad se na nepokretnosti izvode graevinski ili drugi radovi koji mogu otetiti

ili unititi geodetske biljege ili smanjiti mogunost njihovog korienja, investitor, odnosno izvoa radova duan je da, najkasnije 15 dana prije otpoinjanja radova, obavijesti o tome Upravu.

(2) Ako treba da se, usljed izvoenja radova iz stava 1. ovog lana, postojea geodetska biljega izmjesti ili uniti ili ako se usljed tih radova smanji mogunost njenog korienja, investitor snosi sve trokove postavljanja geodetske biljege i odreivanja koordinate take.

(3) Imalac prava na nepokretnosti na ijoj se nepokretnosti nalaze geodetske biljege duan je da o svakom oteenju, unitenju, pomjeranju ili izmjetanju biljega obavijesti Upravu u roku od 15 dana od dana saznanja o tome. 14. Postupak upisa promjena na nepokretnostima i stvarnim pravima na njima


lan 128.

(1) Upis u katastar nepokretnosti vri se po skraenom postupku na osnovu priloenih isprava.

(2) U sluaju da se utvrdi da se na osnovu priloenih isprava ne moe odluiti o zahtjevu, moe se sprovesti ispitni postupak (sasluanje stranaka, uviaj, vjetaenje i drugo).

lan 129.

Stranke u postupku upisa su: a) lice u iju korist se odluuje o upisu, b) upisani prethodnik i v) svako lice koje ima pravni interes u postupku upisa.

lan 130.

(1) Zahtjev za upis podnosi se u pisanom obliku. (2) Zahtjev moe podnijeti stranka iz lana 129. ovog zakona. (3) Upis zajednikih prava moe zahtijevati bilo koji od zajedniara u korist svih,

na osnovu ovjerenog ovlaenja ostalih zajedniara. (4) Ako se radi o upisu prava djeljivih srazmjerno cjelini, svaki imalac prava

moe zahtijevati upis odgovarajueg dijela u svoju korist, pri emu e se izvriti upis i u korist drugih imalaca prava.

lan 131.

(1) Zahtjev za upis prava u katastar nepokretnosti mora da sadri: a) prezime, ime i ime jednog roditelja, adresu i jedinstveni matini broj graanina,

odnosno naziv, sjedite, adresu i matini broj podnosioca zahtjeva, b) naziv katastarske optine i oznaenje nepokretnosti za koju se trai upis, prema

podacima katastra nepokretnosti i v) stvarno pravo ili promjenu za koju se zahtijeva upis. (2) Uz zahtjev za upis u katastar nepokretnosti prilau se isprave za upis u

originalu, ovjerenom prepisu ili ovjerenoj kopiji. (3) Ako zahtjev za upis nije uredan ili ako uz zahtjev nisu priloeni svi potrebni

dokazi, podnosiocu zahtjeva zakljukom se nalae da u odreenom roku zahtjev uredi, odnosno priloi potrebne dokaze, uz upozorenje da e, ako ne postupi tako, zahtjev biti odbaen.

lan 132.

(1) Za odluivanje o osnovanosti upisa mjerodavno je stanje katastra

nepokretnosti u trenutku kada je zahtjev za upis primljen.


(2) Uprava upisuje godinu, mjesec, dan, as i minut prijema zahtjeva za upis i istovremeno na nepokretnosti na koju se odnosi zahtjev upisuje kao zabiljebu vrijeme prijema i broj zahtjeva.

(3) Ako je podneseno vie zahtjeva za upis na istoj nepokretnosti, prvo se uzima u postupak zahtjev koji je prvi primljen.

(4) Po konanom rjeavanju ranijeg zahtjeva, uzimaju se u postupak ostali zahtjevi, prema redoslijedu prijema.

lan 133.

(1) Zahtjev se usvaja i dozvoljava upis ako su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i ako je zahtjev u skladu sa sadrajem podnesene isprave.

(2) Ako nisu ispunjeni uslovi za upis, zahtjev se odbija. (3) Zahtjev za upis se odbacuje kao nedozvoljen, ako je po istoj stvari ve

donijeta konana odluka ili ako podnosilac zahtjeva ne postupi po zakljuku iz lana 131. stav 3. ovog zakona.

(4) O upisu se odluuje rjeenjem.

lan 134.

(1) Rjeenje o upisu u katastar nepokretnosti sadri: vrstu upisa, vrstu stvarnog prava, oznaenje nepokretnosti, podatke o licu u iju korist se vri upis, podatke o upisanom prethodniku, podatke o visini administrativne takse, naknade za upis i druge sline podatke.

(2) Rjeenje o odbijanju upisa u katastru nepokretnosti ili odbacivanju zahtjeva za upis sadri: podatke o zahtijevanoj vrsti upisa, vrsti stvarnog prava, opisu nepokretnosti i licu iji se zahtjev odbija, odnosno odbacuje, sa razlozima za odbijanje upisa, odnosno odbacivanje zahtjeva, podatke o visini administrativne takse, naknade za upis koja se vraa i druge sline podatke.

(3) Rjeenje iz st. 1. i 2. ovog lana dostavlja se strankama u postupku upisa.

lan 135.

(1) Upis u katastar nepokretnosti vri se danom donoenja rjeenja kojim je upis dozvoljen, uz upis po slubenoj dunosti zabiljebe radi injenja vidljivim da rjeenje o upisu nije pravosnano.

(2) Upis u katastar nepokretnosti vri se i na osnovu drugostepenog rjeenja kojim se dozvoljava upis ili na osnovu sudske odluke iz upravnog spora, danom prijema drugostepenog rjeenja, odnosno sudske odluke.

(3) Pod upisom u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana podrazumijeva se i brisanje prava na nepokretnosti, kao i brisanje upisa izvrenog prvostepenim rjeenjem koje je poniteno.

lan 136.


(1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti alba Upravi u

roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja. (2) Stranka se moe odrei od prava na albu i povui izjavljenu albu izjavom

pred prvostepenim organom, a izjava o odricanju od prava na albu i izjava o povlaenju izjavljene albe ne moe se opozvati.

lan 137.

(1) Do pravosnanosti rjeenja donesenog u prvom stepenu nee se odluivati po novom zahtjevu za upis na istoj nepokretnosti.

(2) Zabiljeba radi injenja vidljivim da rjeenje o upisu nije pravosnano brie se po slubenoj dunosti danom pravosnanosti tog rjeenja.

lan 138.

(1) Imalac prava moe podnijeti zahtjev za upis izmjene prvenstvenog reda upisa. (2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana dostavlja se saglasnost svih lica na ija prava

bi uticala izmjena prvenstvenog reda. (3) Ako nema saglasnosti svih lica na ija prava bi uticala izmjena prvenstvenog

reda, zahtjev za upis izmjene prvenstvenog reda upisa se odbija.

lan 139.

(1) Oroeni upisi i upisi kojima je istekla vanost briu se rjeenjem na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti.

(2) Brisanje zabiljebe radi injenja vidljivim da rjeenje o upisu u katastar nepokretnosti, odnosno u katastar vodova, nije pravosnano vri se bez donoenja rjeenja o brisanju.

15. Ispravljanje greaka u odravanju katastra nepokretnosti

lan 140.

(1) U postupku odravanja katastra nepokretnosti Uprava po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke ispravlja sve utvrene greke, nedostatke i propuste u podacima o nepokretnostima.

(2) Greke, nedostaci i propusti o upisanim stvarnim pravima na nepokretnostima mogu se ispraviti bez vremenskog ogranienja.

(3) O ispravci iz st. 1. i 2. ovog lana podruna jedinica ili podruna kancelarija Uprave donosi rjeenje, protiv kojeg se moe izjaviti alba Upravi u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja.


VII KATASTAR VODOVA

lan 141.

(1) Katastar vodova je osnovni registar o vodovima, stvarnim pravima na njima i imaocima tih prava.

(2) U cilju osnivanja katastra vodova republiki i drugi organi i organizacije, privredna drutva, preduzea, druga pravna lica, kao i fizika lica duni su omoguiti korienje dokumentacije o vodovima kojom raspolau.

lan 142.

Katastar vodova sastoji se od: a) elaborata premjera vodova, b) zbirke isprava i v) baze podataka katastra vodova.

lan 143.

(1) Elaborat premjera vodova je skup dokumenata i podataka nastalih u postupku

projektovanja i realizacije premjera vodova i dokumentacije o vodovima, kojom raspolau republiki i drugi organi i organizacije, privredna drutva, preduzea i druga pravna lica, kao i fizika lica, na osnovu kojih se osniva katastar vodova.

(2) Elaborat premjera vodova uva se trajno.

lan 144.

(1) Zbirka isprava je skup isprava na osnovu kojih su izvreni upis ili brisanje upisa na vodovima.

(2) Zbirka isprava uva se trajno.

lan 145.

(1) Baza podataka katastra vodova je skup geoprostornih i drugih podataka o vodovima, stvarnim pravima na njima, imaocima tih prava i sadri sljedee tematske cjeline:

a) vodovodna mrea, b) kanalizaciona i drenana mrea, v) toplovodna mrea, g) elektroenergetska mrea, d) telekomunikaciona mrea, ) naftovodna mrea, e) gasovodna mrea i ) zajedniki objekti vodova. (2) Sadraj, nain izrade, odravanja, uvanja, distribucije, razmjene i zatite

podataka katastra vodova, kao dijela GIS Uprave, propisuje Uprava.


lan 146.

(1) Katastarski plan vodova je prikaz vodova u ravni projekcije Republike Srpske

sa upisanim kotama i izdaje se na osnovu baze podataka katastra vodova i katastra nepokretnosti u digitalnom ili analognom obliku.

(2) Katastarski plan iz stava 1. ovog lana izdaje se u propisanom formatu, obliku i razmjeri.

lan 147.

List vodova sadri podatke o vodovima, stvarnim pravima na njima imaocima tih

prava i izdaje se iz baze podataka katastra vodova i katastra nepokretnosti u propisanom obliku i sadraju. 1. Osnivanje i odravanje katastra vodova

lan 148.

(1) Osnivanje katastra vodova je upis vodova i stvarnih prava na njima na osnovu

podataka elaborata premjera i zbirke isprava. (2) Upis u katastar vodova vri podruna jedinica ili podruna kancelarija Uprave

rjeenjem koje dostavlja imaocu prava na vodu. (3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba Upravi u roku od

osam dana od dana dostavljanja rjeenja. (4) U pogledu upisa stvarnih prava na vodovima primjenjuju se odredbe ovog

zakona koje se odnose na upis stvarnih prava na objektu u katastru nepokretnosti.

lan 149.

(1) Odravanje katastra vodova je provoenje promjena u katastru vodova nastalih izgradnjom, rekonstrukcijom i uklanjanjem postojeeg voda ili prestankom korienja postojeeg voda, kao i provoenje promjena koje se odnose na sticanje, prenos, ogranienje i prestanak stvarnog prava.

(2) Prikupljanje podataka o nastalim promjenama na vodovima i izvoenje geodetskih radova na terenu obavlja podruna jedinica ili podruna kancelarija Uprave ili geodetska organizacija.

(3) U postupku provoenja promjena u katastru vodova moe se na propisani nain unaprijediti kvalitet podataka postojeeg premjera za odreeni vod.

lan 150.

(1) Imalac prava na vodu i investitor duani su da u roku od 15 dana od dana

nastanka promjene na vodu podnesu zahtjev za provoenje promjene. (2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana, imalac prava duan je dostaviti ispravu za

upis koja je osnov za upis promjene, od

Documents

Zakon o Premjeru i Katastru RŠ