ZAŠTITNI UREĐAJI

Što se tiče uvjeta čvrstoće, otpornosti izvedbenog materijala, prikladnih dimenzija,

slobodnog pristupa, rukovanja i mogućnosti dobrog viđenja kroz zaštitni uređaj ili

preko zaštitnog uređaja, na zaštitne uređaje primjenjuju se odredbe za zaštine naprave.

Uvjeti za izradu i djelovanje zaštitnih uređaja su sljedeći:

- moraju onemogućavati ulazak tijela ili dijela tijela u opasno mjesto

- moraju biti dovoljno čvrsti i otporni

- moraju biti izrađeni od prikladnog materijala

- moraju biti odgovarajuće dimenzionirani

- ne smiju svojim položajemi izvedbom stvarati nove izvore opasnosti

- ne smiju ometati proizvodnju odnosno uporabu oruđa

- moraju omogućiti, prema potrbi, promatranje procesa rada putem dobrog viđenja, pomoću

signalnih uređaja ili kontrolnih instrumenata.

Na oruđu (dvovaljci i dr.) kojem radnici prilaze zbog tehnoloških razloga, u blizini

opasnih mjesta moraju se ugraditi posebni zaštitni uređaji za hitno zaustavljanje i za

oslobađanje radnika iz opsanih situacija i s povratnim okretanjem ili razmicanjem radi

oslobađanja zahvaćenih dijelova.

Zaštitni uređaj iz ovoga stavka može se aktivirati s radnog mjesta rukom, nogom,

glavom ili tijelom radnika, u skladu s konstrukcijom i položajem oruđa odnosno vrstom

potencijalne opasnosti od zahvaćanja.

Moglo bi se reći da je ovo i neka vrsta iznimnog zaštinog uređaja, koji zapravo služi za

spašavanje radnika kad je već zapao u nezgodnu situaciju. Ova oruđa, prema načelima zaštite

na radu, ne bi se ni smjela upotrbljavati, jer oruđe treba biti izrađeno i zagrađeno tako da ne

može nipošto nastati nezgodna situacija zahvaćanjem radnika. Međutim, u malom broju

slučajeva tehnoloiških procesa ova oruđa se primjenjuju, jer tehnika nije našla druga rješenja

1

ili, pak, postojeća proizvodnja nije u stanju obnoviti strojni park s drugačijom tehnologijom. S

obzirom na to, u budućnosti treba težiti da se ova oruđa učine sigurnijim ili pak, da se

postupno izmjeni način prizvodnje s većom zaštitom na radu. Do nastupa boljih tehničkih

rješenja, ova oruđa moraju se koristiti uz odgovarajuće zaštitne uređaje na njima, kako je

odredbama ovoga članka propisano.

a) Zaštitni uređaj je od čeličnih poluga(šipki) i žice (opruge), s osjetljivim djelovanjem

na zaustavljanje oruđa, bilo povlačenjem ili guranjem horizontalne šipke, s prednje ili

stražnje strane

2

b) Podignuti zaštitni uređaj iznad prednje i stražnje strane valjaka na mlinu za gumu, koji

odmah zaustavlja oruđe kada radnik pritisne ili podigne horizontalnu šipku s prednje

ili stražnje strane

Slika1. Zaštitni uređaji za oslobađanje radnika od zahvata dijelova u gibanju

Horizontalne šipke zaštitnog uređaja za zaustavljanje u slučaju opasnosti moraju biti po cijeloj

dužini aktivnog djelovanja valjaka, tako da radnik može aktivirati zaštitni uređaj na bilo

kojem mjestu prilikom posluživanja oruđa.

Kod nekih oruđa takvi zaštitni uređaji izrađeni su na druge načine, naročito kada se

oruđe mora zaustaviti koljenom ili stopalom noge.

Za zaustavljanje oruđa koljenom postavlja se na kućišta nekih oruđa tzv. Tlačni

zaštitni uređaj u obliku veće duge tipke izrađene od čelične trake i postavljene nešto iznad

površine lim a kućišta, tako da ona nešto strši u početnom i radnom položaju. Visina ove duge

tipke je kolika je visina od poda do koljena prosječnog visokog radnika(oko 50 cm). Dužina

duge tipke određuje se prema dužini mjesta rada radnika na oruđu.Obično se ovaj zaštitni

uređaj radi kada je manja dužina mjesta rada radnika.

3

Za zaustavljanje oruđa stopalom noge postavlja se ili pedala ili podnožnik(duga poluga

ili šipke neposredno iznad poda).

U ovome slučaju pedala ne smije biti natkrita nikakvim limom ili drugom preprekom,

što je razlika od pedale za upravljanje oruđem odnosno za puštanje u pogon. Pedala za brzo

zaustavljanje u slučaju opasnosti mora biti slobodna i pristupačna tako da se može odmah

aktivirati i zaustaviti oruđe. Pedala se postavlja kada rukovalac radi na istom e mjestu bez

većeg pomicanja u stranu. Po mogućnosti pedala treba biti smještena bliže desnoj nozi s

obzirom da su ljudi u pretežnoj većini dešnjaci, pa prema tome spretniji su s desnom nogom.

Podnožnik za brzo zaustavljanje u slučaju opasnosti mora biti po cijeloj dužini

aktivnog rada radnika uz oruđe, da može prema potrbi zaustaviti oruđe na bilo kojem mjestu

gdje poslužuje oruđe. Podnožnik se obično radi od čelične šipke ili cijevi, a postavlja se

neposredno iznad poda sa što manjom putanjom stopala od mjesta stajanja do samog

podnožnika.

HRN-om N.S3.001 od 1987. utvrđeno je da električna oprema oruđa mora sadržavati

uređaj za zaustavljanje oruđa u slučaju opasnosti i ako je potrebno, i za promjenu smjera

nekih kretanja, da omogući mehaničko razdvajanje

Ako se radi zaštite radnika na oruđu upotrebljava uređaj za dvoručno

uključivanje, moraju postojati dva aktuatora(tipkala,ručice i dr.) na koje radnik mora

istovremeno djelovati dok traje opasna radna operacija.

Međusobna udaljenost aktuatora(dviju ručica, tipki, tipkala ili poluga) na

uređaju za dvoručno upravljanje mora biti tolika da ih se ne može aktivirati istom

rukom ni drugim dijelom tijela.

Na oruđu na koje, se radi s uređajem za dvoručno uključivanje ne smije se

istodobno raditi s nožnim pedalom ili nekim drugim uređajem za uključivanje.

Stavak 1. :

Oruđe s uređajem za dvoručno upravljanje smatra se zaštitnim uređajem jer ima dvije

funkcije:zaštitu ruku radnika i uređaj za stavljanje u pogon odnosno u povremeni radni ciklus.

Oruđa s uređajem za dvoručno upravljanje su obično: razne ekscentarske, frikcijske,

hidrauličkne i pneumatske preše, velike strojne škare za odsjecanje lima, papira, furnira i sl.

4

Slika 2. Uređaj za dvoručno upravljanje s polužnim ručicama

Uređaj za dvoručno upravljanje se kod ovih oruđa upotrebljava naročito kada se:

- radi s otvorenim alatima za odsjecanje, prešanje ili druge operacije pri kojima se stvaraju

opasna gibanja

- rukom prinosi materijal u blizini opasnog mjesta ili prostora, pa zbog toga postoji

mogućnost da se zahvate dijelovi u gibanju.

Svrha uređaja za dvoručno upravljanje oruđem je da prisili radnika na upotrebu obiju

ruku prilikom uključivanja oruđa u radni ciklus. Tehničke karakteristike uređaja za dvoručno

upravljanje mogu se utvrditi iz navedenih pravila HRN-a N.S3.001. od 1987. (Električna

oprema industrijskih strojeva) koja glase:

.ako se radi sigurnosti upravlja objema rukama, oprema za upravljanje mora imati dva pritisna

tipkala za početak rada ili ciklusa;

- sva pritisna tipkala moraju se držatai istodobno u aktiviranom stanju tijekom potpunog

trajanja ciklusa ili bar do vremena kad dalja provedba radnog ciklusa nije više opasna;

- svaki par pritisnih tipkala mora biti tako postavljen da zahtjeva rad objema rukama;

- svaki par pritiusnih tipkala aktivira se unutar određenog intervala; može se izabrati jedno od

sljedećih vremena: 0,2s ; 0,5s ; ili 1s ;upravljački strujni krug mora biti tako izveden da, ako

5

se prekorači taj interval, oba pritisna tipkala jednog moraju otpustiti i opet pritisnuti za

početak radnog ciklusa;

- biti tako izvedeni takko da se to ponavljanje ne može dogoditi, čak i ako se nastavlja s

djelovanjem na bilo koji od aktuatora stavljenih na raspolaganje;

- novog ciklusa moraju se opet aktivirati svi aktuatori; ova zaštitna blokada mora se

primijeniti kadgod je upravljanje objema rukama.

Stavak 2.:

Odredbom ovog stavka želi se onemogućiti da radnik na bilo koji način aktivira oruđe

pritiskom na jedan aktuator ili na oba aktuatora na neki drugi način osim svojim rukama. Da

bi se ostavrilo načelo angažiranja obiju ruku, u odredbi ovoga stavka propisano je da

međusobna udaljenost aktuatora uređaja za dvoručno upravljanje(ručica, tipki, ili poluga)

mora biti tolika da ih se ne može aktivirati jednom rukom, ato prasktički znači palcem i

jednim od 1. do 4. prsta. Najveća mjera pedlja je između vrha palca i vrha srednjeg prsta u

raširenom položaju i on za muškarce u prosjeku iznosi 22 cm. Iz praktičnih razloga uzima se

ipak najmanja međusobna udaljenost aktuatora uređaja za upravljanje od 30 cm. Ova

međusobna udaljenost može biti znatno veća ako se uzmu u obzir neki ergonomski pokretti i

širina ramena radnika oko 50 cm.

Aktuatori uređaja za dvoručno upravljanje moraju biti izvedeni na odgovarajućoj

visini, naročito ako postoji mogućnost da radnik u sjedećem ili stojećem položaju aktivira

koljenom jedan od dvaju aktuatora. Takav nepravilan rad radnika koljenom, tijelom ili laktom

može se spiječiti izvedbom aktuatora, npr. Njegovim upuštanjem u kućište ili drugom

podesnomk izvedbom koja neće otežavati normalan rad radnika.

Stavak 3.:

Odredbom ovoga stavka propisuje se da se na oruđima s uređajem za dvoručno

upravljanje, nožnom pedalom ili još rukom, drugom izvedbom uređaja za upravljanje, ne

može istodobno koristiti sve te uređaje. Ako je oruđe podešeno za određeni posao samo za

uređaj za dvoručno upravljanje, pedala ili pridodani uređaj za upravljanje za vrijeme

obavljanja tog posla moraju biti isključeni.

Da rukovalac oruđem ne bi samoinicijativno zlorabio tehniku isključivanja pojedinih

uređaja za upravljanje, pa i uređaja za dvoručno upravljanje, tehniku isključivanja mora se

6

otežati za rukovaoca oruđem. U tu svrhu pedala ili podnožnik ili neki drugi uređaj za

upravljanje morali bi se isključivati iz upotrebe posebnim alatom s kojim ne raspolaže

rukovalac oruđem.

Kad dva radnika ili više radnika istovremeno uključuju veće oruđe(npr.strojne škare za

sječenje furnira, lima, kalender valjci i dr.), uređaji za uključivanje moraju biti

konstruirani i postavljeni tako da se oruđe pušta u rad tek ako su na aktuatorima

svakom radniku zauzuete obje ruke.

Oruđe iz stavka 1. ovoga članka može biti opremljeno jednim aktuatorom za

svakog radnika ako su aktuatori postavljeni tako da radnici za vrijeme aktiviranja

oruđa ne mogu svojom slobodnom rukom doći u opasno mjesto(zonu).

Pravila i stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjujuj se na slučajeve kada na oruđu

ne poistoji zaštitna naprava ispred noža, valjaka ili drugog izvora opasnosti kojima

radnici mogu prići svojom rukom za vrijeme opasnog gibanja.

Odredbama ovoga članaka propisan je način upravljanja oruđem s dvojicom

radnika.Svaki od dvojice radnika na svojoj krajnjoj strani mora upotrijebiti jednu ili obje ruke

na uređaju za dvoručno upravljanje, kako bi se zajamčila zaštita na radu da radnik svojim

rukama ne može doći u opasni prostor.

U stavku 2. iz ovoga članka određeno je da ova zaštita na radu potrebna u slučajevima

kada se iz tehnoloiških razloga ne može postavitiu zaštitna zagrada ispred noža, valjaka ili

drugog izvora opasnosti na oruđu.

HRN-om N.S3.001.(Električna oprema industrijskih strojeva) propisano je:

- na stroju gdje je više nego jedan rukovalac i gdje svi rukovaoci moraju biti spremni

prije nego što sljedeći ciklus može početi, svaki od njih mora imati pritisno tipkalo za

početak ciklusa i sva ova pritisna tipkala moraju se držati istodobno u aktivnom stanju

da bi se ciklus počeo;

- - može se predvidjeti birač s ključem koji omogućuje uporabu izvjesnih dijelova u isto

vrijeme ili se nameće upptrebu prema određenom redosljedu za početak ciklusa.

7

Uređaji za daljinsko vođenje(upravljanje) trebaju se, u pravilu, izvesti na oruđu u

ovim slučajevima:

1) kad se radi na oruđu s toplinskim zračenjem

2) kad se radi s oruđem s opasnim zračenjem(rendgenski aparati i sl. )

3) kad se radi oruđem koje stavara buku iznad dopuštane razine

4) kad se radi s oruđem a pri tom se radu oslobađaju različite tvari štetne za život

ili zdravlje radnika(plinovi, pare, aerosoli i dr.)

5) kad se radi sa specijalnim oruđem kod kojeg se daljinskim vođenjem može

postići bolja preglednost rada, atime i veća sigurnost pri radu.

Načim daljinskog vođenja određuje se prema uvjetima rada i u skladu s posebnim

propisima, odgovarajućim hrvatskim normama i priznanim pravilima zaštite na radu.

Odredba iz stavaka 1. ovog članka ne primjenjuje se u slučajevima u kojima

rukovatelj samo povremeno tijekom radne smjene nadzire i upravlja procesom rada u

blizini oruđa koristeći pritom odgovarajuća osobna zaštitna sredstva.

Upravljački elementi kod daljinskog vođenja moraju biti tako postavljeni i izvedeni

da su osigurani od slučajnog aktiviranja, promjene položaja i oštećenja i moraju biti

lako dostupni radi ugađanja, kontrole i mogućnosti ispitivanja njihova pouzdanog

djelovanja.

HRN-om N.A0.371. od 1981. definirano je nazivlje za daljinsko vođenje u

elektroenergetskim sustavima, pa se daljinskim vođenjem smatra: daljinski nadzor,

daljinsko upravljanje i daljinska zaštita.

Daljinsko vođenje(telekontrola) je sveobuhvatni stručni naziv koji se upotrbljava za

daljinski nadzor i upravljanje aparatima i postrojenjima, koristeći informacije putem

telekomunikacijske tehnike. Daljinsko vođenje označuje bilo koju kombinaciju upravljanja,

alarma, signalizacije, mjerenja, zaštite i sl. . Telefonija, telegrafija i zatvoreni sustavi

televizije ne pripadaju u ovako definirano područje daljinskog vođenja. Daljinsko vođenje

može obuhvatiti direktne(više) žične sustave koji ne koriste telekomunikacijsju tehniku, kao i

sustave s mehaničkim sredstvima.

1. Daljinski nadzor (telemonitoring) je nadzor pogonskog stanja(aparata i postrojenja) ili

njegova dijela posredstvom telekomunikacijske tehnioke.

Daljinski nadzor obuhvaća:

- daljinsku signalizaciju

8

- daljinsko mjerenje

- daljinsko brojenje

Daljinska signalizacija(teleindikacija) je prijenos takvih informacija o stanju kao što

su alarmi, položaj prekidača i slično. Ova signalizacija može obuhvatiti direktne(više) žične

sustave koji ne primjenjuju telekomunikacijsku tehniku kao sustave s mehaničkim sredstvima.

Daljinsko mjerenje(telemetering) je prijenos vrijednosti mjerenih veličina

posredstvom telekomunikacijskih sredstava.

Daljinsko brojenje je prijenos mjerenih veličina koje se integriraju prema nekome

parametru(npr. prema vremenu) putemtelekomunikacijske tehnike.

2.Daljinsko upravljanje ili daljinska komanda izaziva promjene stanja aparata

posredstvom telekomunikacijskih stredstava. Daljinsko upravljanje obuhvaća:

- daljinsko uklapanje

- daljinsko postavljanje

- daljinsku uputu

- daljinsku regulaciju

Daljinsko uklapanje (prebacivanje, preklapanje, uklapanje, isklapanje) je daljinsko

upravljanje aparatima koji imaju dva određena stanja.

Daljinsko postavljanje(podešavanje) je daljinsko upravljanje aparatima koji imaju

više od dva stanja.

Daljinska uputa(nalog teleinstrukcija) je prijenos naloga za preklapanje ili

postavljanje u udaljenu stanicu(postrojenje) radi lokalnog upravljanja. Prijenos se obavlja

posredstvom telekomunikacijskih sredestava, a uputa se obično prikazuje u vizualnoj formi.

3.Daljinska zaštita je sveobuhvatni naziv koji se odnosi na razmjenu nadzornih i komandnih

informacija između dviju ili više stanica radi zaštite postrojenja. Zbog zahtjeva sigurnosti i

brzine može se upotrijebiti posebna(specijalna) tehnika.

Sam uređaj daljinskog vođenja izvodi se s različitim izvedbama u praksi pri radu s

oruđima za rad u različitim tehnološkim procesima kao npr.:

9

- upravljačkom tipkovnicom ili kruškom, s priključnim ili ovjesnim kabelom, koje vise

obično na konzolnom nosaču, a primjenjuje od oruđa s hodom, boilo cijelog oruđa ili

njegovog dijela(dizalice, transporteri, altni strojevi-velike blanjalice, glodalice i dr. )

Slika 3. Upravljačka tipkovnica kabelom

- fiksnim upravljačkim stolom(pultom) udaljenim manje ili više od oruđa odnosno od

procesa rada, a primjenjuje se npr. Prilikom rendgenskog snimanja u industriji i

bolnicama, komandnim stanicama elektrana idrugih postrojenja u kojima postoje

štetnosti ili opasnosti za radnike, u brodskim kormilarnicama, kada postoji u

industrijskim pogonima kada u neposrednoj blizini oruđa postoji veliko toplinsko

zračenje i buka

- telekomunikacijskom tehnikom kako je prije navedeno.

10

1. radiokomandni uređaj s tipkovnicom 2. radiokomandni uređaj s nosećom upravljčkom pločom

Slika 4. Radiokomandni uređaji

Radiokomandni uređaj s tipkovnicom može imati različiti broj komandi(slika 4.). Ovaj na

prikazanoj slici ima 12 komandi(start,alarm,stop,tri brzine za podizanje,dvije brzine za

okretanje ,dvije brzine za vožnju, dvije brzine za prijenos).

Radiokomandni uređaj s nosećom upravljačkom pločom može imati relativno veći

broj komandi nego onaj s tipkovnicom. Ovaj na prikazanoj slici 4 ima 22 komande(start,

alarm, stop, tri brzine za dizanje, s mogućnošću od pet brzina, tri brzine prijenosa, tri brzine

vožnje, tri brzine oktretanja, dva tipkala za eventualne druge pomoćne manevre).

Radiokomandni uređaji sastoje se od odašiljača(s tipkovnicom ili nosećom

upravljačkom pločom) i od primača. Odašiljači funkcioniraju posredestvom baterije, koje se

nakon nekoliko sati rada(npr. 10 sati) pune. Težina odašiljača može biti različita, ovisno o

tipu(2, 4, 5 kg).

Primač se nalazi u posebnoj kutiji, koji je montiran na samome oruđu za rad. Primač

mora biti zaštićen od atmosferskih utjecaja ako radi na otvorenom prostoru. Rade na napon

električnme struje od 24, 48 i 110 V. Uprospektima nekih proizvođača nalazi se podatak da se

može prema potrbi isključiti odašiljač radiokomandnog uređaja i na primač priključiti

tipkovnicu s kabelom, i to bez ikakvih modifikacija.

11

Industrijski radiokomandni uređaji primjenjuju se za daljinsko vođenje(upravljanje)

malih i velikih brodogradilišnih dozalica, portalnih dizalica, dizalica za punjenje pećiju,

lučkih dizalica, pokretnih oruđa itd. Dizaličari se mogu slobodno kretati s radiokomandnim

uređajima, jer nemaju priključnog kabela, pa ne trbaju ni jednog signalistu pri radu. Prema

nekim pokazateljima iz literature s ovakvim upravljanjem povećava se zaštita na radu i

djelotvornost dizaličara ili drugog operatera na oruđima za rad. Stakvim radom povećava se

aktivno radno vrijeme rukovaoca oruđem za rad i drastično se smanjuju rizici od nekih

opasnosti. Rukovalac se može nalaziti na bilo kojem mjestu, a prema nekim katalozima, može

se nalaziti u radijusu djelovanja od oko 100 m. Metalne konstrukcije ili armirani beton ne

sprečava dobro funkcioniranje radiokomandnih uređaja. Uređaji moraju biti takvi da su

sigurni u bilo kakavom radnom ambijentu, to zanači da nisu podložni smetnjama i

interferencama zraka ili valova.

Ako se radi s dvama ili više radiokomandnih uređaja s oruđima za rad koji su

smješteni u relativnoj blizioni, treba voditi računa o mogućim utjecajima i rizicima koji bi

mogli iz toga nastati. U nepovoljnim blizinama potrebno je radiokomandne uređaje podesiti

tako da svaki uređaj odgovara svojem oruđu za rad, ato znači da moraju imati drugi kanal

djelovanja.

Odredbom ovoga članka pravilnika utvrđuju se slučajevi kada se oruđa moraju

daljinski voditi. U praksi svi spomenuti slučajevi jednim velikim dijelom su već i predviđeni

odnosno riješeni za daljinsko vođenje, a naročito kada se radi o oruđima s opasnim tvarima.

Mnoga ova tehnička rješenja su proizašla kako iz razloga zaštite na radu, tako i razloga

racionalnijeg rada u tehnološkom procesu. U nekim posebnim slučajevima je primjena

daljinskog vođenja ili nadzora posebnim propisima propisana tako je člankom 60. Pravilnika

o tehničkim noramativima za laserske uređaje i sisteme (Službeni list, br. 72/87) propisano

dakonektor za daljinsko blokiranje lasera razreda 3B i razreda 4. mora biti spojen s glavnom

napravom za prisilno zaustavljanje ili s prostorom, vratima ili nepokretnom blokadom.

Konektor za daljinsko blokiranje lasera smije neutralizirati samo stručno osposobljena osoba.

Stavak 2.:

HRN-om N.S3.001. od 1987. propisane su općenito odredbe o upravljačkom strujnom

krugu, a što se može odnositi i na napon daljinskog vođenja; među ostalim propisane su

uobičajene vrijednosti upravljačkih napona te su u svezi s tim propisane ove pojedinosti:

-napon upravljačkog strujnog kruga ovisi o naponu izvora napajanja

12

-za izmjenične upravljačke strujne krugove napajanja pomoću transformatora uobičajeni

sekundarni naponi su: 24V ili 48V, 50 Hz ;

-za alatne strojeve prvenstveno se koriste izmjenični naponi 220 V, 50 Hz i 110 V, 50 Hz-

-za jednosmjerne upreavljačke strujne krugove uobičajeni naponi su: 24 V, 48 V, 110 V, 220

V ili 250 V ;

-za velike strojeve, duge linije ili tamo gdje je mnogo kontakata u seriji upravljački napon od

24 V ili 48 V se, u pravilu, ne primjenjuje zbog pada napona.

Istom normom propisana je za neke slučajeve upotrba transformatora za napajanje

upravljačkih i signalnih strujnih krugova, tako npr. za:

-složenije strojeve, npr. one koji imaju više od 5 elektromagnetnih namotaja(kontaktora,

releja, ventila itd.) ili imaju upravljačke uređaje ili instrumente izvan kućišta, koriste se

transformatori za napajanje upravljačkih i signalnih strujnih krugova;

-napajanje elektronskih upravljačkih i signalnih strujnih krugova uporaba takvih

transformatora je obavezna

U nekim slučajevima napon daljinskog vođenja ili upravljanja je posebnim propisom

utvrđen kada se to iz raznih razloga zahtijeva.

Pravilnikom o općim mjerama i normativima zaštite na radu s dizalicama(Službeni

list, br. 30/69) propisano je da kod mosnih ili drugih dizalica s ručnim upravljanjem s poda,

smještenim u vlažnim prostorijama i u prostorijama sa zemljanim, betonskim ili metalnim

podovima, mora se u strujnom krugu za upravljanje primijeniti zaštitni mali anpon (24 V) radi

osiguranja dizaličara od udara električne struje u slučaju kvara.

Stavak 3.:

Odredbom ovoga stavka propisuju se slučajevi kada nije potrebno postaviti uređaj za

daljinsko upravljanje. Oruđe mne mora imati daljinsko upravljanje ako su zadovoljena dva

uvjeta:

- da radnik dolazi povremeno u blizinu oruđa iz stavka 1. ovog članaka radi nadzora ili

rukovanja, i

- da se radnik kod povremenog dolaska u blizinu spomenutog oruđa može zaštiti primjenom

osobnih zaštitnih sredstava.

13

Izraz povremeno nije vremenski definiran, ali za težinu opasnosti ili štetnosti treba

razmotriti svaki slučaj posebno, jer su i opasnosti ili štetnosti veće ili manje. Zna se da se kod

industrijskih peći za ljevanje proces topljenja obavlja relativno dulje vrijeme i da rukovalac

peći dolazi samo povremeno i to tek pri koncu topljenja da vidi u kakvoim se stanju nalazi

lijev. Iz prakse se zna da se pri ovakvim pećima može dobro zaštititi osobnim zaštitnim

sredstvima(zaštitne tamne naočale,zaštitno odijelo za zaštitu od toplinskog zračenja i dr.).

Ostali radnici, uglavnom, dolaze kod bušenja čepa radi izljevanja i tada su određeno vrijeme

izloženi štetnim utjecajima toplinskog zračenja. S obzirom na propisana dva uvjeta, kod

takvih pećiju nije potrebno postavljati uređaj za daljinsko upravljanje.

Literatura:

Strojevi i uređaji - Mate Dević

14