broj 4

elektronski bilten Uzbunjivača u Bosni i Hercegovini

REGIONALNA SARADNJA

strana 5

strana 10

povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnostima Republike Srbije

Zakon o zaštiti uzbunjivača je izraz volje građana

Saša Janković, ombudsman Republike Srbije

strana 8

Legalan status uzbunjivačatreba bitiosnovzazaštitu

Rodoljub Šabić

ZAŠTITA UZBUNJIVAČA POSTAJE JEDAN OD PRIORITETA U BORBI PROTIV KORUPCIJE

U DRŽAVAMA REGIONA

Nije više ni tajna ni misterija kako se svuda u svijetuotkriva korupcija. Nikada i nigdje to nije tako da seučesnik, svjestan svoje krivične odgovornosti i visokekazne, sam se prijavi nadležnom državnom organu iprizna teško krivično djelo. Možda bi se pomislilo da nadležni organi, poput policijeimaju najznačajniju ulogu u otkrivanju korupcije, sobzirom da imaju istražna ovlašćenja i pristup dokaz-ima, ljudima, dokumentima... Međutim ni to nije tačno,čak 5 puta više slučajeva korupcije se otkrije slučajnonego što to otkrije policija. Najznačajniji metod otkrivanja korupcije u Evropi je do-java osobe koja ima saznanja da se u njenoj neposred-noj blizini, najčešće u organizaciji gdje je zaposlenadogodila korupcija. Te osobe se nazivaju uzbunjivači,jer dižu uzbunu da se događa zloupotreba javnog in-teresa, nešto poput osobe koja je prva primjetila požaru obližnjoj šumi i upozorava mještane, poslje čega sečitavo selo diže na noge kako bi svako spasao svoje, alii svačije imanje. Uzbunjivači su osobe koje štite javniinteres i čine dobro za svakog građanina te bi u tomsmislu njihov angažman država trebala prepoznati, a njih zaštiti.

U Bosni i Hercegovini uzbunjivači do sada nisu imaliposebnu zakonsku zaštitu već su samo određeničlanovi Zakona o radu i Zakona o državnimslužbenicima i namještenicima prepoznavali ulogu iznačaj uzbunjivača, što je bilo nedovoljno da ih zaštitiod odmazde i torture pretpostavljenih. Centar za odgovornu demokratiju Luna i udruženjeUzbunjivači BiH, pokrenuli su u Bosni i Hercegovini pro-ces zagovaranja prvog u istoriji naše zemlje Zakona ozaštiti uzbunjivača koji bi na adekvatan način pružao za-konsku zaštitu osobama koje prijave zloupotrebu i ak-tivnosti protiv javnog interesa. Inicijativa je naišla na podršku USAID-a i CCI-ja, kao i or-ganizacije NDI, Agencije za prevenciju i koordinacijuborbe protiv korupcije, nekoliko poslanika iz dva en-titetska i državnog parlamenta, nekoliko službenika Par-lamenta i pravnih eksperata.Upravo taj forum koji je okupila inicijativa za zaštituuzbunjivača u BiH pomogao je da uzbunjivači postanuregionalni prioritet država u borbi protiv korupcije.Studijska posjeta institucijama Srbije, zagovarača Za-kona o zaštiti uzbunjivača iz BiH najbolji je dokaz da bezzaštićenih uzbunjivača nema suzbijanja korupcije.

UVODNIK

SADRŽAJ broja 4

orba protiv korupcije počinje otkrivanjem korupcije i adekvatnim procesuiranjem i sankcionisanjemučesnika. Sankcija treba da djeluluje preventivno, ali i da na pravi način bude mjera štete koju društvoi država trpe zbog korupcije. Često se u javnosti zagovaraju visoke kazne za počinioce, ali pravi početakborbe protiv korupcije je zapravo pružanje adekvatne zaštite onima koji korupciju prijave.BB

Uzbunjivači su najefiksaniji mehanizam detekcije korupcije

DEMOKRATSKA INICIJATIVA ZA EVROPU Primjer saradnje koji može postati model....3

UPOZNAJTE IH Neformalna grupa za zaštitu uzbunjivača u BiH......................................4

ŠABIĆ Zakon o zaštiti uzbunjivača je izraz volje građana............................................................5

JANKOVIĆ Legalan status uzbunjivačatreba bitiosnovzazaštitu................................................8

UPOZNAVANJE Posjeta Agenciji za borbu protiv korupcije...............................................10

OKRUGLI STO Uzbunjivači na okupu.................................................................................13

OTKRIVANJE KORUPCIJE U EVROPI - 155 KONKRETNIH SLUČAJEVADojava

Interna revizija

Otkrićem rukovodilaca

Slučajnošću

Sravnjavanjem računa

Izučavanjem dokumenata

Eksternom revizijom

prismotrom/posmatranjem

Prijavom policije

Kontrolom informacionihtehnologijaPriznanjem Procenat slučajeva

Nač

in o

tkriv

anja

40%

17,4%

16,1%

6,5%

5,8%

5,2%

3,9%

3,2%

1,3%

0,6%

0,0%

UZBUNJIVAČI DOLAZE!Prema do sada najsveobuhvatni-joj studiji o detekciji korupcije uEvropi, dojave su ubjedljivo najefikasniji metod razotkrivanjakorupcije. Koristeći to saznanje mnogedržave su se orijentisale na podsticanje i zaštitu uzbunjivačakako bi suzbile nivo korupcije.U Bosni i Hercegovini postoji željada se takav trend primjeni i da sešto prije donese Zakon o zaštitiuzbunjivača kao prva mjera.

Podr

žano

od

Ovaj dokument je kreiran uz podršku CCI-a i USAID-a, a stavovi i informacije izneseni unutar dokumenta pripadajuisključivo organizaciji COD Luna i ne moraju neophodno predstavljati i stavove CCI-a ili USAID-a

Nefomalna grupa za zagovaranje Zakona za zaštititu uzbunjivača u Bosni i Hercegovini

3

www.uzbunjivaci.ba

Primjer saradnje koji može postati model

Prije svega pola godine po prvi put su se sastali predstavnici Centra za odgovornu demokratiju - Luna ineformalna grupa - Demokratska inicijativa za Evropu.Bio je to susret koji je obećavao mnogo i na kome semogla osjetiti atmosfera koja podstiče saradnju i partner-stvo. Predstavnici COD Luna nisu skrivali zadovoljstvootkrivši grupu parlamentaraca koji diskutuju o važnimdruštvenim problemima na demokratski i odgovorannačin, a sa druge strane članovi Demokratske inicijativeza Evropu bili su od samog početka izuzetno zaintereso-vani za angažovanje na zaštiti uzbunjivača, razumjevši daje upravo ta zaštita ključna u borbi protiv korupcije. Naizgled dva svijeta, vladin i nevladin, na istom zadatku,od samog početka su bili i ostali fokusirani na iznalaženjerješenja koje bi smanjilo nivo korupcije u društvu. Jedni imaju odgovorne pozicije, uticaj na institucije ipolitičku moć, drugi imaju dobru volju, entuzijazam iideje, što se pokazalo kao izvanredna kombinacija kojamože postati model ka izgradnji bolje države i napredni-jeg društva. Nacionalni demokratski institut, pažljivo je pratio razvojodnosa i svojim autoritetom podsticao na diskusije, razm-jenu mišljenja i informacija, čime je stvorena izvranrednakomunikacija i politička kultura visokog nivoa. Čini se da se nikad bolje nisu razumijela ova dva sektora

koja se nekorektno doživljavaju kao suprotstavljena, a za-pravo su potpuno međusobno zavisna i komplemen-tarna. Dok nosioci javnih funkcija rade na iznalaženju konkretnihnačina kako da unaprijede sistem, često u veoma teškimokolnostima i sa nizom ograničenja, predstavnicinevladinog sektora veoma brzo i efikasno uočavajuposljedice i nedostatke sistema i institucija, čime zapravopostaju nezaobilazan resurs za one koji taj sistem mogu da unaprijede i razvijaju. Primjer saradnje Inicijative za zaštitu uzbunjivača i nefor-malne grupe parlamentaraca i državnih službenika,ukazuje na moguće odnose u budućnosti i u sebi sadržijasnu poruku da na najvažnijim pitanjima za državu idruštvo mnogo brže može da se napreduje ukoliko su uprocese uključena dva važna sektora, kao što je vladin inevladin. Zvanična posjeta Beogradu prva je zajednička inicijativaove novoformirane intesektorske grupe, a već se disku-tuje o daljim zajedničkim aktivnosti, što ukazuje da ćezajedničkih aktivnosti biti i u budućnosti. Nakon posjete Beogradu, grupa razmatra mogućnost or-ganizovanja konferencije u Sarajevu na koju bi bili pozvanipartneri iz Beograda, ali i drugi predstavnici iz regiona kojise zalažu za zaštitu uzbunjivača u svojim državama.

acionalni demokratski institut iz Vašingtona, u maju 2010. godine, organizovao je posjetu SjedinjenimAmeričkim Državama delegacije parlamentaraca iz Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta FederacijeBiH i Narodne skupštine Republike Srpske. Odmah po okončanju posjete nastala je Demokrastka inicijativa za Evropu - neformalna grupa koja razmjenjuje mišljenja i usaglašava stavove o bitnim i

aktuelnim pitanjima na putu Bosne i Hercegovine ka evroatlantskim integracijama, poštujući demokratske principeuvažavanja i pronalaženja rješenja postizanjem kompromisa. Nakon jednogodišnjeg rada na izmjenama Izbornogzakona BiH i Kodeksa ponašanja političkih partija u izbornoj kampanji, neformalna grupa se priključila inicijativiza zaštitu uzbunjivača i zajedno sa uzbunjivačima, predstavnicima Agencije za prevenciju korupcije i koordinacijuborbe protiv korupcijei predstavnicima Centra za odgovornu demokratiju Luna, čine okosnicu šire neformalnegrupe koja zagovara donošenje Zakona za zaštitu uzbunjivača.

NN

Demokratski dijalog je moćno oružje grupe

Do informacija se dolazi brzo i iz prve ruke

Podržano od

www.uzbunjivaci.ba

Lazar Prodanović Marinko ČavaraBranislavBorenović

Aida Kreho

Sead Lisak Dragan Slipac

Alma Salkić Mijić TeufikHadžiahmetović

Višnja Marilović

Svetlana Vuković Bojan Bajić

AmnaHadžikadunić

Mirela Avdić

poslanik uPredstavničkomdomu PS BiH, zamjenik šefaKluba SNSD, članGlavnog odboraSNSD

zastupnik uZastupničkomdomu FBiH, šefKluba HDZ BiH;potpredsjednikHDZ BIH

poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik Odbo-ra za evropske in-tegracije,potpred-sjednik PDP

viša stručna saradnica za zakonodavno-pravna pitanja u Parlamentarnojskupštini BiH

direktor agencijeza prevencijukorupcije i koordinaciju borbeprotiv korupcije

zamjenik direktoraagencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbeprotiv korupcije

izvršna direktoricaCentra za odgovornudemokratiju Luna

koordinator inicijative za zaštituuzbunjivača u BiH

asistentica programa u Nacionalnomdemokratskom institutu

koordinatoricaprograma u Nacionalnomdemokratskom institutu

stručna savjetnicaza zakonodavno-pravna pitanja ipravo EU

član UpraveudruženjaUzbunjivači BiH

predsjednicaUdruženjaUzbunjivači BiH

www.uzbunjivaci.ba

Učesnici studijske posjete na temu zaštiteuzbunjivača iz Bosne i Hercegovine u Beogradu

Fadil Šero

konsultant, REC

Podr

žano

od

Mješovita grupa za javno zagovaranje Zakona o zaštitiuzbunjivača u Bosni i Hercegovini, u okviru zvaničneposjete Republici Srbiji, imala je priliku da se sastane saPovjerenikom za informacije od javnog značaja i zaštitupodata o ličnostima, Rodoljubom Šabićem.Iako su članovi grupe imali određena saznanja i infor-macije o položaju i značaju funkcije povjerenika,Rodoljub Šabić je u svom uvodnom izlaganju obrazložioprije svega svoja zakonska ovlašćenja i institut nezav-isnog državnog organa koji u pravnom sistemu bivšedržave nije bio poznat, ali koji dobija sve više na značajuu državama regiona. Šabić je pružio dodatna objašnjenja i o tome kako senašao u situaciji da bude jedan od ključnih “igrača” uzaštiti uzbunjivača i borbi protivkorupcije, iako država nije prd-vidila da pozicija povjerenika imatoliki značaj u tim oblastima, sobzirom na postojanje Savjeta zaborbu protiv korupcije Vlade Re-publike Srbije i Agencije za borbuprotiv korupcije. Povjerenik je svoju poziciju u zaštiti uzbunjivača objas-nio praksom koja je vrlo brzo po uspostavljanju organapokazala da građani koji imaju saznanja o korupcijiimaju visok stepen povjerenja u instituciju Povjerenika,kao i to da “uzbunjivači” žele da na zvaničan način prib-ave dokaze o neregularnostima koje su uočili u organi-zacijama u kojima su zaposleni.Tako su se gospodinu Šabiću obraćali prije svega za-posleni u državim organima i javnim preduzećima kojisu od njega zahtjevali da po službenoj dužnosti pribavi

informacije koje su njima bile uskraćene, a koje su kakose ispostavilo bile od presudnog značaja u dokazivanjuneodgovornog i nezakonitog ponašanja rukovodilaca. Kako je takvih slučajeva od samog formiranja organa

bilo više, Povjerenik se brzo upoznaosa sudbinama onih koji su imali za ciljda zaštite javni interes i kao advokati pravnik brzo je uočio propust inelogičnost u pravnom sistemu Sr-bije koje je želio da eleminiše. Jasnoje da javni interes treba biti zakonskizaštićen, ali nije logično da oni koji di-

reknim ukazivanjem na ugrožavanje javnog interesaprolaze kroz izuzetno teške situacije, a da ne postojerazvijeni zakonski mehanizmi koji bi ih faktički i uzadovoljavajućoj mjeri zaštitili od odmazde, mobinga,tortura, prijetnji, itd. Pored veoma otvorenih stavova i spremnosti da sa del-egacijom iz Bosne i Hercegovine podijeli svoja saznanjai stavove, gospodin Šabić je iznio nekoliko primjera kojijasno ukazuju na vezu uzbunjivača i povjerenika za in-formacije od javnog značaja koji ukazuju da upravo ta

Sastanak sa Povjerenikom za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnostima Republike Srbije

5

www.uzbunjivaci.ba

Jasno je da javni interes treba bitizakonski zaštićen, ali nije logičnoda oni koji direknim ukazivanjemna ugrožavanje javnog interesaprolaze kroz izuzetno teškesituacije.

Povjerenik je nakon iskustva koja je stekao pružajući pomoć osobama koje su mu se obratile sa zahtjevom

za pristup informacijama od javnog značaja, odlučio da se aktivno angažuje na zakonskoj zaštiti uzbunjivača

ZAKON O ZAŠTITI UBUNJIVAČAJE IZRAZ VOLJE GRAĐANAadležnosti Povjerenika za informacije od javnogznačaja i zaštitu podataka o ličnostima reg-ulisani su u najvećoj mjeri sa 2 ključna zakona,ali materija kojom se Povjerenik bavi odnosi se

na ustavne garancije i fundamentalne obaveze državeprema građanima.

NN

BiH može da računa na pomoć u aktivostima na izradi pravnih mehanizama za zaštitu uzbunjivača

Podržano od

6

Uz podršku Ambasade Velike Britanije i Holandije, Povjerenik je u okviru projekta “Zaštita uzbunjivača u

Srbiji”, formirao Radnu grupu za izradu nacrta Zakona o zaštiti uzbunjivača

komunikacija i ovlašćenja Povjerenika mogu imativeoma važnu ulogu u razotkrivanju korupcije i neodgov-ornog ponašanja pojedinaca koji obavljaju javnufunkciju. Najupečatljiviji primjer korišćenja Zakona o slo-bodnom pristupu informacijama od javnog značaja, sakojim je povjerenik upoznao goste, bio je slučaj malo-ljetnika koji je tražio informacije o poslovanju Doma zaučenike srednjih škola, što je za posljedicu imaloutvrđivanje odgovornosti direktora koji je kasnijepravosnažno osuđen nazatvorsku kaznu. Povjerenik je nakon iskustva kojaje stekao pružajući pomoć os-obama koje su mu se obratile sazahtjevom za pristup informaci-jama od javnog značaja, odlučioda se aktivno angažuje u stvaranju pravnog osnova zazakonsku zaštitu uzbunjivača, koja jedino može bitiodrživo i kvalitetno rješenje. S obzirom da Povjerenik za informacije od javnogznačaja među svojim ovlašćenjima nema zakonsku ini-cijativu, Šabić se obratio Ombudsmanu Republike Sr-bije, organu čiju funkciju trenutno vrši Saša Janković,kako bi zajedno sa njim formirao radnu grupu za izradumodela zakona, koja uz pomoć ovlašćenja Ombuds-mana može direktno pokrenuti podstupak usvajanja za-kona u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Uz podršku Ambasade Velike Britanije i Holandije,

Povjerenik je u okviru projekta “Zaštita uzbunjivača uSrbiji”, formirao Radnu grupu za izradu nacrta Zakona ozaštiti uzbunjivača, a na čelu te grupe nalazi se Ombuds-man, Saša Janković. Projekat “Zaštita uzbunjivača u Srbiji” podrazumjeva nizkoordiniranih i precizno definisanih aktivnosti koje tre-baju da obezbijede detaljan uvid u trenutno stanje u Sr-biji, u percepcije građana, ali i u iskustva i prakse drugihpravnih sistema.Nakon toga, projekat predviđa da radna grupa uvaži re-alnost i razvije model zakona koji bi odgovarao pravnomporetku Srbije i potrebama građana koji prijavljujuzloupotrebe. Po usvajanju modela Zakona o zaštitiuzbunjivača, obavila bi se javna rasprava kao i sveobuh-vatna edukacija kroz radionice sa predstavnicimamedija i nevladinog sektora. Rodoljub Šabić je potom informisao o početnim ak-tivnostima i dilemama radne grupe za izradu modelazakona o zaštiti uzbunjivača i želio je da čuje stavčlanova grupe iz Bosne i Hercegovine o pitanjima kojasu od strane članova radne grupe u Srbiji identifikovanakao najosjetljivija. Među svakako najinteresantnijim pitanjima, kada jeriječ o zaštiti uzbunjivača, uvijek se nametne pitanje omogućosti zloupotrebe statusa uzbunjivača čime se

radna grupa intenzivno bavi. Bojan Bajić, koordinator za zaštituuzbunjivača u Bosni i Hercegoviniiznio je stav da je zloupotreba statusauvijek moguća, ali da inicijativa u BiHpolazi sa stanovišta da je zaštitauzbunjivača osnosvni cilj, te da

moguća zloupotreba nikako ne smije da stvaraograničenja u pružanju zaštite. On je takođe informisaopovjerenika da Inicijativa za zaštitu uzbunjivača u BiHpolazi od sličnog stanovišta da je neophodan posebanzakon kojim bi se regulisao status uzbunjivača, kao i svemjere zaštite koje bi osobi sa statusom uzbunjivača bilena raspolaganju. Članovi delegacije iz 3 parlamenta u BiH, LazarProdanović, iz Parlamentarne skupštine BiH, MarinkoČavara poslanik u Parlamentu Federacije BiH i BranislavBorenović, poslanik u Narodnoj skupštini RepublikeSrpske, iznosili su svoje stavove o značaju uzbunjivača

Bojan Bajić: Iskustva i SAD-a ukazuju da suzloupotrebe statusa uzbunjivača izuzetno rijetke

Povjerenik je ukazao na značajnerazlike u pravnim sistemimadržava u našem regionu uodnosu na SAD, te smatra nji-hovo iskustvo značajnim, ali ne upotpunosti primjenjivim kod nas

www.uzbunjivaci.ba

Preliminarni rezultati istraživanja javnog mnjenja u Srbiji ukazuju da većina građana Srbije smatra da uzbunjivač

treba da dobije finansijsku nagradu kao satisfakciju za svoju aktivnost

Podržano od

www.uzbunjivaci.ba

Preliminarni rezultati istraživanja javnog mnjenja u Srbiji ukazuju da većina građana Srbije smatra da uzbunjivač

treba da dobije finansijsku nagradu kao satisfakciju za svoju aktivnost - njih oko 60%

7

Povjerenik za inforamcije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbije o svojim aktivnostima redovno izvještava putem web prezentacije www.poverenik.rs i putem tviter naloga

Na kraju posjete Povjereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Republike Srbijeupućen je poziv za uzvratnu posjetu Sarajevu koji je odmah i rado prihvatio i tom prilikom je obećao da će

rado učestvovati u aktivnostima koji će doprinijeti boljoj zaštiti uzbunjivača u Bosni i Hercegovini.

u borbi protiv korupcije, a zajedničko je bilo da su sesložili sa Povjerenikom da je “uzbunjivanje” prije svegamoralni čin pojedinca.Govoreći o materijalnoj nagradi za uzbunjivača kaomogućem elementu zakona, Povjerenik je iznio prelim-inarne rezultate istraživanja javnog mnjenja u Srbiji kojiukazuju da većina građana Srbije smatra da uzbunjivačtreba da dobije finansijsku nagradu kao satisfakciju zasvoju aktivnost. Povjerenik je istakao da oko 60%građana Srbije ipak smatra da uzbunjivač treba da imapravo na nagradu ukoliko se dokaže da je njegovimdjelovalnjem država sačuvala određena finansijska sred-stva. Komentarišući sistem zaštite uzbunjivača koji postoji uSjedinjenim Američkim Državama, Povjerenik je ukazaona značajne razlike u pravnim sistemima država unašem regionu u odnosu na SAD, te smatra njihovoiskustvo značajnim, ali ne u potpunosti primjenjivim kodnas, posebno kada su u pitanju specijalizovane institu-cije koje se bave zaštitom i slučajevima uzbunjivača.Povjerenik je na stanovištu da je realnije, jednostavnijei više u duhu naše pravne tradicije određenenadležnosti dodijeliti postojećim institucijama i preciznoih definisati zakonom.

Naša država ima i formalnu i suštinsku obavezu daobezbedi adekvatnu zaštitu ljudima koji su ukazali nakorupciju, kriminal i druge anomalije u svojim sredi-nama a koji zbog toga, po pravilu, trpe brojne nepri-jatne posledice.Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GREKO)uputila nam je u tom smislu obavezujuću preporukujoš 2006. godine, s rokom izvršenja do kraja 2007. godine, ali to je očigledno ostalo bez efekata.Ali još važnije od formalne obaveze je suštinskaobaveza da se da svaki mogući doprinos borbi protivkorupcije. Suvišno je naglašavati da već nekoliko go-dina uzastopce Globalni indeks percepcije korupcijepokazuje da tapkamo u mestu, da stagniramo udruštvu zemalja za koje važi ocena da su zahvaćenenekontrolisanom, sistemskom korupcijom.Obezbeđenje odgovarajuće zaštite uzbunjivačaizvesno bi predstavljalo jedan takav doprinos.Istraživanja sprovedena u okviru Projekta pokazujuda izuzetno visok procenat građana (75%) smatra dadržava uzbunjivačima duguje adekvatnu zaštitu, a daneuporedivo manji procenat njih (14%) misli da sudanas državni organi u stanju da tu zaštitu i stvarnoobezbede.

SRBIJA SLABA DA ZAŠTITI UZBUNJIVAČERodoljub Šabić

Podržano od

adna grupa koja je formirana pošla je od izradedefinicije uzbunjivača. Već na tom koraku poja-vile su se dileme oko toga kako odrediti karak-

teristike i kriterijume za procjenu. Sajedne strane postoji opasnost odzloupotrebe, a sa druge interes da serazotkrije korupcija ili drugo djelo-vanje protivno javnom interesu, štoje predstavljalo poseban izazov zapronalaženje balansa između realnihmogućnosti zloupotrebe i potencijalaantikoruptivnog djelovanja. Zaštitnik građana je sa gos-tima iz Bosne i Hercegovine podijelio i sopstvenoviđenje definicije uzbunjivača, koje radna grupa nije pri-hvatila, a koja je uzbunjivača definisala jednostavno -

izvor informacija od javnog značaja. Poslije razmatranjamnogobrojnih argumenata, radna grupa, je na krajudonijela definiciju koja uzbunjivača određuje kao

građanina koji u dobroj vjeri prijavljujekorupciju i neracionalno trošenje javnihsredstava i zauzela je stav da takvigrađani moraju biti zaštićeni i da se odnjih treba načiniti model poželjnogponašanja u društvu. Iz tog razloga Janković smatra da jeizuzetno važna uloga medija. U

mnogim novinama na naslovnim stranama su osobekoje su uradile nešto loše, što je po Jankoviću,obeshrabrujuće i protivno interesu države i društva dapodstiče i podržava poželjna ponašanja građana.

Legalan status uzbunjivačatreba bitiosnovzazaštitu

RRRadna grupa, je na krajudonijela definiciju kojauzbunjivača određuje kaograđanina koji u dobrojvjeri prijavljuje korupciju ineracionalno trošenjejavnih sredstava

www.uzbunjivaci.ba

8

Ombudsman, odnosno zaštitnik građana, prvi je izabrani funkcioner u novijoj istoriji Republike Srbije koji je nafunkciju jednoglasno izabran u Narodnoj skupštini. Posljednje 4 godine, on je svoj posao obavljao

profesionalno i predano, te ga građani u Srbiji doživljavaju kao čovjeka kome se uvijek mogu obratiti, štouredno i čine. Pored svoje redovne funkcije, Saša Janković, pro bono, obavlja funkciju predsjedavajućeg Radne

grupe za izradu nacrta zakona za zaštitu uzbunjivača.

Susret sa Sašom Jankovićem, zaštitnikom građana

Republike Srbije

Podržano od

Podsjećajući da je po obrazovanju pravnik koji se zalaže zapovratak etike i morala u realan život, Janković je istakao dase u radnoj grupi trudi da što je manje moguće razmišlja kaopravnik jer želi da u potpunosti bude posvećen iznalaženjunajbolje mogućnosti za zaštitu uzbunjivača koja bi bila prim-jenjiva u praksi. S te strane Janković smatra da proširivanjenadležnosti institucije kao što je tužilaštvo, na utvrđivanjestatusa uzbunjivača, možda i nije najbolje rješenje jer vjerujeda je realna opasnost da će tužilaštvo slučajeve određivanjastatusa uzbunjivačima tretirati kao manje važne. Međutim,on smatra da nije jednostavno sprovodivo ni to da seovlašćenje za dodjelu statusa uzbunjivaču odredi jedna in-stitucija jer se u praksi pokazalo da je za određene slučajevepotrebna i odgovarajuća stručnost u procjeni, navodećiprimjer potencijalnog zagađivača vode i zaposlenog kojiaplicira za status uzbunjivača nudeći informacije o načinuzagađivanja. Da bi se u tom slučaju utvrdilo osnov za statuspotrebna je stručna procjenakoja ukazuje na postojanjedjelovanja protiv javnog in-teresa, a takve resurse posje-duju samo pojedine državneslužbe. Možda upravo iz tograzloga treba razmotriti opcijuda nekoliko različitih službibude uključeno u procjenu da li postoji osnov da bi segrađaninu dodijelio status uzbunjivača, pa čak i predvidjetiovlašćenja za te službe da samostalno mogu odlučivati ododijeli statusa uzbunjivača.Predsjednica organizacije Uzbunjivači Bosne i Hercegovine,Višnja Marilović, iznijela je svoj stav koji je formirala iz ličnogiskustva, a koje joj govori da je za uzbunjivača najbolje rješenje ukoliko bi se mogao obratiti jednoj insti-tuciji pri apliciranju statusa, što ne isključuje mogućnost dase u procjenu i utvrđivanje statusa uključe i drugi državni

organi. Ombudsman Janković se složio sa tim i smatra pred-loženu mogućnost kao izvodljivo rješenje koje će se moždanaći u modelu Zakona o zaštiti uzbunjivača u Srbiji.

Zaštitnik građana stoji čvrstona stanovištu da je svaki slučajpotrebno ispitati i da je za topotrebno nekoj institucijidodijeliti istražna ovlašćenja.Uvjeren je da ukoliko nijepredviđena istraga povodomsvake aplikacije, Zakon o za-štiti uzbunjivača nije primje-

njiv niti pravičan. Janković se osvrnuo na opštu situaciju u Srbiji, objašnjava-jući da građani još uvijek nemaju dovoljno povjerenja udržavne institucije što će u svakom slučaju predstavljatiproblem u primjeni zakona i normi koje predviđaju dagrađanin treba da se obrati državnom organu i za prijavuslučaju i za apliciranje za status uzbunjivača. Poslanik u Parlamentu BiH, Marinko Čavara rekao je da sus-tav države predstavlja problem i u Bosni i Hercegovini i da

ga je neophodno snažiti što nas dovodido možda ključnog problema sa kojimse suočavaju mnoge države u regiji. Janković je istakao da očekuje da ćemodel zakona početkom naredne go-dine biti gotov i da će odmah početi ijavna rasprava. Rado je prihvatio pozivgostiju iz BiH da posjeti Sarajevo, na-glasivši da je spreman da pomogneprocesu zaštite uzbunjivača u Bosni iHercegovini kroz dijeljenje iskustavakoja svakodnevno stiče kao Zaštitnikgrađana Republike Srbije.

www.uzbunjivaci.ba

9

Janković smatra da proširivanje nadležnostiinstitucije kao što je tužilaštvo, na utvrđivanjestatusa uzbunjivača, možda i nije najboljerješenje jer vjeruje da je realna opasnost daće tužilaštvo slučajeve određivanja statusauzbunjivačima tretirati kao manje važne

Marinko Čavara: Samo jačanje sustava države možepovratiti povjerenje građana u institucije

Više informacija o aktivnostima ombudsmana Srbije možete naći nawww.zastinik.rs

Podržano od

POSJETA AGENCIJI ZA BORBUPROTIV KORUPCIJE U SRBIJI

ZAŠTITA UZBUNJIVAČA POSTAJEJEDAN OD PRIORITETA U BORBI

PROTIV KORUPCIJE rogramom posjete neformalne grupe za zaštituuzbunjivača u BiH, Beogradu, planirana je polud-nevna posjeta Agenciji za borbu protiv korupcije

koja u Republici Srbiji postoji od 2009. godine. Pored Povjerenika za informacije od javnogznačaja i zaštitu podataka o ličnosti i Za-štitnika građana Agencija za borbu pro-tiv korupcije je još jedna nezavisnadržavna institucija. Za delegaciju iz Bosne i Hercegovine,predstavnici Agencije su pripremiliprezentaciju organizacione strukture,nadležnosti i planova za dalji razvojagencije, a nakon prezentacije članovi delegacije su imalipriliku da postave pitanja i o najznačajnijim pitanjimadiskutuju sa rukovodećim ljudima Agencije.

O Agenciji za borbu protiv korupcijeZakonom o Agenciji su prvi put propisane prekršajnekazne za kršenje odredaba tog zakona, a za neprijavlji-vanje i davanje lažnih podataka o imovini javnihfunkcionera. Zakonom je propisana i kazna zatvora i

zabrana obavljanja javne funkcije u periodu od deset go-dina, ukoliko funkcioner bude osuđen na kaznu zatvora.Agencija je ustanovljenja kao institucija sa jakom preven-tivnom ulogom koju do sada niko od organa koji su se

bavili korupcijom nije imao i njen osnovnicilj je da u koordinaciji sa drugim organimajavne vlasti, civilnim sektorom, medijimai javnošću u cjelosti poboljša stanje u ovojoblasti. Između ostalog, Agencija u tompreventivnom smislu ima ovlašćenja da sadržavnim organima radi na izradi njihovihplanova integriteta. Ovi planovi, kao nov-ina u našem pravnom sistemu, treba da

osiguraju smanjenje i otklanjanje rizika za nastanak irazvoj korupcije.Agencija je dobila i nadležnosti u kontroli finansiranjapolitičkih stranaka, ali se zbog toga što se u praksipokazao kao manjkav pristupilo pisanju novog Zakona ofinasiranju političkih subjekata koji je skupština već usvo-jila. Ovim Zakonom je omogućeno da izvještaji o finansi-jskom poslovanju stranaka budu znatno transparentniji.Novi Zakon je važan, posebno zato što je 2010. Grupa

www.uzbunjivaci.ba

10

PZakonom je propisana ikazna zatvora i zabrana

obavljanja javne funkcijeu periodu od deset

godina, ukolikofunkcioner bude osuđen

na kaznu zatvora

Podržano od

www.uzbunjivaci.ba

11

zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GREKO)radila na trećoj evaluaciji koja tematski pokriva finansir-anje političkih stranaka i inkriminaciju korupcije i njihovaanaliza zakonodavnog okvira je objektivan pokazateljtoga šta je potrebno preduzeti u ovoj oblasti.

O Odboru AgencijeRad Agencije je nalazi pod direktnom kontrolom i nad-zorom Odbora Agencije za borbu protiv korupcije. Odborbira i razrješava direktora Agencije, odlučuje o uvećanjuplate direktora, odlučuje po žalbama na odluke direktorakojima se izriču mjere u skladu sa ovim zakonom, usvajagodišnji izveštaj o radu Agencije koji podnosi Narodnojskupštini, vrši nadzor nad radom i imovinskim stanjemdirektora, predlaže budzetska sredstva za rad Agencije,donosi poslovnik o svom radu i vrši druge posloveodređene zakonom.

Praksa agencijePredstavnici Agencije su izložili delegaciji sopstvene utiskeo slučajevima koje su imali u sopstvenoj praksi naglasivšida je bilo veoma različitih slučajeva, od onih banalnih bezelemenata korupcije ili zloupotrebe, pa do onih u kojimasu i uzbunjivač i prijavljena osoba za zloupotrebuprekršioci zakona. Direktorka Agencije za borbru protiv korupcije, ZoranaMarković, naglasila je da je biloslučajeva u kojima je agencija pod-nosila krivične prijave zbog sumnjena koruptivne aktivnosti. U nekih desetak slučajeva Agencijaje dodijelila status uzbunjivačagrađanima i intervenisala jeobraćanjem instituciji u kojoj su za-posleni sa informacija da je osobiodobren status uzbunjivača.Prema riječima direktorkeMarković, zvanična pisma koja Agencija upućuje u insti-tucije iz kojih dolaze uzbunjivači, iako nemaju obavezujućikarakter, imaju pozitivan uticaj na položaj uzbunjivača.

Predstavnici Agencije su istakli da se nisu sve mjere prim-jenile iz strategije za borbu protiv korupcije za period od2008. do 2012. godine. Kao osnovni razlozi ne primjenemjera i zakašnjele primjene mjera, predstavnici Agencijesu naveli, probleme kao što su kašnjenje u usvajanjubudžeta, nedovoljna kapacitiranost agencije i nedostatakdrugih resursa neophodnih za rad. Oni smatraju da je situacija trenutno mnogo bolja negošto je bila na početku i da će nova strategija koja seočekuje da će biti usvojena u prvoj polovini 2013. godinebiti primjenjena u značajnijoj mjeri. Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju

borbe protiv korupcije Bosne iHercegovine, Sead Lisak izrazio jerazumjevanje po pitanju kapacitetai primjene strategije koja se u Srbiji,kao i u Bosni i Hercegovini usvajauglavnom pod pritiskom kako bi seispunile određene međunarodneobaveze. Član Odbora Agencije i član radnegrupe za izradu modela zakona o za-štiti uzbunjivača, profesor Branko

Lubarda objasnio je porijeklo pojma i istorijski razvoj za-konodavstva o zaštiti uzbunjivača, navodeći da izvori za-štite javnog interesa u Evropi i Americi nisu isti, kao ni

Prema riječima direktorkeMarković, zvanična pisma koja

Agencija upućuje u institucije iz kojih dolazeuzbunjivači, iako nemaju

obavezujući karakter, imaju pozitivan uticaj na položaj

uzbunjivača

Zorana Marković: U agenciju su nam dolazili iuzbunjivači i ucjenjivači

Odbor Agencije za borbu protiv korupcijesmijenio direktorku

TATJANA BABIĆ VRŠILAC DUŽNOSTI DOZAVRSETKA KONKURSA

Svega nekoliko dana nakon posjete delegacije BiHAgenciji, Odbor agencije smijenio je direktorku Zoranu Marković zamjerajući joj da nije na najboljinačin štitila ugled institucije nepoštovanjem odlukaodbora i zahtjevanjem od Vlade da Agenciji stavi naraspolaganje određen broj službenih stanova.

Podržano od

www.uzbunjivaci.ba

12

pravna praksa i pravno naslijeđe, što trebamo uvažitikada govorimo o rješenju koje se treba primjeniti udržavama sa kontinentalnim pravom. On vjeruje da se materija zaštite uzbunjivača tičeisključivo radnog prava i da određenim intervrncijama upostojeće zakonodavne akte može obezbijediti adek-vatna zaštita uzbunjivača.

Profesor Lubarda je objasnio da je radna grupa definisalauzbunjivača kao osobu koja u dobro volji prijavljujezloupotrebu u cilju zaštite javnog interesa, napominjujućida je potrebno dodatno odrediti šta je javni interes.Na kraju delegacija iz BiH pozvala je profesora Lubardu ičlanove odbora da posjete Sarajevo i svoja iskustva i saz-nanja stečena na izradi zakona o zaštiti uzbunjivača pre-nesu neposredno uzbunjivačima u BiH.

Pravilnik o zaštiti lica koje prijavi sumnju na korupcijuAgencija za borbu protiv korupcije upoznala je delegacijuiz BiH sa posebnim pravilnikom koji je donijela Agencija,a koji se odnosi na zaštitu uzbunjivačaPravilnik pod uzbunjivačima podrazumijeva samo iisključivo lica koja su zaposlena u nekom državnom or-ganu, organu lokalne samouprave ili javnom preduzeću,što predstavlja samo jednu od manjkavosti pravilnika okočega su se i predstavnici Agencije složili. Pravilnikom je predviđeno da Agencija može da pruži za-štitu uzbunjivača koja može trajati do 2 godine. Pod za-štitom se podrazumijeva informisanje državnog organau kome je uzbunjivač zaposlen da lice ima statuszaštićenog lica i da će se svaka mjera preduzeta prematom licu u vezi sa radno pravnim statusom ili radnimuslovima protivno volji uzbunjivača tretirati kaoodmazda.Ukoliko poslodavac uprkos saznanju o statusuuzbunjivača vrši odmazdu prema zaposlenom Agencijakao vid sankcije predviđa javno objavljivanje organa javnevlasti na posebnoj godišnjoj listi, čime donosioci pravil-nika vjeruju da mogu narušiti kredibilitet institucijeodnosno spriječiti rukovodioce da vrše odmazdu naduzbunjivačima.

OD UZBUNJIVAČA DO UCJENJIVAČADirektorka agencije u vremenuposjete delegacije BiH, pred-stavila je jedan od prvih slučajevasa kojim se novoformirana agen-cija suočila i koji u dobroj mjeriopisuje kompleksnost i izazove uborbi protiv korupcije. Prijava je stigla od strane sekre-tara jednog fakulteta koji jeponudio dokaze o tome da dekanzloupotrebljava svoju poziciju, daje oštetio budžet, da je prevaromdošao do imovine i da na osnovulažnih informacija koristi privi-legije.

Uvidom u dobijenu dokumenta-ciju Agencija je utvrdila da pos-toji dobar osnov za pokretanjepostupka protiv dekana izvaničnim putem je zahtjevaladostavljanje dokumentacije odstrane fakulteta kako bi je prosli-jedila tužilaštvu. Tokom perioda čekanja na doku-mentaciju sekretar fakulteta sejavio agenciji da izjavi da je umeđuvremenu dobio otkaz nafakultetu, čime je slučaj dobio nadramatičnosti i na interesovanjuu agenciji.

Nakon nekog vremena Agencijise javio i dekan protiv koga jeAgencija pripremala tužbu da biizjavio i predstavio uvjerljivedokaze da ga sekretar fakultetaveć duže vrijeme ucjenjuje iuslovljava tražeći radno mjestona fakultetu za svog rođenogbrata koji ne posjeduje odgo-varajuće kvalifikacije. Agencija za borbu protiv korup-cije je predala tužilaštvu slučajzahtjevajući odgovarajuće kazneza dekana i sekretara fakulteta.

Slučaj na jednom fakultetu u Srbiji

Profesor Branko Lubarda

TERET DOKAZIVANJA TREBA DABUDE NA POSLODAVCU

Kao vrlo bitno kod zaštite uzbunjivača, profesorLubarda je objasnio da Zakon o zaštitiuzbunjivača treba da predvidi da je poslodavacdužan da dokaže da nad zaposlenim koji je pri-javio korupciju nije izvršio odmazdu. On smatra da preduzimanje bilo kakvih mjera uvezi sa radnim odnosom ili radnim uslovimauzbunjivača, koji su protivni njegovoj volji, trebasmatrati za odmazdu, a da poslodavac treba dadokaže da nije u pitanju odmazda. Na taj načinbi se uzbunjivač dodatno zaštitio od najčešćegoblika diskriminacije nakon prijave korupcije.

Podržano od

www.uzbunjivaci.ba

13

OKRUGLI STO U ORGANIZACIJIPORTALA PIŠTALJKA.RS

Uzbunjivači na okupu

oložaj ljudi koji su prijavili korupciju vrlo je sličani u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, a usvajanje za-kona o zaštiti uzbunjivača je dobar put da se obje

zemlje izbore sa korupcijom, složili suse duvači u pištaljku na okruglomstolu koji je Pištaljka organizovala usaradnji sa Udruženjem uzbunjivačaBiH.„Ne želim da vjerujem da je u mojojzemlji korumpirano 95 odstopolitičara. Vjerujem da samo maliprocenat njih zloupotrebljavafunkcije i želim da radim sa poštenim političarima iposlanicima. Mi se ne konfrontiramo sa državom, većsa korupcijom“, rekla je Višnja Marilović, predsjednica

Udruženja uzbunjivača BiH. Ona je ostala bez posla usarajevskom Centru Skenderija neposredno pošto jetužilaštvu dostavila dokaze o malverzacijama kojima je

budžet oštećen za tri i po milionamaraka.U Parlamentarnoj skupštini Bosne iHercegovine piše se nacrt zakona o za-štiti uzbunjivača, a u radu na zakonuučestvuju i uzbunjivači. Osim pred-stavnika Udruženja uzbunjivača, u del-egaciji iz Bosne koja je prošle nedjeljeposjetila Beograd bili su i direktor i

zamjenik direktora Agencije za borbu protiv korupcije,kao i poslanici, koji su se sastali sa povjerenikom za in-formacije od javnog značaja Rodoljubom Šabićem, za-

PP“Ne želim da vjerujem da je umojoj zemlji korumpirano 95odsto političara. Vjerujem da

samo mali procenat njihzloupotrebljava funkcije i želim

da radim sa poštenimpolitičarima i poslanicima”

Već dvije godine informativni portal Pištaljka izvještava o različitim zloupotrebama najviših državnihfunkcionera u Srbiji. Kako sami za sebe kažu, oni istražuju zloupotrebu položaja u vlasti, privatnim i javnim

preduzećima i drugim institucijama. Za dvije godine oni su se izborili za poziciju profesionalnog i objektivnogmedija čije izvještaje prenose svi mediji, od državne televizije pa do privatnih štampanih medija. U Bosni i

Hercegovini Pištaljka već duže vrijeme sarađuje sa Centrom za odgovornu demokratiju - Luna.

PIŠTALJKA TIM

VIŠNJA MARILOVIĆ

Podržano od

štitnikom građana Sašom Jankovićem, direktorkomAgencije za borbu protiv korupcije Zoranom Marković ičlanovima Odbora Agencije Brankom Lubardom i Zora-nom Stojiljkovićem.Na okruglom stolu koji je u petak održan u Pres centruUdruženja novinara Srbije učestvovali su i TeufikHadžiahmetović iz Udruženja uzbunjivača BiH, kao idomaći uzbunjivači Bojana Bokorov, Biljana Mraović,Goran Milošević, Goran Kuševija i Borko Josifovski. Svioni govorili su o pritiscima i odmazdi kojoj su bili izloženipošto su prijavili korupciju ili ugrožavanje životagrađana.Bojana Bokorov, koja je od Agencije za borbu protiv korupcije dobila status zaštićenog uzbunjivača, rekla jeda taj status nije spriječio da dobije otkaz na Medicin-skom fakultetu, a da je od institucija jedinu pomoć do-bila od zaštitnika građana. Borko Josifovski rekao je damisli da je od usvajanja zakona o zaštiti uzbunjivačavažnije da se pravosuđe oslobodi partijskog uticaja ipodsjetio da tužilaštvo nije reagovalo kada mu je

dostavio dokumentaciju koja pokazuje da neki ljekaribeogradske Hitne pomoći nisu radili reanimacije paci-jenata u slučajevima kada su to bili obavezni da urade.Biljana Mraović kazala je da sadašnja primjena Zakonao slobodnom pristupu informacijama od javnog značajamože dovesti do progona uzbunjivača, jer državni organipisma građana tretiraju kao informaciju od javnogznačaja, što se kosi sa Ustavom i samim zakonom.Goran Milošević je naglasio da se odnos rukovodstvaPuteva Srbije prema njemu u posljednje vrijemepopravio, dok je Goran Kuševija kazao da je kaoanesteziolog u Zdravstvenom centru „Studenica“ u Kral-jevu prijavio povećanu stopu smrtnosti pacijenata nadijalizi, dodavši da su sami pacijenti i njihove porodiceprvi primjetili da nešto nije u redu. Ni u tom slučaju tuži-laštvo nije reagovalo.Članica Savjeta za borbu protiv korupcije JelisavetaVasilić rekla je na okruglom stolu da je Savjet upravo uzpomoć jednog uzbunjivača spriječio spornu javnunabavku u RTB Bor. „Savet je počeo sam da piše zakono zaštiti uzbunjivača i pre nego što je poverenik Šabićokupio radnu grupu za pisanje modela zakona“, rekla jeVasilić, koja je članica te radne grupe. Ona jenapomenula da je važno da se zakoni usklade, štonaročito važi za zakon o državnoj i službenoj tajni, kakobi uzbunjivači mogli bez straha da prijavljujuzloupotrebe.

www.uzbunjivaci.ba

14

Bojana Bokorov: Sa statusom zaštićenoguzbunjivača, dobila otkaz na fakultetu

Sa okruglog stola je izvještavala i državna televizija u Srbiji

Okrugli sto je bio pun pogodak

Dragocjena razmjena iskustvaZa članove delegacije iz BiH, okrugli sto je bioizuzetno značajan jer su se upoznali sa konkret-nim slučajevima uzbunjivača iz Srbije. Posebnosu značajna iskustva onih koji su uprkos pri-tiscima bili istrajni i koji su na kraju dobilidruštveno prizanje za svoj doprinos.

Podržano od

Elektronski bilten Uzbunjivač je glasilo Inicijative za zaštitu uzbunjivača u Bosni i Hercegovini

Bilten izlazi periodično i distribuira se besplatno

Izdavač: Centar za odgovornu demokratiju - COD LUNA

Kontakt:Telefon +387 58 712 262Faks +387 58 712 262email: lunabih@teol.net

www.uzbunjivaci.ba

www.uzbunjivaci.ba

impresum