Zakonski Okvir Za Izdavanje i Korištenje Vrijednosnih Papira

7/26/2019 Zakonski Okvir Za Izdavanje i Koritenje Vrijednosnih Papira

1/17

Srednja strukovna kola PosujePodruje rada: Ekonomija i trgovinaZanimanje: Ekonomist

MATURSKI RA

Tema:Zakonski okvir !a i!davanje i koritenje vrijednosni" #a#ira

Posuje$ svi%anj &'()*god* Mentor:ijana Marti+ Uenik: Anita Tomi+

Sadr,aj

(* Uvod *******************************************************************************************************************************-

&* .RI/E01S0I PAPIRI**********************************************************************************************2


2/17

&*(* Pojam vrijednosni" #a#ira************************************************************************************3

&*&* 4itni sastoj5i$ karakteristike i 6unk5ije vrijednosni" #a#ira******************************3

&*-* Podjela vrijednosni" #a#ira**********************************************************************************7

&*-*(* 1stale #odjele vrijednosni" #a#ira************************************************************8

-* ZAK10SKI 1K.IR ZA IZA.A0/E I K1RI9TE0/E .RI/E01S0IM

PAPIRIMA******************************************************************************************************************('

-*(* 0astanak o%ve!e i #restanak #rava vrijednosni" #a#ira*********************************('

-*&* I!davanje vrijednosni" #a#ira****************************************************************************((

-*-* Emisija s #ros#ektom*******************************************************************************************(&

2* Z1UP1RA4A 0A TR;I9TU .RI/E01S0I< PAPIRA*********************************(&

2*(* 1svrt na "rvatsko #ravo**************************************************************************************(-

2*&* 1 sank5ijama********************************************************************************************************(2

3* ZAK/U=AK**************************************************************************************************************()

)* ITERATURA************************************************************************************************************(7

(* Uvod

2


3/17

O tome to su vrijednosni papiri postoje razliite teorije i gledanja, nastala u razliitim

drutveno-ekonomskim i politikim uvjetima i prostorima. Razvoj robne privrede, irenja

trita i s tim povezane sloene brojne transakcije prometa roba i usluga nalagalo je potrebu

efikasnog i sigurnog obavljanja meusobni! poslovni! odnosa, iz koji! su nastajale odreene

trabine koje postaju sve mobilnije. "ojedini vrijednosni papiri nastaju u drugoj polovici

#$.st. kao zajedniki naziv za mnogobrojne papire koji su cirkulirali u prometu, a bili su

nositelji u njima upisani! prava. %rijednosni papir predstavlja dokument kojim se dokazuje

vlasnitvo odnosno odreeno pravo u gospodarskom odnosu. "od vrijednosnim papirima

danas se smatraju dionice dioniki! drutava, industrijske i dravne obveznice, investicijski

certifikati o sudjelovanju u investicijama, rudarski kuksi i druge vrijednosnice kojima posluje

burza.

%rijednosni papiri se kupuju i prodaju na burzovnom tritu, a burze i dravne

ustanove &kao to su '() u '*+ brinu se o nji!ovoj vrijednosti i valjanosti radi ouvanja

svoga poslovnog ugleda i sigurnosti kupaca. a burzama se ne mogu ili se ne bi smjeli

pojaviti vrijednosni papiri tvrtki koji za nji! nemaju pokrie u sredstvima i imovini.

%rijednosni papiri se kupuju da bi se zaradilo na temelju dividende i kamate ili na temelju

nji!ove prodaje.

/ radu se osim temeljni! znaajki vrijednosni! papira, nji!ovim funkcijama te

sastojcima govori i o zakonskom okviru isti!. Rad se u tom sjeru odnosi na prikaz definiranja

zakonski! pojmova , kazneni! i prekrajni! djela te sankcija koje propisuje !rvatsko pravo i

zakoni.

&* .RI/E01S0I PAPIRI

0


4/17

/ suvremenoj privredi, u razvijenosti financijskog trita, vrijednosni papiri imaju

raznovrsnu ulogu u unutarnjem i u meunarodnom prometu. ta se uloga svodi, gledajui

globalno, na to da vrijednosni papri slue kao sredstvo plaanja, sredstvo kredita i sredstvo

robnog prometa. %rijednosni papiri takoer omoguavaju maksimalnu mobilizaciju slobodni!

novani! sredstava i nji!ovu brzu cirkulaciju u prometu, jer se mogu lako i bez veliki!

smetnji prenositi s jedne osobe na drugu.

%rijednosni papiri kao svrsis!odan instrument financijskog trita efikasno funkcioniraju

zbog toga to imaju odreena svojstva koje respektiraju raznoliki subjekti financijskog trita.

1valitete vrijednosni! papira najvie dolaze do izraaja zbog svoje sigurnosti, ouvanja realne

vrijednosti te rentabilnosti i likvidnosti.

+ijelimo i! na investicijske i !ibridne vrijednosne papire. "od investicijskim

podrazumijevamo dionice i obveznice dok pod !ibridnim podrazumijevamo povlatene ili

preferencijalne dionice, participativne obveznice i izvedenice &prava, opcije, varante, futurese

i dr..

%rijednosni papiri daju duniku i stjecatelju povoljan poloaj time to se ostvarenje

inkorporiranog prava ini ovisnim o dranju papira. 'igurnost vrijednosnog papira dolazi do

izraaja u oekivanju svote plairane za kupnju papira u odgovarajuoj visini. 'igurnost

ulaganja novani! sredstava u vrijednosne papire ovisi o nekoliko faktora, a prije svega o

bonitetu dunika, odnosno izdavatelja. 1ada je u pitanju sigurnost ulaganja sredstava u

vrijednosne papire, onda se optimalni cilj postie ako se odrava realna vrijednost uloeni!

sredstava, respektirajui odreeno poveanje.#

1ada govorimo o rentabilnosti, ona se ogleda u rentabilnosti uloeni! sredstava u vrijednosne

papire, a obino se izraava odnosom izmeu uloeni! sredstava i pri!oda koji e se takvim

ulaganjem ostvariti. adalje imamo i likvidnost vrijednosni! papira koja se eogleda u

mogunosti pretvaranja potraivanja iz papira u gotov novac, a tu se veoma vana brzina

transformacije papira u novac. 'tupanj likvidnosti vrijednosni! papira ovisi o vremenutrajanja ulaganja i vrsti vrijednosni! papira. avedena svojstva dolaze do izraaja u razvijenoj

trinoj privredi i nji! treba promicati sustavno, primjenjujui razliite mjere i instrumente.

&*(* Pojam vrijednosni" #a#ira

# %eselica, %. 3inancijski sustav u ekonomiji4, 5nenjerski biro, 6agreb #$$7. str. 289.

9


5/17

Opi pojam vrijednosni! papira vrlo je irok i apstraktan zbog toga to obu!vaa veliku

skupinu isprava koje su razliite po propisima koji i! ureuju, ivotnoj svsi nji!ova izdavanja,

vrijednosti, pravima, koja iz nji! proizlaze. "rema 6akonu o obveznim odnosima, vrijednosni

papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi

njezinu zakonitom imatelju4.2 :radicionalni pojam isprave odnosi se na postojanje

materijalne, redovito papirnate, podloge n koju se te!nikim sredstvom rijeima unosi

odgovarajui sadraj. Redovito se naglaava kako povezanost isprave i prava ne dolazi kod

svi! vrijednosni! papira jednako do izraaja. "ri tome se istiu tri elementa povezanosti; uvjet

nastanka prava, uvjet prenosivosti prava i uvjet ostvarenja prava. 5pak, sva tri elementa ne

moraju kumulativno postojati da bi se isprava smatrala vrijednosnim papirom, ali se prisustvo

barem drugog ili treeg uvjeta smatra neop!odnim. 6naajke vrijednosnog papira ponekad se

izraavaju tako da se on opisuje kao isprava o nekom imovinskom pravu u kojoj je to pravo

inkorporirano na nain da je isprava neop!odna za vrenje toga prava, njegov prijenos ili

tereenje. l. ##07.st. #. 6OO. OR u l. $?7.0 %eselica, %. 3inancijski sustav u ekonomiji4, 5nenjerski biro, 6agreb #$$7. str. 28?.

7


6/17

0 naznaku remitenta &korisnika, ako je pravna osoba; tvrtku, odnosno naziv, a ako je fizika

osoba; ime osobe na koju, odnosno po ijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaku da

papir glasi na donositelja,

9 tono naznaenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira,

7 mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, a kod oni! koji se izdaju u seriji, i

nji!ovserijski broj,

? potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja vrijednosni!

papira koji se izdaju u seriji. 6a pojedine vrijednosne papire posebnim zakonom odreeni su i

drugi bitni sastojci9

Odsustvo bilo kojeg bitnog sastojka sankcionira se time to ispravi odrie svojstvo

vrijednosnog papira. @eutim, kod vrijednosni! papira izdani! u seriji 6OO odreuje da zbog

odsustva bilo kojeg bitnog sastojka nemju pravni uinak.7

1ada govorimo o karakteristikama vrijednosni! papira moemo nabrojati sljedee;

#. uska povezanost izmeu isprave i prava, drugim rijeima bez isprave nema vrijednosnog

papira, pa se zato kae da je pravo utjelovljeno &inkorporirano u ispravi.

2. pravo iz vrijednosnog papira ne moe nastati bez isprave

0. pravo iz vrijednosnog papira ne moe se prenositi na druge osobe &fizike ili pravne bez

isprave,

9. pravo iz vrijednosnog papira se ne moe ostvariti bez isprave

7. znaajka vrijednosnog papira kao pravnog posla; vrijednosni papir je uvijek formalni

pravni posao.?

+a bi se neka isprava mogla uope kvalificirati vrijednosnim papirom moraju postojati

elementi navedeni pod 2. i 0. Aegitimirani iz papira ne mora uvijek biti nositelj prava na papir

&iako je e tako najee i biti, nego to moe biti i dratelj odnosno posjednik vrijednosnog

papira.

ekim vrijednosnim papirima svr!a ili funkcija je da korisniku omogue jednostavnoraspolaganje nekom robom koja je u prijevozu ili uskladitena, a tu svr!u imaju teretnica,

prenosivi tovarni listovi i skladinica koje izdaju brodari odnosno skladitari. akon toga

imamo svr!u da korisniku daju lako prenosivu novanu trabinu koja e dospjeti kroz krae

ili due vrijeme to je sluaj kod eka. adalje svr!a neki! vrijednosni! papira je da

9 !ttp;BBnarodne-novine.nn.!rBclanciBsluzbeniB2CC208.!tml& preuzeto #$.oujka 28#?.

7 Rastovan, "., Auger-1atui, R., %rijednosni papiri mjenica i ek4, 5nformator, #$$0. str.C.? !ttp;BBnarodne-novine.nn.!rBclanciBsluzbeniB2CC208.!tml&preuzeto #$.oujka 28#?.

?
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.html


7/17

ovlateniku daju lanska prava u dionikom drutvu, a prijmer za te papire je dionica. >lanska

prava se u pravilu sastoje od upravljaki! i imovinski! prava.

&*-* Podjela vrijednosni" #a#ira

%rijednosne papire moemo podijeliti prema razliitim gleditima ili kriterijima, a kod

neki! vrsta vrijednosni! papira uoljiv je pravni i ekonomski kriterij iako nekad imamo i

zadiranje u drugu vrstu vrijednosni! papira. ajprije imamo vrijednosne papire #rema

nainu odre>ivanja #ravakoje prema nainu kako je u ispravi oznaena ovlatena osoba

dijelimo na sljedee tri vrste;

#. vrijednosni papiri na donosioca4

2. vrijednosni papiri po naredbi4 ili na naredbu4

0. vrijednosni papiri na ime4D

Ovakva podjela je na osnovu naina na koji se osoba pojavljuje na papiru, a zove se jo i

subjektivna podjela. :o nadalje ne znai da se da se za svaku vrstu vrijednosnog papira moe

oznaiti ovlatenik u sve tri varijante. 1ada govorimo o vrijednosnim papirima na

donosioca4 imalac prava nije imenom naznaen, iz ega proizlazi da e se svota na koju papir

glasi isplatiti svakom donosiocu papira. Obino se stavlja klauzula plativo donosiocu4 ili sl.

"ostoje tzv. i mjeoviti papiri gdje neke obveze glase na ime, a kuponi s ti! obveznica

ispostavljaju se na donosioca. %rijednosni papiri na donosioca imaju postupak koji podsjea

na postupak sa novanicama.


8/17

plaa korisniku ili drugoj osobi na koju se prenosi pravo indosamentom.C "ojedine vrste

vrijednosni! papira su same po sebi papiri po naredbi4 jer su snagom zakona namijenjeni

promjeni vlasnitva, odnosno pravednom prometu. azivaju se jo i prirodni papiri po

naredbi, a najbolji primjer je mjenica koja je takvom proglaena zbog snage zakona. "apiri po

naredbi imaju to zajedniko s papirima na ime4 to to te dvije vrste vrijednosni! papira glase

na ime osobe koja treba izvriti inidbu, a razlika se svodi na nain prijenosa. Ove papire

dijelimo na dvije podvrste i to presumptivne vrijednosne papire za koju je karakteristino to

da i! zakon tretira, pa im za prenosivost pomou indosamenta nije potrebna klauzula po

naredbi4. ' druge strane imamo i vrijednosne papire s uvjetovanom odredbenom klauzulom

koja implicira upotrebu klauzule po naredbi4.

%rijednosni papiri na ime4 oznauju pravnu ili fiziku osobu na ije ime glase. / iznimnim

sluajevima na jednom papiru na ime se moe pojaviti i vie osoba kao nosioci prava.

ajuestalija forma ovakvi! vrijednosni! papira su rekta mjenice, rekta ekovi, obveznice na

ime, certifikat udruenim novanim sredstvima, blagajniki zapisi na ime i dr. Ovakvi papiri

imaju slabu cirkulacijsku sposobnost od drugi! papira i zbog toga papiri na ime4 nisu

podobni za funkciju sredstava plaanja. 1od neki! vrijednosni! papira mogu je postupak

prijenosa koji se obavlja graanskopravnim putem Ecesijom &ustupom. :akvi papiri se

nazivaju rekta papiri.$

%rijednosni papiri se mogu pretvarati iz jednog oblika u drugi uz pristanak ovlateni! i

obvezni! osoba, a svaki papir uz sebe vee i odreene pravne uink. Osim oblika prijenosa,

veliku vanost ima i sigurnost pravnog za!tjeva iz papira i mogunost obraunavanja

njegovi! prava iz isprava s drugim obvezama prema duniku. Osoba koja na neovlaten nain

doe do papira na ime ili po naredbi ne moe se njime koristiti.

akon toga imamo vrijednosne #a#ire #rema vrsti inkor#oriranog #rava gdje

razlikujemo tri vrste papira kojima je krug inkorporiranog prava zacrtan i ogranien;

#. obveznopravni vrijednosni papiri2. stvarnopravni vrijednosni papiri

0. korporacijski vrijednosni papiri

1od obvezno pravni! virjednosni! papira postoji odreena obveza, a posjed je uvjet za

koritenje trabine. 'tvarnopravni vrijednosni papiri su nastali po uzoru na obvezne

papirekoje je izbacio robno-novani promet na temelju negocijacije i stvarni! prava. Ova

vrsta papira inkorporira odreeno stvarno pravo. adalje, vrijednosni papiri s pravom udjela

C %eselica, %. 3inancijski sustav u ekonomiji4, 5nenjerski biro, 6agreb #$$7. str 2#8.$ 5bid. str.2##.

C


9/17

&korporacijski inkorporiraju lansko pravo kapitalistiki! dioniarski! i komandantni!

drutava.

&*-*(* 1stale #odjele vrijednosni" #a#ira

Osim to postoji podjela vrjednosni! papira prema nainu oznaivanja ovlatenika ili

prema vrsti inkorporiranog prava u vrijednosnim papirima, oni se mogu podijeliti i na druge

naine;

#. Prema 6unk5iji vrijednosni" #a#ira u privredi mogu biti papiri koji slue

kao novani znak,papiri bezgotovoinskog platnog prometa, papiri kreditnog

prometa i ostali.

2. Prema vrsti #ri"oda razlikujemo vrsto ukamaene papire i dividendne

papire

0. Prema donoenju #ri"oda imamo vrijednosne papire bez pri!oda,sa

stalnim pri!odom i one s promjenjivim pri!odom.

9. Prema oso%i i!davatelja razlikujemo dravne papire, privatne papire,

vrijednosne papire poslovni! firmi, vrijednosni papiri banaka i ostali!

razliiti! subjekata.

7. S o%!irom na o%e+anje na #a#irupostoje stvarni papiri koji inkorporiraju

pravo na odreene stvari i novani papiri koji inkorporiraju pravo na

odreeni novani iznos.

?. Prema ostalim kriterijima imamo vrijednosne papire s odreenim rokom,

papire po vienju, one papire koji mogu biti ispostavljeni u kratkom

vremenu opstanka, one koje treba platiti u zemlji, inozemstvu, i sl.#8

-* ZAK10SKI 1K.IR ZA IZA.A0/E I K1RI9TE0/E .RI/E01S0I< PAPIRA

#8 %eselica, %. 3inancijski sustav u ekonomiji4, 5nenjerski biro, 6agreb #$$7. str.2#9.

$


10/17

"ojedine vrijednosne papire iscrpno i podrobno ureuje itav niz posebni! &specijalni!

propisa koji su esto meunarodno ujednaeni. 5pak postoji temeljni propis koji na

najopenitiji nain ureuje sve vrijednosne papire u !rvatskom pravnom poretku. :akav

temeljni propis je 6OO, koji u odredbama l. ##07.-##7D. i ##?8.-##?2. ureuje sve bitne

elemente vezane za vrijednosne papire. 1ako su ove odredbe ope, na pojedine vrijednosne

papire u prvom e se redu primjeniti specijalne odredbe posebni! propisa. 5pak, unato esto

podrobnoj regulaciji pojedini! vrijednosni! papira specijalnim propisima, uvijek kad u njima

postoji pravna praznina, nju se popunjava opim odredbama o vrijednosnim papirima 6OO

koje nisu protivne specijalnim odredbama.

-*(* 0astanak o%ve!e i #restanak #rava vrijednosni" #a#ira

Obveza nastaje u trenutku kada izdavatelj vrijednosni papir preda njegovu korisniku.

/ poetku je bilo razliito tretirano kada ta obveza poinje. eki smatraju da je samim

izdavanjem vrijednosnog papira nastala obveza koja je jednostran pravni akt izdatnika. :akvo

gledite se naziva i teorija kreacije. Osim nje, postoji jo i ugovorna teorija po kojoj obveza

izdatnika vrijednosnog papira nastaje u trenutku kada je sklopljen ugovor. "rimjena ovakvog

gledita izazvala bi slabljenje optjecajne sposobnosti.. akon toga imamo i teoriju emisije po

kojoj obveza izdatnika nastaje kada se papir svjesno stavi u optjecaj. @oglo bi se rei da je

6OO, u dijelu koji se odnosi na vrijednosne papire praktiki pri!vatio emisijsku koncepciju

nastanka obveze.##

1ada govorimo o prestanku prava vrijednosni! papira govorimo o jednom specifinom

podruju. / svakom sluaju obveza iz vrijednosnog papira prestaje ispunjenjem od strane

izdavatelja papira zakonitom imatelju. /jedno i potraivanje iz vrijednosnog papira prestajekada ono pripadne izdavatelju, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. "rava iz

vrijednosni! papira prestaju za imaoca ti! papira kada oni budu uniteni, ponitenjem isprava

ili nekim drugim sluajevima. 1od neki! vrijednosni! papira prestaje pravo zbog proputanja

neki! bitni! radnji &blagovremena naplata. +o prestanka prava moe doi oprotenjem duga ,

ako je oprotaj dat uglavnom duniku. Osim amortizacijskog postupka, kojeg reguliraju opi

propisi, postoji i pojednostavljeni postupak koji proglaava neke papire nevaeima.

## 'lakoper, 6., 1aer, F., Auttenberger,*. Osnove prava trgovaki! ugovora i vrijednosni! papira4, 6agreb,28##.

#8


11/17

-*&* I!davanje vrijednosni" #a#ira

Glede osoba izdatnika papira najprije treba napomenuti da Ebilo zbog prirode stvari ili

prisilni! propisa- svaka osoba ne moe biti izdatnik svakog ili svake vrste vrijednosnog

papira. 'kladinicu, primjerice, moe izdati samo skladitar, dionicu samo dioniarsko

drutvo, teretnicu samo brodar i slino. %eina vrijednosni! papira ureena je daleko preteno

porpisima privatnog prava i nji!ovo izdavanje ne podlijee propisima javnog prava, a

posebice nije uvjetovano odobrenjem nekog dravnog ili slinog organa. "ostoje vrijednosni

papiri koji su ureeni i porpisima javnog prava i ije izdavanje podliee pret!odnom

odobrenju. :o je npr. izdavanje dionica i obveznica javnom ponudom koje podlijee

pret!odnom odobrenju odgovarajueg dravnog tijela.

%rijednosne papire moemo nazvati strogo formalnim ispravama zbog toga to su u

pisanom obliku odnosno na samo jednoj ispravi mora biti naveden znaajan broj bitni!

sastojaka, a izostanak bilo kojeg od nji! izdanoj ispravi odrekao bi svojstvo vrijednosnog

papira. 'vaka, dakle, isprava koja eli biti vrijednosni papir mora sadravati ;

#. naznaku vrijednosnog papira

2. ime i prebivalite odnosno tvrtku ili naziv ili sjedite izdatnika &trasanta

0. naznaku korisnika &prvog ovlatenika, remitenta koja se sastoji ili u imenu odnosno

tvrtci ili nazivu ili naznaci da papir glasi na donositelja.

9. tono naznaenu obvezu izdatnika

7. mjesto i datum izdavanja

?. potpis izdatnika ili faksimil potpisa izdatnika

D. serijski broj#2

eki vrijednosni papiri se izdaju u seriji, a neki pojedinano. / seriji se najee izdajukorporacijski i investicijski papiri, a ostali ovisno o sluaju. "od izdavanjem u seriji ili

masovnim izdavanjem podrazumijevamo istovremeno izdavanje veeg broja vrijednosni!

papira iste vrste koji svi sadre jednaku obvezu izdatnika.


12/17

nadopuni. adalje imamo blankete koji podrazumijevaju obrasce pojedini! vrijednosni!

papira koji sadre unaprijed izraene bitne sastojke, dok preostale unose izdatnici.

-*-* Emisija s #ros#ektom

(misija s prospektom &engl. prospectus issues, njem. "rospektemission je vrsta

indirektne, javne emisije vrijednosni! papira. "rospekt, odnosno &emisijski prospekt je

dokument koji sadri sve relevantne podatke o emitentu vrijednosni! papira kao i o namjeni

sredstava koja se namjeravaju pribaviti i efikasnosti nji!ovaulaganja. :o je saetak svi!

dokumenata podneseni! nadlenom organu za kontrolu poslovanja s vrijednosnim papirima.

"rospektom emitent poziva cjelokupnu javnost na financijskom tritu na kupnju jo

neemitirani! vrijednosni! papira po utvrenoj cijeni. a temelju takvog poziva potencijalni

kupci upisuju vrijednosne papire koje e kupiti uplatom novane protuvrijednosti u

utvrenom roku. (misija s prospektom izaziva znatne trokove emisije. 1oristi se kad su

posrijedi velike emisije poduzea s nacionalno poznatim tvrtkama. "o pravilu, ukljuuje

koritenje usluga investicijski! banaka i preuzimanje rizika emisije od strane posrednika.#0

2* Z1UP1RA4E 0A TR;I9TU .RI/E01S0I< PAPIRA

Hivimo u vrijeme kada se dnevno razmjenjuje velik broj informacija i te se informacije

razmjenjuju elektronikim medijima. / trgovini vrijednosnim papirima, osobito onoj koja se

odvija na burzi, dnevno se prati velik broj informacija to utjee na formiranje cijene

vrijednosni! papira. ' obzirom da se trite vrijednosni! papira sve vie globalizira i

internacionalizira osim stanja na nacionalnim burzama burzovni posrednici prate i kretanja nainozemnim burzama. / toj utrci za informacijama poloaj tzv. veliki! i mali! ulagatelja nije

nikad do kraja izjednaen. 3avoriti su svakako veliki ulagatelji. "ostavlja se pitanje na koji

nain se zakonodavci trude izjednaiti nji!ov startni poloaj. Oni s jedne strane za!tjevaju da

drutvo Eizdavatelj vrijednosnog papira to prije objavi cjenovno osjetljivu informaciju , a s

druge strane osobama koje se nalaze na izvoru informacija prijee da se njima koriste kako bi

ostvarili prednost pred ostalima.

#0 !ttp;BBlimun.!rBmain.aspIJidK0&preuzeto 2.7.

#2
http://limun.hr/main.aspx?id=3http://limun.hr/main.aspx?id=3http://limun.hr/main.aspx?id=3


13/17

5nsider trading je u velikom broju zakonodavstava kazneno djelo, a kada je rije o

kriminalitetu bijelog ovratnika brojka je velika. 'tatistika progona ovakvi! kazneni! djela u

RF promatrana jo u doba vaenja 65"%"-a iz #$$?. da je za kaznena djela iz 65"%"-a

podneseno 7 kazneni! prijava dok su 0 osobe optuene i 0 osuene. :ijekom #$$D. bilo je

ukupno 98 kazneni! prijava, #? osoba je optueno, a #9 osueno. #$$C. godine su optuene i

osuene jo 2 osobe, a #$$$. broj prijava je stagnirao na C, uslijedilo je D optunica i D

osuujui! presuda.#9

2*(* 1svrt na "rvatsko #ravo

+efinicija povlatene informacije sadrana je u l. #80. 6akona o tritu vrijednosni!

papira, a glasi ; povlatenim informacijama smatraju se sve injenice koje nisu poznate

javnosti , a odnose se na jednog ili vie izdavatelja vrijednosni! papira ili na vrijednosne

papire, i koje bi, da su poznate javnosti, mogle utjecati na cijenu vrijednosni! papira.#7

"ovlatene informacije tite se od nastanka injenice do nji!ove objave , a razlike u odnosu na

europsko pravo su redakcijske. "rema 6:%"-u nije vana vjerojatnost utjecaja povlatene

informacije na cijenu, niti taj utjecaj mora biti bitan. %rijednosne sudove mogu izricati

financjski analitiari temeljem injenica koje su dostupne javnosti i opravdano je da prerada

takvi! injenica bila izuzeta iz predmeta zatite. o ako bi se vrijednosni sudovi temeljili na

javnosti nedostunim informacijama, onda bi trebalo biti drugaije. Lto ako se povlatena

informacija odnosi na povjerljivu informaciju koja je zatiena poslovnom tajnom. 5 kako

pomiriti dvije suprotstavljene obveze koje imaju lanovi uprave dionikog drutva koji

moraju uvati poslovnu tajnu, a s druge strane ne moraju objavljivati informacije koje su

cjenovno osjetljive.

5nsideri su osobe koje u obavljanju svoji! radni! zadaa, profesije ili dunosti saznaju zapovlatene informacije. Frvatski zakonodavac za razliku od smjernice insiderima smatra

samo fizike osobe. 1od insidera se razlikuju primarni i sekundarni insideri. "rimarni su

nositelji povlateni! informacija kao lanovi uprave,nadzorni! odbora i dr. tijela. 'ekundarni

insideri su po krugu zabranjeni! radnji u potpunosti izjednaeni s primarnima. 6abranjene

radnje se jednako primjenjuju i na primarne i na sekundarne insidere. 6abranjeno je;

#9 "odatci prema "*%AO%5M,L. "osebno &dopunsko kazneno zakonodavstvo, Frvatskiljetopis za kazneno pravo i praksu vol.D, br. 2B88, str. 97D.-789.#7 ar. novine, br. C9B82, 6:%"

#0


14/17

#. koristiti povlatene informacije prilikom posredne ili neposredne kupnje ili prodaje

vrijednosni! papira koji su u prometu na teritoriju RF ili vrijednosni! papira koji su

izdani od strane registrirani! izdavatelja u RF.

2. odavati ili initi dostupnima povlatene informacije drugima

0. koristiti povlatene informacije prilikom davanja savjeta drugim osobama o kupnji ili

prodaji vrijednosni! papira#?

1ada govorimo o prvoj zabrani propust !rvatskog zakonodavstva je u nepreciznom prijevodu

izraza dispose4 i acNuire4. jemako pravo inzistira na koritenju prednosti koja se moe

sastojati i u izbjegavanju gubitka , i u ostvarenju dobitka. 1od transakcije iz ruke u ruku kada

obje strane znaju za povlatenu informaciju ne dolazi do iskoritavanja prednosti, pa su one

izvan polja primjene ove zabrane. 1od druge zabrane !rvatsko pravo s izrazom initi

dostupnima4 obu!vaa i odavanje informacija djelatnicima izdavatelja. eovlateno

omoguavanje pristupa postoji kada se primjerice treoj osobi saopi zaporka za pristup bazi

podataka ili sigurnosni kljuevi. / pogledu tree zabrane vrijedi sve ve reeno za prvu

zabranu.

2*&* 1 sank5ijama

/ !rvatskom pravu, kada je rije o insider tradingu, propisano je kazneno djelo neovlatenog

koritenja i odavanja povlateni! informacija.


15/17

odgovornost od oni! za koje nije. 'pecifina prekrjna odgovornost izdavatelja je njegov

propust bez odgode izvijestiti javnost o povlatenim informacijama.#D

3* ZAK/U=AK

#D >l. #77.st. #. t. DD. 6:%"-a

#7


16/17

/ svakodnevnoj upotrebi izraz vrijednosni papir nije precizno definiran pa postoje razlike u

zakonodavstvima pojedini! drava, a postoje razlike i u znanstvenom pristupu.

"ojedini vrijednosni papiri nastaju u drugoj polovici #$. st. 1ao zajedniki naziv za

mnogobrojne papire koji su cirkulirali u prometu, a bili su nositelji u njima upisani! prava.

%rijednosni papiri pojavljuju se na primarnom i na sekundarnom tritu. a primarnom oni se

prvi put nude potencijalnim kupcima. (misijom papira i nji!ovom prodajom izdavatelj

pribavlja novana sredstva, mobilizirajui tako rasprena sredstva u gospodarske svr!e. 6a

razliku od toga, na sekundarnom tritu trguje se vrijednosnim papirima koji su ve planirani.

5nstrumenti kojima se trguje na !rvatskom tritu kapitala su dionice, obveznice i !ibridni

vrijednosni papiri. +ionica je vrijednosni papir, odnosno pismena isprava ili elektronski zapis

koja svojim vlasnicima daje tono utvrena prava ali i obveze a obveznica je dugoroni

duniki vrijednosni papir jer kupac obveznice posuuje iznos na koji obveznica glasi njezinu

izdavatelju. 5zdavatelj obveznice tijekom utvrenoga vremenskog razdoblja imatelju

obveznice godinje plaa utvreni iznos kamata a o dospijeu obveznice i iznos na koji

obveznica glasi.

Fibridni vrijednosni papiri nazivaju se jo i financijske izvedenice a to je posebna

grupacija vrijednosni! papira izvedeni! iz drugi! klasini! oblika vrijednosni! papira

&obveznice i dionice. 1ombinacijom obveznica i dionica nastaju !ibridni vrijednosni papiri u

koje se ubrajaju; preferencijalne dionice, participativne obveznice i izvedenice &prava, opcije,

varante i futurese.

Govorilo se i o kaznenim djelima zlouporabe povjerljivi! informacija i pokualo i! se

staviti u zakonske okvire !rvatskog prava. avedena su kaznena djela te nji!ove sankcije koje

propisuju zakoni RF. /sporede li se !rvatski propisi s novom smjernicom potoje odreene

razlike od koji! su neke bitne , a neke manje bitne. 6atitu uivaju povlatene informacije

koje se odnose na financijski instrument to je znatno ire od pojma vrijednosnog papira. 5ako

na !rvatskom tritu vrijednosni! papira ne postoji opseno trgovanje derivatima vrijednosni!papira, nije opravdano da to trite primjenjuje ista pravila igre.

Aiteratura

#?


17/17

1njige;

#. %eselica, %. 3inancijski sustav u ekonomiji4, 5nenjerski biro, 6agreb #$$7.

2. Rastovan, ". Auger-1atui, R. %rijednosni papiri mjenica i ek4, 5nformator,

#$$0.

0. 'lakoper, 6. 1aer, F. Auttenberger, *. Osnove prava trgovaki! ugovora i

vrijednosni! papira4, 6agreb, 28##.

>lanci;

#. "avlovi, L. "osebno &dopunsko kazneno zakonodavstvo, Frvatski ljetopis za

kazneno pravo i praksu4, vol.D, br. 2B88

2. arodne novine, br. C9B82, 6:%"

0. >ulinovi Ferc, (. "ravo i porezi4 , asopis za ekonomsku i pravnu teoriju i praksu,

288C, C izdanje

5nternet;

#. !ttp;BBnarodne-novine.nn.!rBclanciBsluzbeniB2CC208.!tml

2. !ttp;BBlimun.!rBmain.aspIJidK0

#D
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.htmlhttp://limun.hr/main.aspx?id=3http://limun.hr/main.aspx?id=3http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288230.htmlhttp://limun.hr/main.aspx?id=3

Documents

Zakonski Okvir Za Izdavanje i Korištenje Vrijednosnih Papira