Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................................................1

1. Općenito o ugovorima........................................................................................................................2

1.1. Uvjeti za nastanak ugovora..........................................................................................................2

1.2. Sklapanje ugovora.......................................................................................................................3

1.2.1. Ponuda..................................................................................................................................3

1.2.2. Predugovor...........................................................................................................................5

1.3. Sredstva za pojačanje ugovora.....................................................................................................5

1.4. Prestanak obveznopravnog odnosa..............................................................................................5

2. Ugovor o djelu na neodređeno vrijeme...............................................................................................8

2.1. Vremenska neodređenost ugovora o djelu...................................................................................9

2.2. Sklapanje ugovora o djelu...........................................................................................................9

2.3. Bitni sastojci ugovora o djelu....................................................................................................10

2.4. Razlike u poreznom položaju poslodavca..................................................................................10

2.5. Odnos sa srodnim ugovorima....................................................................................................11

2.5.1. Ugovor o radu.....................................................................................................................11

2.5.2. Ugovor o nalogu.................................................................................................................11

2.5.3. Ugovor o prodaji.................................................................................................................12

2.6. Opće odredbe ugovora o djelu..................................................................................................12

2.6.1. Sklapanje ugovora nadmetanjem........................................................................................12

2.6.2. Obveze izvođača.................................................................................................................13

2.6.3. Odgovornost za nedostatke.................................................................................................13

2.6.4. Obveza naručioca...............................................................................................................14

2.6.5. Prisutni rizici......................................................................................................................15

2.7. Prestanak ugovora....................................................................................................................15

2.7.1. Raskid ugovora zbog neispunjenja obveza.........................................................................16

2.7.2. Raskid ugovora voljom naručitelja.....................................................................................16

Zaključak..............................................................................................................................................17

Literatura..............................................................................................................................................18

Uvod

U ovome seminarskome radu govorit ćemo o ugovoru o djelu na neodređeno vrijeme. Ugovorom se smatra suglasnost izjava volje dvije ili više stranaka u svrhu postizanja određenih pravnih poslova. Ugovor o djelu je ugovor kojim se izvoditelj radova obvezuje obaviti određeni posao kao što je izrada ili popravak neke stvari, obavljanje kakvoga fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a naručitelj mu se za to obvezuje platiti naknadu. To je imenovani, konsenzualni, dvostranoobvezni, naplatni i neformalni ugovor. Seminarski rad sastoji se od dvije cjeline. U prvoj cjelini razraditi ćemo ugovore općenito, dakle što je ugovor, koji su uvjeti za njegov nastanak, kako dolazi do sklapanja ugovora, koja su sredstva za pojačanje ugovora te kada dolazi do prestanka obveznopravnog odnosa te koji su sve načini da taj obveznopravni odnos prestane. Drugi dio bazire se na ugovoru o djelu na neodređeno vrijeme. Ugovor o djelu u pravilu i jest ugovor na neodređeno vrijeme, obzirom da osnovica tog ugovora nije vrijeme u kojem se obavlja neki rad (kao npr. u ugovoru o radu) već krajnji rezultat toga rada. Navesti ćemo kako dolazi do sklapanja ugovora o djelu, koji su bitni sastojci toga ugovora, razlike u poreznom položaju poslodavca, utvrditi razlike i sličnosti sa srodnim ugovorima koje su esencijalne kako ugovor o djelu nebi zamijenili i miješali sa sličnim ugovorima, izdvojiti ćemo neke opće odredbe koje taj ugovor određuju te opisati kada dolazi do prestanka ugovorne obveze i raskida ugovora. U zaključku govorimo o saznanjima koja su proizašla temeljem istraživanja.

1

1. Općenito o ugovorima

Ugovor je suglasnost izjava volje dvije ili više stranaka u cilju postizanja određenih pravnih poslova. Ugovorne strane mogu biti fizičke i pravne osobe. Fizička osoba je svaki živi čovjek. Pravna osoba1 je društvena tvorevina kojoj je društveni poredak priznao pravnu sposobnost. Da bi mogle sklopiti ugovor, fizička i pravna osoba moraju imati pravnu i poslovnu sposobnost. Prava sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza; fizičke osobe stječu je punoljetnošću ako su duševno zdrave, a pravne osobe upisom u sudski registar. Za valjan pravni posao potrebno je da očitovanje bude u skladu s voljom sudionika. Očitovanje je samo vanjska manifestacija unutrašnjeg sadržaja volje. Često očitovanje nije u skladu s voljom pa se pojavljuje nesklad između očitovanja i volje – tzv. mane volje. Sve mane volje nisu istog značenja te zbog toga ne proizvode iste pravne posljedice. Razlikuju se svjesni i nesvjesni nesklad. Svjesni nesklad postoji onda kada strana svjesno izjavi nešto što zapravo neće, dok nesvjesni nesklad između volje i očitovanja može nastati iz više razloga, kao što su npr. prijetnja, zabluda, nesporazum i prijevara2.

1.1. Uvjeti za nastanak ugovora

Osnovni uvjeti za nastanak ugovora su:

Izjave volja Suglasnost izjavljenih volja Predmet Osnova Ostali uvjeti za zaključenje

Suglasnost izjavljenih volja (podudaranje) je neophodan uvjet za zaključivanje ugovora, ali ne mora biti dovoljan, potrebno je da su predmet i osnova dozvoljeni i mogući i nekad, ako je potrebna, posebna forma. Predugovori su priprema za stvaranje ugovora. To su sve radnje koje prethode postizanju suglasnosti volja. Kada se postigne suglasnost volja o bitnim elementima ugovora, možemo reći da je nastao ugovor. Predugovori ne obavezuju i svaka strana ih može raskinuti kada želi, ali će odgovarati (za štetu nastalu vođenjem pregovora) ona strana koja je vodila pregovore bez namjere da zaključi ugovor ili je imala namjeru pa odustala bez valjanog razloga. Ugovor je zaključen onog časa kada ponudilac primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.

1 Gorenc, V., Trgovačko pravo - Društva, Školska knjiga d.d., Zagreb, 1998., str. 7.2 Gorenc, V., op.cit., str. 27.

2

1.2. Sklapanje ugovora

Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Ako je netko po zakonu obavezan sklopiti ugovor, zainteresirana osoba može zahtijevati da se takav ugovor bez odgađanja sklopi. Odredbe propisa kojima se, djelomično ili u cijelosti, određuje sadržaj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u skladu s njima. Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti riječima, uobičajenim znacima ili drugim ponašanjem iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju. Izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno. Kad je za sklapanje nekog ugovora potrebna suglasnost treće osobe, ta suglasnost može biti dana prije sklapanja ugovora, kao dozvola, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano drugačije. Dozvola odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za čije se sklapanje daju. Pregovori što prethode sklapanju ugovora ne obvezuju i svaka ih strana može prekinuti kad god hoće, ali, strana koja je vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor odgovara za štetu nastalu vođenjem pregovora. Također, za štetu odgovara i strana koja je vodila pregovore u namjeri da sklopi ugovor pa odustane od te namjere bez osnovanog razloga i time drugoj strani uzrokuje štetu. Ako se drugačije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje troškove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajedničke troškove snose na jednake dijelove. Ugovor je sklopljen onog časa kad ponudilac primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu. Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponudilac imao svoje sjedište odnosno prebivalište u trenutku kad je učinio ponudu. Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi, koji sadrži sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvaćanjem mogao sklopiti ugovor. Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne točke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne točke, ako sami ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, uredit će sud vodeći računa o prethodnim pregovorima, utvrđenoj praksi između ugovaratelja i običajima. Prijedlog za sklapanje ugovora učinjen neodređenom broju osoba koji sadrži bitne sastojke ugovora čijem je sklapanju namijenjen, važi kao ponuda ako drugačije ne proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja.

1.2.1. Ponuda

Izlaganje robe s naznakom cijene smatra se kao ponuda ako drugačije ne proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja. Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani štampom, lecima, putem radia, televizijom ili na koji drugi način ne predstavljaju ponudu za sklapanje ugovora, nego samo poziv da se učini ponuda pod objavljenim uvjetima. Pošiljalac

3

takvih poziva će odgovarati za štetu koju bi pretrpio ponudilac ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu. Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obvezu da održi ponudu isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti posla. Ponuda se može opozvati samo ako je ponuđeni primio opoziv prije primitka ponude ili istovremeno s njom. Ponuda u kojoj je određen rok za njezino prihvaćanje obvezuje ponudioca do isteka tog roka. Ako je ponudilac u pismu ili telegramu odredio rok za prihvaćanje, smatrat će se da je taj rok počeo teći od datuma naznačenog u pismu;. odnosno od dana kad je telegram predan pošti. Ako pismo nije datirano, rok za prihvaćanje ponude teče od dana kad je pismo predano pošti. Ponuda učinjena odsutnoj osobi u kojoj nije određen rok za prihvaćanje vezuje ponudioca za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponuđenom, da je on razmotri, o njoj odluči i da odgovor o prihvaćanju stigne ponudiocu. Ponuda ugovora za čije sklapanje zakon zahtijeva posebnu formu obvezuje ponudioca samo ako je učinjena u toj formi. Isto važi i za prihvaćanje ponude. Ponuda je prihvaćena kad ponudilac primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu. Ponuda je prihvaćena i kad ponuđeni pošalje stvar ili plati cijenu te kada učini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između zainteresiranih strana ili običaja može smatrati kao izjava o prihvaćanju. Prihvaćanje se može opozvati ako ponudilac primi izjavu o opozivanju prije izjave o prihvaćanju ili istovremeno s njom. Ponuda učinjena prisutnoj osobi smatra se odbijenom ako nije prihvaćena bez odgađanja, izuzev ako iz okolnosti proizlazi da ponuđenom pripada stanoviti rok za razmišljanje. Ako ponuđeni izjavi da prihvaća ponudu i istovremeno predloži da se ona u nečemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane učinio drugu ponudu svome prijašnjem ponudiocu. Šutnja ponuđenog ne znači prihvaćanje ponude. Odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenog ili neko drugo njegovo propuštanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u određenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u određenom roku i sl.) smatrati kao prihvaćanje, nema učinka. Ali, kad ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u određenom roku odbio. Isto tako, osoba koja se ponudila drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova, a i osoba u čiju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, dužna je izvršiti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila. Ako u prethodno navedenom slučaju ponuda odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda odnosno nalog stigao ponuđenom. Prihvaćanje ponude izvršeno sa zakašnjenjem smatra se kao nova ponuda od strane ponuđenog. Ali, ako je izjava o prihvaćanju koja je učinjena pravodobno stigla ponudiocu nakon isteka roka za prihvaćanje, a ponudilac je znao ili je mogao znati da je izjava otposlana pravodobno, ugovor je sklopljen. Ipak, ugovor u takvom slučaju nije sklopljen ako ponudilac odmah, a najkasnije prvoga idućeg radnog dana poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a nakon proteka roka za prihvaćanje ponude, obavijesti ponuđenoga da se zbog zakašnjenja ne smatra vezan svojom ponudom. Ponuda ne gubi učinak ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije njezina prihvaćanja, izuzev ako suprotno proizlazi iz namjere strana, običaja ili prirode posla.

4

1.2.2. Predugovor

Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Propisi o formi glavnog ugovora važe i za predugovor ako je propisana forma uvjet pravovaljanosti ugovora. Predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora. Na zahtjev zainteresirane strane sud će naložiti drugoj strani koja odbija pristupiti sklapanju glavnog ugovora da to uradi u roku koji će joj odrediti. Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zaključenje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude sklopljen. Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni zaključen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.

1.3. Sredstva za pojačanje ugovora

Kad su stranke sklopile određeni ugovor, one su to učinile zbog ostvarenja svojih ciljeva. Budući da obje stranke očekuju i rezultate sklopljenog ugovora, dužne su ispuniti svoje dobrovoljno preuzete obveze. Ponekad se događa da dužnik ne ispuni svoje obvezu uopće, odnosno da je ispuni sa zakašnjenjem, a često je ispuni, ali stvar odnosno usluga nemaju ugovorenu kakvoću. U takvim i sličnim slučajevima, ako dužnik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu, preostaje vjerovniku jedino sredstvo da se s dužnikom nagodi o eventualnoj šteti koju je pretrpio ili da sudskim putem ostvaruje svoja prava. Sudski je postupak obično dugotrajan i vezan s dodatnim troškovima, a kad se i dobije presuda, pitanje je hoće li se u ovršnom postupku uspjeti ostvariti potraživanje. Zbog toga stranke vrlo često pribjegavaju ugovaranju posebnih instituta kojima se pojačava sigurnost ispunjenja dužnikovih obveza. Sredstva pojačanja primjenjuju se u nekom ugovoru samo ako su ih stranke izričito ugovorile dok se malokad njihova primjena određuje propisom. Ugovor može biti pojačan na taj način da je pojačana obveza samog dužnika (npr. ugovorna kazna) ili da netko treći bude uključen u obvezu dužnika (npr. jamstvo) ili se ugovor može pojačati davanjem stvari ili novca (npr. kapara, predujam). Bez obzira na vrstu pojačanja, njihovo zajedničko obilježlje jest vezanost za utrnuće glavne ugovorne obveze3.

1.4. Prestanak obveznopravnog odnosa

Prestanak je unaprijed predviđena i voljom stranaka nakanjena posljedica zasnivanja obveznopravnog odnosa. Svrha obveznopravnog odnosa nije njegovo trajanje već što ranije ispunjenje ugovorom preuzetih ili zakonom određenih obveza. Ispunjenjem obveza otpada i razlog daljnjeg postojanja obveznog odnosa. Kao što je za nastanak obveznog odnosa potrebno ostvarenje određenih činjenica, tako se i za prestanak trebaju dogoditi određene činjenice4. Pod tim činjenicama smatramo:

3 Gorenc, V.: Trgovačko pravo – Ugovori, Školska knjiga d.d., Zagreb, 2000., str. 43.4 Gorenc, V.: op.cit. str. 57.

5

Ispunjenje Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dužne činidbe, to je redoviti, najčešći i za strane u obveznom pravu najpogodniji način prestanka obveza. Ispunjenjem dužnikove činidbe prestaje i vjerovnikovo subjektivno pravo zahtijevati ispunjenje te činidbe. Prestankom obveza i prava prestaju i sporedne obveze i prava koje zbog svoje akcesornosti ne mogu samostalno postojati (npr. jamstvo i zalog). Dužnu činidbu u strogo osobnim obvezama može ispuniti samo dužnik, a u ostalim obvezama dužnu činidbu može ispuniti dužnik, njegov zastupnik ili treća osoba koja za dug odgovara, odnosno ima pravni interes da obveza bude ispunjena (npr. jamac, zalogodavac). Dug može ispuniti i treća osoba koja za dug ne odgovara ako se dužnik složio da ona ispuni obvezu. Poslovno nesposobni dužnik ne može valjano ispuniti obvezu; mjesto njega to će učiniti njegov zakonski zastupnik (skrbnik).

ZakašnjenjeZakašnjenje je povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodržanju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja. Razlikujemo zakašnjenje dužnika i zakašnjenje vjerovnika. Kod subjektivnog zakašnjenja postoji krivnja subjekta u obvezi, dok kod objektivnog zakašnjenja ne postoji krivnja za zakašnjenje subjekta koji je u obvezi. Dužnik pada u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje (obveza mora biti dospjela i utuživa), a ako rok nije određen dovoljno je da vjerovnik pozove dužnika da ispuni obvezu. Posljedica zakašnjenja je da je dužnik i dalje u obvezi ispuniti dužnu činidbu. Dužnik odgovara i za slučajnu propast stvari kad dođe u zakašnjenje.

Nemogućnost ispunjenjaNemogućnost ispunjenja je način prestanka obveze uslijed događaja ili okolnosti za koje dužnik ne odgovara. Radi se o okolnostima koje su nastale nakon sklapanja ugovora, a dužnik te okolnosti nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći (npr. viša sila – neka elementarna nepogoda; pravna nemogućnost – zabrana uvoza ili izvoza). U tome slučaju, dužnik mora dokazati okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost. Dužnik određene stvari koji je oslobođen svoje obveze zbog nemogućnosti ispunjenja dužan je ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema trećoj osobi zbog nastale nemogućnosti. U slučaju kad je ispunjenje obveze jedne strane postalo nemoguće zbog događaja za koji ne odgovara ni jedna strana (npr. viša sila) gasi se i obveza druge strane, a strana koja je nešto ispunila ima pravo tražiti povrat po pravilima o stjecanju bez osnove.

Raskid ugovoraRaskid ugovora je način prestanka valjanoga ugovora koji još nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen. Valjani ugovori prestaju raskidom, a nevaljani poništenjem. Nema jasnog kriterija razlikovanja između pojmova raskid i odustanak, iako se smatra da bi kriterij razlikovanja bila volja koja postoji kod odustanka dok kod raskida i ne mora uvijek postojati volja za raskidom. Raskid se razlikuje od otkaza koji je jednostrana izjava volje ugovorne strane kojom se okončava trajniji ugovorni odnos (npr. otkaz ugovora o radu, otkaz najma stana, zakupa poslovnoga prostora i sl.).

Prijeboj (kompenzacija)

6

Prijeboj ili kompenzacija je prestanak obveze obračunavanjem protutražbine s tražbinom. Razlikuju se sporazumni, jednostrani i prijeboj ex lege (naše ga pravo ne poznaje). Sporazumni (dobrovoljni) prijeboj nastaje sporazumom ugovornih strana o prebijanju međusobnih tražbina. Kod sporazumnog prijeboja bitan je sporazum koji može biti glede tražbina različitih obilježja (dospjele, nedospjele, istorodne, raznorodne, utužive, neutužive). Jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane nakon ispunjavanja zakonom predviđenih pretpostavki: uzajamnost, istovrsnost, dospjelost, utuživost i izjava o prijeboju. Uzajamnost znači da strana koja želi izvršiti prijeboj mora istodobno biti vjerovnik i dužnik protivne strane

7

2. Ugovor o djelu na neodređeno vrijeme

Ugovorom o djelu izvoditelj radova obvezuje se obaviti određeni posao kao što je izrada ili popravak neke stvari, obavljanje kakvoga fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a naručitelj mu se za to obvezuje platiti naknadu5. To je imenovani, konsenzualni, dvostranoobvezni, naplatni i neformalni ugovor. U načelu je pri ugovoru o djelu važan rezultat rada a ne sam rad, iako može biti i iznimaka. Na primjer, izvoditelj preuzima ugovorom o djelu obvezu da će obaviti posao istraživanja određenog područja radi pronalaženja nafte; izvoditelj je obavio određeni posao i kad nije pronađena nafta ako postupa po pravilima struke. Bitni sastojci ugovora o djelu su djelo i naknada. Ugovor o djelu spada u ugovore o uslugama, ugovore obveznog prava (kojima se zasnivaju obveze), naplatne, komutativne, neformalne, konsenzualne, kauzalne ugovore, ugovore kod kojih se često očekuje pozivanje određenog ili neodređenog broja osoba na nadmetanje za izvršenje određenih radova pod određenim uvjetima i jamstvima. Ne postoji nikakvo vremensko ograničenje za sklapanje ugovora o djelu osobito što se ugovor o djelu u pravilu ne sklapa na neko određeno vrijeme, već za izradu nekog djela ili rezultata rada. Dakle vrijeme u takvom ugovoru nije prioritet, već je to posao koji se obavlja. Stoga možemo reći da je ugovor o djelu ugovor na neodređeno ukoliko nije određeno drugačije. Ugovor o djelu najčešće služi za isplatu posloprimcima koji obavljaju povremene i honorarne poslove. Najveća razlika između ugovora o djelu i ugovora o radu je što se kod ugovora o djelu plaća konkretan rezultat, a kod ugovora o radu vrijeme radnika provedeno na poslu bez obzira koliko on posla obavio. Osnovni kriterij za sklapanje ugovora o djelu je obilježje tj. karakter posla koji se ugovara. Ukoliko se sklopi ugovor o djelu za posao koji ima obilježje rada, smatra se da je sklopljen ugovor o radu. Prilikom obavljanja nekog posla, uz samu naknadu ili plaću, obično nastaju i troškovi vezani uz taj posao. Kod ugovora o radu, te troškove snosi poslodavac. Zato su npr. dnevnice, terenski dodatak i ostali troškovi službenog puta, porezno priznati trošak. Kod ugovora o djelu toga nema jer se radi o samostalnom radu, gdje izvršilac sam snosi troškove na teret vlastitih prihoda. Rad po ugovoru o djelu je rad u svoje ime i za svoj račun. Sklapa se za jednokratne poslove koji nisu izravno vezani uz obavljanje trajne djelatnosti za koju je poduzetnik registriran. Ugovorom o djelu definiraju se obveze, dužnosti i prava svake strane, na koje vrijeme se ugovor sklapa i iznos koji se isplaćuje za dogovoreni posao. Taj ugovor ne treba prijavljivati u mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ovim ugovorom se ne mogu zapošljavati trgovci, ugostitelji i slične djelatnosti, no prema tom ugovoru se mogu angažirati npr. savjetnici, računovođe, pravnici, serviseri opreme, spremačice i dr. Naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obvezatnom tarifom ili kojim drugim obvezatnim aktom. Ako naknada nije određena, utvrditi će je sud prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu posla. Kod ugovora o djelu plaćaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje (15% I stup i 5% II stup) i doprinosi za zdravstveno osiguranje 15%. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju “iz osnovice”, a doprinosi za zdravstveno osiguranje “na osnovicu”. Kod ugovora o djelu nema priznatih izdataka. Porez na dohodak se plaća 25% na osnovicu umanjenu za iznos

5 Gorenc, V.: op.cit. str. 128.

8

doprinosa koji se plaćaju iz osnovice. Prema ugovoru o djelu, tvrtka naručitelj je dužna uplatiti doprinose i porez i prirez na dohodak. Prilikom potpisivanja ugovora može se dogovoriti hoće li se u ugovoru naznačiti bruto ili neto iznos honorara. Rad koji ima sve elemente radnog odnosa, ne može se obavljati putem ugovora o djelu. Dakle, ne postoji mogućnost rada po ugovoru o djelu, ako se radi o radu koji organizira poslodavac i za koji snosi poslovni rizik, za poslove koji se obavljaju u službi poslodavca pod njegovim nadzorom i uputama, uz njegovo određivanje vrste, mjesta, i vremena rada, pri čemu fizička osoba (radnik) za njega te poslove osobno obavlja. Poslodavac će moći za izvršenje kakvog fizičkog ili intelektualnog rada sa izvođačem - fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa tj. kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos6.

2.1. Vremenska neodređenost ugovora o djelu

Ako drugačije nije određeno, ugovor o djelu sklapa se na neodređeno vrijeme i on obvezuje dok ga jedna stranka ne otkaže, dok se određeni posao ne obavi ili na neki od načina predviđenih zakonom. Dakle, ne postoji vremensko ograničenje kod ovog ugovora pošto je krajnji cilj obavljanje nekog posla i određeni rezultat. Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Kod ugovora o djelu se radi o ugovoru građanskog, obveznog prava temeljem kojeg izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela, radi za svoj račun i na svoj rizik, radi u korisnom radnom vremenu pri čemu može raditi osobno ili može posao povjeriti trećoj osobi jer odgovara za djelo i dužan ga je napraviti po pravilima vještine zanata te odgovara za mane svog djela po načelima građanskog prava, a za djelo prima ugovorenu naknadu. Iz toga je vidljivo kako vremenski rok nije bitan element, već je bitan krajnji učinak. Također, možemo kao primjer navesti usporedbu sa ugovorom o radu; u takvom ugovoru vrijeme je određeno, dakle taj ugovor svodi se više na vrijeme (npr. vrijeme provedeno na poslu) a u ugovoru o djelu radi se o obavljenome poslu a ne o vremenu.

2.2. Sklapanje ugovora o djelu

Rad po ugovoru o djelu je rad u svoje ime i za svoj račun. Sklapa se za jednokratne poslove koji nisu izravno vezani uz obavljanje trajne djelatnosti za koju je poduzetnik registriran. Prema Zakonu o obveznim odnosima7, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Zakon o radu pak kaže:

6 Internet: http://www.moj-posao.net/jseeker_lawyer_detailedview.php?entityId=Q3197 Internet: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.html

9

„Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno“. Obilježlje rada ima posao koji je vezan za obavljanje djelatnosti poslodavca, obavlja se svaki dan u punom ili nepunom radnom vremenu na određeno ili neodređeno vrijeme prema dinamici posla. Iz svega navedenog može se zaključiti da je osnovni kriterij za sklapanje ugovora o djelu obilježje tj. karakter posla koji se ugovara. Ukoliko se sklopi ugovor o djelu za posao koji ima obilježje rada, smatra se da je sklopljen ugovor o radu. Posljedice toga su, u slučaju da nadležni organ otkrije nepravilnosti u tom smislu, promjena načina obračuna poreza i doprinosa, te tumačenje prava i obveza obiju ugovornih strana (poslodavca i posloprimca) u slučaju sudskog spora i dr.

2.3. Bitni sastojci ugovora o djelu

Bitni sastojci ugovora o djelu bez kojih taj ugovor ne može funkcionirati su predmet i naknada. Tako predmet može biti npr. izrada neke stvari, obavljanje određenog fizičkog ili intelektualnog rada, ali također posao može biti i nešto što se sastoji u pasivnosti (npr. čekati na nečije javljanje i slično). Predmet mora biti određen ili barem odrediv.Naknada se u pravilu određuje u novcu, ali to nije nužno; ona će najčešće biti određena ali može biti i samo odrediva. Ako naknada nije određena, sud je može utvrditi prema vrijednosti djela, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi za takvu vrstu posla. Na ovaj način je zakonodavac praktično potpisao da je naknada odrediva i kada ugovorne strane o tome nisu baš ništa ugovorile, što je sigurno odstupanje za koje je teško naći opravdanje, odstupanje koje ne pogoduje pravnoj sigurnosti i vladavini prava8.

2.4. Razlike u poreznom položaju poslodavca

Prilikom obavljanja nekog posla, uz samu naknadu ili plaću, obično nastaju i troškovi vezani uz taj posao. Kod ugovora o radu, te troškove snosi poslodavac. Zato su npr. dnevnice, terenski dodatak i ostali troškovi službenog puta, porezno priznati trošak. Kod ugovora o djelu toga nema jer se radi o samostalnom radu, gdje izvršilac sam snosi troškove na teret vlastitih prihoda. Dakle, poslodavac ne smije isplaćivati putne troškove i naknade osobi koja kod njega obavlja neki posao temeljem ugovora o djelu. Ako bi ipak došlo do takvih isplata, iste bi se smatrale uvećanjem ugovorene neto naknade. Generalno gledajući, rad po osnovi ugovora o djelu je često povoljniji za državni proračun od isplate plaće djelatniku. Zašto je tome tako? Iako kod ugovora o djelu nema doprinosa za zapošljavanje i osiguranja od ozljede na radu, što smanjuje izdatke na bruto

8 Slakoper, Z., Kačer, H., Luttenberger, A.: Osnove prava trgovačkih ugovora i vrijednosnih papira, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2009., str. 284.

10

naknadu, izdaci iz bruto naknade su znatno veći od izdataka kod plaće (osim kod visokih plaća) jer nema osobnog odbitka (neoporezivog dijela dohotka) i jer je stopa poreza na dohodak od 25% jedinstvena na cijeli iznos dohotka. Kod plaće, oporezivanje ide progresivno, po stopama 15%, 25%, 35% i 45%. Na iznos poreza, u oba slučaja se obračunava i prirez, ovisno o adresi prebivališta primatelja naknade.

2.5. Odnos sa srodnim ugovorima

Ugovor o djelu ima određene poveznice sa ugovorima kao što su ugovor o radu, ugovor o nalogu i ugovor o prodaji. Nekada je moguće da se takve ugovore pomiješa, no oni se s pravom itekako razlikuju u bitnim segmentima. Koji su to segmenti i koje su osnovne razlike koje ih razdvajaju, navesti ćemo u sljedećem tekstu.

2.5.1. Ugovor o radu

U našem pravnom sustavu, a i u ostalim pravnim sustavima, razlikuje se ugovor o djelu od ugovora o radu. Pri ugovoru o radu nije važan rezultat rada, nego sam rad. Nadalje, naručitelj radova pri ugovoru o djelu ne rukovodi radom izvoditelja kako to čini poslodavatelj s poloprimcem. Pri ugovoru o radu postoji odnos subordinacije i ovisnosti kojeg pri ugovoru o djelu nema. Pri ugovoru o djelu nagrada se daje u načelu odjednom, dok je pri ugovoru o radu ona periodična (tjedna, mjesečna) i njezina visina ne ovisi samo o vrijednosti rada, nego i o ostalim okolnostima - materijalu koji daje izvoditelj, "imenu" izvoditelja i sl. Ako pak radnik sa svojim i drugim poslodavateljem sklapa ugovor za obavljanje određenih poslova i ako taj posao odgovara značajkama ugovora o djelu, onda se radi o ugovoru o djelu, a ne ugovoru o radu.

2.5.2. Ugovor o nalogu

Ugovorom o djelu kao i ugovorom o nalogu jedna se ugovorna strana obvezuje da će za drugoga obaviti određen posao. Razlika je u tome što se ugovorom o nalogu nalogoprimatelj obvezuje da će za drugoga, a prema trećem, obaviti određen parvi posao. Nalogoprimatelj stupajući u pravne odnose s trećima ne čini to za sebe, nego za račun svog nalogodavatelja. Naprotiv, izvoditelj pri ugovoru o djelu ne predstavlja svojeg suugovaratelja prema trećima, nego je obvezan svoj rad obaviti za naručitelja. Osim toga, posao koji izvoditelj obavlja nije pravne, nego materijalne prirode (izrada neke stvari, ostvarenje intelektualne kreacije, npr. u području glazbe, slikarstva, znanosti, obaviti posao iz neke struke, npr. krojenje, šivanje, zidanje, raznošenje letaka i sl.)

11

2.5.3. Ugovor o prodaji

Ugovor kojim se jedna strana obvezuje da izradi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji, ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručilac obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. U svakom slučaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu naročito izvođačev rad.

2.6. Opće odredbe ugovora o djelu

Ugovorom o djelu izvođač (poduzetnik, izvođač radova) obvezuje se da obavi određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari ili izvršenje kakva fizičkog- ili intelektualnog rada i sl., a naručilac se obvezuje da mu za to plati naknadu. Kad je ugovoreno da izvođač izradi stvar od svog materijala, a nije određena kvaliteta, izvođač je dužan dati materijal srednje kvalitete. On odgovara naručiocu za kvalitetu upotrijebljenog materijala isto kao prodavalac. Naručilac ima pravo da obavlja nadzor nad obavljanjem posla i daje upute kad to odgovara prirodi posla, a izvođač je dužan da mu to omogući.

2.6.1. Sklapanje ugovora nadmetanjem

Poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za izvršenje određenih radova, pod određenim uvjetima i uz određene garancije, obvezuje pozivaoca da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najnižu cijenu, izuzev ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje. U slučaju isključenja obveze da se sklopi ugovor, poziv na nadmetanje smatra se kao poziv zainteresiranima da oni naprave ponude ugovora pod objavljenim uvjetima. Poziv upućen određenom ili neodređenom broju osoba na nadmetanje za umjetničko ili tehničko rješenje namjeravanih radova obvezuje pozivaoca da pod uvjetima sadržanim u pozivu na nadmetanje sklopi ugovor sa sudionikom u nadmetanju čije rješenje prihvati komisija čiji je sastav unaprijed objavljen, izuzev ako je tu obvezu isključio u pozivu na nadmetanje.

2.6.2. Obveze izvođača

12

Izvođač je dužan upozoriti naručioca na nedostatke materijala koji mu je naručilac predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inače će odgovarati za štetu. Ako je naručilac zahtijevao da se stvar izradi od materijala na čije mu je nedostatke izvođač ukazao, izvođač je dužan postupiti po njegovu zahtjevu, izuzev ako je očito da materijal nije podoban za naručeno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti štetu ugledu izvođača, u kom slučaju izvođač može raskinuti ugovor. Izvođač je dužan upozoriti naručioca na nedostatke u njegovu nalogu te na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti značajne za naručeno djelo ili za njegovo izvršenje na vrijeme, inače će odgovarati za štetu. Izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima posla. On je dužan izvršiti ga za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. On ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručilac nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije isplatio dužan predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručioca. Ako se u toku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne drži uvjeta ugovora i uopće da ne radi kako treba, te da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručilac može upozoriti izvođača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. Ako do isteka tog roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručioca, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Ako je rok bitan sastojak ugovora, a izvođač je u tolikom zakašnjenju sa započinjanjem ili završavanjem posla da je očito da ga neće završiti u roku, naručilac može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. On to pravo ima i onda kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takva zakašnjenja naručilac očito ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora. Ako iz ugovora ili prirode posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao obaviti osobno. Izvođač i nadalje odgovara naručiocu za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno. Izvođač odgovara za osobe koje su .po njegovu nalogu radile na poslu koji je .preuzeo da izvrši, kao da ga je sam izvršio. Za naplatu svojih potraživanja od izvođača njegovi suradnici mogu se obratiti neposredno naručiocu i zahtijevati od njega da im isplati ta potraživanja na teret svote koju u tom času duguje izvođaču, ako su ta potraživanja priznata. Izvođač je dužan naručiocu predati izrađenu ili popravljenu stvar te se oslobađa ove obveze ako stvar koju je izradio ili popravio propadne iz uzroka za koji on ne odgovara.

2.6.3. Odgovornost za nedostatke

Naručilac je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovnom roku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača. Ako naručilac na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne uradi bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen. Nakon pregleda i primanja izvršenog rada izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti običnim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručiocu. Ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti običnim pregledom, naručilac se ipak može pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvođača što prije, a najduže u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja. Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručilac se više ne može pozvati na nedostatke. Naručilac koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog posla ne može svoje pravo ostvarivati sudskim putem nakon isteka godine dana od učinjene obavijesti.

13

Ali i nakon isteka tog roka naručilac može, ako je o nedostacima pravodobno obavijestio izvođača, prigovorom protiv izvođačevog zahtjeva za isplatu naknada istaći svoje pravo na sniženje naknada i na naknadu štete. Izvođač se ne može pozvati na neku odredbu u prethodno navedenom kad se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile poznate, ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih saopćio naručiocu. Naručilac koji je uredno obavijestio izvođača da izvršeni rad ima neki nedostatak može zahtijevati od njega da nedostatak otkloni, i za to mu odrediti primjeren rok. Također, on ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog toga. Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove, izvođač može odbiti da ga izvrši, ali u tom slučaju naručiocu pripada, po njegovu izboru, pravo na sniženje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu štete. Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga čini neupotrebljivim ili je obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručilac može, ne tražeći prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Kad izvršeni posao ima nedostatak zbog kojeg djelo nije neupotrebljivo odnosno kad posao nije izvršen u suprotnosti s izričitim uvjetima ugovora, naručilac je dužan dopustiti izvođaču da nedostatak otkloni. Naručilac može odrediti izvođaču primjeren rok za otklanjanje nedostatka. Ako izvođač ne otkloni nedostatak do isteka tog roka, naručilac može po svom izboru, izvršiti otklanjanje nedostatka na račun izvođača, ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor. Kad je riječ o neznatnom nedostatku, naručilac se ne može koristiti pravom na raskid ugovora. U svakom slučaju on ima pravo i na naknadu štete. Naknada se snižava u razmjeru između vrijednosti izvršenog rada bez nedostatka u vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme izvršeni rad s nedostatkom.

2.6.4. Obveza naručioca

Naručilac je dužan primiti rad izvršen prema odredbama ugovora i pravilima posla. Naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obaveznom tarifom ili kojim drugim obaveznim aktom. Ako naknada nije određena, utvrdit će je sud prema vrijednosti rada prema normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu rada. Naručilac nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao izvršeni rad i odobrio ga, izuzev ako je drugačije ugovoreno. Isto vrijedi ako je ugovoreno izvršenje i predaja rada u dijelovima. Ako je naknada ugovorena na temelju proračuna s izričitim jamstvom izvođača za njegovu točnost, on ne može zahtijevati povećanje naknade čak i ako je u posao uložio više rada i ako je izvršenje posla zahtijevalo veće troškove nego što je bilo predviđeno. Ovim se ne isključuje primjena pravila o raskidu i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Ako je naknada ugovorena na temelju proračuna bez izričitog jamstva izvođača za njegovu točnost, pa se u toku rada prekoračenje proračuna pokaže neizbježnim. izvođač mora o tome bez odgađanja obavijestiti naručioca, inače gubi svako potraživanje zbog povećanih troškova.

14

2.6.5. Prisutni rizici

U slučaju kad je izvođač dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oštećena ili propadne iz bilo kojeg uzroka prije predaje naručiocu, rizik snosi izvođač, te nema pravo na naknadu za dani materijal, a ni na naknadu za svoj rad. Ako je naručilac pregledao izvršeni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predana, a da je kod izvođača ostala na čuvanje. Ako je naručilac dospio u zakašnjenje zbog neprimanja ponuđene stvari, rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na njega. Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi naručilac ako je on dao materijal za izradu. U tom slučaju izvođač ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oštećena nakon dolaska naručioca u zakašnjenje, ili ako se naručilac nije odazvao njegovu urednom pozivu da stvar pregleda. Ako je ugovoreno da će naručilac obavljati pregled i primanje pojedinih dijelova kako budu izrađeni, izvođač ima pravo na naknadu za izradu dijelova što ih je naručilac pregledao i odobrio, čak i ako bi oni nakon toga propali kod njega bez njegove krivnje. Radi osiguranja naplate potraživanja naknade za rad i naknade za utrošeni materijal te ostalih potraživanja po osnovi ugovora o djelu, izvođač ima pravo zaloga na stvarima što ih je napravio ili popravio te na ostalim predmetima koje mu je predao naručilac u vezi a njegovim radom, sve dok ih drži i ne prestane dragovoljno da ih drži. Sve dok naručeni posao nije dovršen naručilac može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije učinio a koje bi bio dužan učiniti da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti.

2.7. Prestanak ugovora

Zakonodavac pod prestankom ugovora obrađuje samo raskid, iako se i na prestanak ugovora o djelu mogu primijeniti opće odredbe o prestanku ugovora koje mogu doći u obzir glede prirode ugovora o djelu (npr. smrt izvoditelja), kao i opće odredbe o raskidu ugovora. No institut raskida pri ugovoru o djelu nema uvijek sita obilježlja: jedno je pravo na raskid koje predviđa zakon zbog neispunjenja ugovornih obveza, a drugo je raskid ugovora o djelu od strane naručitelja iako je izvoditelj voljan obaviti djelo9.

2.7.1. Raskid ugovora zbog neispunjenja obveza

Izvoditelj može raskinuti ugovor dade li naručitelj materijal koji očito nije prikladan za izradbu djela ili bi izradba od takva materijala mogla nanijeti štetu ugledu izvoditelja.

9 Gorenc, V.: op.cit. str. 135.

15

Naručitelj može raskinuti ugovor o djelu ako se tijekom ispunjenja ugovora pokaže da se izvoditelj ne drži uvjeta ugovora i ne radi kako treba10.

2.7.2. Raskid ugovora voljom naručitelja

Naručitelj može po svojoj volji raskinuti ugovor u svako doba sve dok naručeni posao nije okončan iako izvoditelj pravodobno i uredno po pravilima struke obavlja svoju obvezu. Kako zbog jednostranog raskida ugovora voljom naručitelja izvoditelj ne smije doći u nepovoljniji položaj od onoga u kojemu bi bio da se ugovor redovito ispunjava, naručitelj mu je dužan isplatiti ugovorenu naknadu umanjenu za svotu troškova koje izvoditelj nije učinio, a koje bi bio dužan učiniti da ugovor nije raskinut. Naknada se umanjuje i za iznos zarade što ju je izvoditelj ostvario zbog raskida ugovora na drugoj strani odnosno koju je mogao ostvariti, ali je to s nakanom propustio11.

Zaključak

10 Gorenc, V.: op.cit. str. 135.11 Gorenc, V.: op.cit. str. 135.

16

U ovome seminarskome radu obradili smo tematiku ugovora o djelu na neodređeno vrijeme. Ugovor o djelu jest ugovor koji propisuje obavljanje određenog rada te je taj rad krajnji produkt kojem ovaj ugovor teži. Vrijeme nije esencijalno u ovome slučaju, esencijalan je obavljeni rad. Dakle ugovor o djelu u pravilu i jest ugovor na neodređeno vrijeme. U nekim slučajevima to vrijeme može se odrediti, no to je rijetkost. Bitan je rezultat koji se postigne. Ugovor o djelu je imenovani, konsenzualni, dvostranoobvezni, naplatni i neformalni ugovor. U načelu je pri ugovoru o djelu važan rezultat rada a ne sam rad, iako može biti i iznimaka. Ugovor o djelu najčešće služi za isplatu posloprimcima koji obavljaju povremene i honorarne poslove. Najveća razlika između ugovora o djelu i ugovora o radu je što se kod ugovora o djelu plaća konkretan rezultat, a kod ugovora o radu vrijeme radnika provedeno na poslu bez obzira koliko on posla obavio. Osnovni kriterij za sklapanje ugovora o djelu je obilježje tj. karakter posla koji se ugovara. Ukoliko se sklopi ugovor o djelu za posao koji ima obilježje rada, smatra se da je sklopljen ugovor o radu. Ne postoji nikakvo vremensko ograničenje za sklapanje ugovora o djelu osobito što se ugovor o djelu u pravilu ne sklapa na neko određeno vrijeme, već za izradu nekog djela ili rezultata rada. Dakle vrijeme u takvom ugovoru nije prioritet, već je to posao koji se obavlja. Stoga možemo reći da je ugovor o djelu ugovor na neodređeno ukoliko nije određeno drugačije.

17

Literatura

1. Gorenc, V.: Trgovačko pravo – Ugovori, Školska knjiga d.d., Zagreb, 2000.

2. Gović, I., Marinković – Drača, D.: Ugovor o radu, TIM press d.o.o., Zagreb, 2005.

3. Slakoper, Z., Kačer, H., Luttenberger, A.: Osnove prava trgovačkih ugovora i vrijednosnih papira, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2009.

4. Vrljić, D.: Ugovori : praktični primjeri s komentarom, Vizura, Zagreb, 1997.

5. Internet: http://www.mojposao.net/jseeker_lawyer_detailedview.php?entityId=Q319

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.html

18