Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zelene akcije i projektnih partnera

i ne predstavlja nužno stajalište Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

ZAŠTITA RIJEKAZAPADNOG

BALKANAMIŠLJENJE O UPRAVLJANJU RIJEKAMA

NA PODRUČJU ZAPADNOG BALKANA

Urednice: Jagoda Munić, Nataša Kovačević, Nataša Crnković

U izradi ove publikacije sudjelovali su:Nataša Đereg, Hrvoje Radovanović, David Heller

Izdavač: Zelena akcija/Friends of the Earth Croatia

Dizajn i tisak: ACT Printlab

Siječanj 2015.

Naklada: 300 kom

ISBN-10: 953-6214-36-9ISBN-13: 978-953-6214-36-5EAN: 9789536214365

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zelene akcije i projektnih partnera i ne predstavlja nužno stajalište Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

Europsku uniju čini 28 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

IMPRESSUM

Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Sažetak O PROJEKTU ETNAR O mreži SeeNet Članice SeeneT-a UVOD POPlave Na POdručju zaPadNOg BalkaNa OdgOvOr Na kataStrOfu SOliDaRnOST PaRTneRSKiH ORGaniZaciJa PROJeKTa eTnaR S PODRUČJiMa POGOĐeniM POPlaVaMa

Sadržaj

5

9

13

17

23

1

2

3

4

5

PredlOžeNe mjere za uPravljaNje rizikOm Od POPlava

kOlikO NOvih hidrOelektraNa Na

zaPadNOm BalkaNu ? Više šTeTe neGO KORiSTi – STUDiJa SlUČaJa HiDROeleKTRana U

KRšKiM PODRUČJiMa HRVaTSKe

PrePOruke za NOve i POStOjeće hidrOelektraNe

PrePOruke eurOPSkOj kOmiSiji za razvOj eNergije iz hidrOelektraNa Na zaPadNOm BalkaNu i u turSkOj

30

43

51

6

7

8

9

36

1

U svjetlu nedavnih poplava na Balkanu i brojnih prijedloga za izgradnju novih hidroelektrana SEENET – mreža organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima prirodnih resursa, energije i transporta Jugoistočne Europe, uz podršku projektnog tima projekta ETNAR, pripremila je ovo mišljenje o upravljanju rijekama na području zapadnog Balkana. cilj mišljenja je predložiti smjernice za donosioce odluka promičući integralno upravljanje rijekama i ispravne načine sudjelovanja javnosti. nadamo se da će to pridonijeti povećanju vidljivosti problema upravljanja rijekama u javnosti i na političkom planu. integrirano i mudro upravljanje rijekama od ključnog je značaja za bioraznolikost i očuvanje ekosustava te kao alat za prilagodbu na klimatske promjene i očekivani manjak vode te za ekstremne vremenske prilike kao što su sve češće i ozbiljnije poplave i suše.

Sažetak

5

„Mreža zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj – ETNAR“ projekt je koji financira EU u okviru IPA Partnerskih programa za organizacije civilnog društva. Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta nevladinih organizacija na zapadnom Balkanu i u Turskoj kako bi one putem javnog zagovaranja, uz podršku građana, utjecale na proces približavanja EU u pitanjima zaštite okoliša. Projekt je započeo 1. prosinca 2012. godine, a završit će 30. studenoga 2016.

Projekt eTnaR će ojačati kapacitete nevladinih organizacija u izradi analiza, javnom zagovaranju i praćenju ključnih okolišnih reformi na regionalnoj i nacionalnoj razini, s posebnim naglaskom na energetiku, transport i prirodne resurse. Glavne projektne aktivnosti su: analiza politika, izrada mišljenja, tematski seminari i sastanci mreže, regionalne konferencije, regionalni treninzi, izrada priručnika o pravu okoliša i javnom zagovaranju, edukacijski seminari za mlade lidere iz područja zaštite okoliša, nacionalne kampanje javnog zagovaranja, sudjelovanje projektnih partnera s područja zapadnog Balkana u aktivnostima mreže Friends of the earth international i Friends of the earth europe te posjet relevantnim institucijama eU-a.

Očekivani rezultati su:1. Ojačano regionalno umrežavanje nevladinih udruga po pitanju politika o energetici, transportu i

prirodnim resursima; 2. Povećani kapaciteti nVO-a za zaštitu okoliša u analizi i praćenju politika te javnom zagovaranju; 3. Povećanje legitimiteta nVO-a na području politika o energiji, transportu i prirodnim resursima

te pojačani dijalog s nacionalnim dionicima (vladama pojedinih država, stručnjacima, poslovnim sektorom i medijima);

4. Poboljšano umrežavanje okolišnih nVO-a iz zemalja zapadnog Balkana i Turske s nVO-ima i mrežama s područja čitavog eU-a.

Projekt koordinira Zelena akcija/FoE Croatia. Projektni partneri su organizacije civilnog društva iz regije: Zeleni dom iz Crne Gore, Centar za zaštitu životne sredine i Centar za ekologiju i energiju iz BiH, CEKOR iz Srbije, Zaklada Henrich Böll iz Njemačke, Friends of the Earth International sa sjedištem u Nizozemskoj te Friends of the Earth Europe sa sjedištem u Belgiji. U drugoj fazi projekta uključeni su novi partneri: OAA iz Albanije, DEM i EKO-Svest iz Makedonije.

O PrOjektu etNar

6

Konferencija za medije u Banjoj luci kojom je najavljen početak kampanje Bitka za Sutjesku, protiv izgradnje He u nacionalnom parku Sutjeska. izlagači su bili predstavnici centra za životnu sredinu, znanstvenici, lokalna zajednica i WWF. Bosna i Hercegovina

2

Mreža OcD-a jugoistočne europe za prirodne resurse, energiju i transport (SeeneT) osnovana je 2011. s ciljem koordiniranja rada na pitanjima energije i transporta zagovaračkih OcD-a u regiji zapadnog Balkana. Godine 2014. područje rada mreže prošireno je i na prirodne resurse. Misija mreže je osigurati platformu za suradnju OcD-a za zaštitu okoliša na regionalnoj razini te mobilizirati druge sektore civilnog društva za ostvarenje naše vizije. naši članovi će, prvenstveno zagovaračkim aktivnostima, raditi na ubrzanju promjena prema ekološki i socijalno održivoj regiji.

Vizija mreže je prosperitetna jugoistočna Europa u kojoj se prirodnim resursima upravlja na ekološki i socijalno održiv način i u kojoj će fosilna goriva i nuklearna energija biti dokinuti u prvoj polovini ovog stoljeća.

O mreži SeeNet

9

Zelena akcija/Friends of the earth croatia – HrvatskaFront 21/42 - Makedonijacentar za životnu sredinu – Bosna i Hercegovinaeko-svest – MakedonijaMladi istraživači Srbije – Srbijacentar za ekologiju i održivi razvoj (ceKOR) – SrbijaZeleni dom – crna GoraDvizenje na ekologistite na Makedonija (DeM) – MakedonijaProaktiva – MakedonijaeDen - environmental center – albanijaeko ibar - Srbijaeko element – Bosna i Hercegovinaekotim – Bosna i Hercegovinacentar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – energis – Bosna i HercegovinaZelena mreža aktivističkih grupa (ZMaG) – Hrvatskaeko Zadar – Hrvatskaškola za opstanak – Srbijacentar za ekologiju i energiju – Bosna i Hercegovina

člaNice SeeNet-a1.2. 3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.

15.16.17.18.

10

Znanstveno istraživanje u kanjonu rijeke Hrčavke u nacionalnom parku Sutjeska otkrilo je neke nove vrste u Bosni i Hercegovini

3

Ovo mišljenje napravljeno je u ime SEENET-a - South East Europe CSOs network on natural resources, energy and transport (Mreža OcD-a jugoistočne europe za prirodne resurse, energiju i transport), platforme za suradnju okolišnih OcD-a na regionalnoj razini. izrađeno je kao jedna od aktivnosti u sklopu projekta „Mreža zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj – ETNAR“, koji financira eU u okviru iPa Okvirnog programa za društveno partnerstvo.

cilj ovog rada je predstaviti gledišta mreže relevantnim institucijama te pružiti drugim organizacijama civilnog društva u regiji osnovne informacije o upravljanju rizicima od poplava i drugim intervencijama na našim rijekama. Odlučili smo se fokusirati na rijeke iz dva razloga: prvi je što energetski sektor radi sve veće pritiske za izgradnju brojnih hidroelektrana na balkanskim rijekama, čak i u zaštićenim područjima. Drugi je razlog što se nakon razornih poplava u svibnju 2014. javlja sve više zahtjeva za izgradnjom brana. U radu se tvrdi da ne trebamo više brana, kanala i nasipa, barem ne svugdje, već nam je potrebno integrirano upravljanje rijekama u regiji.

Ovo mišljenje temelji se na diskusijama održanim tijekom dviju regionalnih konferencija; „Transformacija energetike i prirodnih resursa u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj“ (održana 30. lipnja – 4. srpnja 2014. u Solarnoj akademiji na šolti, Hrvatska) te regionalnoj eTnaR konferenciji o energetici i prirodnim resursima (održana u Banja luci, u Bosni i Hercegovini 11. – 12. rujna 2014.), i drugim sastancima organiziranim u sklopu projekta.

uvOd

13

Gornji Kosinj – Hrvatska atlantida, prosvjed protiv He u lici, Hrvatska

aktivistički prosvjed ispred eBRD-a, kojim se pozvalo banku da se povuče iz projekta He Ombla u Hrvatskoj

4

između 14. i 18. svibnja 2014. ciklona niskog tlaka zraka pogodila je velik dio regije, donijevši kišu koja je uzrokovala katastrofalne poplave i klizanje tla. najveću štetu pretrpjele su Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska; do 20. svibnja zbog poplava je poginulo najmanje 62 ljudi, a stotine tisuća bile su prisiljene napustiti svoje domove. najviše je žrtava bilo u gradovima Obrenovcu u Srbiji i Doboju u Bosni i Hercegovini, poplavljenima nekoliko metara visokim vodenim valom iz obližnjih rijeka.

Poplave koje su pogodile balkansku regiju u svibnju 2014. dokazale su da se prirodne katastrofe poput poplava i klizanja tla ne može lako predvidjeti te kako mogu uzrokovati goleme, teško mjerljive štete. Od ključne je važnosti razmotriti, planirati, koordinirati i provoditi aktivnosti koje bi mogle ublažiti posljedice takvih katastrofa. Smatra se da poplave uzimaju više života i uzrokuju više štete od bilo koje druge prirodne katastrofe. Poplave su u posljednja dva desetljeća bile uzrok jedne trećine svjetskih ekonomskih gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama te većine žrtava, a dvije trećine stanovništva pogođenog prirodnim katastrofama bili su oni pogođeni poplavama.1 Razorne posljedice poplava danas, kad je prisutna sve veća urbanizacija i sve veća gustoća naseljenosti u poplavnim dolinama, sve su češće, sve rasprostranjenije i sve ozbiljnije, a time su i ljudi i imovina sve izloženiji riziku od poplave. Osim toga, očekuje se da će izloženost poplavama još porasti zbog učinaka klimatskih promjena.

1 Smjernice za smanjenje gubitaka od poplava, Ujedinjeni narodi

http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/flood_guidelines.pdf

POPlave Na POdručjuzaPadNOg BalkaNa

17

Poplave su se dogodile nakon što je u regiji tijekom tri dana palo kiše koliko inače padne u tri mjeseca i uzrokovale razorne posljedice. najžešće oborine otkako su, prije 120 godina, započela mjerenja izazvale su ekstremno povećanje vodostaja rijeka; na nekim mjestima iznad ikad zabilježenog maksimuma. Poplave su se u početku pojavile na rijekama s manjim slivovima. na lijevoj obali Save poplave su se pojavile u slivu rijeke Orljave; poplavljeno je 500 kućanstava u selu Pleternici i okolici, a u slivu rijeke ilove poplavljeno je više od 100 kuća. Pritoke Save na njezinoj desnoj obali – Bosna, Vrbas i Una – izazvale su poplave i velike gubitke u tom području. Dodatna šteta uzrokovana je klizanjem tla. Poplave su imale posebno razoran učinak u gradovima i selima uz rijeku Bosnu (Zavidovići, Maglaj, Doboj itd.). Sliv rijeke Drine pretrpio je poplave i klizanje tla koji su uzrokovali ekstremne štete. nekoliko naselja u slivu Kolubare potopljeno je, a najveću štetu pretrpio je grad Obrenovac u Srbiji, čije je samo središe preplavljeno nekoliko metara visokim vodenim valom. nadalje, rijeka Kolubara probila je branu i prelila se u Tamnavu – Zapadno polje i Veliki crljeni, površinske kopove lignita, goriva kojim se proizvede više od polovice energije proizvedene u Srbiji.Učinci poplave bili su još gori za ljude koji žive u blizini rudnika, posebno ondje gdje su se voda i blato pomiješali s onečišćenjem iz rudnika.2

U pograničnim područjima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i u Srbiji, golemi priljev iz pritoka s desne obale doveo je do brzog povećanja vodostaja u slivu rijeke Save 15. svibnja. Sava je 17. svibnja probila nasip na lijevoj obali na dva mjesta te poplavila nekoliko naselja i poljoprivredno zemljište u istočnoj Hrvatskoj. nasip je nizvodno probijen svega 5 km od državne granice, a uzvodno, u blizini Rajeva Sela, 25 km od granice, tako da se vodeni val slijevao duž ravnice prema nižim terenima u Srbiji, uzrokujući i ondje poplave poljoprivrednih površina te jednog sela.

2 http://bankwatch.org/news-media/blog/when-water-mixes-coal-impacts-floods-serbia-people-living-next-lignite-mines

18

U Srbiji je poplavama bilo pogođeno 1,6 milijuna ljudi (32.000 evakuiranih), u Bosni i Hercegovini 1,5 milijun (35.000 evakuiranih), dok su u Hrvatskoj poplave pogodile manje područje i oko 40.000 ljudi (18.000 evakuiranih). Osim onih koji su evakuirani, mnogo više ljudi je samoinicijativno napustilo područje. Osim razornih učinaka poplavnih voda, bilo je i raznih drugih opasnosti – poplave su se u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj širile područjima za koje se sumnja da se na njima nalaze minska polja, stoga je postojala opasnost da se postavljene mine i druga neeksplodirana ubojita sredstva pomaknu i premjeste. Također, postojao je i rizik od zagađenja vode, širenja epidemija i bolesti te pojave klizišta koja su predstavljala dodatni rizik u brdskim područjima i nakon poplave.

Razlog ovako golemih posljedica poplave leži u godinama pogrešnog upravljanja rijekama. Ove nedavne poplave pokazuju da sadašnje mjere zaštite od poplava nisu učinkovite i da je riječ o složenom i međusektorskom problemu. Rijeke gube svoj retencijski kapacitet zbog visoke reguliranosti i djelomične ili potpune deforestacije duž riječnih obala. Osim toga, veliki su problemi nastali i zbog kasnog uzbunjivanja i nekoordinirane akcije, što se u budućnosti mora promijeniti.

U ovom trenutku nema dovoljno učinkovitih mjera da bi se ograničila rastuća vjerojatnost poplava i njihovih posljedica na području Balkana. Činjenica je da se rizik od poplava povećava i potrebna je konstantna budnost da bi se osiguralo održavanje postojećih sustava i uvelo poboljšanja.

19

Poplavljeno groblje u šamcu, Bosna i Hercegovina

Klizišta u Topčić Polju, Bosna i Hercegovina

5

Kao odgovor na ovu katastrofu i molbe za pomoć i Srbije i Bosne i Hercegovine, međunarodna zajednica – europska komisija, Francuska i Slovenija inicirale su Međunarodnu donatorsku konferenciju pod geslom „Obnovimo zajedno“, koja je održana u Bruxellesu 16. srpnja 2014. na konferenciji je dogovoreno da će se pomoć provoditi koordinirano, uz podršku i prisutnost eU-a. nadalje, obje zemlje i donatori dogovorili su, između ostalog, da će:

- poboljšati svoje kapacitete, mehanizme i infrastrukturu za smanjenje rizika od katastrofa- razviti integrirano mapiranje rizika od poplava i procjena slabih točaka- razviti čvrste planove upravljanjem rizika od poplava i uvesti odgovarajuće urbanističko

planiranje uporabe zemljišta, koje će promicati održivo korištenje zemljišta kojim će se poboljštati retencija vode

- značajno poboljšati infrastrukturu unutarnjih vodenih putova kao dio prevencije od poplava, u svjetlu klimatskih promjena i na način integralnog upravljanja riječnim slivom

- provoditi restauraciju rijeka i jaružanje kako bi se podržali prirodni kapaciteti rijeka i poplavnih područja za retenciju vode

- razvijati mehanizme civilne zaštite i poticati energetske i okolišne politike, uključujući poboljšanje i diverzifikaciju izvora energije i načina proizvodnje, što će također smanjiti ovisnost o kapacitetima čija je proizvodnja podložna utjecaju poplava

- obnoviti zgrade s ciljem postizanja visokih ekoloških standarda, kako bi se poboljšala njihova energetska učinkovitost i smanjio ekološki otisak3

- tijekom faze sanacije i rekonstrukcije posebnu pozornost obratiti najosjetljivijim skupinama stanovništva, kao što su djeca, žene, stariji, Romi i osobe s invaliditetom, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje njihove situacije.

3 http://europa.eu/rapid/press-release_MeMO-14-490_en.htm

OdgOvOr Na kataStrOfu

23

Partnerske organizacije projekta eTnaR trenutačno su se solidarizirale sa stanovništvom Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

alterNative kakaNj, BOSNa i hercegOviNaZbog poplava su se pojavila brojna klizišta. Jedno od njih potpuno je uništilo cjevovod na udaljenosti od oko 50 metara od seoskog vodovoda lipnica u općini Kakanj. Alternative Kakanj podržala je akciju obnove vodovoda 19. svibnja 2014., kada je 16 volontera, radeći u teškim uvjetima, sudjelovalo u popravku cjevovoda.

ceNtar za živOtNu SrediNu, BOSNa i hercegOviNacentar za životnu sredinu na tjedan dana zatvorio je svoj ured, postavljajući pomaganje ljudima u pogođenim mjestima Bosne i Hercegovine kao prioritet. Zaposlenici udruge pomagali su u koordiniranju humanitarnog rada, transporta pomoći i pružili direktnu podršku desecima obitelji kupnjom hrane i drugih potrepština, čišćenjem kuća, premještanjem namještaja itd. Članovi organizacije djelovali su na područjima Banje luke, Doboja, šamca, Topčić Polja i još nekoliko mjesta u Bosni i Hercegovini. centar za životnu sredinu također je član nekih inicijativa u Bosni i Hercegovini poput internetske stranice www.poplave.ba koja služi kao platforma za dijeljenje informacija i poticanje solidarnosti i humanitarnih aktivnosti.

ekOtim, BOSNa i hercegOviNaOd prvog dana katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini ekotim je bio aktivno uključen u razne aktivnosti. U nekoliko prilika organizirali su ekipe za čišćenje i pomoć koje su odlazile u pogođena područja i pomagale ljudima u akcijama čišćenja te donirali potrebne alate i osnovne potrepštine poput vode, hrane i sredstva za čišćenje i dezinfekciju. Također su poslali veliku količinu zaštitnih maski i rukavica ljudima koji su pri radu bili u kontaktu s kontaminiranim muljem. Još dvije dodatne grupe organizirane su za prikupljanje i dostavu pomoći najugroženijim građanima, uključujući stanovnike Željeznog Polja. Mnogi od njih posjetili su također gradove pogođene poplavama i dostavljali pomoć

SOlidarNOSt PartNerSkih OrgaNizacija PrOjekta etNar S POdručjima POgOĐeNim POPlavama

24

direktno stanovnicima. Brojni njihovi volonteri radili su na organizaciji i koordinaciji prikupljanja humanitarne pomoći iz drugih zemalja, organizirajući prikupljanje pomoći u inozemstvu, pomažući pri uvoznim procedurama s organizacijama registriranim za humanitarni rad i distribuciji na terenu.

zaklada heiNrich BÖll, BOSNa i hercegOviNaUred Zaklade Heinrich Böll za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu odlučio je pomoći selu Pobuđe, nedaleko od Bratunca, čije je stanovništvo – uglavnom stariji ljudi i mala djeca – zbog poplava i klizišta bilo odsječeno od vanjskog svijeta danima. 22. svibnja zaposlenici su otišli terenskim vozilom punim hrane, pelena i dječje hrane, higijenskih potrepština, odjeće, lijekova i drugih potrebnih stvari direktno u selo i te stvari podijelili ljudima.

zeleNa akcija/fOe crOatia, hrvatSkaČlanovi Za iskazali su svoju solidarnost s pogođenim područjima, u zemlji i izvan nje, na više načina. Kombi s humanitarnom pomoći poslan je u Gradište pored Županje. Glavninu tereta u kombiju činila je voda, jer je na tom području postojao problem nedostatka pitke vode, ali bilo je tu i odjeće, dječje hrane, sredstava za dječju higijenu i druge robe. luka Tomac iz Za boravio je od 22. do 25. svibnja u Bosni i Hercegovini gdje je pomagao ljudima, fotografirao ih i intervjuirao. U Topčić Polje, koje je najviše bilo pogođeno klizanjem tla, odnio je određenu financijsku pomoć te također pomagao s čišćenjem i istovarom humanitarne pomoći u Bosanskom šamcu. Od 29. do 31. svibnja Tomac je također posjetio poplavljena naselja u blizini Beograda i područje rudnika Kolubara u Srbiji. na inicijativu Tonija Vidana4, člana Za, europski gospodarski i socijalni odbor (eGSO), na svojoj plenarnoj sjednici održanoj 4. lipnja, izrazio je solidarnost s pogođenim područjima i pozvao na brzu implementaciju potpore Fonda solidarnosti eU pogođenim građanima kako bi se pomoglo u obnovi.

da zaživi SelO, crNa gOra Organizacija Da zaživi selo iz Pljevalja (crna Gora) sudjelovala je u humanitarnoj akciji prikupljanja financijskih sredstava za zemlje pogođene poplavama. njihova uloga u toj akciji sastojala se od volonterske pomoći i donacije sredstava potrebnih za kupnju neophodnih stvari za pogođene obitelji. Prikupljene potrepštine predane su crvenom križu.

4 eGSO web site http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.news.32350 25

Poplavljene ulice šamca, Bosna i Hercegovina

Volonter ekotima, partnerske organizacije na projektu eTnaR, pomaže lokalnom stanovništvu u područjima pogođenim poplavom u Bosni i Hercegovini

Prijatelji BrOdareva, SrBijaOrganizacija Prijatelji Brodareva aktivno je sudjelovala u prikupljanju pomoći za pogođeno stanovništvo neposredno nakon poplave. njihovi volonteri, zajedno s Udruženjem žena ekspanzija iz Brodareva, prikupili su velike količine odjeće i posteljine, pokrivača, flaširane vode i konzervirane hrane. njihov poziv bio je izvješen na oglasnim pločama u gradu i na internetskoj stranici www.brodarevo.info.

cekOr, SrBijaKako je Srbija bila žestoko pogođena poplavama, ceKOR je reagirao na ovu izvanrednu situaciju i organizirao niz aktivnosti za pomoć u kriznoj situaciji. Kao prvo, ceKOR je oglasio uzbunu sa spasilačkim službama nakon što je primio informaciju od lokalnog stanovništva sela Junkovca kako su u potpunosti okruženi vodom. ceKOR je inzistirao da se pokrene operacija spašavanja te su prvi helikopteri otišli u Junkovac spasiti stanovništvo. nakon što su prestale obilne kiše, ceKOR je obišao najugroženija mjesta na području rudnika Kolubare, sela Vreoci i Junkovac. U blizini Vreoca puknula je brana. Veliko područje bilo je prekriveno crnim blatom jer se voda miješala s ugljenom. Seljani su ostali bez pitke vode, a nekoliko dana i bez elektične energije i signala mobitelske mreže. ceKOR je 26. svibnja otišao u kostolačku regiju s lokalnim partnerima iz organizacije Agenda 21. Ondje su se našli s francuskim spasilačkim jedinicama koje su branile termoelektranu i motrile postavljanje vreća s pijeskom i kopanje improviziranih rovova za obranu elektrane. 21. svibnja ceKOR se sastao s predsjednikom europske banke za obnovu i razvoj, g. Sumom chakrabartijem, tijekom njegova posjeta Beogradu. na tom sastanku ceKOR je od eBRD-a zatražio da, s obzirom na situaciju s katastrofalnom poplavom na području najvećeg kompleksa rudnika i elektrane u Srbiji, otpiše Srbiji zajmove dane za opremu i strojeve u području Kolubare, koje je bilo u potpunosti uništeno u poplavi. Mišljenjem ceKOR-a u formi službenog dopisa predsjedniku eBRD-a zatraženo je da se ta sredstva utroše na povratak stanovništva u susjedna pogođena sela u rudarskoj regiji Kolubara.

nakon sudjelovanja u konkretnim akcijama solidarnosti tim eTnaR-a donio je odluku suočiti se s problemom poplava i upravljanja rijekama te sudjelovati u javnoj raspravi o korištenju i zaštiti rijeka i poplavnih nizina. Smatramo da je od najveće važnosti osigurati alternative postojećim modelima upravljanja rijekama u regiji, koje uključuju kanaliziranje i izgradnju brana do mjere da se uništava bioraznolikost i riječni ekosustavi. Integralni pristup upravljanju rijekama potreban je da bi se očuvali ekosustavi, osigurale tampon-zone za poplave i istodobno omogućile druge gospodarske aktivnosti na rijekama. Pri donošenju odluka o tome kako upravljati rijekama i zaštititi ih trebalo bi poštivati mišljenja lokalne zajednice i omogućiti im aktivno sudjelovanje u procesu odlučivanja.

28

6

Poplave iz svibnja 2014. ne smiju se iskoristiti za promoviranje još više istog, pogrešnog načina upravljanja rijekama na Balkanu – više hidroelektrana s branama, više kanaliziranja i više nasipa. Kako je već dokazano da navedeno ima velik utjecaj na riječne ekosustave i bioraznolikost, mnoge organizacije civilnog društva i inicijative kontinuirano propituju takve modele upravljanja i promiču integralni pristup.

Da bi se poboljšalo upravljanje rizikom od poplava u regiji, donositelji odluka trebali bi primijeniti sljedeće postupke i aktivnosti:

1. Poboljšati informiranje i edukaciju o upravljanju rizikom od poplava i prevenciji od poplavainformacije i protokoli o postupanju u izvanrednim situacijama i riziku od poplava trebale bi biti bolje definirane i primijenjene, uključujući edukaciju stanovništva u ugroženim područjima. Prekogranična suradnja i razmjena informacija o riječnim tokovima i riziku od poplava mora biti u funkciji do kraja 2015., a aktivnosti vezane uz kontrolu poplava na razini država moraju biti u skladu s holističkim i regionalnim pristupom planiranju upravljanja rizikom od poplava, a ne provođene za svaku državu posebno.

PredlOžeNe mjere za uPravljaNje rizikOm Od POPlava

30

2. Uspostaviti prirodne retencije kao mjere za kontrolu poplavaKako bi se ozbiljno suočilo s poplavama kao rastućom prijetnjom, osim kratkoročnih tehničkih mjera, trebamo razmotriti dugoročna sustavna rješenja uključujući uspostavu prirodnih retencijskih zona. Postojeća poplavna područja i močvare dio su prirodnog sustava kontrole poplava i igrale su ključnu ulogu u tradicionalnoj regulaciji fluktuacija voda. Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal mjera prirodnih retencija vode na ovom području jer još uvijek postoje velike neurbanizirane površine koje mogu biti korištene kao prirodne retencije. Davanje više prostora rijekama i povećanje površine poplavnih područja (područja retencije poplava) može povećati močvarna staništa u regiji, što zauzvrat može donijeti dodatne koristi zaštiti prirode, turizmu i aktivnostima lokalne ekonomije, a također može obrnuti procese nestajanja određenih ekosustava. na primjer, područje srednje Posavine je izuzetno važan retencijski bazen, koji treba očuvati od daljnjeg razvoja (izgradnje objekata za zaštitu od poplava, nasipa itd.) Park prirode lonjsko polje u Hrvatskoj dobar je primjer prirodne retencije.

3. Konvencionalne mjere (nasipi i kanali) u upravljanju rizikom od poplava trebalo bi koristiti samo kao posljednju opciju

U gusto naseljenim područjima podložnim poplavama tradicionalna regulacija rijeka može biti korisna metoda prevencije poplava, ali samo kao krajnja mjera. Takvom regulacijom rijeka sprečavaju se manje poplave, no ona također može uzrokovati velike, katastrofalne poplave. na primjer, gotovo 50% poplavne površine sliva rijeke Save kategorizirano je kao umjereno podložno, a ostatak je ravnomjerno raspodijeljen između kategorija visoke i niske podložnosti poplavama. Očekivano, najugroženije zone su one površine podložne poplavama koje koincidiraju s velikim naseljima, visokom gustoćom stanovništva i gospodarskim aktivnostima. na tim područjima kanaliziranje bi trebalo služiti svrsi da brzo prenese velike količine vode u rijekama kroz naseljena područja u prirodne retencije nizvodno od naselja.

31

4. Pošumljavanje i obnova ekosustavašumski pokrov ima snažan utjecaj na razine podzemnih voda i kvalitetu tla te također utječe na sposobnost tla da apsorbira velike količine vode i spriječi pojavu klizišta u brdskim područjima. U Sloveniji se površina prekrivena šumom svake godine povećava gotovo za 1%, no u Bosni i Hercegovini svjedočimo deforestaciji. Postoje čvrsti dokazi da je pošumljavanje smanjilo prosječne protoke u Sloveniji do 35%, a posljedično će takve aktivnosti smanjiti poplavna istjecanja i ublažiti utjecaj klimatskih promjena na sliv rijeke Save.5 i u drugim područjima sliva Save trebaju se provesti daljnja istraživanja pošumljavanja. aktivnosti pošumljavanja uvelike bi smanjile prilike za pojavu klizišta koja su često usko povezana s poplavama.

5. Primijeniti kratkoročne mjere kao što su montažne branePrivremene brane konstruirane su tako da osiguraju sličnu razinu zaštite kao i trajne brane, ali njihova je prednost u tome što mogu biti u potpunosti uklonjene kad nisu potrebne.

5 Plan prilagodbe klimatskim promjenama za sliv rijeke Save (WaTcaP), Sažetak uputa za poplave

32

Montažna brana

Montažne brane

7

Među najvećim aktualnim prijetnjama prirodi i bioraznolikosti u regiji zapadnog Balkana je val planiranih hidroelektrana. Prema postojećim analizama, predviđa se izgradnja 570 velikih i srednjih hidroelektrana u zemaljama zapadnog Balkana i Turske. Stvarni broj mogao bi biti znatno veći jer mnoge zemlje planiraju prekomjernu izgradnju brana na rijekama. na primjer, Makedonija je najavila izgradnju ukupno 400 hidroelektrana.6 Čak ni najočuvanije rijeke i zaštićena područja nisu izostavljeni iz planova za gradnju hidroelektrana.

Hidroenergija nije sama po sebi „zelena“ energija. Ovisno o vrsti, veličini i lokaciji, hidroelektrane mogu imati značajan utjecaj na riječne ekosustave i potpuno ih izmijeniti. To uzrokuje gubitak bioraznolikosti, promjenu lokalne klime i ekosustava te značajan utjecaj na društvo zbog raseljavanja ljudi radi izgradnje akumulacijskih jezera. U Turskoj su stotine privatnih tvrtki dobile izuzetnu moć da rasele seljane, izvlaste privatno zemljište, posijeku državne šume i pregaze uobičajena ograničenja u gradnji kako bi se ostvario cilj od 4.000 projekata hidrocentrala do 2023. godine, što bi rezultiralo procijenjenim raseljavanjem oko 2 milijuna ljudi u sljedećih dvanaest godina. 6 Riverwatch, izvješće “Blue heart of the europe”, 2012.

kOlikO NOvih hidrOelektraNa Na zaPadNOm BalkaNu?

36

S obzirom na trenutačnu situaciju s razvojem različitih hidroenergetskih projekata i određenim nedostacima u procesu njihova planiranja, ishođenja dozvola i izgradnje, može se očekivati da će u sljedećih nekoliko godina u pogon biti pušteno nekoliko manjih postrojenja, dok se očekuje da će za završetak planiranih većih hidroelektrana (instaliranog kapaciteta većeg od 10 MW) biti potrebno više vremena; to će se vrlo vjerojatno dogoditi oko 2020.

To znači da se planiranje i stavljanje u funkciju novih hidroelektrana odvija i odvijat će se u kontekstu daljnjih europskih integracija zemalja zapadnog Balkana, paralelno sa značajnim globalnim naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njihov utjecaj. Oboje (europske integracije i klimatske promjene) donijet će složenije i strože politike i zakonodavstvo u vezi klime, energije i zaštite okoliša, pozivajući na usvajanje novih pristupa na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Uprave energetskog sektora zemalja zapadnog Balkana i Turske trebaju razmotriti svoj tradicionalni pristup razvoju energetike kako bi se prilagodile europskim i svjetskim trendovima. One promiču hidroenergiju kao obnovljivi izvor koji gotovo da nema negativnih utjecaja na okoliš i klimu. Također zanemaruju utjecaj klimatskih promjena na hidroenergetiku, odnosno očekivano smanjenje dostupnosti vode kao resursa.7 Okrugli stol na visokoj razini zatražio je od energetske zajednice da podrži energetske strategije zemalja zapadnog Balkana i Turske vodeći računa o dugoročnim klimatskim i energetskim ciljevima eU i primjenom najboljih postojećih europskih standarda.8

Pitanja okoliša i klimatskih promjena moraju biti sustavnije integrirana u energetski i druge sektore. istovremeno, potrebna je značajna promjena da bi se osiguralo transparentno donošenje politika i institucije, bolja suradnja i koordinacija između različitih sektora i institucionalno jačanje.

7 izvještaj o klimatskim promjenama iPPc-a iz 2007., na primjer, kaže sljedeće: „S priličnom sigurnošću se može reći da će mnoga polusušna područja (npr. mediteranski bazen, zapad SaD-a, južna afrika i sjeveroistočni Brazil) pretrpjeti smanjenje resursa vode zbog klimatskih promjena. Predviđa se da će se povećati područja pogođena sušom, s mogućim štetnim utjecajem na više sektora, npr. poljoprivredu, vodoopskrbu, energetiku i zdravlje.“8 Preporuke Okruglog stola na visokoj razini

37

Najpogodnije lokacije za proizvodnju hidroenergije već su u upotrebi9, stoga je neizbježno da bilo koji novi projekt ima velik utjecaj na okoliš. Posebno zabrinjava tendencija planiranja novih hidroenergetskih projekata u krškim područjima, koji, osim ekološke štete, podrazumijevaju i velike troškove i neizvjesnosti zbog složene i često nepredvidljive prirode krške hidrologije.

Još od izgradnje He Dubrava i Đale 1989. godine u Hrvatskoj nije bilo projekata velikih hidroelektrana sve do He lešće na rijeci Dobri, kapaciteta 42 MW10, koja je sagrađena 2010. unatoč prosvjedima lokalne zajednice i civilnog društva. Troškovi izgradnje porasli su s planiranih 65 milijuna eura (2005.) na 100 milijuna. Uključimo li u to i troškove distribucijske električne mreže, dolazimo do iznosa od 150 milijuna eura. Kanjon rijeke Dobre, potopljen izgradnjom He lešće, bio je predložen za zaštitu kao dio Hrvatske ekološke mreže, a stručnjaci Konvencije za zaštitu europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) bili su mišljenja da se brana ne treba graditi. Zelena akcija/FOe croatia provodila je kampanju protiv projekta, tvrdeći da ne postoje istraživanja te da je studija procjene utjecaja na okoliš izrađena davne 1986. godine. Unatoč tome, brana je izgrađena. U jednoj godini rada elektrane, uočeni su sljedeći negativni učinci: promjena mikroklime; erozija tla; razaranje cesta; ugrožavanja mostova; poplavljivanje okolnog područja; vodeni val koji je bio koban za ribe koje se mrijeste nizvodno, a predstavlja i potencijalnu opasnost za kupače i ribolovce. Povrh svega, dvoje ljudi utopilo se u akumulaciji jer prilazna cesta nije bila zatvorena.

9 Vlada Republike Hrvatske, Plan upravljanja vodnim područjima, 2013. http://www.voda.hr/puvp/10 Hrvatske vode, Strategija upravljanja vodama, 2009. http://www.voda.hr/001-569

više štete NegO kOriSti – Studija Slučaja hidrOelektraNa u krškim POdručjima hrvatSke

38

Praksa primjene starih i manjkavih studija utjecaja na okoliš vidljiva je i u projektu izgradnje He Ombla u blizini Dubrovnika, protiv koje Zelena akcija/FOe croatia provodi kampanju posljednjih nekoliko godina. Ova He trebala bi biti izgrađena u cijelosti pod zemljom, u špilji, korištenjem visoko eksperimentalnih tehnologija, a trošak se procjenjuje na 152 milijuna eura. cijelo područje ima vrlo visoku ekološku vrijednost, što se očituje i u činjenici da je zaštićeno već u 15. stoljeću kao mrijestilište ribe te je predloženo za zaštitu u okviru mreže naTURa 2000. novije studije iz 2000-ih također su potvrdile važnost ovih špiljskih sustava, bogatih špiljskim vrstama, od kojih su neke endemske. Godine 2011. Hrvatska elektroprivreda zatražila je od eBRD-a kredit koji je odobren u studenom iste godine, ali je poslije povučen zahvaljujući naporima Zelene akcije i partnerskih organizacija.

Još jedan stari hidroenergetski projekt koji je nedavno „uskrsnuo“ je He Kosinj. njezina izgradnja planira se još od 1970-ih, nakon izgradnje He Sklope, kako bi se u potpunosti iskoristio hidroenergetski potencijal rijeke like. izgradnjom He Sklope raseljeni su seljani sela Kruščice, a istu sudbinu doživjet će još dva sela, Mlakva i Gornji Kosinj, ako se projekt He Kosinj realizira. Stanovnici tih dvaju sela žive pod stalnom prijetnjom iseljenja, a njihova ustavna prava sustavno se krše posljednjih 40 godina. Planirana He Kosinj potopila bi prekrasno i jedinstveno krško polje uz tri sela i pretvorila donji tok rijeke like u dvije velike akumulacije (jedna od njih već postoji, akumulacija Kruščica). lokalno stanovništvo neće imati nikakve koristi od ovog projekta, a tipična lička sela, poznata pod imenom Kosinj još u 15. stoljeću kao važno trgovačkog središte i mjesto tiskanja prve knjige u Hrvatskoj, nestat će. lokalni stanovnici apsolutno se protive ovom projektu, ali njihovo se mišljenje već godinama ignorira.

Kako bi oba navedena projekta – He Ombla i He Kosinj – imala velik utjecaj na biološku raznolikost i krški ekosustav, kao i lokalne zajednice, trebalo bi odustati od njih i nadomjestiti ih manje štetnim i učinkovitijim projektima obnovljivih izvora energije.

Stoga bismo se željeli osvrnuti na nekoliko pitanja i predložiti sljedeće preporuke za buduću izgradnju i operacionalizaciju novih i postojećih hidroelektrana u zemljama zapadnog Balkana i Turske. Ove preporuke upućene su nacionalnim vladama i investitorima u He u regiji.

39

“Advocacy NGOs networks for sustainable use of energy and natural resources in the Western Balkans and Turkey - ETNAR” is an EU funded project from the IPA civil society partnership framework programme. The main objective of the project is to increase the capacity of NGOs in the Western Balkans and Turkey to influence the EU environmental approximation process through public advocacy supported by citizens. The project started on December 1st 2012 and will end on November 30th 2016.

eTnaR will strengthen the capacity of nGOs to provide analysis, advocacy and monitoring of key environmental reforms at regional and national levels with a special focus on energy, transport and natural resources. The main project activities are: policy analyses; position papers; thematic seminars and network meetings; regional conferences; regional trainings; the productin of an environmental law and Public advocacy Toolkit; educational seminars for young environmental leaders; national public advocacy campaigns; the participation of project partners from WB in Friends of the earth international and european activities and visit to relevant eU institutions.

expected results are:1. Strengthened regional policy networking of nGOs on energy, transport and natural resources; 2. improved capacity of environmental nGOs in policy analysis, policy monitoring and public

advocacy; 3. increased legitimacy of nGOs on energy, transport and natural resources’ policy and enhanced

dialogue with national stakeholders (national governments, experts, business and media); 4. improved networking among environmental nGOs from the WB and Turkey with eU-wide

environmental networks and nGOs.

The project is coordinated by Zelena akcija/FoE Croatia. Project partners are CSOs from the region: Green Home from Montenegro, Center for Environment and Center for Ecology and Energy from BIH, CEKOR from Serbia, Henrich Böll Foundation from Germany, Friends of the Earth International from the Netherlands and Friends of the Earth Europe from Belgium. In the second phase of the project the new partners are: OAA from Albania, DEM and ECO-Svest from Macedonia.

aBOut the etNar PrOject

Prosvjed protiv izgradnje He lešće na rijeci Dobri, Hrvatska

akcija Zelene akcije/Friends of the earth croatia ispred zgrade Vlade RH, od koje se tražilo da objavi reviziju studije utjecaja na okoliš za He Ombla

8

1. Prije ulaganja u planiranje i izgradnju hidroenergetskih projekata, vlasti bi trebale dokazati da su razmotrile sve alternative za zadovoljenje energetskih potreba koje bi se ostvarile izgradnjom

nove brane i da su prioriteti bili poboljšanje učinkovitosti korištenja vode i energije te najbolji mogući proizvodni rezultati postojećih brana.

nove brane trebalo bi uzeti u obzir samo ondje gdje se pokažu najboljom opcijom u pogledu sveobuhvatnih potreba i prema procjeni opcija, na temelju multikriterijskog pristupa i uključujući sve dionike. Prijedlozi za izgradnju novih brana moraju biti u skladu s preporukama Okvirne direktive o vodama. Kapacitete postojećih hidroelektrana treba povećati gdje god je to moguće kako bi se smanjila potreba za novim kapacitetima. Korištenje vode treba smanjiti, a povećati učinkovitost, posebice sustava za navodnjavanje. Planiranje i upravljanje branama treba promatrati u širem kontekstu riječnog područja, a poboljšanje upravljanja riječnim slivom smanjit će taloženje sedimenta, a time i produljiti životni vijek brane i smanjiti potrebe za novim branama.

PrePOruke za NOve i POStOjeće hidrOelektraNe

43

2. Razvoj novih hidroenergetskih projekata treba biti procijenjen prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i Direktive o staništima i niza drugih ciljeva iz legislative EU-a o zaštiti voda i prirode.Države bi trebale izbjegavati poduzimanje aktivnosti koje bi mogle dodatno ugroziti ostvarenje ciljeva Okvirne direktive o vodama – dobrog ekološkog stanja ili potencijala vodnih tijela. To znači da se nove hidroenergetske projekte može smatrati usklađenima s Direktivom ako su u skladu s kriterijima iz članka 4.7. Zahtjevi Okvirne direktive o vodama (članak 4.7), Direktive o pticama i Direktive o staništima (članci 6.3/6.4) i ciljevi Direktive o obnovljivim izvorima energije11 (kojima se promiče upotreba električne energije u hidroelektranama) mogu biti zadovoljeni primjenom „win-win“ mjera za poboljšanje stanja vodnih tijela s prihvatljivim gubitkom proizvodnje energije i mjerama za povećanje proizvodnje hidroenergetskih postrojenja bez negativnih učinaka na ekologiju vode (što uključuje i podizanje učinkovitosti na postojećim lokacijama i definiranje odgovarajućih lokacija za nove hidroelektrane). Treba razviti ekološke standarde za nova postrojenja (ona bi trebala, na primjer, imati riblje staze i ekološki prihvatljiv protok).12

3. Države trebaju napraviti reviziju regionalnih i nacionalnih strategija energetskog razvojai planova za razvoj hidroenergetike uzimajući u obzir buduće utjecaje klimatskih promjena i posebu pozornost posvećujući ekološkim i socijalnim aspekatima te ekonomskoj održivosti.Prema Bijeloj knjizi europske komisije „Prilagodbe klimatskim promjenama: europski okvir za akciju“ (2009.), do 2070. godine zbog klimatskih promjena može se očekivati značajno smanjenje protoka i hidropotencijala rijeka u jugoistočnoj europi, do 25% ili više.13

Treba uzeti u obzir ekonomsku održivost novih infrastrukturnih projekata imajući u vidu promjene režima toka zbog klimatskih promjena. nadalje, u ranoj fazi planiranja i procesa za ishođenje dozvola treba voditi računa o mogućim konfliktima u budućnosti između novih hidroelektrana i ostalih načina potrošnje vode (zbog klimatskih promjena očekuje se povećani pritisak na vodne resurse zbog sve veće potražnje za vodoopskrbu, poljoprivredu itd.) te ciljevima Okvirne direktive o vodama za postizanje dobrog ekološkog statusa ili dobrog ekološkog potencijala.14

11 Direktiva 2009/28 /eZ europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i budućem ukidanju direktiva 2001/77/eZ i 2003/30/eZ12 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionice o ODV-u i hidroenergetici 2007.,2011.; Radionica o bioraznolikosti i vodi - Bioraznolikost i vode: veze između europske legislative o prirodi i vodama, 2010.; “Hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.13 Ovo je potvrđeno novim hidrološkim modelom za sliv rijeke Save koji je razvila Međunarodna komisija za sliv rijeke Save u srpnju 2014.14 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007. i Radionica o upravljanju rijekama; icRB (2014) nacrt Plana prilagodbe klimatskim promjenama za sliv rijeke Save; „Hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a“, arcadis, 2011.; Osnovna načela održivog hidroenergetskog razvoja na slivu rijeke Dunav“, icPDR, 2013.

44

4. Energetske politike treba donositi i primjenjivati uz visoku razinu transparentnosti i sudjelovanja javnosti.

Transparentan rad vodećih institucija i uključenost dionika u kreiranju politika, te u svim fazama planiranja i provedbe hidroenergetskih projekata, preduvjeti su kvalitetnih projekata i sprečavanja sukoba interesa i korupcije i održivog razvoja uopće. ekološke i socijalne politike međunarodnih financijskih institucija kao što su Svjetska banka (WB), Međunarodna financijska korporacija (iFc), europska banka za obnovu i razvoj (eBRD) i druge zahtijevaju omogućavanje pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti u svim razvojnim stadijima projekta. Zahtjevi za transparentnošću odnose se također na fazu provedbe projekta kada se utvrđuje jesu li ispoštovani dogovoreni standardi ublažavanja negativnih ekoloških i socijalnih posljedica, naknade i poboljšanja.15

5. Do kraja 2015. države moraju donijeti provedbeni plan „Osnovnih načela održivog hidroenergetskog razvoja na slivu rijeke Dunav“ kojima se definiraju isključene, pogodne i

nepogodne zone hidroenergetskog razvoja.Brane ne bi trebalo graditi na mjestima gdje bi brane, akumulacije i građevinska infrastruktura imali značajne negativne utjecaje na područja od ekološke važnosti, kao što su zaštićena područja. Treba izbjegavati izgradnju brana na glavnom toku ili većim rukavcima rijeka značajnih za globalnu bioraznolikost. Stoga zahtijevamo razvoj nacionalnih planova koji će identificirati pogodna područja za nove hidroenergetske projekte, ona manje pogodna i nepogodna područja, uzimajući u obzir Okvirnu direktivu o vodama i druge kriterije zaštite okoliša kao i društveno-ekonomske aspekte, uključujući i druge načine korištenja vode. Ova područja treba identificirati uz sudjelovanje svih dionika, na temelju transparentnih kriterija, što treba biti praćeno i revidirano u određenom vremenskom razdoblju, kako predviđaju „Osnovna načela“ icPDR-a.16

15 Preporučene reference: “Brane i razvoj: novi okvir za donošenje odluka”, WcD, 2000.; “Protokol za procjenu hidroenergetske održivosti”, iHa, 2010.; socijalne i politike zaštite okoliša WB-a, iFc-a i eBRD-a, eK, 2010.16 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „Hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; „Osnovna načela održivog hidroenergetskog razvoja u slivu rijeke Dunav“, icPDR, 2013., „Rijeke za život: zaštita najvrednijih rijeka dinarskog luka“, WWF, 2014.

45

6. Države trebaju revidirati svoje strategije i planske dokumente kako bi se isključilo brane u zaštićenim područjima.Zaštićena područja trebala bi biti zabranjene zone za nove brane i elektrane.Prema Okvirnoj direktivi o vodama eU, brane se ne bi trebale graditi u zaštićenim područjima bilo koje vrste. Gdje god postoji kategorizacija Međunarodnog saveza za zaštitu prirode (iUcn), brane ne bi trebalo graditi u 1. i 2. kategoriji. ako iUcn kategorije ne postoje, za procjenu smije li se brana graditi trebaju se koristiti kriteriji koji odgovaraju 1. i 2. iUcn-ovoj kategoriji. 17

7. Bilo koji predloženi projekt treba sadržavati procjenu alternativa (varijanti) te obaveznu i pouzdanu procjenu utjecaja na okoliš i socijalnog utjecaja različitih alternativa. Projektanti bi trebali učiniti sve napore da se izbjegne negativni utjecaj hidroenergetskih projekata predlažući odgovarajuća tehnička rješenja i primjenom ispravnog procesa odabira lokacija – pri čemu treba razmotriti nekoliko mogućih alternativa, uključujući i „alternativu 0“ (da se nova elektrana ne izgradi). Precizne informacije o projektu trebaju biti dostupne javnosti i treba pokazati da su izabrani najbolja opcija, lokacija, pravila planiranja i izgradnje.Mjere za ublaživanje negativnih posljedica kao što su riblje staze/riblje ljestve treba projektirati pri planiranju projekta kako bi se osigurala njihova učinkovitost. Treba provesti detaljnu procjenu socijalnog utjecaja, a politike i prakse međunarodnih financijskih institucija (kao što su WB, iFc i eBRD) treba koristiti kao okvir za identifikaciju i procjenu socijalnog utjecaja, kao i za određivanje odgovarajućih kompenzacijskih mjera i planova upravljanja socijalnim utjecajima. 18

17 Preporučene reference: ekološki status i interkalibracija http://ec.europa.eu/environment/water/waterframework/ objectives/status_en.htm, Sustav kategorizacije zaštićenih područja iUcn; Prva svjetska konferencija o nacionalnim parkovima 1962. (Ravenel i Redford, 2001.)18 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „Hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; „Brane i razvoj: nova okvirna direktiva za donošenje odluka“, WcD, 2000.; prezentacije i preporuke WWF-a; ekološke i socijalne politike WB-a, iFc-a i eBRD-a

46

8. Pregledne informacije o svim troškovima i koristima određenog hidroenergetskog projekta trebaju biti javno dostupne te treba napraviti evaluaciju svih gospodarskih aspekata i nastalih

socijalnih i ekoloških troškova u usporedbi s potencijalnim koristima.Prijedlozi hidroenergetskih projekata trebaju uključivati evaluaciju svih gospodarskih aspekata i nastalih socijalnih i ekoloških troškova u usporedbi s potencijalnim koristima. U troškove se ne bi trebalo uračunati isključivo troškove samog projekta već i razvoj potrebne dodatne infrastrukture (kao što su pristupne ceste ili elektrodistribucijski sustav). Treba nastaviti s provođenjem samo onih projekata koji pokazuju da postoji neto korist, nakon što su uračunati svi ekonomski, socijalni i okolišni troškovi. Pregledne informacije o troškovima i koristima neophodne su kako bi se mogli dogovoriti odgovarajući mehanizmi razmjene i izbjeći situacije u kojima, na primjer, lokalne zajednice koje snose većinu društvenih i ekoloških troškova određenog projekta nemaju pravo na odgovarajuće koristi. analiza troškova i koristi projekta neophodna je kako bi se omogućila prosudba o tome jesu li ekološke i socijalne koristi koje proizlaze iz sprečavanja pogoršanja statusa ili vraćanja vodnog tijela u dobar status manje od koristi novih modifikacija (što je jedan od kriterija iz članka 4.7 ODV-a).19

9. Potrebno je dogovoriti i regulirati metodologiju za definiranje ekološki prihvatljivih protoka vode.Države bi trebale definirati i implementirati odgovarajuću metodologiju koja će osigurati ekološke potrebe vodenih ekosustava i organizama te ekološku cjelovitost ekosustava. neophodno je revidirati pristup i predložiti odgovarajuću metodologiju za izračun ekološki prihvatljivih protoka, imajući u vidu da nizvodno od hidroelektrane mora postojati dovoljan protok vode kako bi se simulirali prirodni uvjeti okoliša o kojima ovisi opstanak živih organizama (rast, ishrana, migracije, mrijest i ostale funkcije).20

19 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „Hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; preporuke WWF-a20 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „Hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011., “Brane i razvoj: novi okvir za donošenje odluka”, WcD, 2000.; Preporuke za održivi hidroenergetski razvoj u crnoj Gori, 2013.

47

Prikupljanje potpisa za peticiju u Banjoj luci u sklopu kampanje Bitka za Sutjesku. Potpisivanje peticije organizirano je u 12 gradova Republike Srpske , s ciljem zaustavljanja planirane izgradnje malih hidroelektrana u nacionalnom parku Sutjeska, Bosna i Hercegovina

akcija Zelene akcije/Friends of the earth croatia: He Ombla – neisplativa, neekološka, nelegalna. Hrvatska

9

S obzirom na težnje zemalja zapadnog Balkana i Turske da pristupe europskoj uniji, predlažemo da europska komisija i europski parlament od naših vlada zahtijevaju sljedeće aktivnosti kako bi se primijenila načela eU-a u fazama planiranja i provedbe razvoja hidroelektrana.

PrePOruke eurOPSkOj kOmiSiji

za razvOj eNergije iz hidrOelektraNa Na

zaPadNOm BalkaNu i u turSkOj

51

Države bi trebale: 1. identificirati zaštićena područja i ekološke mreže koje predstavljaju zonu zabrane izgradnje

novih hidroelektrana na temelju Vodećih načela za održivi hidroenergetski razvoj (icPDR) ili drugih relevantnih smjernica europske unije;

2. Revidirati Regionalnu strategiju energetskog razvoja u suradnji s Ugovorom o energetskoj zajednici i predstavnicima Glavne uprave za okoliš, usklađujući je s Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, kao i pravnom stečevinom iz područja klime;

3. Revidirati nacionalne strategije energetskog razvoja te ih uskladiti s relevantnim eU-direktivama;

4. Pokazati da postoji javni interes za hidroenergetsko ulaganje i pritom opravdati sve povezane troškove (energetska mreža, dalekovodi, ekološke štete, državne potpore) i koristi za građane;

5. Poštivati pravnu stečevinu eU-a i međunarodne obveze koje proizlaze iz nje za zemlju kandidata/državu članicu te obveze stranaka potpisnica nekoliko međunarodnih konvencija, kao što su aarhuška konvencija, espoo i Ramsarska konvencija;

6. Poboljšati kvalitetu procjena utjecaja na okoliš (eia) i strateških procjena utjecaja na okoliš (Sea) u planiranju novih hidroenergetskih objekata (sudjelovanje javnosti, izvještavanje i evaluacija);

7. izbjegavati poduzimanje akcija koje bi mogle dodatno ugroziti postizanje ciljeva ODV-a o dobrom ekološkom statusu ili potencijalu vodnih tijela, a posebno zahtjeve iz članka 4.7;

8. Osigurati institucionalne strukture, politike i prakse za osiguravanje transparentnosti, integriteta i odgovornosti u svim fazama procesa izgradnje i poslovanja, i za sve sudionike na nepristran način.

52

Ured Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UniSDR), Smjernice za smanjenje gubitaka od poplava, 2002., http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/flood_

guidelines.pdf

Glavna uprava za okoliš europske komisije, Znanost politike zaštite okoliša, Prirodne vodei retencijske mjere, broj 32, svibanj 2012., http://ec.europa.eu/environment/integration/

research/newsalert/pdf/32si.pdf

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Preliminarna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save, srpanj 2014., http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_

publications/publications/other_publications/pfra/preliminary_flood_risk_assessment_in_the_sava_river_basin_20140701.pdf

refereNce

53

Zelena akcija/Friends of the Earth CroatiaFrankopanska 1, 10 000 Zagreb, Hrvatska;tel/fax: +385 1 4813 096;za@zelena-akcija.hr, www.zelena-akcija.hr

Friends of the Earth Internationalnieuwe looiersstraat 31, 1017Va amsterdam, nizozemska;tel: +31 (0)20 6221369, fax: +31 20 639 2181;www.foei.org

Friends of the Earth EuropeRue d-edimbourg 26, 1050 Bruxelles, Belgija; tel: +32 (0) 2 893 1000, fax: +32 (0) 2 893 1035;info@foeeurope.org, www.foeeurope.org

Heinrich Böll Stiftung HrvatskaPreobraženska 2, 10000 Zagreb, Hrvatska;tel: +385 1 4812 530, fax: +385 1 4818 977;info@hr.boell.org, www.hr.boell.org

Heinrich Böll Stiftung Bosna i HercegovinaČekaluša 42, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; tel: +387 33 260 450, fax: +387 33 260 460;info@ba.boell.org, www.ba.boell.org

kONtakti

54

Zeleni domDalmatinska 78, 81 000 Podgorica, crna Gora;tel: +382 20 609 375, fax: +382 20 609 376;greenhome@greenhome.co.me, www.greenhome.co.me

Centar za životnu sredinucara lazara 24, 78 000 Banja luka, Bosna i Hercegovina; tel: + 387 51 433 140, fax:+ 387 51 433 142;info@czzs.org, www.czzs.org

Centar za ekologiju i energiju TuzlaDom penzionera Tuzla Filipa Kljajića 22, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina;tel: +387 35 249 310, fax: +387 35 249 311; ekologija@ekologija.ba, www.ekologija.ba

CEKOR – Centar za ekologiju i održivi razvojKorzo 15/13, 24000 Subotica, Srbija; tel/fax: +381 24 523 191;djnatasa@yahoo.com, www.cekor.org