Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Znanstveniprozor u zaštitu
našeg mora
dr. sc. Lara Jurković
Institut Ruđer Bošković
Ovo predavanje je pripremljeno povodom Dana planete Zemlje i u svrhu
obilježavanja istog u Osnovnoj školi Stoja u Puli u sklopu projekta “Cijela
škola EKO patrola”. Namjenjeno je učenicima sedmih i osmih razreda.
Predavanje je i dio popularizacije znanosti u sklopu projekta Hrvatske zaklade
za znanosti pod nazivom “Određivanje fizikalno-kemijskih svojstava i
toksičnosti nanočestica srebra, bakra i plastike kao potencijalno štetnih novih
materijala u obalnim vodama” i brojem (HRZZ-IP-2018-01-5351)
Sadržaj
Ekolologija ukratko
Problemi današnjice = plastika
• Opasnost od invazivnih vrsta (Rebraši)
• Opasnost za naše bogatstvo (Periske)
Jadransko more
Što je ekologija?
Ekologija je znanstvena grana koje se bavi proučavanjem:
organizama
okoliša
kako organizmi djeluju jedan na drugoga
kako okolina djeluje na organizme.
Zadaća ekologa je poboljšati razumijevanje o životnim procesima organizama,
prilagodbi, staništima, međudjelovanju i bioraznolikosti organizama.
https://byjus.com/biology/ecology/
https://byjus.com/biology/ecology/
Tansley (1934); Molles (1999), p. 482; Chapin et al. (2002), p. 380; Schulze et al. (2005); p. 400; Gurevitch et al. (2006), p. 522; Smith & Smith 2012, p. G-5.
Glavni cilj ekologije je razumijevanje podjele:
biotičkih i abiotičkih utjecaja = djelovanje živog i neživog svijetana žive tvari u okolišu
Živi organizmi spadaju u biotičke utjecaje, dok nežive
komponente, kao sunčeva svjetlost, voda, topografija,
se svrstavaju pod abiotičke utjecaje.
organizam populacijazajednica ekosustav biosfera
Istraživanje se provodi na više nivoa:
Ekosustav
Ekosustav je zajednica živih organizama s neživim komponentama njihovog
okoliša s međusobnim djelovanjem kao cjelina.
Abiotički utjecaji
utjecaj neživih kemijskih spojeva
i fizikalnih uvjeta na ekosustav.
Bakterije
(lat. Staphylococcus aureus bacteria) na skenirajućem elektronskom mikroskopa
s dodanom bojom
bakterije: © Centers for Disease Control
lav: https://twitter.com/lyonselementary
makroalge: https://biljke1.weebly.com/morske-biljke.html
tartufi:https://www.glasistre.hr/istra/njemacko-francuska-televizija-istrazuje-tajne-skupocjene-gljive-zasto-
talijani-kupuju-istarske-tartufe-iako-imaju-svoje-570728
mikroalge: https://hr.deborahnormansoprano.com/obrazovanie/84278-protisty-eto-harakteristika-i-osobennosti-
stroeniya.html
Biotički utjecaji
utjecaj žive tvari na ekosustav.
Životinje
Ježinac
(lat. Sphaerechinus granularis)
Biljke
Makroalge
(lat. alga Caulerpa)
Gljive
Tartufi
(lat. Tuber)
Protisti
mikroalge
(lat. Chlorella)na svjetlosnom
mikroskopu
Sunčeva svjetlost
Sunce: https://www.express.co.uk/news/science/1138008/earth-orbit-change-dying-sun-asteroid-mining-
solar-sail-space-news
zrak: https://www.elveflow.com/microfluidic-reviews/general-microfluidics/air-bubbles-and-microfluidics/
tlo:https://cals.ncsu.edu/crop-and-soil-sciences/students/undergraduate/
minerali: https://www.bjtonline.com/business-jet-news/minerals-can-be-rock-solid-investments
tlo
voda
zrak
minerali
https://twitter.com/lyonselementaryhttps://biljke1.weebly.com/morske-biljke.htmlhttps://www.glasistre.hr/istra/njemacko-francuska-televizija-istrazuje-tajne-skupocjene-gljive-zasto-talijani-kupuju-istarske-tartufe-iako-imaju-svoje-570728https://hr.deborahnormansoprano.com/obrazovanie/84278-protisty-eto-harakteristika-i-osobennosti-stroeniya.htmlhttps://www.express.co.uk/news/science/1138008/earth-orbit-change-dying-sun-asteroid-mining-solar-sail-space-newshttps://www.elveflow.com/microfluidic-reviews/general-microfluidics/air-bubbles-and-microfluidics/https://cals.ncsu.edu/crop-and-soil-sciences/students/undergraduate/https://www.bjtonline.com/business-jet-news/minerals-can-be-rock-solid-investments
Problemi
današnjice =
plastika
Ekologija ima zadatak uočiti problem i onda ga
javno objaviti da svi shvatimo koji je problem i
kako ga umanjiti ili još bolje rješiti u cijelosti.
Jedan takav aktualan primjer je plastika, pa
sam odlučila pobliže se pozabaviti s time.
Pažljivo čitajte jer vam to može utjecati na
budućnost jer ipak svijet ostaje na mladima, a
vi ste ti mladi…
Plastika
Vjerujem da ste čuli u medijima da se plastika spominje. Tako su na primjer neki supermarketi
jednokratne plastične vrećice zamijenili sa višekratnim.
Probajte razmisliti… Što je sve oko vas napravljeno od plastike?
Kako smo počeli odvajati otpad, pogledajte koliko otpada je plastično (bacamo ga u žute kontejnere).
Možda se čuli za izraz mikroplastike. Koja je razlika između plastike i mikroplastike?
U moru ima jako puno plastike koja se nažalost ne raspada nego se usitnjava u čestice mikroplastike.
https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment
https://terrahub.eu/apc/
Plastika u moru
https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environmenthttps://terrahub.eu/apc/
Zašto je ta plastika problem? Što plastika uzrokuje u morima i oceanima?
Evo neki mogući scenariji što se događa s plastikom u moru i oceanima:
1) Morski živi organizmi pojedu plastiku i mikroplastiku, pa im ona dospije u probavni sustav imože utjecati na njihov daljnji život.
Zasad znamo da morske životinje mogu progutati plastiku i mikroplastiku.
Procjenjuje se na osnovi povijesnih podataka da je 90 % ptica progutalo plastiku, a do 2050 bi moglo biti i 99%.
Plastika je zabilježena u populaciji riba:
u 35 % riba koje jedu planktone u Sjevernom oceanu,
u ribljim vrstama u Sjevernom moru.
Platika je nađena u velikom postotku u rakovima kao što su jastozi (lat. Nephrops).
https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment
Wilcox (2015); Boerger (2010); Foekema (2013).
Plankton koji je pojeo mikroplastiku
https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment
2) Plastika može direktno fizički utjecati na životinje tako da im ometa kretanje, smanji orijentaciju…
Primjer je uočen kod kitova, zbog toga su Estonci robotom oslikali mural velikog kita koji iskače
iz mora i u sebi ima plastiku koji je sad sastavni dio nebodera na Verudi. Kad ga vidiš sjeti se da
ne bacaš plastične boce gdje god stigneš…
3) Moguće su posljedice za ljude koji su konzumirali
kontaminiranu hranu.
Zasad je nađena je mikroplastika u školjkama, ali ne zna
se još da li nam smeta.
4) Neki kemijski spojevi (koji su često otrovi) mogu se
vezati na plastiku i tako se unijeti u tijelo
(čovjekovo ili životinjsko).
https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environment
https://www.glasistre.hr/znanost/zagadenje-plastikom-skrivene-kemikalije-taloze-se-u-morskim-pticama-619028
https://www.bbc.com/news/uk-scotland-highlands-islands-40354561
F. Murray (2011).
Mural na Verudi
✓ Pazi na plastiku! Ako možeš birati koristi nešto što
nije plastično, a ako nemaš izbora pokušaj više
puta koristiti isti proizvod te ga zbrini kako treba.
https://www.iffo.net/position-paper/plastics-and-microplastics-ocean-environmenthttps://www.glasistre.hr/znanost/zagadenje-plastikom-skrivene-kemikalije-taloze-se-u-morskim-pticama-619028https://www.bbc.com/news/uk-scotland-highlands-islands-40354561
Jadransko more
Opasnost od
invazivnih vrsta
(Rebraši)
Ekolozi se bave i bioraznolikostima. Proučavaju
promjene u okolišu i otkrivaju zašto dolazi do
njih.
U ovom poglavlju ćete otkriti što je invazivna
vrsta.
Što mislite da li ste vidjeli rebraše? Probajte
razmisliti koja vrsta bi mogla to biti.
Rebraše ste u našem moru mogli uočiti zadnjih par ljeta.
To su oni oni prozirno-bijeli “ljigavci” koji su vas dodirivali
dok ste se kupali
Rebraši i spužve su sestrinske grupe višestaničnih životinja.
Prehrana rebraša uglavnom se sastoji od planktona
ikra riba i ličinke
te ostali planktonski stadiji bentoskih organizama,
dok se pojedine vrste rebraša hrane drugim rebrašima.
Kompeticijom i predacijom imaju značajan negativni utjecaj na ekosustav.
Zbog toga što jedu “mlade” (ikra i ličinke) riba smanjena je brojnost plave ribe kao na primjer srdele.
Mladinić, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2019, Završni rad;Laumer (2019); Kamburska (2006).
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6965
https://www.glasistre.hr/istra/jos-jedna-invazija-istarsko-more-ponovo-je-krcato-rebrasa-
odvratnih-organizama-zbog-kojih-se-ljudima-gadi-kupanje-i-koji-ugrozavaju-incune-599638
bentos (bental) (grč. βένϑος: dubina), životna zajednica biljnih i životinjskih organizama vodenih ekoloških sustava koji stalno žive na dnu, ili u dnu, ili
povremeno na njega dolaze radi hranjenja, boravka, zaštite, razmnožavanja ili ostalih
životnih potreba. Od biljnih organizama ondje se nalaze jednostanične i višestanične
alge. Od životinjskih organizama neki su sjedilački (npr. spužve, koralji, školjke), a neki
se slobodno kreću (kolutićavci, člankonošci, ribe).
Rebraši (lat. Minemiopsis lady)
”ljigavac”
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6965https://www.glasistre.hr/istra/jos-jedna-invazija-istarsko-more-ponovo-je-krcato-rebrasa-odvratnih-organizama-zbog-kojih-se-ljudima-gadi-kupanje-i-koji-ugrozavaju-incune-599638
Rebraši su invazivne vrste što znači da nisu autohtone (uobičajene)
vrste koje mogu imati izrazito negativan učinak na bioraznolikost
ekosustava.
Europska Unija je Uredbom o sprječavanju i upravljanju unošenja i
širenja invazivnih stranih vrsta 2014. godine prepoznala prisutnost oko
12 000 alohtonih vrsta na području Unije s procjenom da je 10 do 15 %
invazivno (Uredba EU,1143/2014).
Najučestaliji putevi unosa invazivnih vrsta u Jadransko more su:
balastne vode
marikultura.
Može se pretpostaviti da su nam doputovale s brodovima.
Balastna voda je voda koju brodovi uzimaju radi ravnoteže, stabilnosti i očuvanja integriteta broda dok je prazan.
Marikultura je dio industrije koji se bavi uzgojemmorskih orgamizama.
Mladinić, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2019, Završni rad; Trivić, Veleučilište u Karlovcu, 2016, Završni rad
http://civ.iptpo.hr/more/
Molnar (2008).
Rebraš ”ljigavac” u moru
Kako su rebraši došli u Jadransko more?
http://civ.iptpo.hr/more/
Rebraši su hermafroditi (dvospolci) što znači da jedna jedinka ima oba spolna organa
otpuštaju gamete kroz usta u morski okoliš,
gdje se odvija seksualna oplodnja ili samooplodnja.
Rebraši imaju sposobnost regeneracije svih tipova stanica i struktura.
M. Mladinić, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2019, Završni rad; Ryan (2013).
Rebraš
(lat. Minemiopsis lady)
Zašto su rebraši tako mnogobrojni?
Jadransko more
Opasnost za naše
bogatstvo
(Periske)
Nedavno se u medijima spominjalo umiranje
školjaka Periski.
Pretpostavlja se da se radi o nekoj bakteriji
(bolesti) koje je zahvatila Periske u Dalmaciji.
Kako su se tek oporavile u Sjevernom Jadranu
(Istri, točnije Rovinju) znanstvenici su krenuli
spašavati naše Periske.
Prvo ćemo krenuti od toga da malo naučimo o
Periskama.
najveći je školjkaš u Mediteranu,
te ujedno i jedan od većih u svijetu.
je endemska vrsta Mediterana.
dostiže veličinu i do 120 cm dužine.
životni vijek može biti i do 27 godina.
U Sredozemnom moru nastanjuje gole pomične podloge
ili one obrasle morskim cvjetnicama na dubinama
od 0,5 m do 60 m, dok se u Jadranskom moru može pronaći
između 2 i 30 m dubine.
Prehrana plemenite periske se bazira na detritusu i planktonu.
Plemenita Periska (lat. pinna nobilis)
Bilajac, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2017, Završni rad; Zavodnik (1991); Basso (2015).
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14827
https://hr.wikipedia.org/wiki/Endem
Endem (grč. ἔνδημος = lokalni) je organizam koji je rasprostranjen na određenom, često malom, teritoriju ili akvatoriju.
Detritus je bestrukturna zrnata masa, nastala raspadanjem stanica i tkiva
Plemenita Periska
(lat. pinna nobilis) u staništu
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14827https://hr.wikipedia.org/wiki/Endem
Osim ljuske za ukras, podosta je atraktivan i biser koji školjka stvara.
Često se u jednoj može naći velik broj bisera ali jako sitnih.
Veliki i stari primjerci su uvijek bili interesantniji zbog bisera, u nekim Europskim zemljama od njih su se radili skupocjeni botuni (gumbi).
Biseri su u mnogim bojama.
Najveći su crveni koji nerijetko imaju oblik suze
najmanje su se i cijenili.
A. Bilajac, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2017, Završni rad; Zavodnik (1991).
http://www.podvodni.hr/more/ekologija/9-periska
Zapisi o plemenitoj periski postoje još iz stare Grčke. Neki od poznatijih antičkih filozofa, poput Aristotela i Xenokrata, opisivali su njezinu biologiju i primjenu u svakodnevnom životu.
Kroz povijest su kao materijal za izradu tkanine bile vrlo cijenjene bisusne niti ili tzv. „morska svila“ – „Veronikin rubac“, a ljuštura se koristila za izradu dugmadi.
I dan danas se nelegalno koristi u dekorativne svrhe.
Plemenite periske su se jele (kao i kod pedoće).
Napravljen je čak i alat kojim se omogućilo jednostavnije vađenje periski iz mora.
Biseri Plemenite periske
Zašto je plemenita periska zaštičena?
http://www.podvodni.hr/more/ekologija/9-periska
U posljednjih desetak godina uočeno je značajno povećanje brojnosti plemenite periske u priobalju
Rovinja, kao i iznimna gustoća njenih populacija na određenim lokalitetima (A. Jaklin).
Bilajac, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli, 2017, Završni rad; Zavodnik (1991); Katsanevakis (2007); Basso (2015).
https://www.glasistre.hr/pula/endemska-vrsta-skoljkasa-masovno-ugiba-diljem-sredozemlja-pulski-aquarium-zbrinuo-oko-200-zdravih-periski-da-bi-spasio-vrstu-624348
https://www.glasistre.hr/svijet-zivotinja/spasavanje-skoljkasa-periske-iz-luke-san-pelagio-premjestene-u-uvalu-val-de-lesso-619838
Ove godine je uočeno masovno ugibanje Plemenitih periski
diljem Sredozemlja
Zato je Pulski Aquarium zbrinuo oko 200 zdravih periski da bi spasio
vrstu. I one su u karanteni kao i mi.
Osim toga, radovi na izgradnji komunalne luke San Pelagio u
Rovinju, s time iskopavanja i nasipavanja, mogli su uništiti gustu
populacija periski.
Djelatnici Instituta Ruđer Bošković su obavjestili nadležne da se
tamo nalaze plemenite periske i sudjelova u spašavanju periski koje
su iz luke San Pelagio premještene u uvalu Val de Lesso.
Koja je bila reakcija znanstvanika?
Premještanje Plemenitih periski
✓ Znanstvenici rade i na zaštiti životinja
kao na primjeru plemenitih periski.
Pazite i vi na njih ako ih vidite!
https://www.glasistre.hr/pula/endemska-vrsta-skoljkasa-masovno-ugiba-diljem-sredozemlja-pulski-aquarium-zbrinuo-oko-200-zdravih-periski-da-bi-spasio-vrstu-624348https://www.glasistre.hr/svijet-zivotinja/spasavanje-skoljkasa-periske-iz-luke-san-pelagio-premjestene-u-uvalu-val-de-lesso-619838
I na kraju… Što
trebate
zapamtiti?
✓ U moru ima jako puno plastike koja se nažalost
ne raspada nego se usitnjava u čestice
mikroplastike i kao takva ulazi u morske
organizme koje smo sve do nedavno držali
najzdravijim izvorom prehrane. Pazi na plastiku!
Ako možeš birati koristi nešto što nije plastično,
a ako nemaš izbora pokušaj više puta koristiti
isti proizvod te ga zbrini kako treba.
✓ Rebraši su invazivne vrste što znači da nisu
autohtone (uobičajene) vrste. Može se
pretpostaviti da su nam doputovale s brodovima.
Ne moraš ih se bojati jer nisu otrovne (ne peku)!
✓ Znanstvenici rade i na zaštiti životinja
kao na primjeru plemenitih periski. One su
endemske vrste. Pazite i vi na njih ako ih vidite!