zavisno od kolicine vode, temperature i vlaznosti zraka u kosnici, od jaeine peelinjeg drustva, prinosa

o

toliko.

od svojih 120.000-150.000 donosenja nektara proizvedu 1 kg meda, pri cemu obidu oko 10 miliona cvjetova i predu put dug oko 360.000-450.000 kilometara.

doneseni nektar u svom mednom mjehuru u kosnici predaju drugim pce1ama-sestrama, koje neko vrijeme u svom mednom zelueu, kako bi se obavila njegova dalja slozena prerada.

prvo razmakne svoju vilieu i gomju celjust malo pomjeri unaprijed i unazad prema na Cijern se vrhu pojavi nektara. Zatim ponovo proguta tu kapljicu i to povremeno ispustanje

kapljiee nektara na podignuto rilee i usisavanje u medni zeludae ponavlja se 120-200 puta. Tek poslije toga pcela pronade slobodnu vostanu celiju na sacu okvira u koju smjesti kapljicu nektara. Ta kapljica nektara JOEl nije med, nego druge peele je ponovo uzimaju i produfuju slozeni proees dok se ne pretvori umed.

N ektar u sebi ima 60-80% vode a med svega 18-21 %. Da bi odstranile suvisnu vodu iz nektara, peele svaku kap prenose vise puta iz celije u celiju, birajuCi najtopliji dio gnijezda (legla) i stavljajuci ga u prazne celije koje nikada ne napune do vrha. Lepezanjem krila brzinom od 26.400 puta u minuti, stvaraju dopunsku cirkulaciju zraka u kosnici i pospjesuju proces i isparavanja vode.

Osim fiziekog procesa pretvaranja nektara u med, teee i hemijski proces u kome se u mednom zelucu nektar obogacuje raznim fermentima, organskim kiselinama, hormonalnim tvarima, vitaminima i antibiotiekim i drugim svojstvima.

Kao sto postoji igra peela za polenom, sliena igra postoji u peeia radilica i za nektarom. Ove igre peela poznate su u peelarskoj terminologiji, u literaturi kao medusobno sporazumijevanje pee1a radiliea iii govomi jezik peela radilica.

U potrazi za nektarom, polenom i vodom, peele radilice zbiraeice, mogu da lete i do 4 km vazdusne linije od svoje kosniee. Prirodno je, ukoliko je izvor hrane blizi, da ce biti veti unos u peelinje gnijezdo. Smatra se da letovi duzi od 1,5 km nisu rentabilni, jer peela, dok leti, trosi veliku energiju, koju nadoknadlJ-je utroskom nektara.

Jedno peelinje drustvo u savremenoj kosnici potrosi preko go dine i do 100 kg meda za prezivljavanje i rad. Peele instiktivno sakupljaju i visak meda od potreba kao rezervnu hranu, koji peelar uzima kao nagradu za obavljeni rad i svoja ulozena .sredstva.

Peele nikada ne lageruju vodu kao rezervu. Preko zime, kada ne opste sa okolinom, snabdij~val1je vodomje uglavnom iz meda, kao i kondenzovane vodene pare u kosnici u vidu kapljica, koje nlstaju u zivotnomprocesu zimskog peelinjeg klupka (klubeta)'H

Pcela vodarica.nosi vodu takode u mednom mjehuru i izvede oko 50 letova na dan.

Med spravljen od medne rose, medljike, slatkih sokova nekih plodova biljaka i naroeito voca, nije pogodan za ishranu peela preko zime. Ovakav med treba izvrcati (centrifugirati) a peelinjim drustvima dopuniti zimske zalihe hrane secemim sirupom.

Seceli iz nektara:

Nekfar jabuke sadrzi 25-35% secera,

Nektar tresnje sadrZi 20-60% secera,

185

breskve 20-38%

1. hektara maline sakupe oko 70

crvene peele sakupe oko 140

1. hektara .,'U>CU-lJV oko kg

. hektara visnje oko 40 secera,

1. hektara j abuka,slj iva i krusaka sakupe 30 secera

CVJETNI (POLENOV POLEN, PELUD, HRDA)

Cvjetni prah sakupljaju specijalne grupe peela radilica koje se nazivaju POLENARICE. Peele koje prve pronadu polenovu pasu, vracaju se u kosnicu, izvodeCi na saeu igru karakteristienu za polen, pri cemu ih druge peele brizljivo prate i dodiruju pipcima (ticalima), da bi se potom i same uputile na pasu u potrazi za polenom.

Peele starosti 14-17 dana prikuplaju polen. Broj izleta ujednom danu se krece od 6 pa eak i do 140, sto je rijetkost, ali se prosjeeno ipak krece oko 10 izleta dnevno. Za jedan izlet polenarica obide oko 500 cvjetova. Polenarica boravi izvan kosnice oko 10 minuta i na jednoj nozici skupi 4,2 do 10,7 mihgrama polena iii na dvije nozice 8,4 do 21,4 miligrama. U jednoj loptici ima oko 100.000 polenovih zrna. Usljed zavlaeenja polenarice u cvjetove biljaka, pored loptica prikupljenih na nozicama, na njenom tijelu ostaje od 10.00.!! dQ 25.000 polenovih zma.

Jedno peelinje drustvo u savremenoj kosnici potrosi godisnje za ishranu legia i mladih peela koje luee vosak i matieni mlijee 20 do 30 kg polenovog praha.

Kada se peela poienarica spusti na cvijet, sise i progrize surlicom i usnim organima polenove kesice 11 cvijetu. Tom prilikom se prah zabjepi na usne dijelove i ovlazi nektarom. Velike koliCine polena prijanjaju za maljavo tijelo i n9ge peele. Nakon obilaska nekoliko cvjetova, peela poeinje da prebacuje prah prednjim i srednjim par:om nozica u prasne korpice zadnjih nogu. To se obavlja najeesee u vazduhu i dok se odmara na cvjetovima. Tako se na zadnjim nozicama prikupe loptice polena koje su od zute do crvenkaste boje. Na povratku u kosnicu pcela prebacuje polenove loptice u pra::t;te eelije saca. Kucne peele koje ne izlije6u mijesc0u i nabijaju polen u cebje saca vlazeCi ga sekretom pljuvacnih zlijezda, nektarom i medom. N abijanje polena u celije peele obavljaju glavom. Kada su celije n~mjene do2/3 dobro nabijenim polenom,pcelegapokrivaju slojem meda, da hi .se mogao dugo odrzati ina taj nacin ga konzerviraju. ,

PoI-enova zmca su obavijena celuloznom membranom i balsamskom prevlakom Hi smolom rastvorljivom li eterskom ulju, sto predstavija prirodnu zastitu polenovog zrnca od vlage i drugih stetnip uticaja. Polenje muski spolni elemenat cvjetova biljke. To je si6usno zrnce obavijeno cvrstom IjuskQm. U njemu je koncentrisano svojstvo biljke, odnosno cvjetova. Polenovo zmo je biolosko jedinstvo koje sadrzi sve sto je neophodno za zivot a to su bjelaneevine, vitamini, aminokiseline, masti, ugljikohidrati, fermenti, kofermenti, hormoni, itd. U jezgru svoje eelije polen sadrzi tajnu zivota

186

· odreduju oblik 1

nedovoljno plodne, pa iii postaJu trutuse

Peele preradom potena kao osnovne

HEMIJSKI

proizvode

PRAHA

ishranu peela cvjetni prah neophodan, jer predstavlja izvor koje ne sadrZi nektami sole.

u

materija,

Polen je bogat proteinima i mastima. Sadrzi raznovrsne ugljene hidrate, poput secera, skroba i celuloze. Poleni nisu ujednaceni u sadrzini masti, skroba, mineralnih sastojaka i proteina.

Bjelancevine (azotne materije) sastoje se od eseneijalnih aminokiselina (peptona, globulina).

Masti su od glieerida masnih kiselina.

Seceri su grozaani, vocni i trscani (repin) i dekstrini (slozeni ugljeni hidrati).

U pepelu se nalaze soli gvozaa, bakra, hroma, fosfora i dr.

Vitamini su zastupljeni u znatnom broju i kolicini: vitamin E (tokoferol) reprodukcioni za Ijudski i zivotinjski organizam (antisterilni); B 1 (aneurin) obezbjeauje pravilnu razmjenu materije u tkivu. Nedostatak izaziva glavobolju, nesanicu, znojenje, umor itd; B2 (riboflavin) podstice rastenje, povecava tjelesnu teziQu, itd; B5 iii PP (nikotinska kiselina) antipelagricni nedostatak kojeg izaziva bolest pelagru, kozobolju, hrapavost koze, nervna oboljenja, itd; B6 (piridoksin-adermin) nedostatak kojeg u hrani izaziva oboljenje koze a takoae utice na rad jetre i dr; B3 (pantotenska kiselina) znacajna je za razne bioloske funkeije: utice na pravilan rad organa, proizvodnju novih celija i rast. Nedostatak ovog vitamina u hrani dovodi do raznih poremecaja, kao na pro opadanje kose i gubitak njenog pigmenta i boje; Be (folna kiselina) i H(biotin) imaju fiziolosko djelovanje; provitamin A (karotin i P-rutin)-karotin se u organizmu pretvara u vitamiJil A a rutin koristi za snizavanje krvnog pritiska, a polen ga sadrzi oko 17%. Rutin ima sposobnost. da zidove kapilara cini cvrsCim. Veoma je koristan u slucajevima izliva krvi u mozak, srce i mrezicu oka, za crijevni trakt, kao i hipertonicnih tegoba i ostecenja koze izazvanih zracenjem, naroCito radioaktivnim supstaneama ix-zracima. Prosjecno u 100 gra:\;na perge ima 13 miligrama rutina. . .. {1

187

/

U 100 polemi

slrove

0/0 bora 13 45 13 92 2 5723

382 3771 255 31 34

oraha 307 39,60 2.61

340 16,23 21 19 656 24,88 1 80 2930

slaCice erne 22 2174 658 2583 254 28.00 sEve 979 2866 3 15 2829 762 2749

Po nekirn autorirna, kolicina vitarnina i rnineralnih rnaterija u polenu je slijedeca:

Vitamini Kolicina Mineralne Kolicina rngllOO g rnaterije rng/IOO g

C - askorbinska kiselina 1,4 - 205 ". l30 - 1.140 B 1 - tiarnin - aneurin 0,4 - 1,5 rnagneziiurn 60 - 380 132 - riboflavin 0,54 - 0,19 fosfor 50 - 610 B6 - piridoksin-aderrnin 0,5 - 0,9 kalcijurn 30 -1.180 B5 - nikotinska kiselina 4,8 - 21 natriiurn 28 -44 Be - folna kiselina 0,1 - 0,68 gvoZde 0,2 - 4,2 H - biotin 0-0,25 bakar 0,6 - 1,57 B3 - pantotensl~a kiselina 0,32 - 5,0

E - tokoferol . 0,3 - 170

1 ''\'

Polen izvaden iz celija saca - perga irna bogatiji hernijski sastav od istog polirla uzetog iz hvataca .. polena iliprikupljenog izprirodc j . zbog ferrnentacije pod uticajem sekreta pcelinjih zlijezda pri prcracii,

koji je oboga6en dragocjenim arninokiselinarna (lizinorn, triptofanorn), dekstrinskom i rnljeenom kiselinorn, lakto-digestivnirn fennentirna, bakterijarna mljecne kiseline, celulozorn, galaktozidirna, raznim vitarninirna, kvaseima i mineralirna.

S obzirorn na to da je polen u celijarna saca preraden od peela, naziva se i 6isti fennentirani polen, koji je za ljudski organizam lahko probavljiv,

188

Polen se slabosti

Polenom se lijece i pacijenti sa povecanim u serumu, utice na smanjenje povecane koncentracije mokracne kiseline u U polenu ima 2-4% masti. Medutim u njlma ima 12 masnin kiselina, koje sintetizirati. Zbog njihova pomanjkanja dolazi do Qstecenja jetre i bolesti koze - stvaranja nedostatka nezasicenih masnih kiselina dolazi do gubljenja u ulja iz polena djeluju za sastitu organizma, Bl je gorivo za ljudsko tijelo. se polen koristi za i psihickih oboljenja, komplikacija kod hronicnog alkoholizma, hronicnog hepatitis a, anemije, cira na zelucu i dvanaestopalacnom crijevu, zatim za otklanjanje tvrde stolice, se kao preventiva bolestima, za posljedice zracenja, za potenciranje plodnosti i seksualnosti, itd.

Polen se koristi u lijecenju i u kombinacijama sa ostahm pcelinjim proizvodima.

Preporucuje se uzimanje polena u okrepljujucim dijetama poslije bolovanja i ishrani osoba koje obavljaju tezak fizicki i umni rad, sportista, kosmonauta, itd. Raznovrsnost materija u polenu i njihova velika bioloska vrijednost razIog su da se on koristi kao dodatak ishrani.

LJEKOVITA SVOJSTVA POJEDINIH VRSTA POLENA

- bagremov polen ima osobine sedativa;

- polen borovnice sprjecava dijareju; - -+-

- cubrin (majCine dusice) polen povoljno djeluje na cirkulaciju krvi, ima dobro antisepticko djelovanje, slab je afrodizjak;

- polen divljeg kestena djeluje kod poremecaja u cirkulaciji venske krvi,. suZava kapilarne zavrsetke;

- heljdin polen sprjecava kapilamo krvarenje, skracuje vrijeme koagulacije krvi i regulise rad srcanog misica, snizava krvni pritisak, sprjecava krvarenja u mozgu;

,. jabukov polen povoljno utice na rad srca;

- klduljin (zalfijin) polen djeluje diureticki, poboljsava varenje i potpomaze regulisanju menstrualnog c'i1dusa;

- lipov polen ;;pada u blage sedative;

- maslackov polen povoljno djeluje na bubrege i mokracnu besiku, blagje laksativ;

- polen pitomog kestena poboljsava cirkulaciju krvi;

- polen uljane repice povoljno djeluje u lijecenju prosirenih vena i itd.

189

na L"UJ,U"".H

za prikupljanje polena.

U povoljnim uslovima, jedna 30-35 polena uz koristenje hvataca a

neiskoristene rezerve

za vrijeme aktivne bi sakupila 20-30 kg. To !-'V'''U''-'UI

oduzimaju

sezone sakupiti u prirodi ostaju

bagrema, lipe 1 na taj sto se V"-'''-'''HALU krpom udara cemu cvjetova ispada

prah. se poslije ocisti od grancica, truhlog podmlatka ili jajasca voskovog moljca, kukca (Silvanus sirimamendis), crva polenovog pregalja (Carpoglyphus passularum) i kEca

nozeme. Zato je preporueivo da se na jedan kilogram polena doda 10 grama sulfatiazola iii 10 grama fumidila.

Oduzimanje od peela se pomocu

POLENA

potena.

Hvataca polena ima razlieitih konstrukcija. Zajednicko svima je to da se postavljaju na mjesto poletaljke preko cijele duzine lijeta, daje to izduzena drvena kutija kojaje sa donje strane pokovana gustom mrezom precnika otvora 3-3,5 mm, ispod koje se postavlja ladica za prikupljanje polena. Na prednji dio kutije vertikalno se postavlja limena ili plasticna ploea sa velikim brojem zvjezdastih rupica precnika 4-5 mm, kroz koje se sa dosta napora provlaee peele polenarice, a kod nekih hvataea rupice su okrugle, sto je povoljnije, jer ne krzaju krila pcelama.

Neki hvataci imaju dvije vertikalne ploce na rastojanju od 5 mm jedna od druge. Ova vrsta hvataca stavlja se na poletaljku kosnice. Spoljna duzina hvataea polena treba da odgovara sirini odgovarajuce kosnice.

Boljl su Qni hvataci polena koji imaju cetiri vertikalne plasticne resetke u eetiri reda sa otvorima 04,5 mm. Ovakvaresetka se llvueekrozdva otvorana bocnim stranicamasame kutije hvataea, koja nema prednje i straznje strane. Horizontalno ispod ove cetverostrane resetke postavijena je gusca

e

zicana mreza za hodanje peeta, kroz koju prop ada polen. Ispod horizontalne zieanc mreze nalazi se, kao i kod svih hvataea ladica za prikupljanje polena. Izlaz pceiama kosnice omogucen je sa strana kutije kroz produzene zieane otvore duzine oko 10 em.

Kroz ove otvore peele slobodno izlaze a koje ulaze u kosnicu J,1e ul:ize na te kamuflirane izlaze, nego se provlace kroz postavljenu eetverostranu resetku. Ovi hvataci imaju i svoju poietaljku, pa se poletaljka kosnice mora skinuti.

190

polena se, hvatace

kroz rupice izbacuju dio cvjetnog praha.

se da se pri tome to ne

kilogram oduzetog

Hvatac se premjesta svakih na se ponovo staviti hvatac na istu kosnicu.

SUSENJE I CUVANJE

su i inace u tom periodu

70% UL'-I'<1J1'y

. provlacenju malo prikupljaju

IPnnnH drustva a Za cijelu aktivnu Ijetnu sezonu oko

kosnice sa desetak

U palenu ima mnogo mikroorganizama i encima, koji su vrlo aktivni u vlaznoj i toploj sredini. Usljed toga polen se ukiseH i brzo ubuda, pa se iz hvataca polena vadi svaku vecer, da se jos vise ne vlazi tokom noci. Radi veceg procenta u njemu od 20 do 30%, polen se obavezno susi, za trajniju upotrebu, kako bi u njemu ostato sarno 10-12% vode.

Male kolicine polena mogu se susiti na stolu u sloju debljine do 2 em, koji se prekrije papirom iii prozracnom tkaninom. SUS} se u mracnoj i prozracnoj prostoriji, zasti6en od sunceve svjetlosti, koja razara aktivne materije. Jedanput dnevno ga treba promijesati.

Inace, polen se susi u susnieama u kojima se kaloriferom ubacuje topaosuh -zrak do 40-45 ClC. Ako u polenu ima 30-35% vode, susenje traje 78 sati a ako je 20-25%, onda 16-18 sati.

Velike koliCine polena suse se lamp om sa infracrvenim zracima, koji prodiru ravnomjerno kroz polen ne pregorijevaju6i povrsinski sIoj.

Osuseni polen je mnogo otporniji za cuvanje. Moze se euvati u polietilenskim vre6ieama na 0 ClC u suhim, cistim i tamnim prostorijama iii hladnjacama. Ipak se dezinfekuje kadenjem ugljen..:diqksidom. Cuva se i u staklenim teglama zapremine 200-500 grama. Ne treba ga sabijati, jer se smrzRut tesko zahvata kasikom. Bolje su bocice u baji, da u njega ne prodire svjetlost

N eke vrste polena su gorkog ukusa, se mijesa sa medom, kombinacijom meda sa maslacem, kakaom, mlijekom, vodom, sokom i

Tokomgodine polenizgubi procenat

Svjez polen se moze cuvati i sa mjesavinom secera u prahu iIi sa secerom ~ kristalu u omjeru 1: 1 iIi 2: 1, sto je slabije od samog Cistog potena. Po vrhu plasticrie kutije treba ga posuti slojem secera u prahu iii kristalu, debljine sioja oko 2 em, radi eventualne pbjesni, pa onda kutiju dobro zatvoriti, Od ovakvog poiena se prave medeno-se6eme pogace za prihraIljivanje peela.

Svjez polen se moze konzervirati i sa medom u odnosu 1:2 i cuvati na sobnoj temperaturi.

191

VII p ELINJA HRAN

vitamine, rr'l1rtP1-!O!

Nektar od kojeg peele spravljaju med, bogat je ugljenih hidnita (seeera), mineralnih soli i vitamina.

Cvjetni prah (polen) za peele je hrana bogata bjelancevinama, mastima, vitaminima, mineralnim so lima i drugim materijama. I

Voda je pcelama potrebna za razblazivanje meda, spravljanje hrane od mjesavine meda, cvjetnog praha i vode, kao i za reguliranje potrebne odgovarajuce temperature u kosnici, odnosno za nA<'T1'7<>M1

optimalne mikroklime u pcelinjem gnijezdu.

Nektar, cvjetni prah i voda se dopunjuju, tako, da u odsustvu jedne materije od njih, peeUnja drustva ne bi mogla praktieno da egzistiraju.

PRIHRANJIVANJE PCELA

S obzirom na to da se vrcanjem meda iIi vadenjem okvira sa medom u sacu peelama oduzima dio njihove hrane, to je eesto neophodno prihranjivati peele.

Peele se prihranjuju u rano proljece, u vrijeme rojenja rojevi se prihranjuju, jer nemaju zaliha hrane, ujesen poslije vrcanja meda i po potrebi kasnije, kako bi se peelama obezbijedile dovoljne kolieine hrane preko zime i za proljetni razvoj, vrsi se stimulativno (podsticajno) prihranjivanje. U izuzetnim slueajevima, prihranjuju se Ijeti, kao i zimi.

Nekada se prihranjivanje vrsi tako sto bi se u hranu--stavila stimulativna sredstva kao C vitamin, pivarski kvasac, forsapin, forte tonik, gelee royal, ferment ribonukleaze, zatim antibiotici kao fumagilin, geomicin, nistatin, bijeli Iuk kao prirodni antibiotik i konaeno razni lijekovi, koji se stavljaju u hranu u zavisnosti od vrste bolesti peela i pevlinjeg legla. Sirutka se koristi mjesto vode.

Kao lijekovi koji se koriste u peelarstvu do sada su poznati modra galica, nozemak, nozemavet, nozecid, fumidil, streptomicin, sulfatiazol natrijum, teramicin, urotropin u tabletama, apitol, pericin, hloramfenikol, oronazol tablete, a stalno se otkrivaju i drugi novi lije~ovi.

Peele se prihranjuju medom u sacu, medeno-se6ernim pogaeama,secernim sirupom (od secera u kristalu) a izuzetno i suhim secerom u prahu iii kristalu, koji se preliju tecnim medom.

Prihranjivanje medom u sa6u vrsi se na slijedeci naein:

Jos kod sortiranja okvira u kosnici,uvijek se prikrajustavljaju praznia zatim dokraja okviri sa dotrajalim sa6em. Najesen iii prolje6e, kada na tim okvi'rima nema legla, uzme se jedan takav okvir i viljuskom za skidanje poklopCica isti se skinu da se otvori med i okvir stavi do kraja kosnice. Ispred njega se stavi pregradna daska. Dobro je da se izvadi iz kosnice jos jedan sliean iIi prazan okvir iIi okvir sa medom ali bez legla i odlozi do sjutra. Tako izmedu okvira u kosnici i pregradne daske ostane prazan prostor za jedan okvir. To se iadi predveee, Iijepog suneanog dana. Peele ce u toku noei proCi iza pregradne daske i prenijeti say med na druge okvire, time 6e se na najboji naein osloboditi okvir sa dotrajalim sacem sa medom, koji se izvadi i poslije pretopi u vosak. Sjutradan to isto uradimo i sa slijedecim okvirom sa dotrajalim sacem, itd.

195

narocito u proljece prihranjuju drustva medom lz okvira sa dotrajalim sa se

semogu to: sarno sa lijekom, polenom iii stimulativne a mogu sci poloviti i stavljati dvije

vrste. Ako se raspolaze Milerovim hranilicima pogace se stavljaju u njih.

Prihranjivanje secernim sirupom vrsi se pomocu hranilica, kojih ima vise vrsta. Ako se prihranjuJu po hladnom vremenu, treba da je mlak.

I

Kod upotrebe strogo se pridrZavati prilozenih ~V'~"U"~ liZ lijek a narocito 0

doza se pretvara u otrov.

Medeno-secerne pogace mogu se kupiti na trzistu, proizvode ih razni proizvodaci a postoje i razui ih spravljati i sami

MEDENO-SECERNE POGACE

Spravljaju se od zagrijanog kristaliziranog iii teenog meda i secera u prahu. Pogaeama se moze dodati polenov prah iii nadomjestak polenovom~prahu a to moze biti obezmasceno sojino brasno kao i mlijeko u prahu. Pogacama se dodaju vitamini i lijekovi.

Tecni med sluzi kao vezivo, s obzirom na to da su ostali sastojci u vidu praha. Odnos tecnog meda i dodataka secera u prahu treba daje 1:3, da bi se postigla potrebna gustina pogace.

U slucaju kada nemamo dovoljno polenovog praha, isti se moze kombinovati sa sojinim brasnom iii mlijekom u prahu.

Pogaee sa polenovim prahom se daju sarno u proljece.

Pogaee je najbolje spravljati uoei samog prihranjivanja.

Ako je med kristalizirao, treba ga zagrijati na taj nacin sfo se med u manjoj emajliranoj posudi stavi u veei sud s vodom i tako zagrijava najvise do 45°C, inaee gubi neka svoja svojstva. U ticnimed se stavi prvo polovina odmjerene kolicine seeera u prahu i mijesa dok se ne dobijeujednacena masa. Ako zelimo do dati i polenov prah, onda se prvo polen doda medu, obieno 10 do 12procenata od ukupne koliCine medai secera i mijesa a onda dodaje dio se6era i mijesa dok sene dobije gustinamalo rjeda nego tijesto za hljeb. To se stalnomijesaidodaje ,ostatak s~6era, svedo.k ga masa,prir:na.Toje otprilike gustina tijesta pripremljenog za pecenje hljeba. Pogaca' ne smije biti rjeda, inace bi lJ,toploj kosnici a pogotovo ako je i vrijemetoplo, procurila izmedu okvira na podnicu, raziiUl seiq'l).:rilana lijeto. U tom slucaju bi se peele zalljepile za nju na podnici i uginule a najvjerovatnije bi do~'lo i do grabeza.

ObezmascenosojinobrasIIo se doclajeraclitogasto ima visokuhiolosku vrijednost Sadrzi oka: . ~

- 50 % proteina;

- 33 % ugljenih hidrata i vitamina;

-7,5 % vode;

- 6 % pepela;

- 3,5 % celuloze i

- 1 % masti.

196

dodaje se 6 grama C vitamina. Prilikom dodavanja C vitamina iIi prahu, potrebno prij e u vode,

kolicini dodati 10% suhog zurQarlceta, gotovo jednako polenovom prahu.

Ovako dobijeno medeno-secerno tijesto se pakuje u polietilenske folije od dva kilograma, razvaga po folija ,i raspljeska na daski stoIa kratkom oklagijom za kolace ill

ne debljme jednog centimetra.Ako bi hila deblja, ne bi se mogao zatvoriti poklopac, obzirom na to da se stavlja direktno preko satonosa okvira. Ako se raspolaze sa

prrH",rn hranilicama debljina pogaca ogranicena.

za transporta, u kafez se stavljaju kolaci istog tijesta koje . au mnogim zemljama svijeta mogu se nabaviti u prodavnicama pcelarskih proizvoda.

Ako se koristi tudi med sumnjivog zdravstvenog porijekla, isti prethodno prokuhati.

RECEPTI MEDENO-SECERNIH POGACA

spravljaju pogace na slijedece naCine:

1. RECEPT

Za 10 kg hrane iii 10 pogaca, potrebno je:

- 2,50 meda;

- 7,50 kg secera u prahu;

- 10 fumagilina iIi geomicina i

- 5 gr forsapina iii 60 gr C vitarnina iIi 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca.

2. RECEPT

- 2,50 kg rneda;

- 6,50 kg secera u prahu;

- 1 kg polenovogpraha; :

- 5 gr forsapina iIi 60 gr C vitamina iIi 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca sa 10% od ove kolicinesllhog Zlimanceta i

- 10 gr furnagilina iIi geomicina.

3. RECEPT

- 2,50 kg meda;

- 6,50 kg se6era u prahu;

197

- 1 kg obezmascena sojina: brasna;

10

- 2,50 meda;

- 7 kg secera u prahu;

- 0,50 kg mlijeka u prahu;

- 10 gr fumagilina iIi geomicina;

- 5 gr forsapina iIi 60 gr C vitamina iIi 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca.

5. RECEPT

- 2,50 kg meda;

- 6 kg secera u prahu;

- 1 kg obezmascenog sojinog brasna;

- 0,50 kg mlijeka u prahu;

- 10 gr fumagilina iii geomicina;

- 5 gr forsapina iii 60 gr C vitamina iii 100 kapi forte-tonika iIi 0,25 kg pivarskog kvasca.

6. RECEPT

- 2,50 kg meda;

- 6,50 kg secera u prahu;

- 0,50 kg polenovog praha;

- 0,50 kg obezmascenog sojinog brasna;

- 10 gr fumagilina iii geomicina;

- 5 gr forsapina iIi 60 gr C vitamina iii 100 kapi forte-tonika iii 0,25 kg pivarskog kvasca.

N a osnovu iznesenih recepata, koji se odnose na 10 kg hrane iii 10 pogaca, svaki pcelar moze sebi lahko sracunati kolicine-materijala za svoje potrebe.

198

N a nasem trzistu mogu se kupiti pogace pod raznim nazivima: pcelin, medina, apinozem i s1.

1. PCELIN proizvodi RO "PESCARA", OOUR "Medoprodukt" SUBOTICA, Travankut, telefon 024/766-060 iii 24-015.

- PCELIN A, prot'iv nQzemoze. Daje se 3 kg po jednoj kosnici, u rano proljece oko I.marta (ozujka) u toku suncana Gana, predvece;

- PCELIN B daje se !<ao biostimulacija 2-3 kg po kosnici, takode u proljece;

l\;fedeno-secerna pogaca

OOUR

STANDARD, je za prezimljavanje peela, za ranG proljece, period Ijeta, kao bioloski potencijal peela. Dovoljna je kolicina 5 kg pogaca po kosnici. Osnovni sastojci: saharoza u prahu, umjetni med, vitamini, makro i mikro elementi,

- MEDINA STIMULATOR je biostimulator, zamjena polenovom prahu, daje se u kisno doba i hladnije vrijeme. Daje se poslije medina standard i medina f, pocetkom, do sredine ozujka (marta). Dovoljna kolicina 2-3 kg po kosnici. Osnovni sastojci: saharoza u prahu, umjetni med, proteini, vitamini, makro i mikro elementi. Trajnost 12 mjeseci;

- MEDINA F je preventiva protiv nozemoze. Najefikasnija aplikacija-primjena u kolovozu i rujnu (avgustu i septembru). Dovoljnaje koliCina 1 kg po kosnici. U periodu bolesti nozemoze dati 2-3 kg po kosnici. Trajnost ovih pogaea je 6 mjeseci. Osnovni sastojci: pored standardnih i lijek protiv nozemoze.

NAPOMENA: sve tri vrste MEDINA pogaca cuvati na hladnom i suhom mjestu. Neposredno uoci upotrebe, pogace zagrijati na sobnoj temperaturi oko 25 °C, radi najpovoljnije konzistencije za upotrebu i lahko odstranjivanje jedne strane polietilenske folije.

3. - APINOZEM proizvodi PKB-Agroekonomik, Beograd-Srbija.

- APINOZEM, hrana,

- APINOZEM F i

, - APINOZEM PF. t, . " . , N a pakovanju je dato uputstvo za upotrebu.

,.,{-1 Prije stavljanja pogace se malo zagriju na,sobnoj temperahlri iii na suneu. Prije stavljanja pogace u kosnicu, obavezno koristiti dimilicll, da bi se peele stjerale sa satonosa okvira u kosnicu,kako se ne bi pogaea stavila preko pcela, jer bi ih zgnjeCila. Kada se raspolaze Milerovim hranilicama tipa B, onda se pogace stavljaju u hranilice.

199

Ako naglo zahladi, a pogotovo nece stiCi preraditi u jesen. Ako obicno u proljece, kada ga peele uzmu, dobiju proliv.

ranD proljece i kasnu jesen, za vrijeme hladnih dana, sirup se spravlja u odnosu i jednog dijela vode. toplih dana sirup se spravlja u odnosu 1'1.

je najbolji omje1' secernog sirupa 3:2od t1'i dijela dijela vode (1,5.

od dva dijela se, ipak,

Voda se stavi da prokljuca tada se u kristalu i stalno Kuha se minuta a onda se sud skine sa vatre i ostavi se hladne. Kada bude mlak, dodaju mu se vitamini i lijekovi, dobra izmijesa i sipa u hranilice, u smiraj peela. hranilice je najbolje sipati kolieinu koju su u stanju peele u toku noei da prenesu. Jaee pcelinje zajednice su u stanju da vise prenesu od slabijih. Praksa je pokazala da se drustvu daje 1 Iitra sirupa, svako tre6e veee.

Meta Vrhunc iz Slovenije preporucuje da se umjesto dijela vode za spravljanje sirupa, naroCito pred zazimljavanje pcela, koriste cajevi od ljekovitih biljaka ito: stolisnika, koprive, odoljena, maslacka, poljske preslice, kamilice i hrastove kore.

N a 100 litara planirane kolicine sirupa treba 3 litre caja, od svake trave oko 4 decilitra. Za svaki eaj potrebno je priblizno po 3 gram a osusenog bilja. Cvjetove kamilice, maslaeka, odoljena i stolisnika preliti sa vrucom vodom i nakon 15 minuta ocijediti. Poljska preslica, kopriva i hrastova kora stavi se u hladnu vodu, zagrije i nakon 10 minuta ocijedi. Svaki eaj se pripremi posebno, a potom saspe u SIrup.

Vitamine je pozeljno uvijek do dati u sirup kao 6 grama C vitamina na litar sirupa iii adekvatnu koliCinu ucijedenog limuna, iii 0,5 grama forsapina iii 10 kapi forte-tonika iii 25 grama pivarskog kvasca a u nedostatku istog moze i obieni kvasac-germa, koji treba prethodno prokuhati 5 minuta.

Kao preventiva, uvijek se moze dodati po 1 gram fumagilina iIi geomicina na litar simpa. Ostali lijekovi se daju u kolicini prema prospektu u zavisnosti od bolesti, eime je odredena i kolicina davanja simpa i u kojim razmacima, te koliko puta, kao i vrijeme obnavljanja primjene lijeka.

Za vrijeme toplih dana, secer se dobro rastvara i u nezagrijanoj vodi, duzim mijesanjem, pri celllu se ne ubiju bakterije u vodi.

Poslije upotrebe lijekova, hranilice treba dobro oprati i staviti na sunce da se osuse i dezinficiraju suncevim zracima.

Prihranjivanje drustava treba vISiti istodobno, kako bi se izbjegao grabez na pcelinjaku.

200

Odnos secera 1 voda voda

vade 0/ /0 k litara k litara

. 1 50 0,50 0,50 0,62 0,62

: 1 0,55 0,68 0,5 : I 60 0,40 0,49

0,35 0,80 0,43 033 0,82

a spray oj e 10 kg Z spravlja 10 litara secernog sirupa secerllog sirupa

Odnos secera i koncen trac ija se6er voda secer voda

vode

% kg litara kg litara

1 : 1 50 5,00 5,00 6,16 6,16

1,22 : 1 55 5,50 4,50 6,78 5,54

1,50 : 1 60 6,00 4.00 7,39 4,93 1,86 : 1 65 6,50 3,50 8,01 4,31

2 . 1 . , 66,7 6,67 3,33 8,22 4,10

STIMULATIVNO (PODSTICAJNO) PRIHRANJIVANJE

Oko 1. i 10.ofujka (marta), dobro je izvaditi stari okvir sa dotrajalim sacem sa medom na kome nema legla iii okvir iz rezervi, skinuti mu viljuskom za skidanje vostanih poklopcica oko 1 Ox15· em poklopcice sa obje strane okvira, znaci ukupno oko 300 cm2 i staviti ga iza pregradne daskf.~ u kOSIlici. To se nastavi svaki drugi iIi tred dan, dok ima meda na okviru. Isto se moze nastaviti isa drugim okvirom. Na taj nacin se u pravo vrijeme najbolje oslobodi starog dotrajalog saca, koje se kasnije pretopi u vosak.

U nedostatku meda u sacu na okvirima, koriste se medeno-seceme pogace.

Od 20.ozujka(marta) pa nadaije, podsticajno prihranjivanje se moze vrSiti i secemim sirupom. Sa 1-2 litra sirupa u odnosu 1: 1 prihranjuju se drustva svaka 3-4 dana, iii sa 1 litar svako drugo vece. Prihranjivanje se vrsi sve dok svakodrustvo neprimi 6-8 kg odnosno Iitarahrane, bilo meda iz saca, pogaca ili sirupa. Sirupu dodavati vitamine.

201

BILOSKA STIMULATIVNA SREDSTVA

ovakvim su obimnije 1 vece i imaju bolji zdrijelnih zlijezda, sto je znacajno za proizvodnju maticne mlijeci.

- STIMULATIVNO PRIHRANJIVANJE MLJECNO";SECERNIM SIRUPOM

Spravlja se tako da se svjeze mlijeko ostavi nekuhano jednu Ujutro se skine sa vrha sio] masn06e (obezmasceno mlijeko) a potom se kuha, dodajuci mu isto toliko se dok se ne dobije obiean sirup.

U hraniliee se sipa manja kolicina sirupa u proljece, za stimuliranje legla, kako peele ne bi napunile sve celije koje su pripremljene za leglo.

Ovako spravljen sirup predstavlja vrlo dobro podrazajno sredstvo na razvoj pcelinjeg drustva,

- BUELl LUK I SIRUTKA (SURUTKA)

Na 2 dl sirupa spravljenog od secera i sirutke u odnosu 1: 1 ueijediti sok od 2 cehneta bijelog luka i davati pcelinjoj zajedniei 5 dana uzastopno ilijednom htru sirupa dodati 1 gram vitamina C 1 ucijediti nekoliko kapi ekstrakta bijelog luka. Daje se po 2 dl po kosnici 5 dana uzastopno.

- BIJELI I CRNI LUK I HREN

Osusiti bijeli i emi luk i korijen hrena, pa samljeti i dodavati u sirup, kao prirodne antibiotike, koji pripadajufitoneidima, radi podizanja otpomosti legla i peela od infekeijskih oboljenja.

- NATRIJUM PROPIONAT I ASKORBINSKA KISELINA (VITAMIN C)

Kao nadomjestak za polenov prah, pcelinjim zajednicama se dodaje po 1 gram natrijum propionata i vitamina C u secemi sirup. Na taj se micin povecava otpomost peela, ali nazalost i uzroertika oboljenja, kao npr. uzroenika krecnog legla.

Vitamin C jaca odbrambenu sposobnost organizma i stiti od infekcija, osvjezava i nadoknaduje manjak tog vitamina u'ishrani.

Daje se po 2 dl sirupa sa vitaminom C, pet dana uzastopno.

- FORTE-TONIK

Aktivne tvari ukompovane u FORTE-TONIK povecavaju otpomost pcelinje zajednice prema bolestima.

Makro i mikroelementi i vitamin C regulisu metabolicke proeese u organizmu p6ela.Povecavaju radnu i kondieionu sposobnost pcelinje zajedniee. ~

Boeiea od 15 ml sadrzi: kalij, kalcij, magnezij, bakar, cink, kobalt, selen, acide ascor~ice i solvens.

202

Indikacije:

u l:)es.pa~;nOlm

- smanjen broj peeta i smanjena aklivnost pcelinje zajednice i

- povecanje opste otpomosti pcelinje ~ajednice prema bolestima i skracivanje faze rekol1vaiescencije.

Doziranje: 10 kapi na litar secemog sirupa iii na kg medeno-seceme pogace.

Primjena: u vrijeme kada su peele u kosnici.

Kontraindikacije: ne postoje.

FORTE-TONIK ne izaziva nezeljene pojave na pcelinju zajednicu i ne steti pcelinjim proizvodima.

Cuvanje: na tamnom i hladnom mjestu u originalnoj ambalaZi.

Rok trajanja: 18 mjeseci.

Pakovanje: staklena bocica od 15 ml u kartonskoj kutiji.

Proizvodae: "DALMEX-DALMED" Split-Hrvatska.

- FERMENT RIBONUKLEAZE

Utvrdeno je da ferment ribonukleaze kojeg ima u seceru unista.va peelinje viruse.

Prihranjivanjem peela secemim sirupom istovremeno se postize ozdravljenju peela od virus a mjesinastog legla, akutne peelinje paralize i slieno.

- FORSSAPIN·KOBALT

Forssapin-kobalt sadrzi mikro i makroelemente koji reguliraju metabolieke procese u organizmu peela. Aktivne tvari u Forssapinu-kobaltu djeluju na boJji rani razvoj peelinje zajednice, povecavaju otpomost prema bolestima, ali isto tako povoljno djeluju na uspjesnije prezimljenje drustva.

Forssapin-kobaltje pakovan u staklene boeice po 15 ml.u vidu tecnosti. .

U svom sastavu sadrZi: kalij, bakar, magnezij, cink, kobalt, natrij, fluor, mangan, molibden, vita­min C, B6, E.

Daje se tokom bespasnog perioda kod smanjenog legla, radi povecanja otpomosti peelinje zajednice prema bolestima i kod nekvalitetne ishrane prilikom uzimljavanja peela, za naknadu vitamina, te mikro i makroelernenata, kada se peele nalaze u kosnicama.

Daje se 10 kapi FQrssapina-kobalta na kg secemog sirupa iii na kg medeno-seceme pogaee. BoCica je dovoljna za60kgsecemogsirupa ilipogace~

Kontraindikacija·nema.

Cuvati u originalnom pakovanju na tamnom i hladnom mjestu.

Rok trajanjaje 18 mjeseci.

Proizvodi "Peelarska centrala" Zagreb, Kneza Mislava br.l3, Hrvatska. ~

203

iIi kao lijek i stimulativna vitamine, i makro

Ako smo paidzV;~iII pi-vi pro'Ijetni p~egiedi ziiambzdhlvstvenostanjb poj~dinih pcelinjil1 zajedllica, pripremimo pogace sa poh"ebnimlijekovima premabroju obo Ij elih pcelinjih:zajednica.Ovay nacinj e bolji, blagovremeno pristupimo lijecenju odredenih pcelinjih zajednica, nastayijamo, lijecenje i pratimo daljnje zdravstveno stanje. " '"

drustvo proljetnom treba do 15.svibnja (maja) do gIavne dobije 6 d6:8 kg hnme. poiaod.:ove Kotlcirie'budeu pogacama a poia u'secernom sirupy, U oba slucaja treba dodavati lijekove 1 qstaJ"l: stimlflatiyna. Zato je;najbolje, peelan sami spravljaju i pogace, a to je i rentabilnije.

Od oko 20.ozujka (marta) pa nadalje treba poceti prihranjivanje secemim sirupom u odnbsll I: 1, sipajuci u hranilice slabijim pcelinjim dmstvima pcl'litat sifupa, srednjim i-,51itar,a j'a:eim:2 litra, svaka dva do cetiri dana, vode6i pri tom tacnu evidenciJ\l.pokosnicarna, kakobisvak:;t ]?celinja zajednica primila potrebnu kolicinu, utvrdenu prilikorn prvog pregleda.

Na ovaj nacin cerno oko 15.svibnja (maja) imati zdrava i snazna peelinja drustva, sposobna da najbolje iskoriste prvu glavnu pasu.' ~ ',f

U februaru (veljaCi) 8Yfjka"pcelinja:(4:ajednic<l'treba.da .ima najrnanje 10 kghrane, aprilu (travnju) oko 8 ,kg sa najmanjyJ-2 okvira.~vjt?tl1Pg praha., "'.

, " • ';" , • < -.' -.. ~ • ,." .; i' ~ • ;

Peele ugibaju od gladi od fcbruara (veljace) do aprila(travnja),rkada nemaju dovoljno hrane a do tada nema unosa nektara u kosnice, izuzev cvjetnog praha kao prve hrane. U aprilu (travnju) pocetkom maslacka pocinje prva pcelinja pasa sa nektarom koji peele pretvaraju u med.

'"<ft.~." <~'~, ~ ,

U februaru (veljaei) peele pocinju prikupljati prvi cvjetni prah sa kacuna, vrbe-mace i jagoreevine a tek krajem martil.'(b,Zujk~)jpocinje glavna polenova pasa ..

U s'ecemi sir4P'tteb,a pre~eriti~hO staviti njek, \r'1taminC i stihmiatlvna sredstva. 'Prihr~mji~'anjem se pored obezbjerlerljapot'teBrie te±erve'hrane; maiica'st1h1UH~e na ihtenzivriije po'Iaganje jaja i' nataj' se nacin peelinje drustvo brojuano.,povecava: Bceleizvedene iz'posljednjihkoiaujesenzivedo,proljeca,

oko 6;8 ~ese~i. , \ ",/, '; .7'\ :T,,; .,"C" , "

".,', ~,~.',.I'l'''''::''\·:· 'J;;~'l:>·:~,·.~~:~""""<;,;r~1 :, ';~ C'.' ,.;,;:., _

Da hi se p~dlnja drustva i pn osbidrioj 'ljetnoj pa~i'i v:elik6J vrupinipogstakl\l na.sto al,<ti'{niji rad, treba ih prihranjivati suhirn secerom u kristalu. U hranilicu se naspe 1 do '2 kg secera, prekokojeg sekasikom po sredini napravi hrazda;koju talij emo zitklm rhedorii.1 Posto ,. peele uiimaju kristahli' secer sarno kada u prirodi pOllestane pase,'clrustva ce seuvrijeme oskudne pase-nohrraln6 raZVijatltrfa19redOvati.~ . " ,

Svako peelinje drustvo u Ijetnom periodu, za vrijeme oskudne pase, treb<)l. p..xihraniti sa2do3 kg secera u kristalu.

JESENSKO PRIHRANJIVANJE I'

. f ..

Uspjeh u pcelarenju poeinje od jesenskog prihranjivanja pcelinjih zajednica. Stoga se kaze cia pcelarska godina zapravo poeinje 0 1.avgusta (kolovoza) a to je od pripreme pcelinjih zajednica za zazimljavanje.

ZIMSKO

'-".Wl!,",U u toku zirne se sarno nuzde, postoji opasnost

dovoljna kohcina u pomoe povoljnom

od kg preko satonosa ispod poklopca (poklopne daske), ukoliko se ne peelari sa Milerovim hranilicama , u danu bez vjetra i padavina.

U toku zime, kada bude neki topliji ili sunean dan, kada peele izlaze na proeisne letove, treba ponovo takvo drustvo prihraniti, sa jednom iii opet dvije pogaee. Ni u kom slueaju se zimi ne smije prihranjivati sa secemim sirupom,jer bi se zaledio a i peele se ne smiju izdvajati iz klupka u hranilicu.

Zimsko prihranjivanje je potrebno inace ueiniti u dugim zimama, kada peele, zbog velike hladnoce, nisu u stanju da se prebace i formiraju klupko (klube) izmedu drugih okvira sa hranom u kosnici. Tada se na isti naCin ubace dvije medeno-se6eme pogaee jedna do druge, direktno iznad klupka. Tako ce drustvo sigumo prebroditi tesku i dugu zimu bez velikih gubitaka, razvijaju6i normalno leglokoje se javlja vee krajemjanuara (sijecnja).

Peele se po otvaranju kosnice u zimskim danima brzo srede, poslije zatvaranja kosnice, kada inace oddavaju toplotu sarno u klupku i gnijezdu, a ne u cijeloj kosnici.

U prolje6e, Cim se vrijeme ustali i temperatura povisi, treba pristupiti prihranjivanju takvog drustva secemim sirupom u odnosu 1: 1, u intervalima i kolieini, prema potrebi drustva, u zavisnosti od razvijenosti legla i da se drustvo obezbijedi do glavne proljetne pase.

Za uspjesno prezimljavanje i razvoj proljetnog legia najsposobnije su peele izvedene od kraja avgusta (kolovoza) do polovine septembra (rujna).

Istrazivnj em je utvrdeno:

- da se od peela izvedenih do 20 jula (srpnja), preko zime izgubi 61 %;

- od peela izvedenih poeetkom avgusta (kolovoza) izgubi 18%;

- od kraja avgusta (kolovoza) do polovine septembra (rujna) 12% i

- od po Iovine septembra (rujna) do kasne jeseni izgubi 30%.

Pede preko zime trose mjeseeno oko 1-2 kg meda za svoju ishranu. Medutim, u proljece od februara (veljaee) naglo se trosi med na ishranu larvi i mladih peela.

Visegodisnjim pracenjem zimske potrosnje hrane Beleic i Lonearevi6 su utvrdili da se ta potrosnja kre6e ad 8,5 do 10,5 kg.

Autor M j e 51 e c Ukupno X Xl XII I • II III

1. Beleie 2 1 1 1,5 ~ 2 3 10,5

S. Loncarevic 2 0,7 0,8 1 1,5 2,5 8,5

Zimskapotrosnja hrane

205

VIII

PROIZVODI

PCELA

II I

Medje 'JU"UU'-,UU slatka materija gustotecne J:\.VIU"lC> koju np!rnrr'c> i preraduju u

proizvod vostanih zlijezda mladih pcela za gnijezda, poklapanje legla

u pcelarstvu za satnih osnova, kojih nema sa'V'rernerlOg

- PRO POLIS (PCELINJA SMOLA)

Propolis pcelinja smola je smjesa voska i smolastih koje a sakupljaju nesto drugaCije sakupljanja polenovog i unose u kosnicu upotrebljavajuCi ga za zatvaranje pukotina i supljina u kosnicama, ucvrScivanje 'okvira i za balzamovanje-mumificiranje ubijenih ve6ih neprijatelja u kosnici, koje ne mogu iznijeti, kao npr. leptirica, mrtvackih glava, miseva itd.

Propolis se koristi u humanoj medicini, farmaciji, industriji boja i lakova, za lakiranje muziekih instrumenata i najfinijeg namjestaja, u vocarstvu kao odbean kalemski vosak i

- CVJETNI PRAH (POLENO-V PRAH, POLEN, PELUD, HRBA)

CVjetni prah nije direktan proizvod peela, nego ga peele sakupljaju sa prasnika biljaka cvjetnica i u vidu loptica Zutocrvenkaste boje nose na zadnjim nogama, unose u svoje gnijezdo i konzerviraju u celije sa6a.

PoIenov prah je sirovina ~tao izvor bjelancevinaste, mineral;ne i vitaminske hrane za ishranu larvi u pcelinjem gnijezdu a takode 1 kao hrana za mlade peele radilice u kojih treba da se aktiviraju vostane zlijezde za lucenje voska i pO&drijelne zlijezde za lucenje maticnog mlij~ca.

Od praha se spravlja s medom i P(,F'i"t'\lm cvrstapceIinja hrana rnedeno-secerne pogace.

MLIJEC (MATICNO MLIJEKO)

Matieni mlijec iIi maticno mlijeko proizvod podzdrijelnih zlijezda u mladih pcela radilica, ciji sekret-matieni rnlijec sluzi za ishranu mladih larvi u leglu, kao i ishranu matice.

209

Udornaceno Je da se cijena roja krece kao leao ovee na

drustava na pcelinjaku.

10 kg rneda a cijena tmke sa pcehnjirn drustvom

s sto radilice

Oplodene rnlade matice proizvedene u nukleusima, Cije potomstvo provjereno, pcelaru donose izvjesne prihode, kako na svorn pcelinjaku, tako ina trzistu.

MED

Pod medom se podrazumijeva proizvod peela medarica-gusta, slatka, sirupasta iii kristalasta rnaterija, bjelozute preko rurnene do tarnnomrke boje, specifienog rnirisa i ukusa.

Specificna tezina rnedaje ad 1,10 do 1,45 kg.

Peele spravljaju med od nektara. Nektami med moze biti monofloran od nektara jedne vrste biljaka iii polifloran, dobijen od raznih vrsta nektara. Prakticno, rijetkost je proizvodnja eisto monoflomog meda, izuzev u eksperirnentalnim ustovima, S obzirom na to da se medonosne pase preklapaju i nastavljaju a cesto i vise njih u isto vrijeme. Stoga se monoflomim medom smatra onaj kojeg ima najvise i eiji karakteristiean sastav i svojstva dominiraju u njernu.

Nektar koji peele sakupljaju iz cvijeca i behara, glavnije izvorugljenih hidrata, koje peela pretvara u lahko svarljive secere-glukozu i fruktozu, u medu se nalaze i promjenjive kolieine secera, kao i mineralni sastojci. U medu se nalazi i vise kiselina: mravlja, sircetna, jabuena, limunska i Cilibama, te vise aminokiselina. Nalazi se takode karotin i x-antrofilni pigment, albuminoidi, kao i enzimi, invertaza, dijastaza, katalaza i inulaza. Med, osim ostalog, sadrzi i elemente kompleksa vitamina B ito u slijedecim miligramskim vrijednostima za 1 gram meda:

210

Siroki okvir medi,~ta sa poklopljenim medom i nekoliko p,..cela.

- nikotinske:kiseline 1,10 miligrama u gramu meda,

- pantotenske kiseline 0,55 miligrama u gramu meda,

~. rihoflavinaO,26 miligrama u gramu meda.,

- piridoksina 0,10 miligrarna u gramu l11eda,

- tiamina 0,044 miligral11a u gral11u meda,

- foIne kiseline 0,03 miligrama u gramu meda,

- biotina 0,00066 miligral11a u gral11u meda.

SASTAVMEDA

hidrati 8U glavill sastojak meda sa suhe materije.

rnisljenju Batalinija i monosaharida, 11 disaharida i 12

- monosaharidi: fruktoza i glukoza;

iz analiza u 1972.godini, seceri u medu se sastoje od 2 saharida (oligosaharida):

- disaharidi: maltoza, kozibioza, turanoza, izomaltoza, saharoza, maltuloza, izomaltuloza, nigeroza, trehaloza, gentiobioza i laminariboza;

- oligosaharidi: erloza, panoza, maltotrioza, kestoza, izomaltotrioza, melecitoza, izopanoza, 6-a­glukozilsaharoza, 3-a-3-izomaltozilglukoza, rafinoza, izomaltoteroza i izomaltopentoza.

Med ne saddi dekstrine. Radi se 0 oligosaharidima sa relativno malom molekulskorn masom trisaharida. Zbog njihove slabe rastvorljivosti u alkoho_lu, podvode se pod dekstrine.

Fruktoza i glukoza se eesto oznaeuju kao invertni secer, sto je u slueaju meda pogresno, nego treba oznaeavati reducirajuCi secer. Samo u slueaju smjese jednakih kolieina glukoze i fruktoze, radi se 0

invertnom medu. Reducirajuci seceri u medu dostizu 75-80%.

Po Whiteu, iz analize u 1976.godini, rned je sastavljen od vise komponenata. Identificirana je 181.materija.

U cvjetnom lAedu se vitarnini: (riboflavin),B6 (piridoksin), H (biotin), C (askorbinska kiselina), (anti\1emoragicni), Be (folna kiselina), B3 (pantotenska kiselina), itd.

U 100 grama~eda ima 3-4 mg vitamina 0,04 rng vitamin a B2, nesto u tragovima vitarnina Bl (tiamin-a) 0,06 mg (nikotinske Idseline),itd. obzira na rninimalne KoliCine, osim B2;vitamini imaju znacajnu ulogu, posto se nalaze u smjesi s drugim, za organizam cijenjenim materijama, kao sto su grozaani i vocni dekstrini, mineralne soli, organske kiseline i druge poznate i nepoznate materije. u~ja, biljne boje i kiseline, pripadaju nepoznatom dijelu meda, od kojih se zna, da uglanvom zavisi njegov ukus, aroma i boja.

Arornatske materije (eterska ulja), stvaraju se u cvjetonosarna u vrijeme cvjetanja a peele ih sakupljaju i unose s nektarom, pa se one ocuvaju u medu.

211

od vrste Ul.v'UV'.LV

iz zlijezda glave izlucuju ferment koji prilikom pretvaranja nektara u glikozooksidaze. Nektar je neutralne reakcije, pa je veoma dobra podloga za bakterija. Suprotno tome, med je reakcije (pH3,7-4,5), pa ne odgovara razvoju bakterija. I kvasnice su osjetljive

''-hJvU'"H i nalaze se sarno u medovima sa velikim procentom

Ferment u kiseonika djeluje tako da minimalni glukolakton kasnije dolazi do stvaranja za kiseline, srvara sa U peroksid (H202), koji ima kolicine su male, ali imaju snagu, posto med i u razrijedenom stanju 1:7 a hvadski 1 :20 klijanje bakterija. Zbog ove osobine meda, medom se tretiraju rane i zapaljenja sluzokoze.

Holandanin Van 1892.godine otkrio antibakterijska svojstva meda.

LJEKOVITA SVOJSTVA MEDA

U dalekoj proslosti se vjerovalo med lijeci, okrepljuje, produzava zivot, jaca snagu duha i tijela, primjenjuje sekod bolesti utrobe, inficiranih rana i fistula, itd.

Naucnim istrazivanjimaje potvrdeno da med djeluje narad srca, da rastvoreni med prelazi u krvotok i cirkulise, da je to pravi terapeutski lijek koji se primjenjuje kod teskih srcanih smetnji. Aktivna materija acetilholin veoma je znacajna i pozeljna za rad srca, jer djeluje na prosirenje arterijskih sudova, sto je zavisno od porijekla meda, jer kolicina ove materije se krece od 1 do 100. Med normalizira srcani litam; med djeluje na poviseni krvi pritisak. Vitamin B 12, koji se daje u vidu injekcija i drugim oblicima, djeluje protiv anemije. Soli meda ucestvuju u stvaranju eritrocita (crvenih krvnih zmaca), ukolikose u organizmu dobro resorbuju i iskoriste. Med u sacu pri zvakanju doprinosi dezinfekciji i ciscenju zuba, kao i jacanju desni.

Navode se ljekovita svojstva meda u zavisnosti od njegovog porijekla, odnosno od koje je biljke sakupljen nektar, ito:

212

- bagremov med ima umirujuce djelovanje;

-lipov mect'tma antisepticno i umirujuce djelovanje. Koristi se kod bronhitisa i nazeba, kao sredstvo koje pom~tr iskasljavanju;

- kaduljin (zalfijin) med ima antisepticno djelovanje; ,

';~suniski Ihed (rriedljikovac)djeluje antisepticllo, urriiriijuce i ariiiiriflamotomo (protiv zapaljenja);

- kestenov med siri peri feme krvne sudove;

- maticnjakov med se koristi kao sredstvo za umirenje;

- karanfilov med poboljsava rad urogenitalnih organa. Koristi se protivdijareje i za iskasljavanje;

- nanin med se najvise koristi kao analgetik, za smirivanje grceva misi6a i kao sredstvo za splJe-cavanje nadutosti, itd.

NA

jetra ima ulogu skladista rezerve uzimanjem stvara se koji obezbjeduje krv glukozom. Pored toga, sadrzi i izvjesnu kolicinu holina i Na funkciju jetre negativno utice konzumiranje alkohola, degeneraciju jetrenog

odnosno pojavu neophodno se med zastita.

MEDANA VARENJE

Med djeluje na probavu visestruko.

Uzimanjem meda se stvara kiselina u zelucu. Ako se i dalje uzima med, dolazi do pove6anja kiseline. Kod ovakvog stanja zeluca samo nervoznog stanja i umora od naprezanja u radu kod osoba koje se lahko uzbuduju, javlja se slicno kao i sa uzimanjem doza meda, dakle stvaranje kiseline koja se oslobada i u potrebnim slucajevima (kod ahilicara) povoljno djeluje na rad organa varenja, odnosno probavu.

U punom zelucu posIije obroka, nastala kiselina se neutralise.

Med pretvara hoHn u acetilholin, sto regulise crijevne peristaltike, narocito kod osoba koje rade u sjedecem polozaju, usljed cega dolazi do lijenosti crijeva i zatvora. Stoga se pred spavanje uzme jedna cajna kasika meda, Cime se jos izbjegne neraspolozenje. Pri ovome, radi bolje efikasnosti, treba uzimati onu vrstu meda koja sadrZi velike kolicine holina.

Medom se mogu otklonuti poteskoce koje su posljedica nekih anatomskih smetnji otpadnih materija.

MED PROTIV BUBREZNIH OBOLJENJA I SMETNJI PRI MOKRENJU

Oboljenje bubrega je povezano s mokracnim putevima i besikom. Bolest djeluje na normalan rad srca, jetre, nervnog sistema, itd.

~¥brezi su bioloski filteri u kojimadolazi do izdvajanja iz lavi stetnih materija raznih hranljivih sastoJaka a narocito do razlaganja ureje-mokrace. Bubrezi covjeka u toku 24 sata izluce oko 1,5 a zena 1,4 litfd urina iIi filtriraju oko 100 litara krvne plazme.

Kod oboljenjabuhrega(nefritis)pored uzimanja lijekova, neophodnajestroga dijetabez kuhinjske soli i masnoca.

Kod ove bolesti kao i kod drugih bolesti: jetre, srca, probavnih organa, itd., preporucuje se svakodnevna upotreba 50-100 grama meda u caju od sipka. Sipak se isitni i skupa sa kospicama spravlja cal.

213

vade i

NEPODNOSENJE

Pored Ijekovitih osobina, med kod nekih slieno alergiji ad jagoda, potena, pr,opolisa,

Smatra se da alergija na potice dolazi usljed neposrednog dodira meda sa nadrafuje ih I javljaju se bolovi. To se moze V"'cLVLU

vocnom soku. Preporucuje se, da takva kasnije postepeno povecavaju kolicinu.

KRISTALIZACIJA MEDA

najbolje najedan

od

pojave. To

Kristalizacija meda jedno je od bitnih svojstava prirodnog meda. Predstavlja prezasi6eni rastvor secera sa vecim procentom saharoze, usljed kojeg se tecan med pretvara u kristalisano stanje.

Ako se zeli pospjesiti kristalizacija, potrebno je manju kolicinu kristaHsanog meda dodati tecnom medu u omjeru 1: 1.000 i dobro izmijesati. Nakon dan-dva say med ce kristalizirati.

Ako se pak zeli kristalisani med pretvoriti u tecan, onda se posuda sa kristalisanim medom stavi u veti sud sa vodom, koja se zagrijava do 45 Ge, kada med postaje tecan.

Ako dode do pojavevrijenja meda (fermentacije), onda se medu dodaje sumpordioksid (S02), koji se mijesa sa medom. Moze se nabaviti u trgovini hemikalija. Na taj nacin uniste kvasnice i mikroorganizmi izazivaCi fermentacije ;;t sumpomo jedinjenje ubrzo ispari, bez posljedica na ukuse i mlnse.

HRANLJIVOST MEDA

Ljudi med upotrebljavaju duze od 10 hiljada godina. Kao hrana od velike je vrijednosti s po;tencijalnim alkalitetom, neophodnim za podrzavanje kiselo-alkalne ravnoteze u organizmu a llC1Jznacajnije su mineralne soli, kojeneutralisu kiselinu.

fW pcelinjem medu je do 1976.godine iden~ificirana 181 materija koja je potrebna za normalan razvoji funkcionjranj~ org(,lniZl1l11.

Med, dospijevajuCi ujetru, pretvara se u glikogen, pri cemuje masna degeneracijajetre nemogu6a.

Antibakterijsko djelovanje meda je slicno penicilinu.

Medje najcudniji eliksir, jedinstven i nezamjenljiva apsolutno prirodna hrana.

U medu se nalaze dvije vrste secera:

- dekstroza (glukoza) i

- levuloza (fruktoza).

214

40% u medua

mora u

vise pogoduje koji u medu, negoli bijeli mdustriJski-kojeg su rafinacijom odstranjene vrijednosti.

rad srca, med djeluje dvojako:

za rad misica srca' 1

na se obim sakupljanja i

ugljeni hidrat, bi ga trebalo sve upotrebljavati u ishrani dojencadi, pri cemu djeca rijetko dobijaju grceve u stomaku a brzo apsorbovanje meda sprjecava razvijanje stetnih procesa fermentacij e.

Covjekova krv sadrzi 24 mikroelementa od kojih 22 takode ulaze i u sastav pcelinjih proizvoda.

Mikroelementi meda, kao sto su: vanadij, zeljezo, kobalt, bakar, mangan, nikl i cink, pospjesuju proces krvotoka, pa doprinose otklanjanju anemije.

Kolicina kalcijuma u krvi se uvecava uzimanjem meda. Masu od koje se u organizmu stvaraju kosti, zubi, kosa i nokti, cine deset dijelova kalcijuma i cetiri dijela fosfora. Do pomanjkanja fosfora dolazi zbog pomanjkanja kalcijuma. Kolicina kalcijuma u krvi se pove6ava dva i po sata poslije uzimanja meda ita se veca koncentracija zaddava citav dan. Ako se med uzima redovno svakog dana, u krvi ce se uvijek naci potrebna koliCina kalcijuma.

Med je mocan da nadoknadi gotovo svaki nedostatak koji se moze javiti u nasoj svakodnevnoj ishrani.

Neosporno je dokazano da bakterija ne moze da zivi uz med, zato sto je med izvanredan izvor kalijuma. Kalijum oduzima bakteriji vlagu, bez koje ona ne moze opstati.

Polen mnogih vrsta cvijeca saddi vise vitamina Cod bezmal0 svih vrsta voca i povrca. U svakom medu uvijek ima poiena.

Medje izvanredan medijum za vitamine, sto nije slucaj s vocem i povrcem. Spanac u toku prva 24 casa po branju gubi 50% svoje kolicine vitamina C. Voce tokom vremena gubi od vrijednosti vitaminske saddine. Kao i mnoge druge vrste hrane bogate !'iecerom, med sadrzi malo tiamina a dosta riboflavina inikotinske kiseline.

Med sadrZi sve vitamine koje strucnjaci zaishranu smatraju po zdravlje neophodnim.

Medje prije svega gradivna hrana,' puna raznih materija koje su potrebne za razvoj i obnovu tijela.

rako se med svrstava u hranu, Ijekari smatraju daje njegova medicinska vrijednost njegova najve6a vrlina.

Prednosti meda nad drugim oblicima secera su:

- ne nadrazuje zidove organa za varenje;

- brzo se i lahko asimilira;

- brzo zadovoljava potrebu za energijom;

215

se

se sa

20

litar kravljeg mlijeka ima, dfula.

se u sportu uzima radi pove6anja (maratonci, bokseri, sprinteri, kosarkasi, itd).

Med se uzima 15 minuta uoei starta u koHcini 60-80 grama. Med se brzo upija u limfni sistem, odakle u i tkiva, pojacava misi6a, djeluje okrepljuju6e, povecava procenat hemoglobina u krvi a kod djece ubrzava rast. Med naroCito koristi oslabjelim fizickim i intelektualnim radnicima, prezdravljelim (rekonvalescentima) osobama iznurenim poslije prelezanih bolesti itd.

Preporucuje se uzimati med na 1,5 do 2 sata prije rucka iii 3 sata poslije jela. Med se rastvoriu toploj vodi u odnosu 1: 1, pije s cajem iii mlakim mlijekom.

Dnevnadoza meda za djecuje 30 do 75 grama prema uzrastu djece a za odrasle 60 i za zdravu

150 grama

Hranljivost meda odreduje se prvenstveno prema njegovoj zrelosti, tj. procentu vode. Fini miris med dobija cvjetnog bilja.

PREHRAMBENI PROIZVODI S MED01VI

Veoma je korisna kombinacija meda i drugih prehrambenih proizvoda: sokovi, sirupi, kompoti, vocne tursije, osvjezav<l;juci napici, kokteli, medovina, med s mlijekom, sutlija, med sa sircetom, slatka, dzemovi, zelei s vocem, kolaci, rahatlokumi, karamele, med s kasama, resedija, zerde, med s hljebom, itd.

Dodatak medaprehrambenim· proizvodima doprinosi· pove6anju njihovc kalorijske vrijecinosti, poboljsanju ukusa, arome i privlacnosti proizvoda.

MED U KOZlVIETICI

Med hrani kozno tkivo i njegove zavrsetke, spljecava procese smefuravanja i stareI1ja, odrzava elasticnost i vlaznost koze, pojacava njen tonus, usporava mnoge negativne promjene, itd.

216

masti,

Pcelinji vosakje nezamjenljiv u izradi kozmetickih nrf'n,;;,r~ oko 4.096 intemacionalnih ,",UJ.Hn,u vitamina i znatne kolicine vitamina F.

se kupazira slabog i sa ukusa i mirisa. Med izrazito svijetle boje se sa tamnijom bojom meda. Takoder se kupazira med sa velikim i malim procentom vode. Ni

u kom slucaju ne kupaZirati vrste meda neprijatnog specificnog ukusa i visokokvalitetne mirisne monoflome vrste meda.

Prije kupaziranja, p0trebno je izvrsiti probno kupaziranje, radi postizanja optimalnog odnosa.

Kupaziranje je najbolje vrsiti u homogenizatorima sa spiralnim napravama.

JEDNOSTAVNO RASPOZNAVANJE MEDA

hemijske iii druge pouzdane analize, moze se jednostavno ustanoviti, da Ii je neki med cist proizvod peela je vjestacki dobijen i to na sbjedece nacine:

1. Jednoj kolicini meda stavljenoj u staklenu epruvetu do dati dijela Cistog alkohola iIi spiritusa. Sadrzaj u epruveti zagrijavati u vreloj vodi i muckati. Prirodan pcelinji med ce se potpuno rastvonti :1-vjestacki ce na dnu ~pruvete ostaviti bijeli taIog;

2. Ako teglu s medom izvmemo i ako se gusta masa rastegijivo odvaja od dna posude i sporo kaplje, znakje da se radi 0 cistom pcelinjem medu. Ako se pak masa naglo odvoji od' dna posude, znak je da je med vjestacki;

Ponekad u tegli mogu se zapaziti dva sloja meda: tecan ikristaliziran (zgusnut). Radi se 0 odvajanju vocnog (gomjeg) i groZdanog (donjeg) secera. Gomji dio je sladi, koji mogu kao vocni koristiti dijabeticari, s obzirQm na to da on ne utice na povecanje secera u krvi (glukoze). Donji dio-kristalizirani med je dokaz da.se radi 0 prirodnom pcelil~jem proizvodu.

Miris se odreduje nepo~redno poslije otvaranja posude s medom. To se isto moze odrediti i ako u neki sud uIijemomalo meda,zagrijemoionda odredujemo miris.

Ukus se odreduje uzimanjem malo meda u usta i prevlacenjem jezikom preko njega (utvrdi se' ukus).

Boja odreduje sortu meda, uporedujuCi je sa poznatim sigumo identifikovanim medom.

217

3.

Lijecenje proizvodima HJA"'~'-"'I ugljikohidrata u individualno doziranje (upute daju ljekari apiterapeuti);

za osobe max 100 rasporedenih u navrata 1 to:

ujutro

grama.

Doza za dj eeu, dok traj e terapij a, j e dnevno 30 gr, takode rasporedenih u tri navrata po eea 10 gr;

6. Terapija uzimanja meda traje najvise dva mjeseea a onda se pravi pauza od 5 dana, kada se terapija moze ponoviti;

7. Sluzokoza zeluea i erijevnog trakta brzo i lahko upija pcelinji med, sto je prirodni katalizator (provodnik) kroz organizam raznih korisnih sastojaka, naroCito vitamin a i kalcija. Radi te njegove osobine "provodnika", u med se dodaju i drugi potrebni vitamini i drugi medikamenti, kako bi prirodnim putem bili uneseni u organizam;

8. Med se ne smije zagrijavati stavljati u cajeve i mlijeko na temperaturama iznad 40 oe, jer se unistava holin, etericna ulja i drugi korisni sastojci;

9. Odlezan med se kristalizira, sto je dokaz prirodnog pcelinjeg meda;

10. Smatra se dajemednajboljeuzimati unormalnim uslovima svakodnevnoumanjimkolicinama

u mlakom rastvoru s jabukovim sircetom iIi vodom sobne temperature, kao napitak uzjelQ umjesto vode iii vina u toku jela;

11. Opste pravdo je, bez vaganja meda:

- djeci davati triput dnevno po kafenu kasiku meda;

- odrasli i bolesnici uzimaju triput dnevno po jedacu kasiku;

- liea koja nemaju dovoljno kiseline u organizmu za varenje (ahilicari), treba da uzimaju med prije jela;

.,. liea kojaimaju visak kiseline (hiperaciditet), cirasi i drugi, treba da med uzimaju poslije jela.

PAKOVANJE MEDA

~

Pakovanje meda najcesce se vrsi automatski u zapreminskim dozimetrima i to jos dokje topao, jer je tako smanjen njegov viskozitet (ljepljivost, tegljivost).

218

1

nepovoljnoj temperaturi od 30

Med ne treba u prostoriji sa: Iukom, kupusom, naftom, benzinom, gasom, sapunom U prostorijama relativna vlaZnost treba da je oko 60% a ne smije biti od 80%. Okvire

sa medom u treba zamotati u celofan.

za med biti ciste i stak1a iii su emajIirane se isti treba da je fino gledosan. posude moraju biti od drveta, do

20% pod uslovorn da ne daju i boju. Cetinari ne dolaze u zbog njihova speeificnog hrastovina zbog tanina, daje emu boju a metalne posude i burad, ako nisu terneljno prevuceni

neutralnom prevlakom koja spIjecava neposredan dodir rneda sa metalom, usljed cega inace dolazi do reakcij e organskih kiselina i metala.

U novije vrijerne sve se vise koriste i plasticne posude, kao i folije od plasticne mase namijenjene za ambalafu namimica koje, zbog ekonomicnosti, manipulisanja i prevoza sve vise su u upotrebi na svjetskim trzistima.

Postoje regionalni standardi za zemlje Evrope 0 medu. Cist06a meda se kontrolise odredivanjem proeenata primjesa, koji ne smije biti veei od 0,1 %.

MED NA TRZISTU

Naziv med moze da nosi sarno Cist proizvod pcela.

Proizvod dobiven u periodu prihranjivanja pcela secemim sirupom iii drugim slatkirn supstancama, prema propisima, mora nosHi oznaku "secemi med".

Pod irnenom rned, ne rnogu se stavljati u prornet ni kararnelisani proizvodi slicni medu, niti med koji saddi vise od 23% vode, kao ni rned koji sadrzi vise od 5% saharoze (rep in i trscani secer).

Po svom porijeklu i sastavu, prema propisima bivse Jugoslavije (SFRJ) za promet zivotnih namimica, postoje tri osnovne grupe medova:

- cvje'~ni, dobiven od nektara raznih cvjetonosa (bagrern, lip a, djetelina, kadulja, ruzrnarin, kesten, itd.); ?

- cetinarski, dobiven od lucevina cetinara (smreka, bor i dr.'l'i - medljikovac, dobiven od rnedne rose (medljike), koja se@'ovrerneno javlja na liscarirna, koje

izlucuju hsne usi na cetinarima iJisearirna, Neke vrste medljikovcaimaju posebne osobine, kao oni sa jele i srnrce (hojevac) iIi od sokova iz zira (medun).

Prema nacinu proizvodnje (nacinu dobijanja) i obliku na tdistu, razlikujemo:

- med u sacu (zatvorenom i ne zalezenom); - rned samotok, dobiven isticanjern (ocjedivanjem) iz saca bez ikakve mehanicke obrade; - med vrcani, dobiven vrcanjem nezalezenog saca (u centrifugi); - rned presovani iii rnuljani, dobiven iz drobljenog nezalezenog saca pod pritiskorn hladnim

gnjecenjem i

- med topljeni, dobiven zagrijavanjern drobljenog i presovanog s~ca, ali najvise do 40 °C.

219

Topljeni i na

Prayilno cuvan u higijensldm stvorileprirodan naein konzervacije godina nakon njegove proizvodnje.

Med ne moze biti zag aden ni hemijskim sredstvima prskaju herbicidima, jer peele ne padaju na to rastinje.

se obrade.

su miliona i l~jecenje i posbje

zaprasuje insekticidima

S obzirom na to peele radilice, plodne, osiguravajn proizvodnju meda insekticida, jer one u svom kratkom ne mogu posti6i rezistentnost novih sojeva, kao drugi insekti. Matica kao majka drustva IJJ.<H,-""'L.lV ne kosnice u opstenju sa prirodom, da bi se izlozila djelovanju Hi~.v''''H''jlUU.

Nauka do sad nije uspjela da proizvede materiju slicnu medu. Odvajanjem polena i drugih prirodnih cestica, eak i vostanih, smanjuje se bioloska i Ijekovita vrijednost meda.

Med je neuporedivo korisniji od rafinisanog bijelog fabIickog secera (saharoze). Posto se energetske potrebe covjeka zadovoljavaju sarno se6erom prirodnih izvora vo6a, groZda i malo iz meda, jasno je dajedino ovi proizvodi odgovaraju fizioloskim potrebama ljudskog organizma. Med postaje sve korisniji i kao lzvor veceg broja dragocjenih zastitnih materija, Cijeg bi koriscenja u dovoljnim kolicinama covjek bio danas odvec ugrozavan morbogenim Ciniocima, koji u savremenoj zivotnoj i radnoj sredini upravo obiluju.

220

1 it,

Med na trZistu

(Iz prospekta ((Medoprodukt':~rJJescara)

dobijanja

max 8 21

min 60

invertni me dljikovac secer bagremov

max 10 10 lavanda banksia

tilovina

draca

saharoza vrijesak 8 kadulja

m.zmarin

cvjetni med 5,5 ostaE med 5 3 5

kiselost max max

40mMollkg 40m Mol/k 5mMollk

medljikovac max 1 1 pepeo

ostali med max 0,6 0,5 materije muljani med max 0,5 0,5

nerastvorive topljeni med max 1 0,5 u vodi ostali med max 0,1 0,1

di"astaza min 8 8 - 10 8

HMF max

40pprnlkg·· 40

dobiven nezalezenog

., muljani iii presovani = dobiven drobljenog saea pod pritiskom, hladnim gnjecenjem;

- med u sa6u dobiven uoriginalnom zatvorenom i nezalezenom saeu;

- topljeni med dobiven zagrijavanjem drobljenog i presovanog saca max do 40°C.

Prema regionalnim standardima 18 zemalja Evrope, cisto6a meda se kontrolise odredivanjem procenata primjesa koji ne smije biti veCi od 0,1 %.

K valitet meda i dmgih pcelinjih proizvoda detaljno je reguliran pravilnikom: "Pravilnik 0 kvalitetu meda i dmgih pcelinjih proizvoda" Sl.list RBiH 2/92. i 1~/94.

221

..... 193.700

............... 1

- Evropa bez ................ .......................... .... 122.900 tona,

- Afrika, ............................................................................... 87.700

- Juzna Arnerika, .......................................................... 52.700 tona,

Oceanija, .... ......... .......... .... .. ........... ................. 28.500 tona.

UKUPNO: 652.000 tona

Pojedine zernlje kao najveci proizvodaCi rneda su:

- IZina, .............................................................................. 105.000 tona,

- SAD, ................................................................................. 91.000 tona,

- SSSR, ................................................................................ 80.000 tona,

- Meksiko, ........................................................................... 58.000 tona,

- Kanada, ............................................................................. 29.200 tona,

- Argentina, ......................................................................... 24.000 tona,

- Australija, ................................................................... ~ ...... 21.000 tona.

Ukupna godisnja proizvodnja rneda u svijetu se krece oko 700.000 tona.

Najvecu godisnju prosjecnu kolicinu meda po pcelinjem drustvu u kilograrnirna (prerna podacirna Granea 1976.godine) dobijaju: Kanada 57 kg, Izrael 40 kg, Australija 37 kg, Meksiko, Argentina i Novi Zeland po 30 kg, Svedska i SAD po 25 kg, itd. .

Proizvodnja rneda je ovisna 0 klirnatskirn i prirodnirn uslovirna, broju pcelinjih drustava na 1 lan2, itd.

Najvise rneda se trosi prosjecno godisnje po stanovniku u Holandiji (Nizozernskoj) 2 kg, SRNJ i Kanadi po 1 kg, Sjevemoj Arnerici 700 grarna a najrnanje u Aziji i Africi.

Posljednjih godina ukrupnjavanje i specijalizacija pcelarstva, prirnjena novih efikasnijih tehnologij a i pcelarskog pribora i inventara i stvaranje produktivnijih rasa pceia, s jedne strane, povecavaju kolicine rneda. S druge strane, nepovoljan utjecaj irna sve veca upotreba hemijskih sredstava za biljnu zastitu, srnanjenje pcelinje pase zbog sve veceg obradiv~nja povrsina zernljista, zatim bolesti pcela i njihovog leg la, narocito pojavorn varoe i 81. 'l,' ,

?l

222

poldopljeni dvij e trecine

Pored pcelara potreban najmanje JOB jedan pomocnik za prenosenje okvimjace sa okvirima, naiZl11ienicno skidanje vostanih poklopcica saca, okretanje vrcaUke, prenosenje kanti s medom i vracanje izvrcanih okvira.

Za vrcanje meda treba pripremiti vrcaljku, dimilicu sa cetku za metenje cjediljku sa ramom i za otvaranje poklopcica

za sagonjevanje, okvimjacu, za skidanje vostanih poklopCica

sa vostanim poklopcicima sa piehom, cJediljku koja se stavlja na kantu ispod posudu za poklopeice, posudu sa vodom za pranje i ruku od

cJediljke, za med.

suneu vani, najbolje uoCi vreanja. Vrcaljka se opere mlakom vodom, dobro posusi i nagne Ostali pribor se takoder opere i osusi.

Prvo se peelarskim-ameriekim dlijetom ili jaeim odvijaeem "srafcigerom" odvoji poklopae od nastavka malo i kroz taj otvor ubaei nekoliko dimova a onda lagahno skine poklopac i pazljivo sa pee1ama prisloni uz kosnieu na postolje. Peele se malo zadime. Vadi se prvi iIi posljednji okvir zavisi koji je lakse izvaditi i on se sa peelama prisloni uz kosnieu na postolje. Potom se vadi slijedeCi okvir, pregleda je Ii med za vreanje a onda vrati dopola u kosnieu i peele stresu na taj naCin sto se lijevom rukom okvir uzme za usku satonose eitavom sakom a desnom sakom udari u lijevu saku obieno dva puta. Ostatak peela sa okvira se odstrani eetkom iii vecom perkom. Okvir se odlozi u okvimjaeu. Sada se uzima onaj odlozeni okvir sa postolja i peele stresu na isti naein. Ako je potrebno ponovo se peele zadime. Poslije svakog stavljenog okvira u okvimjacu, ista se zatvori, poklopi iIi prekrije, naroeito ako je bespasni period. Zatim se vade svi ostali okviri s medom za vrcanje. Na kraju se okvimjaea nosi iii vozi do prostorije za vreanje meda.

Ako se ne koristi matiena resetka, dogada se da na nekim okvirima bude otvorenog iii zatvorenog legia iii tek polozenih jaja, pa se ti okviri ne smiju vrcati.

U bespasnom periodu dobro je na pragu ulaznih vrata prostorije za vrcanje meda drzati drugu dimilicu zapaljenu, koja ce odbijati peele od ulaznih vrata, neutralisuci miris meda iz prostorije.

Umjesto stresanja peela sa okvira medista pri vreanju meda, pored plasticnog tijela-bjezalice, koji se stavlja dan prije vrcanja, koriste se i druga sredstva.

Kompresor kao puhaljka sa mlazom komprimiraltlog zraka. Ivan Miksaj pedar iz Hrvatske koristi usisivae prasine snage 1000 W. qotvor za izlaz zraka stavi se jedan krajsavitljive (fleksibilne) cijevi, a drugim krajem na kojem je pl&nata cijev mlaz izlazeceg zraka usmjerava se po ulistima i ostalim mjestima okvira sa pceIama' H

Na peelinjacima ua kQjil11a nema elektricne struje koriste se kompresori:-puhaljke s pogonom na benzinski motor. Na tdistimaAustrije i Italije mogu se nabaviti kompresori namijenjeni za peelarstvo.

Dobro je prije upotrebe puhaljke ispod nastavka s medom staviti jedan nastavak s izvrcanim okvirima, na kome ce se peele zaddavati.

Nakon istresanja peela iz nastavka, prakticno je pomocu dinamometarske vage (pogotovo ako se koristi dizalica za nastavak), izmjeriti nastavak sa medom, pa se ustanovi koliCina meda za svaku kosnicu.

Istjerivanje peela pomocu puhaljke je jednostavan, znatno skracuje vrijeme i ne steti pcelama i medu.

223

poprska po cijeloj oblacno i na kako bi top tina iz kosnice pospjesila bolje isparavanje kemikalije. povuku u podmetnuti nastavak. Ove dvUe imaju

Obzirom na to (octu) a

obiju L'-"JL~HJL'-"U.L.l

<vu,-u",-, kiselina koristi u prehrambenoj organe, Je

treba ,-\""' ... ,,'"} ..... I'\

sarno ImJe

~ o~~~ ~ ~

sezone. Ako je pasa dobra, peele zainteresovane za miris prilikom vrcanja, pa se vadi okvir po okvir, skidaju poklopciei, vrca med i okviri vrate u nastavak. U suprotnom, postupak slijedeei: okvimjace se vade svi okviri i slaw liZ zid prostorije blizu vrcaljke, naslonjeni jedan na drugi nesto malo nagnuti, obicno na bocnu stranu. Prostor ispod okvira treba da zastrt nekom plasticnom folijom, radi curenja meda i lakseg eiseenja prostorije. Okviri se mogu donijeti VIse nastavaka. Sada se pristupa skidanju vostanih poklopCiea nad plehom sa cjediljkom pricvrscenom na drveni ram. Ako je sace s medom izgradeno mimo letvica okvira, velikim nozem se skida sve do ravni dascica okvira, a ako je sace s medom poklopljeno nesto unutar iIi u ravni dascica okvira, onda se poklopCiei skidaju viljuskom za skidanje vostanih poklopcica.

Boljije noi od rostfraja, koji se pri radu ne mora zagrijavati. Ivan Miksaj peelar iz Hrvatske koristi noz od trake rostfrei-lima debljine 2 mm, koga svede u spic i sa obje strane, nazubi sitno kao kod pile za zeljezo, naostri i stavi rueku iii prievrsti pilu za zeljezo na pomenutu traku. Takav noz koristi vee 20 godina, jer se ne tupi. Vostani poklopciei sa ovim nozem se skidaju pilenjem osteeenja eelija saea.

Postoji i automatski otvarac saca koga pokreee elektricni motor, koga proizvodi Medex iz Ljubljane. Otvara okvir po okvir s obje strane odjednom. Okvir se uvlaci u proejep izmedu dva plasta kao ostriea visebrojnih viseCih noziea, koji pri vrtnji formiraju valjke s paralelnim osima okrecuCi se medusobno u suprotnom smjeru.

Ovaj automatski otvarac saea moze se koristiti sarno ako je donja letvica okvira sirine do 16 mm, kako bi se okvir mogao uvuci u proeijep i kadaje sa6e s medom deblje od donje letvice. Noziei grebu istodobno po saeu sa obje strane.

Otvoreni okviri se stavljaju u {!ealjku jedan naspram drugoga priblizno jednake tezine, da se izbjegne drmanje vrealjke. Treba voditi racuna da se okviri stavljaju u vrca~iku tako da, kada se dobos okrece donja letviea okvira ide napr~d a ne satonosa. ZnaCi, ceUje saca treba da su okrenute suprotno praveu vazduha koji proizvodi vrcaljka, s obzirom na to da celije saca nisu okornite na satnu osnovu, pri eemu bi se zraknabijao u celije i ne bidozvoljavao istieanje medaiz eetija, pa se sace lomilo. Kada se okviri stave u vrcaljku, u pocetku rucieom dobo?:; treba okretati sporije, dok se otprilike ne iscijedi jedna polovina meda sa vanjske strane okvira, a to je otprilike oko 30 obrtaja. Tada se lagahno uspori obrtanje dobosa i zatim potpuno zaustavi. Okviri se izvade i okrenu da ranija unutarnja strana okvira bude sada sa vanjske strane do zidova vrealjke. U pocetku dobos se opet lagahno okrece a onda se lagahno ubrzava, dok se druga strana saca potpuno ne iseijedi. Ponovo se okviri izvade i preokrenu ivrea dok se ona prva strana saca potpuno ne iscijedi.

224

otvarar!je

Stalak za okvire sa skinutim poklopCiCima sa plehom-tepsijom

se se na pasu.

Cjediljka za vrcaljku

Vrcaljka-centrifuga magistra Mirsada-Mirze BakSica iz Sarajeva

225

sc

Prije nego sto se pcelar odluci na selidbu, treba ispita da prethodne informacije i ito:

- je Ii nastupila

- ima Ii dovo~jno

Ii doci do prenaseljenosti tog rejona pcelama;

- kakvo je stanje vlastitih, i peeia Stl tl tom

- za selidbu peeia mora se posjedovati veterinarsko uvjerenje 0 stanju se sele;

- prije preseljavanja peelar je duzan obavijestiti nadlezan organ uprave one opcine na Cijoj se teritoriji zeli obaviti ispasa;

- za koristenje zemljista mora se imati prethodna saglasnost vlasnika, odnosno korisnika tog zemljista.

Orijentacioni normativ za seljenje peeia na pasu je da jedna kosnica bude na jedan hektar pase, kako ne bi dosio do prenaseljenosti.

Samo se sele jake pcelinje zajednice. Jake zajednice u stanju su da unesu do deset puta vise meda od slabih.

Prilikom selenja, peele u kosnicama moraju biti bezbjedno zatvorene i moraju imati pratioca pcelara, sa peelarskom opremom.

Vecina pee lara seh jednom iii dvaput u godini.

U oei selidbe, med se izvrca.

Kosnice za selidbu se moraju osigurati sa tzv. mraenom ventilacijom-zbjegom. Ako su losi seoski putevi, okvire eventualno treba uevrstiti pomocu eesljeva koji se postavljaju preko satonosa, a sve pukotine na kosnicama zalijepiti stolarskim ljepilima.

Za vezanje i uevrscivanje dijelova kosnica nastavljaea za selidbu, najbolje je koristiti stegae, zatim DomanCicev naein vezanja nastavaka zicom i uevrscivanje specijalno izradenim spojkama.

Peele se po pravilu se\te notu, tako da se na odrediste stigne do svitanja dana.

Za selidbu peeia na ~u mogu se koristiti sva transportna sredstva, poeev od zapreznih kola, automobila, prikolica, kamiona, zeijeznice, pa sve do helikoptera i aviona .. Izbjegavati selidbu vozom. NajbolJe je seHilp8despecUaIil0rnprlIcoIicom a zatlmkamionom,jerseuiolcli]eclne noeSi moze stiCi na odrediste i tako preseliti veHki broj kosnica.

Ako se peele sele automobilima, moraju se staviti na galeriju iii prikolicu, jer izmedu vozaea i peeia mora biti fizieka pregrada, zbog slucaja sudara i izlaska peela iz kosnica i neprilika.

Na svim transportnim sredstvima izuzev u zeljezniekim vagonima kosnice se postavljaju tako da okviri sa sacem po duzini idu u pravcu voznje, dok u vagonima idu okomito na sine-traenice, jer voz ljulja desno-lijevo.

226

nakon 15 minuta do pola sata dok se smire pristupa se otvaranju to naizmjenicno trecoj, da bi se izbjegao nalet pcela. toku poklopac sa zbjegom

treba u normalan polozaj a poreme6ene okvire dovesti u red.

nn>v{''7'~ na ne da imaju dio prostora u koji podvuci a taj prostor se naziva zbjeg. To je ustvari drveni okvir visine 8 em u cije

se unutrasnje smjesti ram visine 15 mm sa mrezom, tako zbjeg ima visinu 6 em a iznad mreze slobodan prostor od 2 em visine. Sa bocnih strana i pozadi, na slobodnom prostoru, naprave se po dva otvora 6 do 10 em duzine i 2 em za ventilaciju koji se pokuju mrezom, kroz koju peele ne mogu prolaziti.

Kao zbjeg se moze koristiti i poklopae dubine 6 em, koji je pokovan lesonitom, tako da hrapava strana bude okrenuta unutar rama, i ona zamjenjuje mrezu, za koju se hvataju peele prilikom transporta, koji mora imati iste proreze sa pokovanom mrezom sa bocnih strana i pozadi.

STEGAC

Za seobu peela kosniee treba uvezati-stegnuti.

Stegac se sastoji od sklopke i limene trake.

Sklopka ima dva dijela-donji i gornji. Na donjem .dijelu izradeni su zupei, za koje se gornji dio zakaci.

Jedan kraj limene trake ucvrscenje zakovicama-nitnama za gornji dio sklopke a drugi se njen kraj moze povlaciti kroz donji dio sldopke. Traka se ostavi toliko duga da moze opasati kosnicu. Postoje i stegaCi sa plastifiziranim trakama koji su bolji.

VEZANJE)tZICOM

Vezanje kosn£h zicomje dobar ijeftin nacin. Zajednu ko~nicu potrebna su dva komada zice 0 2-3111111 debiJinea dugacki totikoda svaki mozeda opasekosnicu.Na coSkovimapodllice treba daimaju zarezi, da se zice ne bi mogle u transportu pomicati. Jedna se zica stavi s prednje a druga sa zadnje strane po sirini kosnice, posto bi poietaljka smetala da se veze po duzini. Krajevi zice se klijestima zavrnu jedan s drugim.

227

stavlja u polozaju namijenjenom za

za

zaprenos

... .JIJ ...... ,"-' NA PCELINJAKU

Postoji tihi i vidljivi grabez.

Tihi grabez najcesce se pojavljuje u ranD proljece i u kasnu jesen, kada u prirodi nema pase iii kada je vrijeme hladno. Pojavljuje se u ranimjutamjim satima iii kasno uvece i po ruznom vremenu. Grabez se lahko uoci, jer tada peele aktivno izlijecu sarno iz jedne dvije kosnice, sto zavisi od toga da Ii tudice vrse g,rabez iIi je grabez na istom peelinjaku. Peele ostalih kosnica u to vrijeme miruju. Grabez se najlakse tibci navece. . '. -

Da bi se uhlanovilo iz koje kosnice peele vrse grabez, pospe se poletaljka kosnice brasnom koja se plj acka ipratimo.na kojojdrugoj.poletalj!)i grabljivice .ostavljaju tragodhrasna. Takose lahkootkrij e kosnica iz koje peele vrse grabez. Tada se sarno zamijene mjesta tih dviju kosnica i grabez prestaje.

Kod vidljivog grabeza, peele jedne kosnice napadaju peele druge kosnice, bilo na svome iii tudem pcelinjaku. Na lijetu se tada stvara prava guzva i poletaljkaje posuta sitnim sivim Ijepljivim zmcima. Ako je drustvo slabo i strazarice nisu u stanju da odbrane svoje lijeto, napadacice ulaze u kosnicu, nasisaju se meda i prenose ga u svoju kosnicu, sve dok ne pokupe say med. Potom napadaju slijedecu kosnicu i samo ako je ovo dfustvo jako i dobro organizirano, moze da se odupre napadacicama. Medutim, tada se uznemire peele susjednih drustava i moze da nastane borba u kojoj strada veliki broj peela.

228

sve dok se ne otkloni. U pregled stanja pcelinjih

nastavci se jos na UU~~LU skidanja vostanih poldopcica. To medutim

(ljepljivo) sace. Tada se nastavci skidaju, prethodno odstranjujuci peele sa okvira i odlafu u prostoriju na suho i tamno mjesto, predvidenu za usldadistavanje na rezervnu podnicu neku ravnu dasku odignutu ad poda.

Aka dovoljno hladna i nepovoljna za razvoj voskovog moljca, onda se preko podnice daske stavlja par novinskog papira, onda nastavak. istog se ponovo stavljaju

novinski i tako redom nastavak na nastavak a preko zadnjega jos i rezervni poklopac drugu slienu dasku. nastavaka zavisi od prostorije. Na ovaj nacin ce biti sve obezbijedeno od ulaska raznih musica i drugih insekata a naroCito mrtvackih glava i voskovog moljca. Okolo nastavaka po papirima koji vire ispod nastavaka pospe se naftalin iii neko drugo zastitno sredstvo. Dobro je stavitigranCice bejturana, Ciji intenzivan miris odbija navedene insekte.

Kako je moguce da je moljac vee ranije odlozio jajasca u sace, to nakon 15-20 dana treba sve okvire u i ako ima pojavnih oblika moljca, iste odstraniti i sve na nacin ponovo

U slucaju da prostorije msu dovoljno hladne, pa postoji mogucnost povoljnog razvoja voskovog moljca, onda se uskladistavanje vrsi na drugi nacin.

ZASTITA SACA

Ubudalo i oJteceno sace od voskovog moljca

Posto sace ostaje u nastavcima nezasti6eno pcelama od vrcanja meda do zime i ranog proijeca"lsve do ponovnog stavljanja nastavaka na kosnice, sace sh mora odmah zastititi od voskovog moljca i drugih stef6cina.

Saee uk6ine se nije izvodilo pcelihje leglo, m61jac ne jer se iskljucivo hrani ostacima kosuljica izlezenih larvi pcela a ne medom. Sai:ne osnove "''''''U''''-' uopste ne treba zasti6ivati. Sace se cuva u suhim

prostorijama od plijesni.

Dobro je iz svakog nastavka izvaditi po jedan iii dva okvira a ostale okvire razmaknuti, tako i ako se useli voskov moljac, manje ce stete napraviti, jer se ne moze pruziti da prede na slijede6i okvir.

229

se

-SUMPOR

za vatlenje larvi voskovog rnoljca, rnrtvih pcela i trutova i njihovih larvi iz 6elije saca

Najlakse vaditi mrtve peele trutove i njihove iarve pomocu pceiarske viljuske vostanih

Pri sumporisanju nastavke treba staviti taka da na dnu bude jedan nastavak okvira. U njega na dasku iii podnicu staviti zemljani sud sa dvije sumpome trake koje se potom zapale. Preko nastavka u kome sagorijeva sumpor, na brzinu se nareda 8-10 nastavaka sa sacem i pokrije poklopcem. Sve otvore prostorije prije sumporisanja treba dobro zatvoriti.

- SIRCETNA KISELINA

Ako se sace u nastavcima zeli cuvati od voskovog moljca upotrebom sircetne kiseline, tada se na dasku iii podnicu ne stavlja prazan nastavak kao kod sumporisanja, nego on dolazi na vrh. U prazan nastavak preko satonosa okvira nastavka ispod njega stavi se sud sa sircetnom kiselinom i preko toga poklopac. Pare sircetne kiseline kao tde od zraka padace dolje i zastititi sace od voskovog moljca.

8 do 10 nas,!av(ika potrebno je oko 2 decilitra sircetne kiseline.

-PROTOCERA

Protocera je tecno sredstvo 11 plasticnoj boeici za zastitu saca od voskovog moljca, koje efikasno unistava voskov moljac u svim njegovim razvojnim stadijima Gajasca, lieinke, odrasle moljce) bez stetnog djelovanja na peele i pcelinje legia.

Protocera nije upaljiva niti eksplozivna tecnost.

Protoceru nikada ne nanositi direktno na sate (satne osnove, satinu, okvir-ram).

Prot?cera prodire u pore u ko.z~, pa treba izbje.gava:i. ko.ntakt s~ os:jetlj~v?m koz~m, ~elara. Pri upotrebl proto cere, obavezno stavltI masku na usta 1 nos llzbJegavatl udlsanJe IsparavaJuceg sredstva. U tokuTada nerazgovarati,ne pusiti, ne pitt i nejesti. }70 zavrsetkUramr,ooofoopratiriike Tlice , .

sapunom. .

1 1113 zapremine nastavaka, iii za 24 nastavka LR kosnica iIi njima pribliznih u tri reda, potrebno je 7-8 supenih kasika protocere .

• ~ Natopi se vata velieine kokosijegjajeta u protoceru i staY! iznad najgomjeg nastavka u redu. Pare

protocere kao teze od zraka padace nadolje sve do najdonjeg nastavka.

Protocera djeluje najmanje mjesec dana, pa i do tri mjeseca, sto zavisi od zaptivenosti skladisnog prostora nastavaka i godisnjeg doba.

230

ml ,,",,",UVCI"

1

La"""u.,", sredstvo koje se primjenjuje za zastitu od voskovog moljca u nastavcima, sheno protoceri.

I Ceranu proizvodi Hrvatska.

nije dozvoljeno s pcelama i pcelinjim posjeduje ovicidni. i efekat i djeluje na sve razvojne stadije vostanog moljca. Sace koje bilo

djelovanju eerane mora se stavljanja u kosnice provjetriti sata. Poslije rada s ceranom ruke dobro oprati pod mlazom tekuce vode, a ambalazu neskodljivo ukloniti.

NaCin primjene:

Nastavke sa okvirima sloziti u skladisni prostor koji mora biti dobro zatvoren. Ne smije postojati prirodna cirkulacija zraka.

Ovisno 0 velicini skladisnog prostora, primijeniti ceranu na slijedeCi naCin: dvije velike kasike za corbu eerane staviti na komad vate velicine kokosijeg jajeta. Za prostor velicine 9 m} dovoljno je jedno pakovapJe eerane rasporediti na 5 komada vate pod uvjetom da ne postoji prirodna cirkuiacija zraka.

Vatu namocenu s ceranom postaviti na aluminijsku foliju. Na ovaj nacin priprem~jen preparat rasporediti u prostoru na j ednakoj udaljenosti i omogu6iti mu slobodan pristup zraka. Za 10 AZ kosnica potrebno je 2 zlice eerane, a za 10 LR nastavaka potrebna je 1 zlica cerane.

Bocicu s ceranom cuvati na hladnom i tamnom mjestu.

Rok trajarija je 5 godina.

Sadrzaj piasticne boCice je 150 mL

231

se izgradnje pcelinjeg

U radilicne celije 6elije matica

zreo

Radiliene i trutovske Roj trecenac najpravilnije .

vosak peele

Vosak se

- vostani alkohol

- miricin (C I5H31

1), rastvorljiv u

), koji hemijski

vrsta

alkoholu i

.,vwvuu JaJa. vrste celija na

koji leglo i

gnijezdu. Radilicne na 1 sa obje

mm.

21,50-25,50,

utica.

potrose oko

alba,

grupi estara, meau kojimaje najznaeajniji:

- melisilpalmitat (melisinski alkohol-C30H610H) sa 70-75% u vosku;

232

HCUj"-V!1'U~ (C26H530H);

potrebe parfimerije, kozmetike drugih pomocu suricevih i hemijskim sredstvima.

u

se dobiti na dva

Pomocu suncevih vosak se izbijeli na taj nacin 5to se vosak istruze U obliku tankih listica i He.,,,,,'" .... ,, suneu 10-60 dana. je vosak rastopljen, po stupak ",,-,,1"1("1'>

voska se pomocu slijedeCih

rastvor kalijum natrijumbihromata kiseloj " ... ".r!H·U na .t.""'''-!!.'' u

1 %-tni rastvor hipermangana u kiseloj sredini. Temperatura se oddava od 75°C u toku 30 minuta, poslije se lsplre.

U ova dva slucaja u vosku se zaddavaju soli koje treba odstraniti iIi tretiranjem organs kim rastvaracima iii pojacanim vodonikperoksidom;

20%-tnim alkalnim rastvorom vodonikperoksida, u kom slucaju nije potrebno dopunsko preciscavanje voska, kao u prethodna dva slucaja;

- pretapanjem voska u vrucoj vodi sa dodavanjem 0,6 grama alkoholnog rastvora kalijumove baze na 1 kg voska, poslije cega se propuse ugljendioksid;

pretapanjem i njegovim ponavljanjem uz prskanje terpentinom.

Pored navedenih sredstava mogu se koristiti i druge materije: boraks, hlor, hipohloriti i dr.

Vosak je tvrd, zagrijan vosak je elastican, zmaste strukture, neprovidan, u tankim slojevima . -PfQzracan, gnjecenjem postaje plastican, pod prstima se ne razmazuje, lahko je rastvorljiv u: eteru,

aeetonu, benzolu, benzinu, terpentinu, ksilolu, t01uolu, hloroformu, tetrahlormetanu, sumporvodoniku, ugljendisulfidu i toplim masnim i etarskim uljima i u smjesama tih rastvaraca. Prilikom vrenja rastvara se i u etilalkoholu.

Sijecenjem nozem povrsina cistog voskaje mat-boje, bez sjaja a pri dodavanju parafina, cerezina i kolofonijuma dobija se glatka i sjajna povrsina.

Prirodni pc~linji vosak gnjecenjem pod prstima brzo postaje plastican, ne lijepi se za prste i ne razmazuje se. Ako dvije njegove kuglice spojimo, prilijepe se jedna za drugu.

Parafin izmijesan sa voskom pri gnjecenju je sjajan i pogodan za tkazanje. Dvije takve loptice se ne mogu prilijepiti jedna za drugu.p

Stearinizmijesan sa veskom smanjuje vosk(}vu~plasticnosta sa kolofoniJumom lijepi.se zaprste. Sa~cerazinom smanjuje voskovu plasticnost, maziv je, ali se ne lijepi za prste.

Struganjem vosak stvara spiralne trake u vidu listica a ako ima parafina i cerezina, takve trake se ne stvaraju. Vosak pri zvakanju ne lijepi se za zube (dok se lijepi za proteze) a s primjesom parafina, cerezina i kolofonijuma lijepi se.

Postojece slicne vostane materije koje poticu od raznih biljnih vrsta tzv. biljni voskovi koji se razlikuju od pcelinjeg voska po izgledu i hemijskom sastavu, cesto se upotrebljavaju kao falsifikat pcelinjeg voska.

233

Materije

- parafin o.

sastavu,

Zivotinjske voskove specijalne zlijezde nekih insekata, lobanji kitova nalazi se kitov spermacet. Insektima vosak sluzi kao zbog sto ne propustaju vodu, cuvaju organizam od

Biljni voskovi su mnogo rasprostranjeniji od zivotinjskih. Oni se hSea, stabala, cvjetova i plodova iIi u vidu malih zmaca. Cuvaju U biljne voskove spadaju i kamauba vosak, vosak seeeme trske i

Masti su takode priblizne voskovima po svom hemijskom sastavu i One sadde estere visih masnih kiselina i glicerina. Vostani esteri masne kiseline i razne alkoholc.

U savremenom peelarstvu, pcelari dodaju pce1ama vjestacke satne osnove, eime pomazu brze izrade sace, da ga izraduju po cijeloj povdini istovremeno zaposljavajuci raspolozivi broj pcela, stede vrijeme i materijal i svode broj trutovskih celija na minimum, tako peele imaju vise vremena za unos nektara i cvjetnog praha.

Na nasem trzis1:u najcesce u satnim osnovama ima izvjestan procenat parafina, eega su osnove elastienije, ali kod veeeg procenta parafina, peele takve osnove prihvataju, a ako se takve satne osnove dodaju roju, cesto ee roj rade napustiti kosnicu nego ih prihvatiti.

U Amerie! se izraduju satne osnove i od aluminija i plastike, potopijene u vosak, da bi ih peele bolje prihvatile. Tiin vjeenim sacem se zeli izbje6i veliki posao oko uvlaeenja zica, stavljanja osnova u okvire i njihova stavljanja u kosnice, usteda voska, suzbijanje voskovog ibolesti. Medutim, zelj eni ciljevi nisu upotpunosti postignuti, jer peele nerado prihva~aju to a i proizvodna cijena mu je visoka, jer je oko sedam puta skuplja od osnova od voska. Ipak\su u plasticne satne u znatnoj upotrebi. Ne smiju biti izlozene suncu.(J

Vosaksekoristi i za granaprivrede: kaosredstvozaimpregllac~ju kablova, tkanina, koza i ~ drveta, u proizvodnji voskovllih boja, lakova, politura i .preparata za ciscenje parketa, 11 livnicama za

galvanske i vajarske odljevke, za graviranje stakla, uhemijskoj, optiekoj, brodograditeljskoj, grafickoj i automobilskoj industriji, avijaciji, u oko 40 grana industrije i drugim vrstama ljudske djelatnosti, kao u medicini, savremenoj farmac1ji, protetici itd.

234