PILOT PROJEKT BLOKOVSKIH GARAŽA DONJEG GRADA ......Tablica-Izvor:“Donji grad_Blokovi_Katalog”, Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba,iz 2009.g ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, rujan 2010.(dopuna listopad 2015.

PILOT PROJEKTBLOKOVSKIH GARAŽA DONJEG GRADA


Sažetak:

Donji grad predstavlja jedinstveni graditeljski ansambldijela zaštićene Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, izdruge polovice 19. i s početka 20. stoljeća, koji kaokulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost irazličitost morfoloških, tipoloških, prostornih iambijentalnih obilježja. Studijom se analizira mogućnostrealizacije blokovskih garaža na prostoru Donjeg grada,prilagodbe prometa prostoru, a sve u cilju unapređenjasustava parkiranja (zbrinjavanje garažno parkirališnihpotreba domicilnog stanovništva, jer uz sve ostalefunkcije, stanovanje je ključna poluga vitalnostiprostora), smanjenja nepovoljnog utjecaja prometaulične mreže na okoliš i život domicilnog stanovništva(ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta) ihumanizacije ulične mreže (ukidanje postojećeg uličnogsustava parkiranja).


Sadržaj:

1. UVOD2. KARAKTERISTIKE PROMETA3. ANALIZA BLOKOVA4. PRIJEDLOG RJEŠENJA

5. ZAKLJUČAK


1. UVOD2. KARAKTERISTIKE PROMETA3. ANALIZA BLOKOVA 4. PRIJEDLOG RJEŠENJA5. ZAKLJUČAK


► Donjogradsko područje ima jasno definiranu granicu (Reljkovićeva, Trg Francuske Republike, koridor željezničke pruge, Heinzelova, te Ilica-Vlaška, a sjeverna međa dodiruje gričke padine, zahvaća Dolac, na zapadu zahvaća Buconjićevu, na istoku Petrovu ulicu), površine je cca. 350 ha i čine ga 168 blokova

► Donji grad je grad 19. stoljeća i prve polovice 20.stoljeća

► Osnovna koncepcija blokovske izgradnje je izgradnja na obodu bloka, uz prometnice, sa slobodnim i mirnim unutarnjim dijelom

► Koncem devetnaestog stoljeća i u prvoj polovini dvadesetog, kad je nastala većina zagrebačkih donjogradskih blokova, problem parkiranja u gradu nije postojao, kao ni osiguranje parkirališno-garažnog prostora na parceli

► Kolni ulaz kroz ulični objekt u velikom broju slučajeva ostavljen je kao arhitektonski element i često se koristio kao zajednički kolni i stambeni ulaz na stubište

► Velika previranja, socijalna, društvena, ekonomska i pravna ostavila su vrlo različite i šarolike sadržaje korištenja unutrašnjosti parcela: zanatske radionice, privremeni stambeni objekti, spremišta, garaže, skladišta i dr.

► Nekadašnja vlasnička struktura sa jednim vlasnikom objekta i parcele danas je prerasla u nevjerojatan broj pojedinačnih vlasničkih cjelina (stanova, poslovnog prostora, radiona i garaža)


Pilot projekt – odabir grupe blokova za analizu:

Odabrana je grupa od 5 blokova od Marulićevog trga do Preradovićeve ulice i od Hebrangove do Mihanovićeve ulice kako bi se na konkretnom primjeru moglo prikazati koje se prednosti i poteškoće mogu očekivati u rješavanju problema i koji su konačni rezultati u oblikovanju okolnih javnih gradskih površina (ulica, pločnika, trgova i parkova) i unutrašnjosti blokova. Svaki od navedenih blokova razlikuje se po veličini, broju postojećih i potrebnih garaža i parking mjesta, namjeni pojedinih objekata, broju kolnih ulaza i zatečenom zelenilu, što je karakteristika i svih drugih blokova u gradu što pokazuje da ne postoji univerzalno rješenje i da se za svaki blok mora napraviti zasebna studija i provjera.

Osnovna polazišta i ciljevi pilot projekta:

► Uređenje unutrašnjeg dvorišta bloka kao jedne cjeline: osiguranje garažno/parkirališnih potreba domicilnog stanovništva uređenje zelenih i parkovnih površina bloka izgradnja dječjih igrališta, manjih sportskih terena, socijalnih ustanova, ambulanta... izgradnja manjih javnih društvenih sadržaja (rekonstrukcija, zamjena, dogradnja)

► Uređenje javnih obodnih kolnih površina: smanjenje parkirališnog prostora za cca 5o% (predvidjeti samo jednu stranu ulice) osiguranje pješačkih hodnika u punom profilu (bez parkirališta i biciklističkih staza) uređenje prostora uz drvorede kao pješačke javne površine (terase, klupe i sl) osigurati kolnu traku za javni i biciklistički promet


ZONA OBUHVATA:


1. UVOD

2. KARAKTERISTIKE PROMETA3. ANALIZA BLOKOVA 4. PRIJEDLOG RJEŠENJA5. ZAKLJUČAK


Prometni sustav ima veliki značaj u:

► stvaranju javnih prostora radi poboljšanja kvalitete urbanog života► proširenju ekonomske/poslovne osnove i jačanja pozitivne slike sredine

Među svim većim gradovima u državi Zagreb ima najveći indeks rasta, on je vodeće poslovno središte države – industrijski, trgovački i novčarski centar. Ovakav trend nužno prati brzi razvoj automobilizma (otkako je prvi automobil 1902. stigao u grad).

Promatrati sustav Donjeg grada nije moguće bez sagledavanja ukupnog prometnog sustava Grada, kao i međuodnosa prometnih podsustava. Usklađenost prometne ponude i potražnje treba promatrati kroz slijedeće podsustave:

- individualni promet u kretanju- javni gradski promet (tramvajski, autobusni i željeznički)- promet u mirovanju- pješački promet- taxi promet- biciklistički promet- promet na uspinjači- opskrbni promet


Grubom analizom pojedinih podsustava, vidljiva je njihova neusklađenost, a što je vidljivo kroz:

► problem odvijanja i upravljanja prometnih tokova individualnog prometa

► problem javnog gradskog prijevoza putnika koji se očituje kroz prisutno kašnjenje,neredovitost i sporost, jer su označene prometne trake za isključivo prometovanje vozila javnog gradskog prijevoza u vršnim satima zakrčene individualnim vozilima

► problem parkiranja i nedovoljan broj parkirališnih mjesta, te kruženje automobila u potrazi za parkirališnim mjestom

► problem niske propusne moći prometne mreže i smanjena dostupnost središta grada

► problem nepovoljnog utjecaja prometa na okoliš (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta)

Fotografije u nastavku ilustriraju stanje na uličnoj mreži:


Postojeće stanje rasporeda javnih garaža u zoni Donjeg grada vidljivo je iz slijedeće karte:


1. UVOD2. KARAKTERISTIKE PROMETA

3. ANALIZA BLOKOVA4. PRIJEDLOG RJEŠENJA5. ZAKLJUČAK


Tablica-Izvor:“Donji grad_Blokovi_Katalog”,Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba,iz 2009.g


1. UVOD2. KARAKTERISTIKE PROMETA3. ANALIZA BLOKOVA

4. PRIJEDLOG RJEŠENJA5. ZAKLJUČAK


Rast broja osobnih vozila na uličnoj mreži Donjeg grada ima za posljedicu:

problem odvijanja javnog gradskog prijevoza (kašnjenje, neredovitost i sporost) problem odvijanja i upravljanja prometnim tokovima individualnog prometa problem parkiranja i nedovoljan broj parkirališnih mjesta problem smanjenja dostupnosti središta grada problem nepovoljnog utjecaja prometa na okoliš i život domicilnog stanovništva

► ispušni plinovi, ► buka,► devastacija ambijenta► smanjenje razdjeljnih zelenih pojasa► smanjenje širine pješačkih komunikacija► smanjenje korištenja ulične mreže za šetnju

Do sada se uočeni problem rješavao slijedećim mjerama: rekonstrukcijom postojećih prometnica u korist motoriziranog individualnog

prometa s povećanim brojem parkirališnih mjesta u tijelu ulice izgradnjom javnih garaža u središtu grada omogućavanjem kupovanja parkirne karte za domicilno stanovnišrvo po

povoljnijoj cijeni, ali bez osiguranja konkretnog parkirnog mjesta (najava mjere kvartovskog parkiranja)

represivnom naplatom parkirališnih mjesta najavom represivne mjere naplate ulaska osobnim vozilom u centar grada


Prijedlog rješenja blokovskih garaža Donjeg grada nastoji:

smanjiti broj osobnih vozila na postojećoj uličnoj mreži za 50%

da se 2/3 prometa u Donjem gradu odvija javnim gradskim prometom ili nemotoriziranim oblikom kretanja

pridonjeti formiranju javnog prijevoza po potrebi putnika uvažavajući princip „u grad pješice“

smanjiti emisiju štetnih plinova u idućih 15g. za 15% humanizirati uličnu mrežu:

proširenjem postojećih nogostupa izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda postavom klupa za odmor osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje


revitalizirati prostor unutar samog bloka izgradnjom javnih i specijalističkih sadržaja iznad podzemnih garaža koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu (od parkova, vrtića do staračkih mini domova sa ambulantama...)


Karakteristike predloženih rješenja:

Ishodišno, istaknute su dvije skupine korisnika parkirnih mjesta Donjeg grada: domicilno stanovništvo i dnevni posjetitelji.

Promet u mirovanju za posjetitelje rješava se na obodu Donjeg grada politikom stimuliranja parkiranja u javnim garažama i maksimalnim korištenjem sredstava javnog prijevoza ili nemotoriziranog oblika kretanja:

tramvajem željeznicom autobusom taksijem pješice biciklom


Promet u mirovanju domicilnog stanovništva rješava se unutar blokova izgradnjom:

podzemnih klasičnih ili automatskih/robotiziranih garaža, a

kojima se pristupa kroz postojeće veže.

Maksimalni kapacitet predmetnih blokovskih garaža je do 100 PM(primjera radi u Ilici 45, javna garaža sa 125 PM funkcionira kroz vežu bez poteškoća)

Klasične garažeOsnovna karakteristika klasičnih garaža sa pristupnom rampom je izgradnja jedne podzemne etaže iznad nivoa podzemnih voda i omogućavanje da se konstrukcija iskoristi za izgradnju nadzemnih sadržaja (zauzima veći podzemni prostor bloka).


Automatske/robotizirane garažeOsnovna karakteristika automatskih/robotiziranih garaža je da zauzimaju manji prostor, da je predviđena izgradnja do maksimalno dvije podzemne etaže (i dalje iznad nivoa podzemnih voda), uz mogućnost izgradnje nadzemno (silo-modulni anex zgrade). Kako je riječ o novoj tehnologiji koja još nije saživjela u RH, u nastavku su fotografije takvog izgrađenog sustava u blokovima Milana (Italija):


Prednosti izgradnje automatskih/robotiziranih garaža:► Sigurnost

Vozilo je sigurno od oštećenja, krađe, klimatskih promjena i vandalizma. Vozilo je dostupno uvijek i pod 24-satnim nadzorom, a korisnici su uvijek sigurni. Nema duge šetnje mračnim i zagušljivim višekatnim parkiralištima

► Brzina Nakon zaustavljanja vozila u predajnoj prostoriji i pritiskom na tipku 'START', može se odmah

krenuti svojim poslom. Preuzimanje vozila je istovjetno, a vozilo je pozicionirano u položaj izlaska iz sustava

► Manja emisija štetnih plinova Automatski sustav je također uz povećanje broja parking mjesta preuzeo ekološke i socijalne

aspekte u obzir. Manje emisije (smanjenje emisije CO2 za 35% i benzena za 44%)► Očuvanje prostora

Sustav je ekstremno kompaktan. I konstrukcija i troškovi održavanja ovog sustava su manji. Sustav zahtjeva manje mjesta, manje iskopa, manje održavanje u troškovima energije i usluga

► Dostupnost Predajna prostorija je slobodna od prepreka i zbog toga lako pristupna osobama sa smanjenom

pokretljivošću. Kolica i druga sredstva kojim se koriste invalidi se lako koriste i lako se pomiču u velikoj i osvjetljenoj predajnoj prostoriji.

► Lagano preuzimanje Sustav ima veliku prednost zbog direktne dostupnosti parking mjestima. Vozilo može biti

spremno za polazak u manje od 2 minute jer ovaj sustav ne mora pomicati druga vozila da se oslobodi traženo vozilo

U nastavku su grafički usporedni prikazi izgradnje jedne klasične i jedne automatske/robotizirane garaže unutar odabranih blokova:


1. UVOD2. KARAKTERISTIKE PROMETA3. ANALIZA BLOKOVA4. PRIJEDLOG RJEŠENJA

5. ZAKLJUČAK


Sukladno težnji Zagreba stalnom poboljšanju kvalitete života i višim urbanim i komunalnim standardima stanovništva iz dana u dan, pilot projektom se predviđa uređenje:

1. Unutarnji prostor bloka:

► riješiti parkiranje domicilnog stanovništva izgradnjom blokovskih garaža sa maksimalnim pojedinačnim kapacitetom garaže od 100 PM

► izgraditi manje objekte javnih i specijalističkih sadržaja iznad podzemnih garaža koji su u funkciji svih stanovnika bloka bez obzira na dobnu granicu

► izgraditi staračke mini domove sa priručnim ambulantama► zadržati postojeće zelenilo i urediti nove parkovne površine► izgraditi nova dječja igrališta, a postojeća obnoviti► izgraditi manja polivalentna igrališta► izgraditi šetnice► poboljšati uvjete uvjete života domicilnog stanovništva u prizemljima objekata


U nastavku primjeri uređenja blokova u Barceloni:

Flora Tristan Gardens

prije uređenja poslije uređenja


Lina Ordena Gardens



Sebastia Gasch Gardens



2. Obodni javni prostor bloka:

► smanjiti nepovoljni utjecaj prometa ulične mreže na okoliš i život domicilnog stanovništva (ispušni plinovi, buka, devastacija ambijenta)

► unaprijediti sustav parkiranja► humanizirati uličnu mrežu i „vratiti čovjeka na nju“:

izgradnjom potrebnih i širih nogostupa izgradnjom biciklističkih staza i njihovim umrežavanjem obnovom postojećih i sadnjom novih drvoreda postavom klupa za odmor osiguravanjem prostora za terase uz ugostiteljske sadržaje


3. Prostor Donjeg grada:

► osigurati uvjete za obnovom Donjeg grada, te opstankom postojećih sadržaja(trgovina, obrta, ugostiteljskih objekata itd.) i privlačenjem novih sadržaja(galerije na otvorenom, tematske ulice, prepoznatljive turističke rute itd.)

► proširiti postojeće i formirati nove pješačke zone► stimulirati parkiranja posjetitelja Donjeg grada u javnim garažama na njegovom

obodu, kao i maksimalno korištenje sredstava javnog prijevoza ilinemotoriziranog oblika kretanja:

tramvaja gradske željeznice autobusa taksija bicikla pješačenja

Ovo je pilot projekt koji treba potaknuti sudjelovanje svihzainteresiranih (stanovnici, stručna javnost), te detektiratiurbanističke, ekonomske i pravne probleme i vidjeti da li postojećazakonska i tehnička regulativa osigurava realizaciju takvih projekata.Sukladno stranim iskustvima (Barcelona) predlažemo da stručneslužbe grada Zagreba definiraju procedure i naputke realizacijeprojekta, a da se sama realizacija prepusti posebnoj novoformiranojAgenciji koja bi vodila cjelokupnu kompliciranu problematiku.


Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori

Izradili: Niko Gamulin, dipl.ing.arh.Dubravko Širola, dipl.ing.prom.

Ravnatelj: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

Hvala na pažnji !

�� Slide Number 2Sadržaj:Slide Number 4Slide Number 5Slide Number 6Slide Number 7Slide Number 8Slide Number 9Slide Number 10Slide Number 11Slide Number 12Slide Number 13Slide Number 14Slide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Slide Number 20Slide Number 21Slide Number 22Slide Number 23Slide Number 24Slide Number 25Slide Number 26Slide Number 27Slide Number 28Slide Number 29Slide Number 30Slide Number 31Slide Number 32Slide Number 33Slide Number 34Slide Number 35Slide Number 36Slide Number 37Slide Number 38Slide Number 39Slide Number 40Slide Number 41Slide Number 42Slide Number 43Slide Number 44Slide Number 45Flora Tristan Gardens��prije uređenja poslije uređenjaLina Ordena Gardens��prije uređenja poslije uređenjaSebastia Gasch Gardens��prije uređenja poslije uređenjaSlide Number 49Ovo je pilot projekt koji treba potaknuti sudjelovanje svih zainteresiranih (stanovnici, stručna javnost), te detektirati urbanističke, ekonomske i pravne probleme i vidjeti da li postojeća zakonska i tehnička regulativa osigurava realizaciju takvih projekata. Sukladno stranim iskustvima (Barcelona) predlažemo da stručne službe grada Zagreba definiraju procedure i naputke realizacije projekta, a da se sama realizacija prepusti posebnoj novoformiranoj Agenciji koja bi vodila cjelokupnu kompliciranu problematiku.Slide Number 51

Documents

PILOT PROJEKT BLOKOVSKIH GARAŽA DONJEG GRADA ......Tablica-Izvor:“Donji grad_Blokovi_Katalog”, Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba,iz 2009.g ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE