Zašto i Kako?

Zašto i Kako?

Domagoj Babichttp://www.domagoj.info/index.php/Main/GuideForPostgraduateStudieshttp://www.domagoj.info/fer-june2012.ppt

Poslijediplomski Studij u Inozemstvu

http://www.domagoj-babic.com/index.php/Main/GuideForPostgraduateStudies

http://www.domagoj.info/fer-june2012.ppt



Vodič za poslijediplomski studij u inozemstvu

• Zvonimir Rakamarić, University of Utah, US• Josip Lorincz, FESB• Hrvoje Belani, HZZO• Udruga P.O.I.N.T• Edgar Pek, University of Illinois, US• Matko Botinčan, University of Cambridge, UK• Franjo Plavec• Sonja Mrnjavčić• ...

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 20110

5

10

15

20

25

30

35

Italy

EU

Greece

CroatiaSpain

nezaposleni (%), 25-29 godina, visokoobrazovani

Nezaposlenost mladih u HrEurostat

Nezaposlenost mladih u HrEurostat

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 20110

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

EU

nezaposleni (%), 25-39 godina, visokoobrazovani

Greece

Croatia

ItalySpain

Rješenja?

• Dejan Vinković (12.5.2012. predavanje na FERu)– Poticanje poduzetništva i pokretanje

visokotehnoloških firmi (startups)– Osnivanje znanstveno-istraživačkih instituta

• I...– Privući internacionalne kompanije da otvaraju R&D

centre u Hr– Povećati kompetitivnost hr akademskih institucija i

dovući više sredstava iz istraživačkih fondova

Kako?

Privlačenje investicija u R&DIdeja Koga treba uvjeriti i kako

Više sredstava iz fundacija Managere EU istraživačkih fondova; sposobnost stvaranje novog znanja



Institut Managere EU istraživačkih fondova, industriju; sposobnost stvaranja novog znanja




R&D centar Internacionalne kompanije; sposobnost stvaranja novog znanja i primjene postojećeg, dostupnost kvalitetnih kadrova





Startup Investitore; znanje, inovativnost, kvaliteta tima, veličina tržišta i prihvatljiv rizik





Startup Investitore; znanje, inovativnost, kvaliteta tima, veličina tržišta i prihvatljiv rizik

Funkcija sveučilišta

Prenošenje i Stvaranje novog znanja

(kroz istraživanje)

Mjerenje stvaranja novog znanja

• # Publikacija• # Citacija• Javno dostupni software (CS)• Javno dostupni benchmarks (CS/EE)

Mjerenje stvaranja novog znanja

Publikacije• Većina grana znanosti:

časopisi• CS: konferencije

– Turn-around prespor u časopisima (1069 dana!)

– Vrlo rigorozni review proces– Niski acceptance rate

(10-30%)– Vrlo bitan rank konferencije– Top CS departments uopće više

ne traže radove u časopisima za tenure!

Citacije• Koliko često se drugi

znanstvenici referenciraju na papir

• Nije idealno mjerilo: – Ovisi o veličini istraživačke

zajednice– Noviji papiri – manje citacija

• ALI je sveopće prihvaćeno mjerilo

Kako stojimo sa kreiranjem novog znanja u CS?

OSDI 0.43PLDI 0.4CCS 0.33S&P 0.37NSDI 0.37CSFW 0.33ASPLOS 0.32SIGCOMM 0.31RAID 0.31EuroSys 0.3FAST 0.3TCC 0.26IPTPS 0.26CGO 0.25

CRYPTO 0.25VMCAI 0.25TACAS 0.25SAS 0.23CAV 0.22ESOP 0.22LCTES 0.2USENIX 0.19EUROCRYPT 0.17PKC 0.17

FER?

Citacije (Google Scholar)(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10)

6 22 10 54 36 120 2 22 24 19

5 12 10 21 12 67 1 9 22 17

5 9 7 8 7 54 1 9 14 4

4 7 3 8 4 46 1 8 6 3

4 4 3 7 2 44 1 7 4 2

4 3 3 2 2 33 1 6 4 2

4 3 2 1 2 27 1 4 3 1

3 3 1 1 24 1 4 2 1

3 3 1 1 15 1 3 2 1

3 3 1 1 8 1 3 2 1

41 60 41 101 68 438 11 75 83 51

Citacije (Google Scholar)(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10)

6 22 10 54 36 120 2 22 24 19

5 12 10 21 12 67 1 9 22 17

5 9 7 8 7 54 1 9 14 4

4 7 3 8 4 46 1 8 6 3

4 4 3 7 2 44 1 7 4 2

4 3 3 2 2 33 1 6 4 2

4 3 2 1 2 27 1 4 3 1

3 3 1 1 24 1 4 2 1

3 3 1 1 15 1 3 2 1

3 3 1 1 8 1 3 2 1

41 60 41 101 68 438 11 75 83 51

Citacije (Google Scholar)(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) (11) (12) (13)

6 22 10 54 36 120 2 22 24 19 455 2283 9617

5 12 10 21 12 67 1 9 22 17 84 831 3776

5 9 7 8 7 54 1 9 14 4 83 794 2744

4 7 3 8 4 46 1 8 6 3 69 767 2434

4 4 3 7 2 44 1 7 4 2 66 762 2405

4 3 3 2 2 33 1 6 4 2 65 613 1587

4 3 2 1 2 27 1 4 3 1 60 590 1579

3 3 1 1 24 1 4 2 1 49 532 1207

3 3 1 1 15 1 3 2 1 48 530 1178

3 3 1 1 8 1 3 2 1 46 355 1083

41 60 41 101 68 438 11 75 83 51 1025 8057 27610

Publikacije (pogodne za citiranje)

Hrvatsk

a

Makedonija

Bugarsk

a

Slove

nija

Estonija

Austrija

Izrae

l 0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

Podaci iz nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti,

Citacije (isključuje samo-citacije)

Hrvatsk

a

Makedonija

Bugarsk

a

Slove

nija

Estonija

Austrija

Izrae

l 0

2

4

6

8

10

12

14

Podaci iz nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti,

Što to znači za FER?

• Nekompetitivnost u– Natjecanju za EU i (strane) industrijske projekte– Poticanju ulaganja u startups

• Lošije šanse studentima s FERa za nastavak obrazovanja vani

• Slabija prolaznost radova na konferencijama

Visoko obrazovanje u Hr

• University of Zg: 401-500 ARWU• U21 ranking: Hr rangirana 44 of 48• SJR impact : 46 od 236 (iza Ukraijne, Grčke, Mađarske,

Egipta, Slovačke, Poljske, ...)• QS Ranking: Nema ni jednog Hr sveučilišta među top 300• Times ranking: Nema ni jednog Hr sveučilišta među top

200• HEEACT (scientific ranking): Nema ni jednog Hr sveučilišta

među top 500• ...

Problem nekompetitivnosti1. Preopterećenost nastavom

2. Nedostatak sredstava ($$)- sredstva krivo uložena- nekompetitivnost otežava dobivanje sredstava iz vana- nedovoljna sredstva od vlade- nepostojanje administrativne podrške

3. Nepostojanje kulture publiciranja- nepročitane teze, preniski kriteriji, previše fušarenja, premalo istraživanja

4. Neznanje- znanost je kompleksan zanat- kako izabrati problem, kako raditi istraživanje, kako pisati papire, kako kolaborirati, prezentirati radove,...


2. Nedostatak sredstava ($$)- sredstva krivo uložena- nekompetitivnost otežava dobivanje sredstava iz vana- nedovoljna sredstva od vlade- nepostojanje administrativne podrške




2. Nedostatak sredstava ($$)- bolje ulaganje postojećih sredstava - nekompetitivnost otežava dobivanje sredstava iz vana- nedovoljna sredstva od vlade- nepostojanje administrativne podrške




2. Nedostatak sredstava ($$)- bolje ulaganje postojećih sredstava- nekompetitivnost otežava dobivanje sredstava iz vana- nedovoljna sredstva od vlade- nepostojanje administrativne podrške

3. Nepostojanje kulture publiciranja- fokus na CC umjesto na impact, preniski kriteriji, nepročitane teze, FER velikim djelom preuzeo ulogu industrije



2. Nedostatak sredstava ($$)- bolje ulaganje postojećih sredstava - nekompetitivnost otežava dobivanje sredstava iz vana- nedovoljna sredstva od vlade- nepostojanje administrativne podrške

3. Nepostojanje kulture publiciranja- fokus na CC umjesto na impact, preniski kriteriji, nepročitane teze, FER velikim djelom preuzeo ulogu industrije


Poslijediplomski studij u inozemstvu

• Kritičan za stvaranje kulture publiciranja i učenje zanata

• Trebao bi biti potican od ministarstva– 2 za 1 model– Pozicije bi trebali dobivati najbolji znanstvenici!

Razne opcije studija i usavršavanja• Privremene razmjene i internships (u akademiji)– Dobra prilika za dobiti iskustvo, vidjeti kako akademski

sustav radi, dobra stepenica za dalje• M.Sc.– Mala investicija vremena, dovoljan za dobar posao u

industriji• Ph.D.– Najbolja priprema za znanost, povećava vjerojatnost

dobrog zaposlenja u industriji, dobro životno iskustvo, obično kompletno plaćen + mala plaća!

• Postdoc– Postaje nužnost za bavljenje znanočću, prilika za dodatnu

naobrazbu i naučiti kako biti profesor (funding, teaching,...), plaćena pozicija ($50K u CS)

Kako na Ph.D.?

• Obično rokovi za prijavu u studenom ili prosincu• Traže se ispiti jezika (TOEFL) i generalnih analitičkih

sposobnosti (GRE), neke škole traže i GRE subject test

• Preporuke su najbitnije• Jako bitno napisati dobar CV i Statement of Purpose• Prosjek ocjena na dodiplomskom igra dosta veliku ulogu• GRE quantitative, analytical writing• Međunarodna natjecanja (i prva mjesta na nacionalnim

natjecanjima!)• Istaknuti projekte

Preporuke1. Za koju poziciju pisac preporučuje studenta2. Koliko dugo i kako dobro pisac poznaje studenta 3. Zašto je student dobar materijal za znanstvenika, naglasiti glavne kvalitete i

dostignuća4. Grupa studenata s kojom pisac uspoređuje studenta

- da li su to desetine, stotine, ili tisuce studenata, kroz koliko godina...5. Kako student stoji u toj grupi (top 1%, top 10%,...), te obrazloženje i dokaz

za tvrdnju6. Sažeti dostignuća studenta, i završiti pismo na jak i pozitivan način7. Izbjegavati negativnosti i visok nivo profesionalnosti!8. 1-2 strane!9. Sa različitih institucija10. Dajte primjere pisama mentoru ako nije vec plasirao studenta na top

sveučilište

CV

• Pregledan! (koristite LaTeX template)• Najimpresivnije stvari idu prve• Kratak (2 strane dovoljno za prijavu za Ph.D.)• Opis projekata u SoP, samo lista i opis rečenicom-dvije

u CV• Dovoljno veliki font (bar 10 ili 12)• Publikacije: ako ih ima malo – na prvu stranu!, ako ih je

puno onda na kraj Cva• GRE, TOEFL, prosjek, education, contact info:

sve to na prvu stranu

Statement of Purpose

• Više umjetnost nego znanost• Vrlo bitno kvalitetno pisanje na Eng:

http://www.domagoj.info/index.php/ScholarlyStuff/Books

• Generalno:– Motivacija (zašto doktorat)– Intres (područja, dobro biti ponešto specifičan, no

ne previše)– Istaknuti svoja (relevantna) dostignuća

• Maksimalno 2 strane, još bolje 1 strana

http://www.domagoj.info/index.php/ScholarlyStuff/Books

Financiranje Doktorata

• Većina top sveučilišta garantira financiranje

• Plaćeni svi troškovi studija, i mala plaća

• Plaća dovoljna za skroman život, i vrlo skroman život s obitelji

• Ne birati mjesto za doktorat po plaći!– Razlika između najvećih i najmanjih plaća - $2K– Za 5 godina: $120K– Toliko prosječan Ph.D. sa top sveučilišta zaradi u prvoj godini nakon

doktorata

Financiranje Doktorata

• Teaching assistantship– Obično striktno limitirano vremenski (oko 12 sati)– Na nekim školama obavezan TA prvi semestar (UBC)

• Research assistantship– Financiran od istraživačkog projekta profesora– Moguće biti na više projekata (i imati više mentora)– Dobar mentor će osigurati da prijedlog projekta ne limitira slobodu

istraživanja previše, te da ne zahtjeva previše razvoja (development)• Fellowships

– MSR, Intel, Qualcom, Google, ... Institucijski, državni,...– Najbolja i najprestžnija opcija, potpuna sloboda u istraživanju– Obično se dobiju na drugoj ili trećoj godini

Izbor Mjesta za Doktorat

• Najviše rangirano sveučište koje možete upisati

Postdoc

• Kako CS sazrijeva kao znanost, postdoc postaje norma– U biologiji – postdoc i do 7 godina ($38K / y)– U CS – 2-3 godine ($50K / y)

• Svrha– Ph.D.: naučiti raditi istraživanje i publicirati– postdoc: naučiti kako biti profesor

• Opis posla– Vođenje manje grupe studenata– Pisanje prijava za projekte– Publiciranje

Kako i gdje na postdoc?• Prijava

– Poslati CV profesoru– Među-profesorska razmjena – Upoznavanje na konferencijama

• Postdoc se zapošljava jer IMA ekspertizu u određenom području (najčešće baš u onom u kom je profesor dobio projekt)

• Moguća taktika:– Pratiti oglašene projekte na DARPA, NSF, ...– Ako koji projekt u vašoj ekspertizi i imate dobar publication record,

javite se svim profesorima na top sveučilištima jedno par mjeseci nakon roka za prijavu za DARPA, NSF,...

– www.domagoj.info/index.php/ScholarlyStuff/WritingGrantProposals

http://www.domagoj.info/index.php/ScholarlyStuff/WritingGrantProposals

Izbor mjesta za postdoc

• Najviše rangirano sveučište koje možete upisati

Postdoc plaćen od raznih fondacija...

• Nikog nija briga što imate svoj novac• Berkeley obija stotine ljudi dnevno koji bi došli

sa svojim novcem• Jedino ako ste ne granici (OK publication

record, ne baš super), vlastiti novac može činiti razliku

• Kad dolazite sa svojim novcem, profesori generalno investiraju manje truda u suradnju

Glavne poruke (studentima)

• Idite na razmjene, Ph.D., postdoc na top sveučilištima da:– Promijenite kulturu publiciranja u Hr– Donesete znanje o tome kako raditi znanost– Diverzifikacija!– Pomozite i potaknite talentirane kolege– Promijenite trend nezaposlenosti u državi

Hvala za pažnju i vrijeme!

• Uskoro nova verzija:

www.domagoj.info/index.php/Main/GuideForPostgraduateStudies

• Slides ovog govora:www.domagoj.info/fer-june2012.ppt

http://www.domagoj.info/index.php/Main/GuideForPostgraduateStudies




Backup Slides

Kuda na Ph.D.?

• Doktorat je jako veliko ulaganje, moj savjet:– Ako idete van, idite samo na top sveučilišta

kod top mentora• 2 tipa sveučilišta– Risk takers: CMU, Stanford, ...– Risk averse: Berkeley, ...

(očekuju publikacije na top konferencijama)• Na većini sveučilišta se ne treba odmah odlučiti za

mentora (iako treba indicirati područja u SoPu)

Kako na razmjenu?• Detaljne informacije u novoj verziji

Vodiča za Poslijediplomski Studij u Inozemstvuwww.domagoj.info/index.php/Main/GuideForPostgraduateStudies(doprinos Dr. Josipa Lorincz-a sa FESBa)

• Erasmus – za provođenje djela studija u nekoj od EU zemalja• Erasmus Mundus – za združenu izradu diplomskih i

doktorskih teza• Za poslijediplomske razmjene, daleko najbolja opcija:

– Impresionirati neku grupu (ili profesora) sa radom i prezentacijom na konferenciji

• Internships – Nema nekog utvrđenog puta, obično uključuje slanje CVa na puno

mjesta i treba imati neke dobre relevantne radove za pokazati– Preko veze


Kako na M.Sc.?

• Neka sveučilišta daju M.Sc. studentima koji ne uspiju proći Ph.D. kvalifikacije (Stanford)– Tad je M.Sc. Besplatan

• Neka sveučilišta zahtjevaju M.Sc. prije doktorata (UBC)• Ako se upisuje direktno

– Obično se plaća– Svejedno strogi kriteriji upisa na top sveučilištima

• Danas skoro nitko ne ide na M.Sc. ako misle na doktorat (osim ako to sveučilište eksplicitno traži)

• Prijave (koliko znam) dosta slične prijavama za doktorat

Documents

Zašto i Kako?