Zakon o proračunima u FBiH usvojen 2013._hr

Embed Size (px)

Text of Zakon o proračunima u FBiH usvojen 2013._hr

ZAKONO PRORAUNIMA U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se zakonom ureuje planiranje, izrada, donoenje i izvravanje prorauna Federacije Bosne i Hercegovine, prorauna kantona, gradova i opina (u daljnjem tekstu: proraun) i financijskih planova izvanproraunskih fondova, proraunskanaela, zaduivanje, jamstva i upravljanje dugom, program javnih investicija, pravila fiskalne odgovornosti, raunovodstvo, izvjeivanje, nadzor i revizija prorauna i drugih proraunskih korisnika.

lanak 2.

Termini koji se koriste u ovome zakonu imaju sljedee znaenje:1. aproprijacija predstavlja zakonsku ovlast, sadranu u proraunu koju daje zakonodavno tijelo proraunskim korisnicima za preuzimanje obveza za nabavu roba,usluga, radova ili objekata, koji e se koristiti u svrhe utvrene u proraunu i to u iznosima koji ne mogu biti vei od iznosa odobrenog za te namjene tijekom fiskalne godine;2. aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvreno vrijeme trajanja, a kojim su planirani rashodi i izdatci za ostvarivanje ciljeva utvrenih programom;3. akti planiranja su projekti, planovi, programi, strategije i sl;4. bruto naelo podrazumijeva iskazivanje svih prihoda i primitaka i rashoda i izdataka u punim iznosima;5. proraun je akt kojim se planiraju prihodi i primitci, te rashodi i izdatci Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantona, gradova i opina za razdoblje od jedne fiskalne godine;6. proraunski izdatci su izdatci za financijsku i nefinancijsku imovinu i otplatu kredita i zajmova;7. proraunski i izvanproraunski nadzor je sustav kontrole materijalno-financijskog poslovanja proraunskih korisnika, pravnih i fizikih osoba kojima se sredstva osiguravaju u proraunu i financijskom planu;8. proraunska inspekcija je kontrola primjene zakona u oblasti financijskog poslovanja, namjenskog i zakonitog koritenja sredstava od korisnika proraunskihsredstava;9. proraunski kalendar je postupak pripreme i donoenja prorauna i financijskih planova izvanproraunskih fondova;10. proraunski korisnici su ministarstva i ostala tijela uprave, te ostali koji su u proraun uvrteni kao proraunski korisnici;11. proraunsko odobravanje sredstava je okvirni iznos sredstava za pokrie rashoda i izdataka koji se proraunskom korisniku utvruje mjeseno;12. proraunski prihodi su porezni i neporezni prihodi, primljeni transferi i donacije, te ostali prihodi;13. proraunski primitci su priljevi novca od financijske i nefinancijske imovine i zaduivanja;14. proraunski rashodi propisani su zakonom i propisima donesenim na temelju zakona za poslove, funkcije i programe koji se planiraju u proraunu i financijskim planovima proraunskih korisnika.Proraunski rashodi obuhvaaju trokove plaa i naknada uposlenika, doprinose poslodavaca i druge doprinose, izdatke za materijal, sitan inventar i usluge,tekue transfere i druge tekue rashode, kapitalne transfere, te izdatke za kamate;15. proraunsko raunovodstvo je raunovodstveni sustav kojim se ureuje planiranje, evidentiranje, analiziranje, nadzor i izvjeivanje o poslovnim dogaajima proraunskih korisnika i izvanproraunskih fondova;16. donacija je namjenski prihod koji proraun i proraunski korisnici ostvare od fizikih i pravnih osoba, neprofitnih organizacija, stranih vlada, meunarodnih organizacija i drugih;17. dug Federacije, kantona, grada i opine je unutarnji ili vanjski dug izraen u domaoj ili stranoj valuti nastao na temelju zakona, zaduivanjem i predstavljaapsolutnu i bezuvjetnu obvezu Federacije, kantona, grada i opine;18. financijski plan je akt proraunskog korisnika, izvanproraunskog fonda i izvanproraunskog korisnika, kojim se utvruju prihodi i primitci, te rashodi iizdatci za jednu godinu sukladno ovom zakonu;19. financijsko izvjeivanje je skup informacija o financijskom poloaju, uspjenosti poslovanja i novanim tokovima prorauna, te proraunskih korisnika, izvanproraunskih fondova i izvanproraunskih korisnika;20. fiskalna godina je razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca;21. funkcionalna klasifikacija je skup poslova, funkcija i programa Federacije, kantona, gradova, opina i izvanproraunskih fondova razvrstanih prema namjenikojoj slue;22. Glavna knjiga riznice je sistemska evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda, primitaka, rashoda i izdataka, te stanja imovine, obveza, potraivanja i izvora vlasnitva;23. unutarnja kontrola obuhvaa organizaciju, politike i procedure koje se koriste kako bi se osiguralo da vladini programi postiu namjeravane rezultate; da suresursi koriteni u ovim programima sukladni postavljenim ciljevima odreene organizacije; da su programi zatieni od gubitaka, prijevare i loeg upravljanja i da su na raspolaganju pouzdane i pravodobne informacije koje se koriste pri izvjeivanju, potpori i donoenju odluka;24. unutarnja revizija je neovisno tijelo koje osigurava objektivne analize radi poboljanja poslovanja odreenog tijela;25. javni prihodi predstavljaju sva novana sredstva naplaena na temelju prihoda, naknada, te prihoda od pruanja javnih usluga i djelatnosti, primitaka odemitiranih vrijednosnih papira, kredita, transfera i donacija, koji se moraju deponirati na Jedinstveni raun riznice;26. javne financije su aktivnosti drave i entiteta vezane uz pribavljanje javnih prihoda i izvrenje javnih rashoda;27. javne investicije predstavljaju dio sredstava prorauna planiranih za ulaganja u znaajno poveanje vrijednosti nefinancijske imovine kroz stjecanje infrastrukture opeg znaaja, lokalne infrastrukture, graevinskih objekata, zemljita i opreme;28. Jedinstveni raun riznice je sustav bankovnih rauna prorauna, putem kojeg se izvravaju uplate prihoda i primitaka, isplate rashoda i izdataka i evidentiraju usustavu Glavne knjige riznice;29. kapitalni proraun je pregled izdataka za financiranje kapitalnih investicija iz prorauna, kredita, donacija i/ili drugih izvora;30. konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka vie meusobno povezanih prorauna i/ili proraunskih korisnika, te izvanproraunskih fondova kao da se radi o jedinstvenom subjektu;31. modificirana raunovodstvena osnova nastanka dogaaja je raunovodstvena osnova prema kojoj se prihodi evidentiraju i priznaju u razdoblju u kojem su raspoloivi i mjerljivi, a rashodi se priznaju u trenutku nastanka obveze; 32. neto-nabava nefinancijske imovine je razlika izmeu primitaka od prodaje nefinancijske imovine i izdataka za nabavu nefinancijske imovine;33. neto-financiranje je razlika izmeu primitaka od financijske imovine i zaduivanja i izdataka za nabavu financijske imovine i otplatu duga;34. operativni plan je iznos sredstava za pokrie rashoda i izdataka koji, na prijedlog proraunskog korisnika, odobrava ministar financija, gradonaelnik, odnosnonaelnik opine i rukovoditelj izvanproraunskog fonda;35. pomoi Europske unije su sredstva koja proraun prima kroz pristupne programe i fondove Europske unije;36. prihodi za posebne namjene prihodi su ije je koritenje i namjena utvrena posebnim propisima;37. program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajednikog cilja;38. projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvreno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdatci za ostvarivanje ciljeva utvrenih programom;39. projekcija prorauna je procjena prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka prorauna za viegodinje planiranje;40. raun financiranja je dio prorauna koji prikazuje nain financiranja proraunskog deficita, te koritenje proraunskog suficita;41. registar proraunskih korisnika je popis proraunskih korisnika federalnog, kantonalnog, opinskog i gradskog prorauna;42. strateki plan je dokument koji sadri viziju, strateke ciljeve, naine ispunjavanja ciljeva (akte planiranja), mjere procjene rezultata i sustav praenja postizanja rezultata;43. subvencije su tekui transferi koji se daju proizvoaima za poticanje proizvodnje odreenih proizvoda i pruanja usluga;44. tekua bilanca je razlika izmeu proraunskih prihoda i proraunskih rashoda. Pozitivna razlika izmeu prihoda i rashoda naziva se tekui suficit, a negativna tekui deficit;45. transferi za posebne namjene su transferi dati drugim razinama vlasti ili izvanproraunskim fondovima u okviru programa koji potjeu iz proraunavlade ili fonda koji daje transfer i ije je koritenje definirano i ne moe se koristiti u druge svrhe;46. ukupan suficit/deficit je razlika izmeu tekueg suficita/deficita i neto-nabave nefinancijske imovine;47. ukupan financijski rezultat je zbroj izmeu ukupnog suficita/deficita i neto-financiranja;48. izvanproraunski fond je pravna osoba, osnovana na temelju zakona, koja se financira iz namjenskih poreza i neporeznih prihoda, odnosno doprinosa.Izvanproraunskim fondovima, u smislu ovoga zakona, smatraju se mirovinsko-invalidski fond, zdravstveni fond, fond za zapoljavanje, kao i drugi fondovi uspostavljeni po zakonu;49. izvanproraunski korisnici u smislu ovoga zakona su gospodarska drutva, organizacije i ustanove koje obavljaju javne usluge i vre javni servis, a osnovanesu posebnim propisima, te druge pravne osobe u kojima Federacija, kantoni, gradovi i opine imaju odluujui utjecaj na upravljanje na temelju structure kapitala;50. vlastiti prihodi su prihodi koje korisnici prorauna ostvare obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih poslova korisnika prorauna na tritu;51. zaduivanje je uzimanje kredita, zajmova ili izdavanje vrijednosnih papira.

lanak 3.

Registar proraunskih korisnika uspostavlja i void ministarstvo financija, odnosno sluba za financije, po propisanoj proraunskoj klasifikaciji sukladno propisu koji donosi Federalno ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo financija).

II. PRORAUNSKA NAELA

lanak 4.

Izrada i izvravanje prorauna temelji se na naelima jedinstva, tonosti, uravnoteenosti i zakonitosti prorauna, naela jedne godine, naela univerzalnosti, uinkovitosti, ekonominosti, transparentnosti i participativnosti.

lanak 5.

Sredstva prorauna koriste se za financiranje poslova, funkc