Zanimljivosti

-OTVORENA JE

ŠTEDIONICA

ZA LJUBAV

-PONOVNO SU

ZAPLOVILI

BRODOVI PRI-

JATELJSTVA

… I JOŠ SE

MNOGO TOGA

DOGODILO….

Sadržaj

Literarni radovi 3

Događanja 23

Natjecanja 32

Projekti 38

Intervjui 46

Zabavni kutak 50

Autor naslova : Aleksandar Trkulja

Članovi novinarske grupe

OŠ Stoja

Jana Fočak,

Marija Katarina

Novak

Marta Pušić

Lucija i Nika

Juraga

Denisa Malkoč

Dorotea Šindilj

Franjo Kurtović

Luka Sabatti

Ante Duje Bilo-

brk

Mirian Košir

Yves Oblak–

Zanki

Mark Trivanović

Voditeljice :

Benčić Ticijana

Maja Gregorović

Tajana Velikanja

Strinin kruh

Uvijek me zaboli trbuh

kad pomislim na strinin kruh.

U trbuhu mi je slabina

pa u mislima krenem put Labina.

Dok mi usne od gladi mljackaju,

strinine ruke po tijestu trackaju.

Dok kruh u pećnicu stavlja,

u Marčani me Jan Benković pozdravlja.

Rijeka Raša još uvijek teče,

a kruh se u pećnici još malo peče.

Dok u Labin u tren oka stižem,

ruke prema strini veselo dižem

i dok se smijem od uha do uha,

usta su mi puna strinina kruha.

Nikolina Mucić, 5.b

Literarni radovi

Ljubav je slijepa

Ljubav je lijepa,

ali pomalo slijepa.

Ljubav se igrati zna,

tada zaplešem ja.

Ljubav je slijepa,

gubiš vid,

zato nemoj glavom

kroz zid!

U mislima mi luta,

pazim da me ne proguta.

Goran Branković, 5.b

Literarni radovi

Ljubav je slijepa

Ljubav je slijepa,

no u tom času je i lijepa!

Kada se zaljubiš,

onda se i opustiš!

Obrazi se zarumene,

a oči zazelene.

Sve je tako lijepo,

no kada ga vidiš,

od ljubavi oslijepiš.

On te voli, ti njega,

ali sve u svemu

to je ljubav cijeloga svijeta!

Ljubav je slijepa,

no u tom času i lijepa!

Kada se zaljubiš,

prst pred nosom ne vidiš!

Sara Muješić,5.b

Ljubav je slijepa

Ljubav je lijepa kao

laboratorijski miš,

kad se zaljubiš,

izgledaš kao šišmiš.

Uši ti gore,

lice ti pocrveni,

srce ti lupa

kao kad vidiš

vuka.

Sanjaš je po noći,

a kad je vidiš, zaljubljeno

ju gledaš u oči.

Ljubav je slijepa,

kad si zaljubljen,

kao da si bez

glave i repa.

Luka Sabatti,5.b

Ljubav

Štedionica za ljubav

Jednom davno jedan čovjek osnovao je Štedionicu

za ljubav.

U tu su Štedionicu do-lazili ljudi koji su osjetili vi-

šak ljubavi. Tu bi ljubav onda radnici spremali u staklenke i

davali ljudima s premalo ljubavi. Zgrada Štedionice je bila u obliku srca, u njoj su zidovi bili raznih boja. Na svakom zidu visjele su staklenke pune ljubavi, sve u njoj zračilo je ljubav-lju. Dnevno se ljubavlju napuni preko sedam milijuna stak-

lenki. Štedionica se reklamirala sloganom „Ljubav je bespla-tna“. Tako je i bilo dok vlada nije počela naplaćivati ljubav. To su učinili jer su iz Štedionice poručili da u vladi ne treba više ljubavi i da im zato ne daju niti jednu staklenku. Štedio-

nica je popustila pod vladinim pritiskom i dala im je jednu staklenku. Vlada je ukinula plaćanje ljubavi.

Ljubav je ostala besplatna zauvijek.

Yves Oblak-Zanki, V. b

Literarni radovi

Ljubav je smiješak, Tiho, o tiho

duša je metafora – šapće mi njena ljubav

ljubavna priča. da mene nema.

Mia Petrinčić, VII. a Damjan Milošević, VII. a

Srce zakuca... Ljubav je radost,

A ti u oblacima – ushit srca i duše -

ljubav osvaja... beskrajna sreća.

Mia Petrinčić, VII. a Emma Pauro, VII. a

Ljubav je čudo,

lijepa noć što sja,

oči voljenoga.

Lara Tarticchio, VII. a

Literarni radovi

Srce treperi, Dušo predraga,

nemir se stvara. nemir nestaje kad si

U očima sjaj. u blizini ti.

Ivana Radović, VII. a Dominik Fontana, VII. a

Topi se nebo

u toplini ljubavi,

zagrljaju tvom.

Dea Petrinčić, VII. a

Zanos, osmijeh -

toplina koja topi -

tuga nestaje.

Mia Petrinčić, VII. a

Literarni radovi

Haiku

Ljubomora je osobina koju nitko od nas ne bi ţelio imati, ali se skriva u

svakome. Ponekad je ne moţemo sakriti.

Dok sam bila mala, roditelji su mi pričali kako sam bila ljubomorna na

svoju sestričnu i prijateljicu. To je bila „dobra“ ljubomora. Naučila sam voziti

bicikl jer je to znala moja sestrična. Ona se naučila ljuljati jer sam to i ja mog-

la, a prijateljica je naučila plivati jer sam to ja znala. Bile smo nerazdvojne pri-

jateljice, ali opet ljubomorne jedna na drugu.

Ta nas je ljubomora naučila da moţemo postizati bolje rezultate. Nije

ona uvijek tako dobra. Moţe biti i veoma opasna. Moţe nas natjerati da radimo

stvari koje nisu lijepe. Zbog nje se ljudi svađaju, tuku, rastaju. Obitelji se ras-

padaju. To ne bih nikome poţeljela.

Ljubomora – da ili ne? Da, ali samo

ako smo zbog nje sretniji i više se trudimo.

Ne, ako zbog nje štetimo sebi i drugima.

Ljubomoru bih strpala u vreću s malim ru-

picama da polako izlazi i potakne nas na

rad.

Sara Muješić, 5.b

Literarni radovi

Ljubomora

Zavist kvari srce, drugim riječima, postaneš pun mrţ-

nje prema onome kome zavidiš.

Vrsta zavisti koju ja nekada osjećam je prolazna za-

vist: kad netko ima nešto što se meni sviđa, zavist traje samo ne-

koliko dana, a kasnije mi je ljepše nešto drugo. Ponekad zavidim

prijateljicama svoje simpatije jer su bliţe njemu i druţe se s njim.

Nije mi baš ugodno kad meni netko zavidi. Kada dobijem bolju ocje-

nu od svojih prijatelja iz razreda i to im kaţem, kolutaju očima i

kaţu da se previše hvalim.

Ne volim biti zavidna nekome jer u tome slučaju samo mislim

kako biti bolja od te osobe, a to mi odvlači paţnju od vaţnijih stva-

ri.

Ema Tomić, 5. b

Literarni radovi

Zavist kvari srce

More

Kada sam bila još jako mala,

bila sam radoznala.

Jedno me pitanje oduvijek mučilo,

sve dok se nije dobro proučilo.

Zanimalo me što je more,

a odgovori su za mene bili noćne more.

Rekli su mi da je more

veće od bilo kojeg polja gdje se ore,

za vrijeme oluje više od ijedne gore

i ozbiljnije od bakine bore.

Ribari stari kaţu

da je za njih more mjesto gdje se dokaţu,

gdje svoj ulov pokaţu,

mjesto gdje barke stoje

i dane do pecanja broje.

Za mene je more avantura

za vrijeme jakih bura.

Za pjesnika ono je motiv i ideja,

puna onomatopeja.

Ali u jednom se nitko ne ţali;

dok ima mora, ribe ne fali.

Alma Smajić 7.b

Literarni radovi

More

Gledam u obzor.

More strastveno udara o stijene.

Plavetnilo me zove.

Traţim u daljini

odsjaj sunca,

plavetnilo me zove.

Kapljice mi klize niz lice

kao suze.

Plavetnilo me zove.

Ah, to more...

u dubinu

me zove.

Dea Petrinčić, VII. a

Literarni radovi

Najljepše more

Ovaj sastavak dat će turistima do znanja da je naše more

najljepše, najljepše more na svijetu. No moram im priznati, nama je

ono ljepše kad nema guţve. Neka ostanu uz svoje more.

Bazeni su dobri, no more je bolje - u njemu moţeš plivati do

beskraja, uţivati u suncu i morskim stvorenjima. Ne boj se morskih

jeţeva, zahvaljujući njima voda je čista. Postoje i morski psi i delfi-

ni, ali ti samo uţivaj. Ljigava i agresivna stvorenja ne diraj, ali i ne

ugroţavaj. Priroda ih je stvorila kao i nas, vjeruj mi. U morskom svi-

jetu oni su i bolji od ljudi.

Naše more nije zabavno samo ljeti. Zimi se prošetaj uz njega,

ono se ne zaledi, ne razočara te. U njega nemoj bacati otpatke, to

je kao da ljude upucaš metcima. Kad zaroniš u njega, znat ćeš zašto

ti to govorim.

Naši brodovi plove čitavim morem. Kad skočiš s broda u naše

more, to je kao da iz svemira prodreš u raj. Zamisli i golemi oblak na

kojem te čekaju svi tvoji pravi prijatelji, a u njemu moţeš roniti i

upoznati bića drugačija od ljudi. Poput oblaka je to naše Jadransko

more! Ako ikad pobjegnem od kuće, pobjeći ću na Jadransko more.

Nina Angeleski, 3.a

Literarni radovi

Najljepše more

Najljepše more je naše more.

To je, naravno, Jadransko more.

Veliko more s puno otočića i uvala,

velika površina slane vode –

to je naše Jadransko more.

More u kojem se kupaju Brijuni,

naš najljepši biser koji bi ţelio imati svaki turist –

to je naše Jadransko more.

More koje se ulijeva u Sredozemno more

pa u Crveno more i tako redom...

Zašto je Jadransko more tako posebno?

Tu vam tajnu ne mogu otkriti.

Mogu samo reći: „Jadransko more

najljepše je more!“

David Brajković,3.a

Literarni radovi

Sumrak

Sumrak dolazi, širi svoje plavetnilo,

donosi mi spokoj u duši

pružajući svoje ruke prema meni.

More se giba u tisuću

malih, sitnih valova, obala

uzvraća ritam.

Usamljeni ribar na pučini

promatra galebove,

galebove koji vrebaju kao albatrosi.

Udica mu je mirna, nema pehara.

Dolazi sumrak, sunce se skriva,

nestaje u širokom plavetnilu mora

brzinom koju je teško izmjeriti.

Ribar na pučini osluškuje zvukove,

odgovara mu samoća i graktanje galebova,

tišina utonulog sunca i prekrasnog

mora, tišina mira i spokoja.

Vanja Macan, 8. a

Literarni radovi

Zalazak sunca

Zadnja zraka sunca pokušava svijetliti jako,

ali val joj pomalo bjeţi, nije joj lako.

Zadnja zraka sunca, zadnji tračak nade

za ribara starog da u kraj stade.

Zadnja zraka sunca - dječače pođi kući

i umorni poštar će nakon što svu poštu uruči.

Zadnja zraka sunca, zadnje upozorenje,

s nebesa Boţjih pokora za griješenje.

Zadnja zraka sunca naći će svoj put

da nespretnom gospodinu pomogne pronaći kaput.

Zadnja zraka sunca hrabro se trudi,

ali njezinu upornost ne primjećuju ljudi.

Zadnja zraka sunca umorno nebo krasi,

sve je mirno i ona se pomalo gasi.

Zadnja zraka sunca pozdravlja sve ţivotinje i najmanjeg crva,

ali smiješi se jer zna - sutra će biti prva.

Antonio Petrinčić, 8.a

Literarni radovi

Za mene je sloboda odgovornost i povjerenje.

Razmislimo o tinejdţerima. Svi kaţu da se u tim godinama mijenja ponašanje.

Na primjer, u mojoj kući roditelji stalno viču: „Razbit ćeš dovratnicu“ jer moj brat

i ja lupamo vratima. No, zar je bolje da dobijem čir na ţeludcu nego da jedanput

svakog mjeseca zalupim vratima od bijesa? Tko je vaţniji - ja ili vrata? S druge

strane kad treba nešto pomoći u kući, na primjer pomesti pod, nitko se ne boji da

ću slomiti metlu. To je „naša kuća“ koju treba pomesti. Međutim, moram odrasti,

zaposliti se, zaraditi novac i kupiti kuću da bih se mogao klizati po svom teško zara-

đenom podu. Mislim da je to sve u redu, ali sumnjam da će mi kad budem imao 40

godina biti zanimljivo klizati se po svom podu. Gdje je tu sloboda?

Imam dvije tetke. Jedna je odgojiteljica u vrtiću, a druga profesorica u

srednjoj školi. Prva govori da se djeca trebaju zabavljati dok mogu i da trebaju

učiti igrajući se. Odu li sva njezina djeca spremna u školu? Druga tetka kaţe da se

djeca trebaju igrati, ali moraju izvršavati svoje obaveze. Što ako je obaveza previ-

še? Da zovemo UNICEF?

Kad učim, ne učim zbog toga što se bojim kazne, već zato što ţelim imati do-

bru budućnost. To je odgovornost koju sam ja sam sebi zadao. To je moje pravo iz-

bora, dakle moja sloboda.

Za mene je sloboda anarhija, a to po mojem mišljenju znači sloboda s dozom

odgovornosti. Ako nešto i ne znam, moţe mi se lijepo objasniti, a ako se i ne slaţem,

ne mora značiti da sam u krivu. Budući da imam mozak, mogu ga i koristiti. Moţda

se jednom pokaţe da sam bio u pravu. Nekad su vrlo pametni ljudi mislili da je Zem-

lja velika ravna ploča.

Ţelim reći da nema slobode bez odgovornosti, a sigurno je nema ni bez povje-

renja.

Raffaele Dobran, 8.a

Literarni radovi

Što je za mene sloboda

Sebe sam pronašao u sportu.

Trenirao sam više sportova, ali me samo

rukomet ispunio. Igrao sam nogomet,

trenirao odbojku i atletiku, ali sam ipak

otkrio da je rukomet sport za mene.

Počeo sam gledati puno utakmi-

ca i rukometnih natjecanja prije nego što sam počeo trenirati i

zato sam i molio oca da me upiše u klub. Popustio je i upisao me.

U klubu sam se dobro osjećao i stekao sam puno prijatelja. Tre-

ninzi su mi oduvijek bili mjesto na kojem se riješim svih briga i

problema. Igram rukomet već više od pet godina i propustio sam

jako malo treninga, a još manje utakmica. Trener nas potiče da

se opustimo na terenu, ali i da razmišljamo o utakmicama.

Danas su nam treninzi malo teţi za odraditi, ali i zanim-

ljiviji i zabavniji. Igrajući rukomet, mogao bih postići velike stvari

i ostati zapamćen dugo vremena, a nadam se da i hoću. Najbolji

dio treninga, a pogotovo i utakmice jest kada nadmudrite protivni-

ka i njegove suigrače. Rukomet sam počeo igrati po uzoru na svoga

oca, on ga je trenirao skoro deset godina i njemu je rukomet po-

mogao da pronađe bolji put u ţivotu.

Volim igrati rukomet i nadam se da me ništa neće spri-

ječiti da jednog dana zaigram za reprezentaciju. Rukomet me na-

dahnjuje, inspirira i zbog rukometa sam postao bolji čovjek.

Marko Kelecija, 7.c

Literarni radovi

Kako sam pronašao

sebe

Ja sebe pronalazim u mnogim stvarima. Ponekad mi se čini kao

da mogu sve, a zapravo ne mogu.

Pronalazim se u trčanju, kreiranju haljina, a najviše u plesu i

slikanju. To je nešto što u meni budi radost, veselje i nekakav poti-

caj za daljnjim ţivotom. Glazba i boje u meni stvaraju ljubav i ljepotu

koja se nikada neće izgubiti tijekom ţivota. Dok plešem, ja iz sebe

izbacim svu negativnu energiju te se nakon toga osjećam bolje. Kad

crtam, iskazujem svoje osjećaje, a bojom dodam sjaj da crteţ ne

bude tmuran i bez ţivota. Kad odem u prirodu, ponesem biljeţnicu za

crtanje i pernicu. Sjednem na kamen, uzmem olovku i počnem crtati.

Pronađem na primjer stablo i nacrtam ga, a i dodam neki vlastiti ele-

ment ovisno o svojim osjećajima. Ja se toliko uţivim u to, tako da

zaboravim na vrijeme i na sve oko sebe. Jednostavno samo gledam to

što crtam i sretna sam. Ja sam sretna i zadovoljna zato što su moji

osjećaji na papiru, a ne u meni. Nakon plesa ili crtanja ja se osjećam

odlično. Mislim da sam pronašla ono što volim.

Klara Oliva VII. c

Kako sam pronašla sebe

Literarni radovi

Gdje je sreda? Pitam se. U svijetu gdje vlada strah, siromaštvo, tuga. Ali toga de uvijek biti…

Ono što čini ovaj svijet beskrajnom pusti-njom sivom je neambicioz-nost, nezainteresiranost, nedostatak spontanosti, uvjeti u kojima živimo. Lju-di se raduju tuđoj nesredi, počeli su sebe stavljati is-pred drugih, što je logično, ali ne i pošteno. Svi se neg-dje žure, nitko ne stigne niti obratiti pažnju na siro-mašnog čovjeka koji uz svu svoju tugu na Giardinima veselo svira gitaru za no-vac.

Jednom sam čitao

Literarni radovi

pjesmu o oblaku koji nitko nije primijetio. I to je zapra-vo cijeli smisao ovoga svije-ta. Svatko ide za svojim pos-lom, otac dolazi kudi, poljubi ženu i djecu, pita kako je bilo u školi, ruča i vrada se na po-sao. Djelomično jer mora, a djelomično jer ne zna dru-gačije. Žalosno je to, ali je istina. (Veliku ulogu tu igra novac, ali on je tema za se-be.)

Svi smo se svojevre-meno rodili. Zašto? Jedno nevino dijete za koje mislimo da još ima nade pokušava-mo uvesti u svijet sprječava-njem svih zala modernoga

društva. Uči, diplomiraj, zaposli se, živi i umri. Gdje su prave vri-jednosti života? Sve me podsje-da na Šabana Šaulida i njegov stih: „kuda, posao“. Ironično, ali istinito. Ovako bih mogao une-dogled, ali kada bismo se svi po-trudili, više obradali pažnju na svijet i ljude oko sebe, mogli bis-mo učiniti ovaj naš dom sretni-jim i ljepšim mjestom. (Teško ali mogude). Mi smo ljudi sanjari, zar ne?

Antonio Petrinčid, 8.a

Nebo je beskrajna pustinja siva

Čuvaj one koji su mi bliski

i čuvaj me od putova koji su skliski

jer mi je zdravlje bitno

kao Tebi nešto sitno.

Ozbiljno ovo shvati

i svaku ţelju prihvati

jer da se samo ispuni jedna,

bit će to ona meni vrijedna.

PronaĎi nekog tko me voli

u tuzi i boli.

Nekog tko bez obzira na sve ostaje

i pravi prijatelj postaje.

Alma Smajić, 7.b

Literarni radovi

Priča jabuke

Stoji prva na uskom puteljku od škole do pošte. Svakog

proljeća okiti se u svečano proljetno ruho od bijelih pahulja i po-

vede proljetno kolo ţivota i radosti. Tada priča najljepšu bajku

kojoj je ime proljeće.

Prije mnogo godina prvog proljetnog dana jedan je dječak

dobio jabuku. Pojeo ju je, a njezinu sjemenku posadio uz put is-

pred kuće. Svakog dana ju je zalijevao i ona je rasla. Već sljede-

ćeg proljeća na tankom njeţnom stablu pojavio se cvjetić. Dje-

čak je bio sretan. I dalje je obilazio voćku i njegovao ju, a ona se

svakog proljeća okitila prekrasnim bijelim pahuljama.

Svake godine taj dječak dolazi do nje, a ona ponosno nosi

svoju bijelu proljetnu haljinu.

Sara Muješić, 5.b

Literarni radovi

Priča jabuke

Proljeće je uvijek svima bilo zagonetno. U školi su učiteljice temeljito obradile

temu proljeća s učenicima i traţile da za zadaću i sami nešto napišu. Učenici su znali sat

ili dva sjediti u hladovini krošnje i pisati o njemu. Bila je to i meni zanimljiva tema pa ću

vam nešto o njoj ispričati.

Proljeće je vesela djevojčica s kratkom narančastom kovrčavom kosom. Oči su

joj boje badema, usne ruţičaste, a pjegica po licu ima koliko hoćeš. Na mršavom i male-

nom tijelu stoji zelena haljina ukrašena cvijećem, a na nogama također zelene balerinke

s velikim ruţičastim cvijetom na vrhu. Dok takva hoda po snijegu, misli u sebi: „Brrr,

kako je ona stara Zima grozna. Stalno je hladno i beţivotno, nema sunca, nema nijedne

druge boje osim bijele. Moram ovo promijeniti!“ I baci se na posao. Na svakom mjestu

koje je dotaknula svojim kristalnim štapićem otopio se snijeg i izrasla je meka i gusta

zelena trava. Nakon toga pozvala je sunce i vjesnike proljeća koji su odmah zašarenili

livadu. I ljudima je već dosadilo samo se sanjkati i skijati cijele dane. Zato su odmah

pohrlili vani da iskaţu zahvalnost Proljeću.

To je moja priča, a ako imate i vi neku, dođite na prolaz između škole i pošte pa

potraţite staru jabuku, tj. mene. Uvijek ću vas saslušati, a ako treba, dati i neki savjet.

Do idućeg susreta!

Nikolina Mucić, 5.b

Literarni radovi

Produženi boravak

U produženom boravku

uvijek se svatko smije,

snažno prijateljstvo

srca nam grije.

Domaća zadaća

ponekad nas muči

jer tu svako dijete

vježba i uči.

Slova i brojke,

zadaci se nižu,

rješenja nas muče,

odgovori stižu.

Istražujemo šume,

mora i planine.

Istražujemo livade,

polja i nizine.

Pjevamo, plešemo,

slikamo, glumimo…

Nogometnu loptu

često u igri gubimo!

Prijatelji smo,

družimo se svi.

U produženom boravku

sretni smo mi!

Događanja

Posjet Arheološkom muzeju i Sajmu

knjige

Dana 5. prosinca posjetili smo Arheološki muzej i Sajam knjige u Domu hr-

vatskih branitelja.

U Arheološkom muzeju slušali smo predavanja o paleolitiku, starom Rimu,

Histrima…

Nakon toga su nas arheolozi volonteri odveli u Sveučilišnu knjiţnicu.Tamo

smo pogledali zanimljivu prezentaciju o Puli.

Potom smo posjetili Kaštel. Slušali smo zanimljivo predavanje o potapanju

austrijskog broda.

Poslije toga otišli smo na Sajam knjige. Knjiţničarka nas je odvela na drugi kat gdje se nalazi Mornarička knjiţnica koja je dio hrvatske nacionalne baš-tine. Zanimljivo je da je Herman Potočnik − jedan od osnivača moderne as-tronautike − učio u toj knjiţnici. TakoĎer , to je jedina Mornarička knjiţnica

u Hrvatskoj. Nakon razgledavanja druţili smo se na Sajmu knjige.

Jana Fočak 7.c

Događanja

Napokon se i u Puli ot-

vorilo klizalište. Grad

Pula 11. prosinca je

darovao određenom

broju učenika škole

Stoja besplatnih 45

minuta klizanja. To je

bilo punih 45 min zabave, igranja, lovice i također

smiješnih

padova!

Događanja

Klizanje na dar

Zvončari

Učenici razredne nastave

I ove su se godine učenici i učiteljice

naše škole zamaskirali! Bilo je raznih

maski: mačaka, medicinskih sestara,

Vikinga, Rimljana...Pokušajte pogoditi

tko se krije iza maske.

Događanja

Maškare

Knjiţničarka i učitelji-

ca pod maskama

Učenice 7. razreda

Maškare u učionici

Događanja

Dan darovitih učenika

Mala skupina učenika nadarenih

za hrvatski jezik uputila se u

Sveučilišnu knjižnicu s učitelji-

cama Ticijanom Benčić i Majom Gregorović. Tamo ih je dočekala

voditeljica Damjana Frančić. Na

početku im je pokazala arhivu u

kojoj se čuvaju knjige stare čak

nekoliko stoljeća. Dok su bili

tamo, tvrdi učenica Marta Pušić,

osjećali su se kao u knjižnici iz

kultnog serijala o Harryu Potte-

ru. Nakon razgledavanja arhive

otišli su u knjigovežnicu. Knji-

goveža im je objasnio proces restauracije knjiga te im pokazao

osjetljive materijale s kojima

radi. Kasnije su samostalno po-

kušavali pronaći željene knjige

uz pomoć računala, ali i na stari

način, pretražujući papiriće u

ladicama. Voditeljica Damjana

im je pokazala zanimljive knjige

te izdvojila njihove posebnosti.

Na samome kraju su se udobno

smjestili u

Dana 21. oţujka 2013. daroviti učenici sudjelovali su u radionicama

hrvatskog jezika, povijesti, glazbene, likovne i tehničke kulture.

Radionice su se odrţale u Sveučilišnoj knjiţnici, Mornaričkoj

zvjezdarnici, Kulturnom centru Karlo Rojc, na Kaštelu i u podzemnom

tunelu Zerostrasse.

spomen-sobu Mate Balote. Tamo

su saznali podatke o knjiţevnikovu

ţivotu i radu. Vidjeli su njegove

osobne stvari i privatnu knjiţnicu.

Radionica je bila jako zanimljiva i

poučna.

Učenici nadareni za povijest

otišli su na Kaštel i u Zerostrasse

s učiteljicom Ţeljkom Ferenčić i

knjiţničarkom Lornom Velenik

Ţufić. Učenici Toni Šegota i Ivan

Modrušan kaţu da su u sklopu ra-

dionice razgovarali o povijesti

Pule, razgledavali staro oruţje te

prošetali podzemnim tunelom. U

tunelu su slušali predavanje o pa-

lim zrakoplovima, tunelima, njiho-

voj vaţnosti, razlogu iskopavanja,

itd.

Glazbena radionica odrţala se u

udruzi Figaro Kulturnog centra

Karlo Rojc. Sudionici su zajedno s

voditeljicom Elizabetom Gretom

Petric, prema riječima Eme Skire,

slušali predavanje o violini i njezinim karakteristikama. Sil-

vano Kalages svirao je pred učenicima violinu na klasičan

način i pizzicato tehnikom. Izveo je nekoliko tradicionalnih

romskih pjesama. Čak su i učenice ponešto odsvirale, a to se

ostalim sudionicima posebno svidjelo. Zanimljivo je bilo i

učenicima koji su posjetili Mornaričku zvjezdarnicu u prat-

nji socijalne pedagoginje Emine Laštrić. Učenici su se naj-

prije popeli na krov kako bi vidjeli mjesto s kojeg se noću

promatraju zvijezde. Budući da je bio dan, promatranje nije

bilo moguće, ali su se zato fotografirali. Kasnije su, izvješ-

ćuje učenik Juraj Nikolić, poslušali zanimljivo predavanje o

udaljenosti i veličini planeta te o meteoritima i asteroidi-

ma. Likovna se radionica odrţala u Kulturnom centru Karlo

Rojc. Devetnaest je učenika otišlo u centar u pratnji učite-

ljice Nade Ţunec i psihologinje Jeannette Glivarec. Prema

riječima učenice Kaje Radošević, sudionici su najprije obišli

hodnike Rojca te vidjeli mnoštvo zidova ukrašenih grafitima

i crteţima. Nakon obilaska otišli su u atelje umjetnika Ro-

berta Pauleta. Zatim su posjetili atelje umjetnika Davora

Klimana. On im je pokazao i svoju tehniku slikanja.

Sudionici svih radionica bili su vrlo zadovoljni njihovim

tijekom i sadrţajem. Slušanje predavanja o područjima koja

ih zanimaju te aktivno sudjelovanje u izradi određenih ma-

terijala i samostalno istraţivanje za učenike su bila nova i

vrijedna iskustva.

Marta Pušić

Događanja

Na Monte Libriću

Učenici naše škole sudjelovali su na kreativnoj radionici Monte Librića gdje su se ludo zabavljali.

Dana 24. travnja su-djelovali smo na kreativ-noj radionici Monte Lib-rića u Circolu. Na radionici se obrađivao specifični vodnjanski dija-lekt uz voditeljicu Isabellu Matticchio i Saru Filipović. Djevojke su u sklopu radionice odabrale talijansku pjesmicu Nella vecchia fat-toria kako bi je prilagodile djeci mlađeg uzrasta kojoj je radionica i namijenjena. Iz naše škole su sudjelovali učenici šestoga razreda. Radionica je vrlo uspješno završila i djevojke su oduševljene dječ-jim reakcijama i nadaju se ponovnoj suradnji.

Isabella Matticchio: „Vaţnost dijalekta je neprocjenjiva i bilo bi šteta izgubiti ga kad ga već imamo. Pogotovo je vaţno da se pre-nese iz generacije u generaciju. Dijalektom govore većinom samo stariji ljudi i svakako bi trebalo poticati govor na vodnjanskom di-jalektu kako bi jednog dana mladi i znali pričati i prepoznati oso-bitosti pojedinog dijalekta. ”

Događanja

Dana 19. travnja 2013. učenici naše škole pomagali su u uređivanju

školskog vrta. Prethodnih dana sakupljali smo novac za vrt pod nazi-

vom ,,1 kuna – 1 latica“. Škola je sakupila više od 520 kn, a Turistička

zajednica Grada Pule poklonila je školi bon od 500 kn. Dan prije nas-

tavnica Sanja Štern Vukotić i ravnateljica Zdenka Perović nabavile

su razne biljke (šipak, ruţmarin, masline, mentu, kadulju, neven, baz-

gu, metvicu, maćuhice itd.). Učenici su uzeli rukavice, lopatice i škare

i prihvatili se posla. Osmaši su kopali zemlju, sadili i obrezivali biljke.

Za to su vrijeme učenici 1.b razreda donijeli sadnice. Biljka po biljka i

vrt je već izgledao ljepše. Drugi su sat šestaši pomogli saditi, zalije-

vati i sakupljati smeće. Kasnije su znatiţeljni prvašići došli gledati ka-

ko se školski vrt uređuje. Nastavnica Sanja pomagala je pri sadnji.

Učenici osmog razreda pomogli su učenicima šestog razreda. Sprema-

čica se također pridruţila pri sadnji. Sve su nadgledale ravnateljica,

knjiţničarka Lorna i nastavnica likovne kulture Nada Ţunec. Poslije su

se pridruţili neki učenici

7.a razreda. Vrt je ubrzo

bio prelijep i prepun cvi-

jeća zahvaljujući zapos-

lenicima škole i učenici-

ma. Svi su spremili alat i

otišli na zasluţeni veliki

odmor.

Leana Buršić i Denisa

Malkoč 7.b

Događanja

Uređenje školskog vrta

Škola u prirodi

Dana 27. svibnja 2013. učenici 4.b razreda krenuli su s učiteljicama Nerinom Štajner i Lanom Ivano-

vić na izlet u Zagreb. Nakon udobnog putovanja autobusom svi su se smjestili u hostel Grad mladih. Bio im je

potreban samo kratak predah i ručak da bi započeli s upoznavanjem zagrebačkih znamenitosti. Najprije su

posjetili Zoološki vrt i park Maksimir. Uţivali su u šetnji prirodom i promatranju ţivotinja. Neke su ţivotinjske

vrste djeca vjerojatno vidjela prvi put uţivo.

Drugi dan njihova boravka bio je rezerviran za obilazak Gornjeg i Donjeg grada. Gornjogradskim uli-

cama stigli su do kule Lotrščak i preko Markova trga do Kamenitih vrata. Poslušali su priče i legende vezane za

ovaj dio Zagreba. Jednako zanimljivo bilo im je prošetati i Donjim gradom. Na Trgu bana Josipa Jelačića do-

ţivjeli su spoj suvremene i tradicionalne kulture. Poslije obilaska gradske jezgre učenici su se sa svojim učite-

ljicama uputili prema Tehničkom muzeju. Tamo su razgledali odjel astronautike s planetarijem i kabinet Nikole

Tesle. Imali su priliku proučiti naprave i diviti se tehničkim dostignućima iz prošlosti. No, tim razgledom nije

završio dan. Na kraju su otišli do jezera Bundek okruţenog parkom. To je Zagrepčanima omiljeno mjesto za

šetnju, rekreaciju i odmor.

Treći je dan učenicima bio posebno zanimljiv jer su se u Klovićevim dvorima susreli s neobičnim Pi-

cassovim slikama. Premda su učenici premali da bi razumjeli kubizam, motivi sa slika su im privlačili pozornost.

Osim što su prisustvovali izloţbi, sudjelovali su i u radionici vezanoj za poznatog slikara. Poslijepodnevne sate

djeca su provela odmarajući se i pripremajući za sutrašnji dan.

Nakon doručka zadnjega dana izleta putnici su napustili Zagreb i krenuli prema Krapini. U Muzeju

krapinskih neandertalaca „putovali su kroz vrijeme“ od nastanka svemira, Zemlje i čovjeka do današnjeg dana.

Malo su se duţe zaustavili u kamenom dobu. Upoznavanje s poviješću nastavilo se u dvorcu Trakošćan. Dvorac

je okruţen parkom i jezerom pa su djeca imala osjećaj kao

da se nalaze u svijetu bajke. Razgled unutrašnjosti dvorca

dodatno je produbio taj osjećaj.

Sretni i malo umorni učenici su se s učiteljicama

smjestili u autobus, spremni za povratak kući.

Događanja

Učenici OŠ Stoja najbolji u atletici

U petak 5.10.2012 na SRC Veruda odrţano je ekipno prvenstvo osnovnih škola u

atletici s više od 170 natjecatelja u pratnji profesora. Učenici OŠ Stoja osvojili

su prvo mjesto sa 130 bodova, a djevojčice OŠ Stoja bile su trećeplasirane. Dje-

vojčice i dječaci plasirali su se na ŢUPANIJSKO PRVENSTVO!!! Čestitke svim uče-

snicima OŠ Stoja i njihovim voditeljima!

Nakon četiri odigrana kola po skupinama i mnogo postignutih golova juče-

rašnjom završnicom okončano je ovogodišnje malonogometno prvenstvo

osnovnih škola u organizaciji Saveza sportova Grada Pule. Momčad Osnov-

ne škole Stoja, predvoĎena profesoricom Danielom Šifanić Fioranti, osvo-

jila je prvo mjesto nakon što je u finalnom susretu uvjerljivo svladala Ve-

rudu rezultatom 7:2.

Prvo mjesto—malonogometno prvenstvo

osnovnih škola

Natjecanja

Ekipa škole na informatičkoj štafeti

U srijedu 27.11.2012. u OŠ Veli Vrh odrţana je 5. informatička štafe-

ta - ţupanijsko međuškolsko ekipno natjecanje iz informatike. Na natjea-

canju je sudjelovalo 25 ekipa sa 100 natjecatelja. Ekipa naše škole osvo-

jila je osmo mjesto, a učenik 7. razreda Damjan Radovanović ostvario je

najbolji rezultat u kategoriji sedmih razreda. Za našu školu natjecali su

se: David Popović (5. razred), Sara Ţulj (6. razred), Damjan Radovanović

(7. razred) i Tea Pranjić (8. razred). Čestitamo Damjanu i cijeloj ekipi i

ţelimo im puno uspjeha u budućem radu.

U ponedjeljak 21.1.2013. odrţano je školsko natjecanje iz informatike. Učenici naše škole nat-

jecali su se u kategoriji Algoritmi - programski jezik Logo. Odličan rezultat ostvario je Dam-

jan Radovanović, učenik 7. razreda u svojoj kategoriji, a u kategoriji petih razreda najbolji

rezultat ostvario je Sandro Karlo Puđa, zatim Mateo Buršić, Sara Muješić i Luka Buršić. Čes-

titke učenicima.

Održano školsko natjecanje iz

informatike

Natjecanja

Natjecanje učenika u vizualnoj

umjetnosti i dizajnu

Na ţupanijskom natjecanju LIK 2013 u Ţminju treće mjesto osvoji-

la je Mia Petrinčić, učenica 7. razreda OŠ Stoja iz Pule (mentorica

Nada Ţunec). Uz tri nagraĎena rada na izloţbi u ţminjskoj Kuli

izloţen je i rad učenice Klare Olive te zajedno sudjeluju na sljedećoj

razini natjecanja. Čestitamo Miji, Klari i njihovoj mentorici.

Danas se u našoj školi odrţava ţupanijsko natjecanje iz tehničke kulture. Na natje-

canju iz maketarstva, robotike, obrade materijala, graditeljstva, strojarske kon-

strukcije, elektronike, elektrotehnike, robotskog spašavanja ţrtve, fotografije, ra-

dio orijentacije, raketnog modelarstva,

zrakoplovnog modelarstva sudjelovat će

91 učenik. U sklopu natjecanja odrţat će

se i smotra radova. Svim natjecateljima

ţelimo puno znanja i sreće na natjecanju

i da se što ugodnije osjećaju u našoj ško-

li.

Županijsko natjecanje iz tehničke kulture

Natjecanja

1. i 2. mjesto na županijskom natjecanju

iz matematike

U petak 15.2.2013. u OŠ Veruda odrţano je ţupanijsko natjecanje iz

matematike. Na 1.

mjesto plasirao se Luka Buršić (5.r.), a na 2. mjesto Mateo

Buršić. Velike čestitke učenicima i njihovu mentoru Vladi Maruţinu.

Na ţupanijsko natjecanje iz likovne kulture pozvani su Mia Petrinčić, 7.a

i Karla Oliva, 7.c. Na ţupanijsko natjecanje iz hrvatskog jezika pozvani

su: Mia Petrinčić, 7.a, Damjan Radovanović, 7.a i Emma Pauro, 7.a. Na ţu-

panijsko natjecanje iz kemije pozvana je Leana Buršić, 7.b. Na ţupanijsko

natjecanje iz tehničke kulture pozvani su: Hanna Malkoč 5.a, Antonio Gr-

gić 5.a, Anja Kuzmić 6.a, Damjan Radovanović 7.a, Patrik Vujica 7.c, Kris-

tina Orešnik 8.b i Luka Otović 8.b. Odbojkaši naše škole također su poz-

vani na ţupanijsko natjecanje.

Učenici pozvani na županijska natjecanja

Natjecanja

Dojmovi

Brţe, više, jače!

Dana 15. svibnja 2013. krenuli

smo na atletsko natjecanje „Brţe, više,

jače!“. Svi smo bili uzbuđeni i sretni.

No kada smo došli i vidjeli koliko će

nas ljudi gledati, sreća je malo splas-

nula.

Najprije sam se uputio s raz-

redom do tribina. Šalio sam se s prija-

teljima i krenuo dalje na stadion. Vodi-

telj je tada rekao: „Natjecanje poči-

nje!“ Malo sam se istezao i zagrijavao

iako je bilo još sat vremena do moje

utrke. Jednostavno nisam mogao čeka-

ti. Bodrio sam svoje prijatelje i hvalio

ih sve dok nije došla na red utrka.

Nisam znao hoće li mi noge to izdrţati,

ali, nasreću, jesu. Nisam ostvario odli-

čan rezultat, ali sam dokraja trčao

bez stajanja. Zato sam sretan. Malo

sam izgorio, no sve što sam očekivao

od ovog natjecanja, to se i ostvarilo.

Moj je razred osvojio puno

medalja. Na kraju smo svi bili jako

zadovoljni. Bilo je zabavno i lijepo.

Leo Pranjić, 4.b.

Atletsko natjecanje “ Brţe, više, jače!”

Bio je lijep i sunčan dan. Krenula sam sa svojom

učiteljicom i razredom na atletsko natjecanje

„Brţe, više, jače!“. Natjecanje je obuhvaćalo slje-

deće discipline: skok u dalj, trčanje na 60 metara

i 300 metara.

Stigli smo na Uljanikov stadion. Napeti,

uzbuđeni, ali i uplašeni zbog prijatelja koji se nat-

ječu, sjeli smo na tribine. Čekajući početak natje-

canja, slušali smo glazbu. S obzirom da nam je

smetalo sunce, otišli smo u hlad.

Prvo sam gledala skok u dalj. Čim sam

vidjela svoje prijatelje, pojurila sam stepenicama

prema njima i navijala kao da je svjetsko prven-

stvo.

Bilo je razloga za takvo raspoloţenje jer

je Nika Januš osvojila prvo mjesto u skoku u dalj

među djevojčicama, dok je Kajan Bulić ostvario

također prvo mjesto među dječacima. U trčanju

na 60 metara Massimo Rojnić osvojio je prvo

mjesto. Na 300 metara Noel Bilić završio je na

drugom mjestu, a Massimo Rojnić u istoj kategori-

ji na trećem. Marta Mišković osvojila je treće

mjesto u vorteksu.

Sada mi je ţao što se nisam prijavila.

Drugi ću put sudjelovati.

Lea Mihalj, 4.b

Dana 15. svibnja moj je

razred otišao na atletsko

natjecanje „Brţe, više,

jače!“. Sjedila sam na

tribinama i glasno navijala

za prijatelje koji su se

utrkivali. Prvo što sam

pogledala bila je utrka na

60 metara. Moj je prija-

telj Massimo osvojio prvo

mjesto.

Zatim je uslije-

dio vorteks pa skokovi u

dalj i trčanje na 300

metara. Mojoj je prijate-

ljici Marti poslije utrke

bilo loše pa sam bila s

njom cijelo vrijeme. Posli-

je smo Marta, moja ses-

tra, ponosna majka i ja

otišle kući.

Zaključak: Vaţ-

no je sudjelovati, doći i

navijati. Meni je na utrci

bilo sjajno – navijala sam

i podrţavala djecu. Ipak

su to moji prijatelji.

Nina Harić, 4.b

Natjecanja

Pula — moj grad

Učenici naše škole i ove su se godine uključili u natjecanje "Pula - moj grad" koje se odrţava već sedmi put

zaredom i ostvarili odličan rezultat te dobili brojne korisne informatičke nagrade. Učenica Mia Petrin-

čić (7. r.) osvojila je 1. mjesto, Ena Huremović (6. r.) 3. mjesto, učenik Masimo Paris (5. r.) 7. mjesto u

kategoriji DIGITALNI CRTEŢ., a učenica Anja Kuzmić (6. r.) osvojila je 3. mjesto u kategoriji ANIMA-

CIJE. Na natjecanje je pristiglo ukupno 279 radova. Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je Pula - europski

grad. Velike čestitke učenicima.

Natjecanja

Osnovna je škola Stoja svojim projektom “Budimo jači od ovisnosti“ sudjelovala u obiljeţavanju mjeseca borbe

protiv alkoholizma, pušenja i ovisnosti o drogama koji traje od 15.studenog do 15. prosinca.

Projekt je završen 16.studenog 2012. kada je cijela škola pokazala i prezentirala rezultate svojih

istraţivanja i angaţmane vezane za ovaj projekt. Pored razrednika, učenika, učitelja i stručne sluţbe škole u

projektu su učestvovali i vanjski suradnici. Gđa Jasna Vekić ,aktivistica i dugogodišnja voditeljica Crvenog kriţa

Grada Pule, odrţala je radionicu ,,Mladi i rano konzumiranje alkohola“ za 8.razrede. Gđa Mojca Tavčar –Benčić

,roditelj, odrţala je predavanje ,,Internet i djeca“ za 3. razrede. Gđa Snjeţana Lorković i g. Dean Bakić

odrţali su plesni dio programa pod nazivom ,,Plesom i pjesmom protiv ovisnosti“.

Naš projekt bio je samo početak djelovanja u toj oblasti. Odazvali smo se i na natječaj za izbor

najboljeg slogana koji se odnosi na borbu protiv ovisnosti pod nazivom: ,,Razmisli i naziv kampanje smisli“ koji je

pokrenuo kabinet ţupana Istarske ţupanije.

Za prve i druge razrede udruga Birikina odrţala je predstavu ,,Priča o Vilmi Špigl“. Prvašići su još

odradili radionicu o zdravoj i nezdravoj prehrani, a drugašići radionicu ,,Sportom i glazbom protiv ovisnosti“.

Trećaši su nakon predavanja gđe. Mojce Tavčar-Benčić odrţali raspravu na temu „Za i protiv

interneta“ i izrađivali plakate o navedenoj temi.

Četvrtaši su se upoznali s vrstama ovisnosti s naglaskom na nove vrste kao npr. ovisnost o internetu i

računalnim igricama.

Petaši su osmislili igrokaz pod nazivom ,,Ne,hvala“ i proveli su anketu o broju pušača u obiteljima

naše škole i količini prodanih cigareta u danu, mjesecu i godini te statistiku o troškovima pušenja. Podatci o

prodaji i cijenama cigareta sakupljeni su u obliţnjim kioscima na Stoji i u trgovini ,,Konzum“. Anketa je pokaza-

la da u našoj školi, koja ima 450 učenika ,283 roditelja puši cigarete. Od toga 151 majki i 132-je očeva.

Šestaši su se borili riječju i slikom protiv ovisnosti, čitanjem citata iz knjiga koje govore o

ovisnosti, smišljanjem najuspješnijeg slogana za natječaj i crtanjem plakata protiv ovisnosti.

Sedmaši su svoje prezentacije na temu ,,Što je po meni ovisnik i smatram li se ovisnikom“ obje-

dinili u zajedničku prezentaciju.

Osmaši su odradili radionicu „Mladi i rano pijenje alkohola“ Crvenog kriţa.

Koordinatorica projekta za niţe razrede bila je Oriana Starčić, a za više razreda Snjeţna Ešpek.

Za ostvarenje ovog projekta zasluţni su i razrednici te ravnateljica OŠ Stoja – Zdenka Perović, prof.

Nika i Lucija Juraga

Projekti

Ovisnost

Na njoj je bilo prikazano što

su učenici OŠ Stoja radili u

školi u protekla dva tjedna.

Naime, dva tjedna prije kon-

ferencije u OŠ Stoja započe-

le su pripreme za obiljeţava-

nje Dana sjećanja na Vukovar.

Učenici članovi povijesne i

novinarske grupe pod vod-

stvom mentorica Bančić i

Benčić crtali su grafit koji

prikazuje vukovarski vodoto-

ranj. Grafit je, čija je glavna

autorica učenica Anja Kuzmić,

a njezini suradnici učenici

Timon Dudaković i Vanja Ma-

can te Ervin i Edvin Sejdić,

nastajao dva tjedna na škol-

skom zidu unutar OŠ Stoja.

Tehnika crtanja grafita izab-

rana je simbolički jer poruka

ostaje vječno u sklopu grafi-

ta: „Sjećam se...“

u kratkom izlaganju u trajanju

od pet do sedam minuta.

Projekt se izveo u obliku vide-

okonferencije koju je organi-

zirala OŠ Dragutina Tadijano-

vića iz Vukovara. Na videokon-

ferenciji odrţanoj 16. stude-

nog okupilo se 14 hrvatskih

škola, a iz Istre je učestvova-

la samo Osnovna škola Stoja u

prostorijama Ekonomskog fa-

kulteta u Puli.

Našu je školu predstavila uči-

teljica povijesti Sonja Bančić,

a literarne radove učenika OŠ

Stoja pročitala je učenica

Marija Katarina Novak. Izlaga-

nje učenice pratila je power

point prezentacija koju su

izradili učenici Marsell Mar-

tinšić, Marta Pušić i Katarina

Novak .

Učenici Osnovne škole Sto-

ja, koji pohađaju povijesnu

grupu kod učiteljice povijes-

ti Sonje Bančić i novinarsku

grupu kod učiteljice hrvats-

kog jezika Ticijane Benčić,

po drugi su put učestvovali

u projektu ,,Sat povijesti

iz Vukovara - Dan sjećanja

na ţrtvu Vukovara 1991.

godine" s temom „Riječ o

Domovinskom ratu – Domo-

vinski rat u knjiţevnoj rije-

či“.

Zadatak učenika bio je pi-

sati o Domovinskom ratu,

iznijeti svoje mišljenje ili

predstaviti tekst na temu

Domovinskog rata koji su

napisali knjiţevnici ili sudio-

nici Domovinskog rata iz

njihova kraja. Radove ili

osvrt učenici su predstavili

Dan sjećanja na Vukovar

Projekti

Projekt na povijesti

Dana 6. prosinca knjižničarka Lorna Ve-lenik-Žufić održala je na satu povijesti predavanje o klinastom pismu. Učeni-Učenici 5.b razreda sa zanimanjem su pratili pre-davanje o nastanku pi-sma.

Klinasto pismo ili klinopis jedno je od najranijih pisa-ma,a stvorili su ga Sume-rani.

Klinopisom se pisalo po glinenim pločicama. Isti taj zadatak dobio je 5.c ra-zred,ali umjesto gline oni su koristili glinamol.

Jana Fočak 7.c

Projekti

nas upoznaju sa ţivotom

obitelji Kent prije, za

vrijeme i nakon Drugog

svjetskog rata te njiho-

vim brojnim avanturama

sa psom Lalom, koji je i

glavni junak knjige.

Promatrajući ţivot jed-

nog simpatičnog kućnog

ljubimca, koji proţivlja-

va sve lijepo i ruţno što

se u obitelji Kent dogo-

dilo tijekom njihova ţi-

vota u Poljskoj, od 1933.

do 1945. godine, učenici

na primjeren način uče o

strahotama Drugog

svjetskog rata, shvaćaju

pojam holokausta, uče o

ljubavi, prijateljstvu,

poţrtvovnosti i nadi.

te je predstavili osta-

lim učenicima OŠ Sto-

ja. Knjiga govori o

djetinjstvu gospodina

Kenta, poljskog Ţido-

va iz Lodza, koji je

preţivio strahote ho-

lokausta te sad ţivi u

New Yorku i osim što

je uspješan biznis-

men, bavi se temom

holokausta na razne

načine.

Učenici Jana Fočak,

Samuel Nemanić i

Ivan Marić preveli su

knjigu s engleskog je-

zika, a nakon toga su

je i ostali učenici čla-

novi povijesne grupe

pročitali te stvorili

predstavu u kojoj

Dana 27. siječ-

nja učenici članovi

povijesne grupe OŠ

Stoja s učiteljicom

povijesti Sonjom Ban-

čić tradicionalno su

obiljeţili Dan sjeća-

nja na holokaust i

sprječavanje zločina

protiv čovječnosti.

Učenici su pripremili

predstavu koja je za-

mišljena kao intervju

s gospodinom Roma-

nom Kentom, auto-

rom autobiografske

knjige "Moj pas Lala",

Dan sjećanja na Holokaust

Projekti

Međunarodni projekt “Upoznajmo

se… Brodovi prijateljstva

Dana 14. svibnja 2013. učitelji i učenici OŠ heroja Janeza Hribarja stigli su u Pulu radi sudjelovanja u nas-

tavku projekta Upoznajmo se... Brodovi prijateljstva. Slovenski su učitelji svečano dočekani u zbornici OŠ

Stoja gdje su pogledali prezentacije učenika o gospodarskim i kulturnim obiljeţjima Pule te doznali osnovne

podatke o ustrojstvu i djelovanju škole domaćina. Počastili su se kolačima i ubrzo se otišli odmoriti i pripre-

miti za sutrašnji dan.

Drugi dan boravka započeo je radionicama glazbene kulture i talijanskog jezika. Djeca su naučila

otpjevati pjesmu Terra magica, a usput su usvojila nove riječi i činjenice o specifičnostima istarske kulture.

Na satu talijanskog jezika učenici su shvatili da neki segmenti različitih kultura imaju isti izvor. Naime, suv-

remeni romanski jezici potekli su od latinskog i stoga su djeca bez problema prepoznavala značenje latinskih

poslovica i prevodila ih na materinji hrvatski ili slovenski jezik. Nakon odrţanih radionica učenici su se s uči-

teljima uputili prema središtu grada. Razgledali su Zerostrasse i saznali čemu je podzemni tunel sluţio za

vrijeme Prvog svjetskog rata. Potom su prošetali do Augustova hrama i Malog rimskog kazališta. Svi su bili

oduševljeni ostacima pulske povijesti.

Sljedećeg su se dana odrţale radionice povijesti i engleskog jezika. Na satu povijesti učenici su u

grupama izrađivali plakate na kojima su lijepili slike pulskih spomenika i smjestili ih na lentu vremena ovisno o

stoljeću izgradnje. Svoje su znanje o spomenicima utvrdili i na satu engleskog jezika gdje su razgovarali o

Rimljanima i njihovim građevinskim pothvatima te dopunjavali tekst vezan za istu temu. Radionice su protekle

uspješno pa su učenici bili dobro raspoloţeni za daljnje razgledavanje i šetnju. Uputili su se prema Gradskoj

palači u kojoj im je gradonačelnik Miletić poţelio dobrodošlicu, a ravnateljica je predstavila projekt – njego-

vo značenje i svrhu. Nakon slobodnog ranog poslijepodneva gosti i domaćini posjetili su brodogradilište Ulja-

nik. Doznali su ponešto o njegovoj povijesti, a u tome su posebno uţivali učenici koji i inače vole taj predmet.

Projekti

Pretposljednje jutro boravka naših gostiju u Puli bilo je rezervirano za sate hrvatskog jezika i likovne kulture. Uče-

nici su se na prvom spomenutom satu zabavili odgovarajući na pitanja iz kviza koji se odnosio na povijesni tekst o

Puli, ali i na zanimljivu legendu o izgradnji Amfiteatra. Na likovnoj radionici sami su odabrali spomenik i tehnikom

monotipije pretisnuli sliku naslikanu temperama s folije na papir. Njihovi su radovi kasnije izloţeni u prizemnom hod-

niku škole.

Tog su dana učenici posjetili i Amfiteatar. Razgledali su prostor borilišta i doznali još ponešto o legendama

vezanim za tu iznimnu građevinu. Slovenci su bili oduševljeni njezinom veličinom. Navečer su također obišli i Akvarij.

Rastanak sa Slovencima nije protekao u tuţnom raspoloţenju, već je bio obiljeţen novim nezaboravnim do-

ţivljajima. U subotu 18. svibnja odrţala se priredba na kojoj su učenici naše i gostujuće škole pripremili nekoliko

glumačkih, pjevačkih, plesnih i recitatorskih točaka. Bilo je lijepo vidjeti sve sudionike projekta kako pjevaju na

radionici uvjeţbanu pjesmu Terra magica. Izgledalo je kao da Slovenci nemaju problema s pjevanjem teksta na hr-

vatskom jeziku. No, susret nije završio priredbom, već izletom na Brijune. Brijuni su turistima fascinantni zbog čis-

te prirode i ţivotinja u safari-parku što šeću livadama koje su dovoljno prostrane da im omoguće slobodu kretanja.

Priroda je oduševila slovenske učenike, kao i ostaci rimske arhitekture koji su i tamo prisutni kao i u Puli.

Slovenci su napustili Pulu puni dojmova. Svi se nadaju da će se projekt nastaviti i da će se prijateljstva

učenika odrţati i produbljivati.

Projekti

Ja sam mrav...

Na satu hrvatskoga jezika u 5.b razredu obradili smo fantastičnu pripovi-jetku Mrav u autobusu. Pripovijetka je bila zanimljiva jer na maštovit i ša-ljiv način govori o bontonu. Inspirirani tom pripovijetkom organizirali smo projekt „Pravila ponašanja u javnim prijevoznim sredstvima“. Projekt je obuhvaćao provoĎenje i analizu ankete o poštovanju tih pravila. U njemu su sudjelovali učenici 5.b razreda, podijeljeni u četiri grupe. Anketa je provedena u 5.a i 5.c razredu. Prva je grupa proučila bonton te zapisala osnovna pravila ponašanja u javnim prijevoznim sredstvima. Nakon toga

članovi te grupe izradili su plakat u obliku autobusa, te na njemu u razno-bojnim pravokutnicima istaknuli najvaţnija pravila. Iduća je grupa potom provela anketu koja ispituje odnos mladih osoba prema starijima u javnim

prijevoznim sredstvima. Treća je grupa analizirala podatke. Utvrdila je koji su bili najčešći odgovori na pitanja. Četvrta grupa piše novinski članak u kojem opisuje tijek i zadaću projekta. Vaţno je izdvojiti odgovore koje su učenici najčešće odabirali. Većina je odgovorila da katkad u autobusu

ustupa mjesto starijim osobama. Učenici obaju razreda takoĎer su se sloţi-li da starijim osobama treba ustupiti mjesto jer su one u lošijem fizičkom stanju od mladih, pa im treba pomoć. TakoĎer, učenici obaju razreda naj-češće tvrde da stariji ljudi trebaju zahvaliti mlaĎima na ustupljenom mjes-tu. Djeca nadalje smatraju da je nepristojno gurati se i grubo traţiti mjes-to za sebe u autobusu. Učenici 5.c razreda takoĎer misle da je nepristoj-no pušiti u autobusu. Zaključujemo da su djeca naše dobi svjesna pravila

ponašanja u javnim prijevoznim sredstvima i spremna ih poštovati.

Mark Trivanović i Yves Oblak-Zanki

Mrav u autobusu

Projekti

Na temelju potpisanog Sporazuma o surad-

nji Ministarstva unutarnjih poslova Republike

Hrvatske, Ministarstva zdravlja Republike Hr-

vatske i Ministarstva zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske na području Is-

tarske ţupanije započela je provedba projekta „Zdrav za pet!“ s ciljem prevencije

ovisnosti te podizanja razine javnozdravstvene svijesti učenika.

OŠ Stoja je jedna od 12 škola u našoj ţupaniji (4 osnovne škole i 8 srednjih

škola) u kojoj je započela provedba projekta, a naši učenici osmog razreda obrađuju

temu Ovisnost i zlouporaba alkohola.

U 8.a razredu provedeno je inicijalno anonimno anketiranje učenika o problema-

tici alkohola.

U petak 26.travnja 2013. godine djelatnici Zavoda za javno zdravstvo odrţat

će edukativno predavanje u trajanju jednog školskog sata o utjecaju alkohola na or-

ganizam - Bolest ovisnosti, rizici te zdravstveni aspekti zlouporabe alkohola.

Nakon prvog predavanja slijedi interaktivno predavanje djelatnika MUP-a Pula

na temu Štetne posljedice i kaznenopravni aspekti zlouporabe alkohola.

Na kraju će se provesti završno anonimno anketiranje učenika kojim će se

evaluirati učinci provedenih aktivnosti.

Uz sve navedeno, bit će organizirane i ekološke akcije.

Pedagoginja škole

Projekti

Zdrav za pet

- Snijega je bilo, sanjkali smo

se, ali zbog viših temperatura

nije radila ţičara i nije se mo-

glo klizati.

8. Kada učenici iz Slovenije

dolaze u našu školu?

- Učenici iz Slovenije našu će

školu posjetiti od 15. svibnja

do 19. svibnja.

9. Što će im učenici i učitelji

naše škole pripremiti?

- Planiranje i programiranje je

još u tijeku, no nadamo se da

ćemo biti jednako dobri doma-

ćini kao naši gosti.

Intervjuirala i napisala: Lucija

Juraga, 7.b

1. Nedavno ste se vratili iz Sta-

rog trga pri Loţu gdje ste sud-

jelovali kao učiteljica naše škole

u projektu „Upoznajmo se…

Brodovi prijateljstva“. Kakvi su

vaši dojmovi?

- Projekt je odlično i u potpu-

nosti realiziran. Naši su domaći-

ni sve savršeno organizirali,

tako da smo mnogo toga naučili,

vidjeli i doţivjeli.

2. Koliko je učenika i nastavnika

sudjelovalo u projektu?

- U projektu je sudjelovalo 18

učenika i 4 nastavnika.

3. Što je novo donio ovogodišnji

projekt ?

- Naglasak je ove godine bio na

jezicima i projekt je dobio do-

punu naziva koja glasi: „Jezici

nas spajaju“. Novost u programu

bio je posjet Postojnskoj jami.

4. Moţete li mi ukratko ispričati

što ste radili tijekom pet dana u

Sloveniji?

- Prvi su nas dan dočekali naši

domaćini i nakon toga je uslije-

dilo druţenje.

Drugi smo se dan upoznali s

prirodnim znamenitostima Loške

doline. Vidjeli smo Cerknišku

jamu i maketu Cerkniškog jeze-

ra

a poslijepodne smo posjetili

Ljubljanu.

Treći je dan bio radni. Imali

smo pet različitih radionica u

školi, a njihove teme su: povi-

jest Rimljanina na području

Loške doline, izrada rimskog

nakita, izrada amfora od gline,

kuhanje hrane po rimskim re-

ceptima i igranje uloga.

Četvrti smo dan posjetili Pos-

tojnsku jamu.

Zadnji, peti dan organizirana je

svečana predstava, a nakon

pozdravljanja s domaćinima iz

Slovenije otputovali smo u

Pulu.

5. Što vam se najviše svidjelo?

- Najviše mi se svidio posjet

Postojnskoj jami, koji je sve

oduševio.

6. Koja vam je radionica bila

najzanimljivija?

- Najzanimljivija mi je bila

radionica s hranom, u sklopu

koje smo pekli puhove.

7. Je li bilo snijega i jeste li

skijali?

Intervju s profesoricom likovne kulture

Nadom Ţunec

Intervjui

Upoznajmo se... Brodovi prijateljstva

Intervju sa stručnom

službom OŠ Stoja

Članovi novinarske grupe razgovarali su sa

stručnim suradnicama OŠ Stoja. Postavili su

socijalnoj pedagoginji Emini Laštrid, logopedici Meliti Kani, knjižničarki Lorni Velenik Žufid, pedagoginji

Marini Tkalčec i ravnateljici Zdenki Perovid nekoliko pitanja vezanih za njihov posao – dužnosti koje on

podrazumijeva te zanimljivosti i probleme koje donosi.

Koje su vaše dužnosti tijekom dana?

Emina Laštrid: Radim s učenicima i roditeljima, surađujem s učiteljima, vodim dokumentaciju i pripremam

se za daljnji rad.

Marina Tkalčec: Također surađujem s učenicima i učiteljima. Bavim se organizacijskim poslovima i ostalim

iz područja pedagogije.

Lorna Velenik Žufid: Tijekom dana ne obavljam strogo definirane poslove, ved one koji su nužni u određe-

nom trenutku. Vodim, primjerice, učenike u kino, kazalište, na radionice i terensku nastavu. Knjižnica prati

rad škole, uključuje se u sve školske projekte i sudjeluje u obilježavanju važnih datuma.

Melita Kani: Pomažem učenicima s poteškodama, surađujem s roditeljima i kontaktiram s ostalim školama.

Zdenka Perovid: Moj je posao jako kompleksan. Između ostalog pomažem nastavnicima i drugim suradnici-

ma. Nikad ne znam što de mi sljededi dan donijeti.

Sviđa li vam se vaš posao?

Emina Laštrid: Da, jako mi se sviđa moj posao.

Marina Tkalčec: Sviđa mi se. Tijekom studija nisam dovoljno znala o vlastitom zanimanju. Najviše sam nau-

čila tek kad sam se zaposlila.

Lorna Velenik Žufid: Da, sviđa mi se. Volim komunicirati s učenicima i čitati, ali poticati djecu na posuđiva-

nje knjiga koje nisu na popisu lektire.

Melita Kani: Drag mi je taj posao jer imam priliku pomodi učenicima.

Zdenka Perovid: Da, jako volim svoj posao. To je bio moj posao iz snova još od četvrtog razreda osnovne

škole.

Koliko ved dugo radite svoj posao?

Emina Laštrid: Radim 4 i pol godine.

Marina Tkalčec: U ovoj sam školi 21 godinu.

Lorna Velenik Žufid: Radim 15 godina.

Melita Kani: Imam ved mnogo iskustva – 36 godina.

Zdenka Perovid: Radim ved 31 godinu.

Intervjui

Kako i zašto ste odabrali posao koji obavljate?

Emina Laštrid: Odabrala sam svoj posao jer volim pomagati ljudima.

Marina Tkalčec: Ved sam se u srednjoj školi odlučila za taj posao pa sam htjela

nastaviti dalje.

Lorna Velenik Žufid: Za taj sam se posao odlučila još u 6. razredu osnovne ško-

le jer sam shvatila da volim knjige.

Melita Kani: Volim pomagati ljudima. Posao kojim se bavim je stoga logičan

odabir.

Zdenka Perovid: Odabrala sam ovaj posao jer volim raditi s djecom.

Što vas veseli u poslu?

Emina Laštrid: Veseli me rad s učenicima. Radujem se njihovu uspjehu.

Marina Tkalčec: Volim rad s djecom. Sretna sam kad nekom uspijem pomodi.

Lorna Velenik Žufid: Sretna sam kad naručujem i čitam nove knjige. Drago mi je i kad su učenici raspoloženi za razgovor o

knjigama.

Melita Kani: Veseli me kad vidim da djeca napreduju.

Zdenka Perovid: Veseli me doprinos unaprjeđenju kvalitete nastave, rad s

djecom i mogudnost da ih potaknem na suradnju.

Što biste promijenili u poslu kojim se bavite?

Emina Laštrid: Smatram da mogu promijeniti samo sebe. Kad bih mogla,

promijenila bih sustav školovanja.

Marina Tkalčec: Htjela bih kvalitetnije školovanje, više praktičnog rada i

neke druge stvari na koje ne mogu utjecati.

Lorna Velenik Žufid: Htjela bih da država odvaja više novca za knjige.

Melita Kani: Ne bih ništa promijenila.

Zdenka Perovid: Promijenila bih financijsku situaciju u školi. Voljela bih i da

je škola bolje opremljena modernim tehničkim pomagalima.

Je li vam posao ponekad naporan?

Emina Laštrid: Naporan je, ali ga volim.

Marina Tkalčec: Ponekad je naporan, ali ne uvijek.

Lorna Velenik Žufid: Naporno je početkom i krajem nastavne godine.

Melita Kani: Da, posao je ponekad naporan.

Zdenka Perovid: Ponekad je naporan. Želim dati više nego što mogu i to je jako velika odgovornost. No ljubav prema poslu

ipak nadilazi probleme.

Iz ovog smo razgovora doznali da poslovi stručne službe obuhvadaju mnogo segmenata – od rada s učenicima do

kontaktiranja s roditeljima. Suradnice su ,bez obzira na opseg posla ,njime zadovoljne jer ih veseli kad djeca s poteškodama

napreduju pa njihov trud nije uzaludan. Voljele bi da je njihovo školovanje bilo kvalitetnije, ali znaju da na to nisu mogle

utjecati.

Intervjui

-Što ti se najviše svidjelo?

-Jako mi se sviđa što je Hana od prvoga

dana bila jako dobra i otvorena prema

meni. Odmah smo se sprijateljile. U samo

četiri dana stekla sam novu najbolju prija-teljicu i još puno ostalih dobrih prijatelja.

Ovo iskustvo nikada ne ću zaboraviti jer

je to bilo jedno od najboljih iskustava u

mom životu.

-Koja ti je radionica bila najzanimljivija?

-Najzanimljivija mi je bila izrada nakita

jer smo se mogli umjetnički izraziti.

-Veseliš li se dolasku svoje prijateljice u

Pulu?

- Da, jako se veselim jer mi jako nedosta-

je i ona i naša druženja. Nadam se da će

njoj biti lijepo u Puli kao što je i meni bilo

kod nje u Sloveniji.

-Kako ti je bilo kod tvoje prijate-

ljice u Sloveniji?

-Bilo mi je odlično i vrlo rado bih

ponovila naše druženje u Sloveni-

ji.

-Što ste sve radili i koja ste za-

nimljiva mjesta posjetili?

- Vidjeli smo puno zanimljivih

mjesta, posjetili smo Križnu i Pos-

tojnsku jamu i jako smo se lijepo

proveli i zabavljali.

-Kod koga si bila ta četiri dana i

kako ti je bilo? Kako si se osjeća-

la?

-Išla sam kod Hane Franko. Kod

nje mi je bilo odlično i osjećala

sam se kao kod kuće.

Intervju s Luanom Opatić 7.a

Intervjui

Upoznajmo se... Brodovi prijateljstva

Nogomet

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

1. NAJBOLJI IGRAČ SANTOSA……

2. NJEMAČKI IGRAČ MESUT ……………………………………………..

3. CASILLAS JE …………………..

4. STADION MANCHESTER UNITEDA ______________

TRAFORD.

5. JEDAN OD NAJPOZNATIJIH KLUBOVA ŠPANJOLSKE

REAL ……………..

6. MANCHESTER CITY JE ___________ KLUB.

7. IGRAČ CHELSEA FERNANDO ……………… RIJEŠENJE:NOGOMET ALEN I IVO

Kriţaljka

Zabavni kutak

1. U kojoj su državi pronađeni prvi slikarski radovi na svijetu?

2. Kako se zvao začetnik nadrealizma?

3. Kako se zvao jedan od najpoznatijih renesansnih slikara?

4. Tko je bio najpoznatiji hrvatski slikar?

5. Koji je najpoznatiji pisac u cijelom svijetu?

6. Prikaz prirode ili krajolika na slici zove se _______.

(1.Francuskoj, 2.Dali, 3.Leonardo, 4.Bukovac, 5.Shakespeare, 6.pejsaž)

Izradila: Anja Kuzmić, V.a

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Zabavni kutak