ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

SAŽETAK:

Prometna infrastruktura je ključna premisa u osiguranju

razvoja Grada, jer ona na različite načine utječe na

postizanje ciljeva definiranih planovima prostornog

uređenja grada. Uključivanje Hrvatske u europske

integracije traţe od Zagreba visok standard

infrastrukturne opremljenosti, te dobru povezanost

unutar sebe, s neposrednom okolinom, okolnim

Ţupanijama, te s ostalim prostorima u Hrvatskoj i

njihovim središnjim gradovima, te s glavnim gradovima

i gospodarskim središtima drugih drţava.

Zagreb teţi stalnom poboljšanju kvalitete ţivota i višim

urbanim i komunalnim standardima stanovništva iz

dana u dan. Osnovni cilj prostornog uređenja je da

interaktivnim prostornim planiranjem i procjenom

mogućih utjecaja ostvari ravnomjeran prostorni razvoj

grada usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim

polazištima, a na način kojim se osigurava između

ostalog i odgovarajući prometni sustav. Prezentacijom

se ţeli skrenuti paţnja na problematiku planiranja

prometnog infrastrukturnog sustava u prostorno

planskoj dokumentaciji i na nedostatak pravilnika i

normi za projektiranju cesta u gradovima.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

SADRŽAJ:

1. UVOD

2. PROMET I PROSTORNO PLANIRANJE

3. KORIDORI ULICA

4. ZAKLJUČAK

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

1. UVOD:

Zagreb je prepoznat kao europski centar koji pripada, u zemljopisnom, razvojnom i

identitetskom smislu istovremeno srednjoeuropskom i mediteranskom prostoru. Grad

Zagreb je izvorište i cilj mnogim prometnim putovanjima koja se danas ostvaruju preko pet

auto cestovnih pravaca. Svi oni završavaju ili započinju na postojećoj zagrebačkoj juţnoj

auto cestovnoj obilaznici, koja ima više funkcija (veznu (međunarodni auto cestovni pravci i

gradska područja) i sabirnu (kvartovi)). Zagrebački ţeljeznički čvor sublimira 15 postojećih

ţeljezničkih pruga u ukupnoj duljini od oko 200 km. Sve one su svrstane u kategoriju pruga

od međunarodnog značaja, jer se nalaze na paneuropskim prometnim koridorima

(X,X.a,V.b). Na području zagrebačkog ţeljezničkog čvora najveći prometno-ekološki

problem predstavlja teretni promet, koji danas većim dijelom prolazi središtem grada

(Donjim gradom).

Na razini grada, postojeća prometna slika je vrlo sloţena. Povećanje broja vozila na

gradskoj cestovnoj mreţi u posljednjih petnaestak godina ne prate investicije u cestovnu i

ţeljezničku infrastrukturu u gradu, kao ni u infrastrukturu biciklističkog prometa. U javni

gradski tramvajski i autobusni promet je ulagano (niskopodni tramvaji i autobusi), ali ne i u

iz(do)gradnju tramvajske mreţe formirajući funkcionalne prstene.

„Priţeljkivani“ Zagreb sutrašnjice je prostorno harmoničan grad integriran s elementima

prirode (Sava, Medvednica). Sačuvani zeleni koridor rijeke Save s Medvednicom

predstavlja glavni ekološki i prirodni rezervat Grada.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

2. PROMET I PROSTORNO PLANIRANJE:

Zamišljajući svoj grad, vidimo ga kao mjesto sigurno za djecu, sa čistim zrakom, gdje je

moguće prošetati uličnom mreţom uz drvored sa klupama za odmor, gdje je moguće ugodno i

sigurno obavljati kupovinu u uličnim trgovinama, punog gradskih parkova međusobno

povezanih pješačko-biciklističkim komunikacijama, te mjesto poţeljno za stanovanje i rad tvrtki.

Zagrebački promet nuţno je sagledati istovremeno kroz različite razine, na europskoj,

nacionalnoj, regionalnoj i gradskoj razini, a koje se međusobno preklapaju i uvjetuju.

Svakodnevno, kada se govori o gradskom prometu, ističe se slijedeće:

• Problem slabe međusobne povezanosti gradskih područja: • vrlo niska propusna moć prometne mreţe

• uska grla – smanjena dostupnost središta grada

• problem odvijanja i organizacije prometnih tokova, jer razvoj prometne mreţe ne prati razvoj grada

• Problem javnog gradskog prijevoza putnika: • nije ostvareno optimalno korištenje tramvaja

• u javnom prijevozu se kasni, vozi neredovito i sporo

• odnos sigurnosti, komfora i cijene usluge

• ţeljeznički sustav u funkciji gradskog prometa je marginaliziran i „barijera“ razvoju grada

• Poticanje razvoja automobilskog prometa: • od 1995. do 2005 g. broj vozila se udvostručio (sa 176.970 na 367.098)

• nepovoljan utjecaj na okoliš po pitanju ispušnih plinova, buke i devastacije ambijenta

• nedovoljan broj parkirališnih mjesta

• rekonstrukcija javnih površina u cilju poticanja automobilskog prometa

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

Kako provesti strateški plan odrţive urbane mobilnosti kojim bi se osiguralo zadovoljenje

potreba za mobilnošću ljudi u gradovima, uključujući i okruţenje, te bolja kvaliteta ţivota

bazirajući se na neophodnim svekolikim integracijama, interdisciplinarnom pristupu

problematici, a uz osiguranje sudjelovanja svih zainteresiranih. Polazne točke:

1.Poboljšati mobilnost i kvalitetu ţivota za sve građane, te humanizirati uličnu mreţu i „vratiti

čovjeka na nju:

izgradnjom potrebnih i širih nogostupa

izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umreţavanjem

obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda

postavom klupa za odmor

osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadrţaje

2. Unaprijediti sinergiju javnog prijevoza putnika tramvajima, autobusima i ţeljeznicom

3. Unaprijediti nemotorizirani oblik kretanja (pješački i biciklistički promet)

4. Povećati propusnu moć prometne mreţe i razinu usluga na njima

5.Povećati sigurnost svih sudionika u prometu

6.Povećati uvjete kretanja osoba s teškoćama na javnim prostorima

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

7. Smanjiti prometovanje motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj

na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora);

8. Izgraditi sustav 'inteligentne mobilnosti' koji bi omogućio stalno praćenje volumena prometa

na najkritičnijim raskriţjima i ulicama radi omogućavanja brze reakcije (preusmjeravanje

prometnih tokova, optimalizacije rada svjetlosne prometne signalizacije, veća protočnost interventnih

vozila,…) i stvaranja precizne baze podataka o prometnim tokovima, kao temeljnog polazišta

prostornog planiranja i izgradnje (rekonstrukcije) ulica i pripadajućih raskriţja.

Vaţećim Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 8/09 i 7/13), koridori

ulice i zone rezervacije proširenja ulice su:

a). koridor ulice za gradsku autocestu i gradske avenije, te za sve novo planirane ulice osnovne ulične

mreţe, prema kartografskim prikazima, prostor unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, čije se

regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora. Za postojeće ulice osnovne ulične mreţe:

postojeće stanje izvedenosti prometne površine (postojeće stanje izvedenosti prometne površine predstavlja

prometnu površinu koja se kao takva u naravi koristi, odnosno katastarska čestica prometne površine evidentirana u

katastarskom operatu, dio druge katastarske čestice na kojemu je kao stvarni način uporabe u katastarskom operatu

evidentirana prometna površina ili prometna površina ucrtana u odgovarajućoj geodetskoj podlozi), a pri čemu je

prometna površina, površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne

čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo sluţnosti prolaza za pristup do građevne čestice

b). rezervacija proširenja postojeće ulice je prostor rezerviran za proširenje postojeće prometne

površine, ulice, unutar kojega je do proširenja ulice moguće osigurati pristup građevini i urediti travnjak,

bez sadnje visoke vegetacije (Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup

građevinama, bazeni, teniska igrališta, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren određen urbanim pravilima ove odluke,

kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje

postojeće ulice). Prostor rezervacija proširenja postojeće ulice na građevnoj čestici ne uključuje se u

propisanu površinu prirodnog terena određenu urbanim pravilima ove odluke. Širina prostora rezervacije

proširenja postojeće ulice određena je odredbama članka 38. Odluke Plana ili kartografskim prikazima.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

Pregledna karta predviđene gradnje i uređenja osnovne ulične mreţe, trgova i drugih

nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog

prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreţe javnih urbanih

prostoru u GUP-u grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 8/09 i 7/13):

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

Prema članku 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) prometna

površina je površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne

čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo sluţnosti prolaza u svrhu pristupa do

građevne čestice, pri čemu je površina javne namjene svaka površina čije je korištenje

namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice,

biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne

i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.).

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11,

80/13, 158/13, 92/14 i 64/15), »cesta« je svaka javna cesta, ulice u naselju i

nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.

Prema Zakonu o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Uredbi o

mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12), Odluci o cestama na području

velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (NN 44/12) i Odluci o

razvrstavanju javnih cesta (NN 66/15), unutar administrativnih granica grada Zagreba,

ceste su »nerazvrstane ceste« koje se koriste za promet vozilima, koje svatko moţe

slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom i drugim propisima, a

koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu Zakona.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

3. KORIDORI ULICA: Prometna mreţa jedan je od ključnih elemenata definiranja prostora i formiranja slike urbanog

standarda. Prometnice su prvenstveno javni prostori, i kao takvi ispunjavaju čitav niz funkcija,

puno kompleksniji od vođenja motornog prometa i povezivanja točaka u prostoru, a što je

jednostrana percepcija njihove funkcije. Unutar naselja, ulična mreţa je prostorno dio sklopa

javnih prostora u kojima se odvija svakodnevni ţivot svih građana. Gradske ulice primarno su

koridori nesmetanog kretanja ljudi, vozila i dobara, ali i mjesta trgovanja i pruţanja usluga,

linearni parkovi, ekstenzije ulaznih prostora zgrada, mjesta odrţavanja tradicionalnih

ceremonija ili različitih utrka, potezi zabave i rekreacije, te mjesta svih aktivnosti koje gradski

ţivot čine takvim, formirajući pri tom urbani standard i jedinstveni ambijent. Kvaliteta

doţivljaja ulice ključni je element doţivljaja četvrti, naselja, grada. Sama geometrija ulice,

posebice poprečni presjek, kljucni su u postizanju sinergije sa ostatkom gradskog tkiva, te je

pri tom neophodno voditi računa o oblikovanju završne obrada ploha, opremi za zaštitu od

buke, rasvjeti, zelenilu i urbanoj opremi.

U svrhu sistematizacije, moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih funkcija prometne mreţe:

• kretanje ljudi, vozila i dobara

• definiranje gradskog tkiva i prostora

• formiranje pejzaţa koji okruţuje objekte

• omogućavanje pristupa vozilima, biciklistima i pješacima objektima

• boravak ljudi, sociološko motrište

• smještaj vozila u mirovanju

• smještaj trasa komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

Odnos različitih vidova urbanog prometa treba promatrati kroz ravnoteţu u kojoj je cilj postići

ravnopravnost i optimalnu zastupljenost različitih sredstava javnog i individualnog prometa.

Kapaciteti i prostorni zahtjevi različitih vidova prometa su:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

Kategorizacija prometne mreţe predstavlja osnovu za definiranje funkcija pojedinih prometnica,

te, posredno za određivanje kriterija projektiranja i oblikovanja. Stoga, već u postavljanju

sistema kategorizacije, treba uzeti u obzir cijelu paletu funkcija i korisnika javne prometne

mreţe. U nastavku je tabela provedene kategorizacije prometnica Grada Zagreba prema

Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba (SGGZ 16/2007, 8/09 i 7/13), kao i

informativni poprečni presjeci istih:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

Pri dimenzioniranju koridora ulica vodilo se računa slijedećem:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

4. ZAKLJUČAK:

Kategorizacija prometnica prema Zakonu o javnim cestama (N.N. 180/04, 82/06, 138/06, 146/08

I 38/09) nije razlikovala prometnice prema njihovom smještaju izvan i unutar naselja

(neurbaniziranog i urbaniziranog područja). Vaţeća kategorizacija prometnica prema Zakonu o

cestama (N.N. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) je problematiku projektiranja i oblikovanja

javnih prostora, s posebnim naglaskom na projektiranje i oblikovanje gradske ulične mreţe

unutar administrativnih granica gradova s više od 35000 stanovnika, kao i gradova koji su

sjedišta ţupanija, prepustila jedinici lokalne samouprave, a što predstavlja i dalje veliki

nedostatak u smislu detaljnijeg definiranja osnovnih karakteristika pojedinih elemenata prometne

mreţe s motrišta sigurnosti i prometno-građevinskog dimenzioniranja. Neophodno je, sukladno

Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (N.N. 110/13.12.2001), izraditi Pravilnik o osnovnim

uvjetima kojima nerazvrstane ceste unutar naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa

stajališta sigurnosti prometa, a kako bi se predmetna problematika uredila i izradile neophodne

norme sa pripadajućom izvedbenom tehničkom dokumentacijom i troškovnicima. Da je

neophodno zakonski regulirati izgradnju prometne infrastrukture u gradovima dokazuje inicijativa

Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture iz 2014. godine o potrebi izrade „Pravilnika za

projektiranje i izgradnju biciklističke infrastrukture na cestama” , a gdje se prvi puta različito

definiraju odredbe prema smještaju, izvan i unutar naselja.

Mnogi svjetski gradovi razvili su norme projektiranja i oblikovanja javnih prostora, s posebnim

naglaskom na projektiranje i oblikovanje gradske ulične mreţe. Navedene norme bave se svim

aspektima projektiranja prometnica, od tehničkih (prometnih, građevinskih,..) preko prostorno-

oblikovnih do socijalno-filozofskih. Pri tom treba sagledati kompleksnost prometnog sustava

grada i njegov operativni razvoj za minimalno 15-godišnje razdoblje:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREB ZAGREB, prosinac 2015.

Hvala na paţnji !

Izradio: Dubravko Širola, dipl.ing.prom.

Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori