Broj 11.151, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com

zzNa de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

Petak, 24. novembar 2006.

BAWA LUKA - Izborom pot-predsjednika Narodne skup{tine Re-publike Srpske iz reda bo{wa~kognaroda, generalnog sekretara i ~la-nova 20 skup{tinskih radnih tijela,ju~e je u Bawoj Luci zavr{eno kon-stituisawe sedmog saziva republi~-kog parlamenta.

Poslanici Narodne skup{tineizabrali su i ~lanove Upravnog od-bora Radio-televizije RepublikeSrpske, kao i zamjenika republi~-kog pravobranioca, sa sjedi{tem uBawoj Luci.

I pored o{trog protivqewa opo-zicije, koja je jo{ u pro{lom skup-{tinskom sazivu tra`ila wegovusmjenu, za potpredsjednika Narodneskup{tine ponovo je izabran posla-nik Stranke demokratske akcije[efket Hafizovi}. Wega su na tufunkciju predlo`ili klubovi po-slanika Stranke demokratske akci-je i Socijaldemokratske partije BiH.

Izbor Hafizovi}a podr`alo je58 poslanika, 19 ih je bilo protiv,dok se pet poslanika uzdr`alo odglasawa.

Ponovnom izboru Hafizovi}a zapotpredsjednika najvi{eg zakonodav-nog organa Srpske najvi{e su se us-protivili poslanici opozicionihSrpske demokratske i Srpske radi-kalne stranke.

- Protivimo se izboru [efketaHafizovi}a za potpredsjednika repu-bli~kog parlamenta, jer bi to zna-~ilo gurawe prsta u oko gra|animaRepublike Srpske i uvredu za cije-li srpski narod - rekao je poslanikSDS-a Borislav Boji}.

Poslanik Srpske radikalnestranke Milanko Mihajlica pozvao

je srpske predstavnike u republi~komparlamentu da ne glasaju za Hafizo-vi}ev izbor.

- Zbog wegovog odnosa prema rat-nom zlo~incu Naseru Ori}u, izborHafizovi}a za potpredsjednika Na-rodne skup{tine Republike Srpskebio bi poni`ewe za srpski narod -naglasio je Mihajlica.

Predsjednik republi~ke VladeMilorad Dodik rekao je da Savez ne-zavisnih socijaldemokrata podr`a-

va izbor Hafizovi}a za potpredsjed-nika Narodne skup{tine, ali da }eon sa ove funkcije biti smijewen,"ako ne bude bio po{tovan dogovoro reciprocitetu u Federaciji BiH#.

- Smatramo da na ovaj na~in mo-`emo obezbijediti neke funkcijeSrbima u Federaciji BiH. Ako to

ne bude bioslu~aj, Ha-fizovi} }ebiti smije-wen, ali ne{to je re-kao ovo iliono, ve} za-to {to nijep o { t o v a ndogovor -rekao je ak-tuelni pre-mijer Srp-ske.

Izbor Hafizovi}aza potpredsjednika po-dr`ao je i poslanikSocijalisti~ke parti-je Petar \oki}. On jekazao da je Narodnaskup{tina predstav-ni~ko tijelo svih gra-|ana i da treba uva`a-vati voqu onih koji suga predlo`ili. Za ge-neralnog sekretara Na-

rodne skup{tine izabran je RankoKarapetrovi}. Wegov izbor podr-`ala su 63 narodna poslanika, 15 ihje bilo protiv, a ~etiri su ostala uz-dr`ana.

Narodna skup{tina izabrala je~etvoro~lani Upravni odbor Radio-televizije Republike Srpske. Za ~la-na ovog organa iz sada{weg saziva, samandatom od godinu dana, izabran jeMehmed Dizdar. Ostali ~lanoviUpravnog odbora su: Radmila ^oko-rilo, sa ~etvorogodi{wim manda-tom, Zoran Levi, sa trogodi{wim, iVlatko Malba{i}, sa dvogodi{wimmandatom.

Skup{tina je izabrala i privre-meni Upravni i Nadzorni odbor Fon-da za za{titu `ivotne sredine. Zapredsjednika Upravnog odbora iza-bran je Mihajlo Markovi}, a za pred-sjednika Nadzornog odbora Pero ]o-ri}. Za zamjenika republi~kog pra-

vobranioca, sa sjedi{tem u BawojLuci, poslanici su ju~e izabraliDragana Spasojevi}a.

Po zavr{etku zasjedawa, pred-sjednik Narodne skup{tine SrpskeIgor Radoji~i} obavijestio je posla-nike da je mandatar za sastav noverepubli~ke Vlade Milorad Dodikzatra`io da se sjednica parlamenta,na kojoj bi trebalo da bude izabrananova izvr{na vlast, odr`i 30. no-vembra. ¥ G. DAKI]

@. MARKOVI]

OSIGURAWE A.D.

CERTTUV

CERTIFIKATCERT-slu`ba izdavanja certifikata

RWTUV Systems GmbH..

Sistem kvaliteta za usluge osiguranja

ZAVR[ENO KONSTITUISAWE NARODNE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE

Izbor [efketa Hafizovi}a za potpredsjednika republi~kog

parlamenta podr`alo 58 poslanika, 19 ih je bilo protiv, dok

se pet poslanika uzdr`alo od glasawa...

DOSIJE

"

GLASA SRPSKE"

SLI^NOSTI SADA[WE

REFORME POLICIJE SA

PREKRAJAWEM MUP-a UO^I

POSQEDWEG RATA (2)

ISLAMIZACIJA

SLU@BE

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

SAD USD 1 1.492643 1.509944 1.525092V. Britanija GBP 1 2.859088 2.891101 2.921242[vajcarska CHF 1 1.220620 1.234507 1.247155Japan JPY 100 1.274962 1.298606 1.321726Australija AUD 1 1.153653 1.169405 1.182889Kanada CAD 1 1.304636 1.324281 1.337698Danska DKK 1 0.258824 0.262362 0.265383Norve{ka NOK 1 0.233672 0.236783 0.239593EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.212926 0.215887 0.218322Hrvatska HRK 100 26.131008 26.634211 27.023351Srbija i Crna Gora CSD 100 2.372944 2.482018 2.573265Slovenija SIT 100 0.799322 0.816085 0.832780Turska TRY 1 0.983292 1.025068 1.065233

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-278 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 24.11.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

"

ZA" I

"

PROTIV" POTPREDSJEDNIKA

Strana 11.

U BEOGRADU SVJEDO^IO DEJAN MILENKOVI] BAGZI

\Tajnim glasawem izabrano 28 delegata u Vije}e naroda Republike Srpske

(Snimio H. D. BORKOVI])

\\IINN\\II]] @@RRTTVVAA ZZAAVVJJEERREE

DELEGATI

Poslanici Narodne skup{tine ju~e su tajnim glasawem bi-rali i srpske delegate u Domu naroda Parlamentarne skup-{tine BiH, kao i srpske, hrvatske, bo{wa~ke i delegate izreda ostalih u Vije}e naroda Republike Srpske.

Nakon {to su poslanici prihvatili izvje{taje o glasa-wu, Igor Radoji~i} je pojasnio da republi~ki parlament ne-ma nadle`nost da dodjequje mandate delegatima, ve} da totreba da uradi Centralna izborna komisija. Tek tada }e bi-ti poznata i imena delegata.

On je izrazio o~ekivawe da }e CIK to uraditi u {to kra-}em roku, kako bi bio po{tovan ustavni rok za formirawevlasti u Republici Srpskoj.

Predsjednik skup{tinske Komisije za izbor i imenovawaKrstan Simi} rekao je novinarima poslije zasjedawa da biod pet mjesta u srpskom klubu u Domu naroda Parlamentarneskup{tine BiH, tri trebalo da pripadnu SNSD-u, jedno SDS-u, a jedno PDP-u ili Socijalisti~koj partiji.

U Vije}u naroda Srpske, dodao je Simi}, SNSD }e, tako-|e, imati najvi{e delegata.

DODATAK PETKOM

Strana 2.

TOKOM 1990. godine u po-liciji BiH, posebno u Slu`bidr`avne bezbjednosti (SDB),do{lo je do sistematizacije mje-sta kada na mjesto glavnog ka-drovika dolazi istaknuti ~lanStranke demokratske akcijeHilmo Selimovi}, koji je isto-vremeno bio i direktor Sara-jevske pivare. Nikome nije sme-talo {to je vr{ewe ove dvijefunkcije zakonski i moralnonespojivo.

Ovo isti~e inspektor izPala i sudionik svih de{avawau MUP-u BiH po~etkom 90-ihPredrag Kova~evi}.

Selimovi} je radna mjestadijelio "i {akom i kapom# negledaju}i ko ima kakvu stru~nuspremu i radno iskustvo, tvrdiKova~evi}. Dodaje da je jedinomjerilo bilo poslu{nost, a po-sebno pripadnost SDA.

Tada na funkciju podsekre-tara SDB-a dolazi HrvatBranko Kvesi}, a funkciju we-govih pomo}nika obavqajuDragan Devedlaka i Asim Da-utba{i}. Te funkcije su bilemarginalizovane i prakti~nooni nisu imali nikakav uti-caj u sistemu rada i informi-sawa u SDB-u.

- Devedlaka je, {to mogu po-tvrditi mnogi, pa i on sam, do-bijao samo neke radne materi-jale, uglavnom perifernog ka-raktera i zna~aja, dok se Daut-

ba{i} u potpunosti pona{aokao zamjenik podsekretara. Ka-ko je sve dobro smi{qeno, govo-ri i bizaran podatak da se u De-vedlakinu kancelariju ulazilokroz kancelariju Dautba{i}ai wegovi qudi su lako i nesme-tano pratili sve {to se doga|a-

lo u kancelariji Devedlake -obja{wava Kova~evi}.

I dok su srpskom kadru da-vani periferni radni zadaci,muslimanski i odabrani hrvat-ski policijski kadar radio je nastvarawu paralelne SDB kojomje "de fakto# rukovodio Asim

Dautba{i} uz pomo} Omice \u-ri}a, Munira Alibabi}a - Mu-we, Avde Hebiba i drugih.

Da bi mogli "nesmetano# darade izabrali su idealno mje-sto za "paralelni# MUP. Po-slu`io im je objekat na Zlati-{tu na Trebevi}u u koji su mo-

gli u}i samo "odabrani#. Tajnosu na ovu lokaciju preba~enioperativna tehnika, sistem zaprislu{kivawe i sve ostalo{to je neophodno za rad. Obje-kat je imao 16 soba, salu za kon-ferencije i restoran, a objekatsu obezbje|ivali pripadnici"zelenih beretki#.

- U to vrijeme SDB je regu-larno prislu{kivao 80 qudi, aostatak kapaciteta za taj "po-sao# koristio je paralelniMUP za prislu{kivawe iskqu-~ivo Srba. Pretpostavqa se daje pod paskom bilo oko dvije hi-qade qudi. To se potvrdilo ka-snije u ratnim danima kada supo~ela nezakonita hap{ewa ilikvidacije gra|ana srpske na-cionalnosti u Sarajevu - pod-sje}a Kova~evi}.

Preko ~lanova SDA u po-{tama u Sarajevu paralelnaSDB je napravila jaku mre`u"prislu{kiva~a#, a Dautba-{i}, Alibabi} i Alispahi}su se razmilili po drugim cen-trima gdje su organizovali iste"}elije#.

^elnici paralelnog MUP-a, tvrdi Kova~evi}, imali su ja-ke kontakte sa arapskim i islam-skim obavje{tajnim slu`bama,a jedan od punktova za saradwubio je u prostorijama "Kluba me-|unarodnog prijateqstva#, gdjesu se okupqali iskqu~ivo Ara-

pi. Klub je od ranije bio pra}enna osnovu zahtjeva SaveznogSDB-a i Interpola.

Situacija se dodatno zao-{trila kada su se 1991. godinemuslimanski nacionalisti naizborima dokopali vlasti uBiH. Odmah je smijewen na~el-nik milicije MUP-a BiH Av-do Hebib, a na wegovo mjestoratni bo{wa~ki lider AlijaIzetbegovi} je doveo drugog Bo-{waka (muslimana) Jusufa Pu-{inu, nekada{weg direktora"Milicijske {kole#.

- Ovo kadrovsko i nacional-no pomjerawe u bh. policiji dioje takti~ke igre SDA da odMUP-a BiH napravi musliman-sku miliciju, koja bi vremenom,prerasla u pravu strana~ku voj-sku. To Avdo Hebib nije uspioda uradi, pa je zamijewen tvr-|im ~ovjekom. Ujedno, to je i na-java novih kadrovskih promjena.O~ekivalo se da }e Izetbego-vi} i kao predsjednik takozva-ne republike BiH, ali i kaolider SDA, smijeniti suvi{emekanog i jugoslovenski ori-jentisanog ministra unutra-{wih poslova Aliju Delimu-stafi}a - navodi u svojoj kwizi"Ubij bli`weg svog# Marko Lo-pu{ina. ¥ N. ZELENOVI]

D. MOMI](Nastavak u ponedjeqak,

27. novembra)

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazikao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave RepublikeSrpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tineRepublike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

KOLIKO godpolitika bila neu-gasli istorijski iza-zov, ona u sebi nosii prokletstvo da jeocjewuju oni koji }ekasnije do}i.

I, makar sve tobilo pravilo `ivo-ta, a jest, istina je ida nema pravila bezizuzetaka.

Pod uslovom da se shvati iprihvati da je svaka "politi~-ka pri~a# igrawe vatrom na ko-joj se mawe grije, a kudikamo vi-{e pr`i.

Kada se jednog dana bude ana-lizirala karijera MiloradaDodika, lidera Saveza nezavi-snih socijaldemokrata, bez sum-we najuticajnije politi~ke li~-nosti Republike Srpske, kaojedna od wegovih najve}ih po-liti~kih pobjeda bi}e nepobit-na ~iwenica da je u wegovo vri-jeme Bawa Luka postala stol-ni grad Republike Srpske.

Ta odluka u~inila je odDodika neprikosnovenog narod-nog vo|u. Ali ne preko no}i!

Kako, opet, iz ove vizure,nacionalnog jedinstva i poli-ti~ke uravnote`enosti, gdje de-mokratija {iri svoja krila, sveto objektivno analizirati, jerono {to bude i pro|e, naj~e{}e,ima boju i ukus normalnog i o~e-kivanog. Ugasnu emocije, smirese strasti, a `ivot pote~e uzswegove, ruzmarin, zaborav i{a{.

Presahnu i potrebe za po-liti~ko vrednovawe "{ta jebilo kad je bilo#. Muke po de-mokratiji nezaobilazno pratisvako novo doba, pogotovotranzicije i jo{ neizgra|enogporetka.

Me|utim, oni koji pamteburno vrijeme po~etkom 1998.godine, neko bi rekao u pro-{lom vijeku, kada je sa Pala ad-ministrativni i politi~kiaparat trebalo preseqavati uBawu Luku, dobro znaju kakvisu se sve doga|aji to pratili.

Sukobi, prijetwe, ~ak izveckawe oru`jem i sve drugotu`no i ru`no, samo zato {toje Bawa Luka trebala da posta-ne srpska prestonica.

Da se zlo ne desi, odlu~uju-}a je bila Dodikova odlu~nosti nepokolebqivost.

Politi~ki manipulanti po-put Dragana Kalini}a poku{a-li su da taj sasvim logi~an po-liti~ki rasplet pretvore u su-kob Bawe Luke i cijelog sara-jevsko-romanijskog regiona. Or-ganizovana je i "invazija na Ba-wu Luku#, podgrijavala se psi-

hoza netrpeqivostiIstoka i Zapada Sr-pske, kao da nije ri-je~ o jednom te istomnarodu.

Proizvodila sepoliti~ka kriza,kao i poslije, 2000.godine, kada je u igruuveden Brano Mi-qu{, a Srpska s kra-ja na kraj li~ila na

klovnovsko-politi~ki teatar.Narod ka`e, nije muka i na-

opako znalo s kim ima posla!Milorad Dodik, i tada u

ulozi premijera, izdr`ao jesve, a jedinu podr{ku je imao odtada{weg predsjednika Repu-blike Srpske Biqane Plav-{i}.

[to ne mo`e da objasni sva-kodnevica, mo`e narodna mu-drost.

Vrijeme i vodu niko ne za-ustavi, politi~ke tokove, ta-ko|e.

Srpska je ja~ala i borila seza svoj opstanak.

Stizali su na scenu neki no-vi qudi, a iskonstruisana, na-vodna netrpeqivost, izme|u Is-toka i Zapada, koju je stalnopodgrijavala tada{wa vrhu{kaSDS-a, gubila se u ve} potro{e-noj politi~koj izmaglici.

Danas takva, politi~ki na-metnuta podjela Srpske, ne po-stoji.

Pobijedio je ~ovjek, razum iideje.

Sarajevsko-romanijski re-gion nalazi se na prvom mjestuu razvojnim planovima minulei budu}e Dodikove vlade.

Bawa Luka se gradi i podi-`e. U razvoju ne zaostaje Posa-vina, Podriwe, Semberija, Her-cegovina...

Ko ho}e da gleda sve }e i davidi.

Bawa Luka se, na wenu veli-ku sre}u, vra}a u vrijeme svognajve}eg procvata i razvoja, uvrijeme Vrbaske banovine i ve-likog Bana Svetislava TiseMilosavqevi}a, za koga od ka-sabe preraste u mali sredwoe-vropski grad.

Tom ~ovjeku, politi~kom vi-zionaru, Bawa Luka se, poslijegotovo 80 godina ~ekawa i ~ud-ne }utwe, odu`ila monumental-nim spomenikom.

Isto toliko se ~ekalo daovaj Grad opet obuzme ponos, jeru svom razvoju kora~a, rame uzrame, sa Sarajevom, Novim Sa-dom, Osijekom, Skopqem...

Uz ni{ta mawu politi~kuborbu nego nekada. Od Milosa-vqevi}a do Dodika!

Ba{ kao sudbina! ¥

DANAS I OVDJE

Pi{e Tomo MARI]

POBJEDA RAZUMA

petak, 24. novembar 2006.NOVOSTI

2

SLI^NOSTI SADA[WE REFORME

POLICIJE SA PREKRAJAWEM MUP-a BiH UO^I POSQEDWEG RATA (2)

ISLAMIZACIJA SLU@BESDB regularno prislu{kivao 80 qudi, a ostatak kapaciteta

za taj

"

posao" koristio

"

paralelni" MUP za prislu{kivawe

iskqu~ivo Srba, tvrdi inspektor Predrag Kova~evi}

DOSIJE

"

GLASA SRPSKE"

KADROVSKE PROMJENE

- Velike kadrovske promjene unutar MUP-a BiH po~elesu odmah poslije vi{estrana~kih izbora, koji su zavr{enitriplim nerije{enim rezultatom. Partija koja se domoglapredsjedni~kog kabineta, SDA, za ministra policije posta-vila je Aliju Delimustafi}a. HDZ je za ministra odbraneimenovao Jerka Doka, dok je SDS dobio resore kontroleovih bezbjednosnih institucija, u kojima su Biqana Plav{i}i dr Miodrag Simovi}. A to je za SDA zna~ilo pravo da uMUP-u BiH sva najva`nija mjesta dodijeli muslimanima.Tada je u Sarajevu izbjegnuto i imenovawe na~elnika SDB-a MUP-a BiH, pa i na~elnika SDB-a SSUP-a, jer je po na-cionalnom kqu~u to trebalo da bude Srbin. Naime, prvi putposlije rata dogodilo se da je u Slu`benom listu SFRJ ob-javqeno imenovawe Sredoja Novi}a iz MUP-a BiH za {efasavezne Slu`be dr`avne bezbjednosti, a da do wega nikadanije do{lo, jer to nije bilo po voqi vladaju}oj musliman-skoj struji u BiH - napisao je Marko Lopu{ina u svojoj kwi-zi "Ubij bli`weg svog#.

\"Zelene beretke": Obezbje|ivale rad

"paralelnom" MUP-u

FO^A - Rukopis Strahiwe@ivaka je ustvari izvje{taj sasmrti{ta, jer se wegove re~eni-ce zavr{avaju humkama kao tro-ta~kama, kazao je kwi`evnik izBeograda Nedjeqko Babi}, je-dan od recezeneta, govore}ipreksino} u Fo~i na promoci-ji "Zapam}ewa 2#, devete kwi-ge biv{eg zato~enika musli-manskih kazamata Strahiwe@ivaka.

Ovaj ~ovjek se nadaleko pro-~uo po svojevrsnoj li~noj i po-rodi~noj tragediji, koja ga je,ba{ kao i wegove pretke u pro-{lim, otaxbinskim ratovimasna{la. Ubice, pod idejnim ste-gom Alije Izetbegovi}a, stri-jeqali su mu 1992. godine u Bra-dini kod Kowica dvojicu sino-va - Velimira i Slobodana iubili majku Bosiqku, a wega,na {takama i u gipsu do pojasa,

pravo iz bolni~ke sobe na Ko-{evu u Sarajevu, odveli u lo-gor "Viktor Bubaw#, gdje jetamnovao 30 mjeseci.

- Kada mi je, posredstvomMe|unarodnog Crvenog krsta ulogor stiglo pismo od brata\or|a, iz Smedereva, u kome jepisalo - "brate, moram ti re}iistinu, tvoje djece vi{e nema,strijeqali su ih# - kriknuo samod bola, ali i od nekog prkosanadqudskog, obe}av{i mrtvimsinovima - ne}u ovdje da umrem,`ivje}u da svjedo~im - ispri-~ao je @ivak prisutnima u fo-~anskom Centru za kulturu, na-pomiwu}i da zbog toga ne tra-`i ni osvetu niti mr`wu.

On, kako re~e, tra`i, pri-je svega od Srba da kona~nopo~nu razlikovati istinu odla`i i da svoje vjekovne nepri-jateqe ne nazivaju bra}om i daolako ne zaboravqaju svoje `r-tve. Autor kwige, koji je i je-dan od inicijatora osnivawaSaveza logora{a RepublikeSrpske, posebno se kriti~kiosvrnuo na dosada{wu pasiv-nost institucija vlasti u Re-publici Srpskoj, kada su zlo-~ini nad Srbima u pitawu, spo-menuv{i i {tampawe kwige saimenima oko 5.500 umorenih sa-rajevskih Srba.

Rije~ o kwizi Strahiwe@ivaka u Fo~i, pretvorila se

u spontan, dirqiv razgovor pu-blike sa piscem, koji, kako re-~e, nije imao potrebe da izmi-{qa svoje junake i pri~e, ve}samo da ih vjerno preslika iz`ivota.

Kwi`evnik Nedjeqko Ba-bi} je prisutne podsjetio nastalnu borbu Strahiwe @iva-ka i u miru, kada je pisao biv-{oj tu`iteqki Ha{kog sudaLuiz Arbur, da prestane sudi-ti samo Srbima. @ivak je 18.jula 2003. godine, prilikom su-sreta sa sada{wom tu`iteq-kom Ha{kog tribunala u BawojLuci Karli del Ponte uru~ioi jednu od svojih kwiga, ali ibez oklijevawa rekao:

- Molim vas, u ime savjesti~ovje~anstva, da ne budete pri-strasni i da ne podi`ete kri-vi~ne prijave samo zato {to jeneko Srbin...

U kwizi Strahiwe @ivakasre}u se brojne potresne, kao iwegova, sudbine srpskih stra-dalnika u proteklom otaxbin-skom ratu. Tako Strahiwa dono-si svjedo~ewe Bo`ane Deli},90-godi{we starice iz Gora`da,kojoj su muslimani ubili ~eti-ri sina, a k}erku silovali iobjesili, ali i potresne pri~eo zlehudim `ivotnim spotica-wima Srba, od kolektivnog smje-{taja u Vi{egradu, do memqi-vih soba i baraka po Beogradu.Sve li~nosti su imenovane, mje-sto, vrijeme, doga|aji, ni{ta niizmi{qeno ni zamijeweno.

- Strahiwa @ivak je dobionalog od svojih ubijenih sino-

va da na oltar bilo kakve srp-ske budu}nosti prinese istinukoja mrtve spomiwe, a ̀ ive upo-zorava, zavr{io je nadahnutorecezent Nedjeqko Babi}.

¥ D. TODOROVI]

U FO^I PROMOVISANA KWIGA LOGORA[A STRAHIWE @IVAKA

"

ZAPAM]EWA 2"

DEVETA KWIGA SRPSKOG STRADALNIKA

Tragedija Strahiwe @ivaka, mu~enog u muslimanskim logorima

30 mjeseci, posebna je, jer su mu zlo~inci strijeqali sinove

Slobodana i Velimira i majku Bosiqku

\Strahiwa @ivak:@ivi da svjedo~i

petak, 24. novembar 2006. NOVOSTI

3

BAWA LUKA - Prilikom ju-~era{weg razgovora sa norve-{kim ambasadorom u BiH JanomBratuom predsjednik RepublikeSrpske Milan Jeli} se posebnointeresovao za uslove koje Repu-

blika Srpska treba da ispuni,kako bi na{i studenti potrebnaznawa mogli sticati u ovoj skan-dinavskoj zemqi.

On je ambasadora obavijestioo tome da je u toku formiraweFondacije predsjednika Republi-ke Srpske, koja }e pomagati ta-lentovane |ake i studente, navo-di se u saop{tewu iz Kabinetapredsjednika Republike Srpske.

Sa ambasadorom KraqevineNorve{ke ju~e je razgovarao i pre-mijer Milorad Dodik, koji je Bra-tua upoznao sa privrednim i eko-nomskim potencijalima Republi-ke Srpske i istakao potrebu ja~esaradwe izme|u norve{kih inve-stitora i preduze}a iz Srpske.

- Tokom razgovora biloje rije~i i o zapo~etim re-formskim procesima u BiH,pri ~emu je norve{ki amba-sador poru~io da }e vlastiwegove zemqe nastaviti dapodr`avaju i poma`u evrop-ske integracije BiH - ka`ese u saop{tewu iz BiroaVlade za odnose sa javno{}u.

Sa tokom konstituisa-wa organa vlasti u Republi-ci Srpskoj ambasadora Nor-ve{ke ju~e je upoznao pred-sjednik republi~kog parla-menta Igor Radoji~i}.

- Razgovarali smo i oevropskom putu BiH i oba-vezama koje stoje pred Repu-

blikom Srpskom i BiH na tomputu i naro~ito o potrebi da do-ma}i organi vlasti preuzmu ini-cijativu u tom poslu - rekao jeRadoji~i}.

Ambasador Jan Bratuo ista-kao je i poslije razgovora sa pr-vim parlamentarcem Srpske daje "Norve{ka spremna da pru`ipomo} i podr{ku RepubliciSrpskoj i BiH na wihovom putuka evroatlantskim integracija-ma# i pohvalio Narodnu skup-{tinu Srpske za progres koji jenapravqen u tom procesu.

- Norve{ka podsti~e vla-sti Srpske da djeluju konstruk-tivno i donose prakti~na rje-

{ewa, koja }e biti od kori-sti za sve wene gra|ane - re-kao je Bratuo.

Dodao je da je bilo ozbiq-nog razgovara o perspektiva-ma ekonomskog razvoja i mo-gu}nostima privredne sarad-we izme|u norve{kih i kom-panija iz Republike Srpske.

- Poku{avamo zajedno savlastima Srpske da pomog-nemo norve{kim kompanija-ma da prona|u mogu}nost in-vestirawa, jer smatramo daovdje ima dobrih potencija-la za privrednu saradwu, na-ro~ito u elektroenerget-skom sektoru - rekao je nor-ve{ki ambasador.

¥ D. MOMI]

NORVE[KI AMBASADOR U BiH JAN BRATOU BORAVIO U BAWOJ LUCI

U toku formirawe Fondacije predsjednika Srpske, koja }e

pomagati talentovane |ake i studente, istakao predsjednik

Jeli}... Potrebna ja~a saradwa izme|u norve{kih investitora

i preduze}a iz Srpske, ocijenio premijer Dodik

\

\ ... predsjednikom republi~ke Vlade Miloradom Dodikom (Snimila S. ILI])

BAWA LUKA - VladaRepublike Srpske odobri-la je ju~e 50 hiqada mara-ka kao jendokratnu pomo}zaposlenim u preduze}u"Autotransport# Prije-dor, saop{tio je VladinBiro za odnose sa javno{}u.

Vlada je zadu`ila re-publi~ko Ministarstvo sa-obra}aja i veza da poku{ada dogovori promjenu vla-sni~ke strukture i timeomogu}i konsolidacijuovog preduze}a koje se ve}du`e suo~ava sa velim pro-blemima.

Na ju~era{woj sjedni-ci republi~ke Vlade raz-matrana je i Informaci-ja o stawu u Poqoprivred-noj industriji "Sava# Bije-qina. Vlada je predlo`i-la menaxmentu ovog predu-ze}a da preduzme mjereozdravqewa ukqu~uju}i i

pokretawe ste~ajnog po-stupka. Donesena je i odlu-ka o dodjeli koncesija zakori{}ewe poqoprivred-nog zemqi{ta u svojini Re-publike Srpske. Koncesi-je su dodijeqene preduze}i-ma: AG "Agrohercegovina#Nevesiwe, "Agrokombi-nat# Rogatica, "MI-NOLili}# Srbac, "Poqo`iv#No`i~ko - Srbac, i "Mar-bo# Lakta{i.

Koncesije na poqopri-vredno zemqi{te dodije-qene su i Poqoprivrednominstitutu Republike Srp-ske Bawa Luka i Poqopri-vrednom fakultetu BawaLuka.

Vlada je prihvatilaOkvir za razvoj i upotrebuinternet portala Vlade Re-publike Srpske koji je iz-radila i predlo`ila radnagrupa. ¥ G. D.

SARAJEVO - Predsjedavaju-}i Predsjedni{tva BiH Neboj-{a Radmanovi} razgovarao je ju-~e u odvojenim susretima sa amba-sadorima Makedonije MihajlomTrpkoskim, Italije AlesandromFalavolitom i ^e{ke Jir`i-jem Kudelom, prenosi Srna.

Predsjedavaju}i Radmanovi}je u razgovoru sa Trpkoskim izra-zio nadu da }e BiH i Makedoni-ja blisko sara|ivati na putu kaEvropskoj uniji.

Na sastanku se, izme|u osta-log, razgovaralo o ja~awu me|u-sobnih odnosa i unapre|ewu sa-radwe, naro~ito na ekonomskomplanu, ukqu~uju}i pove}awe rob-ne razmjene i stvarawe povoqnihuslova za investirawe. Prili-kom susreta sa ambasadorom Fa-

lavolitom, Radmanovi} je poseb-no naglasio uvjerewe da }e Ita-lija pomo}i BiH na putu ka evro-atlantskim integracijama.

Sagovornici su bili sagla-sni o potrebi ja~awa bilateral-nih odnosa, naro~ito na planuekonomije, kulture i stvarawa{to povoqnijih uslova za inve-stirawe.

Na sastanku sa ~e{kim amba-sadorom iskazano je uvjerewe opomo}i i podr{ci ^e{ke i dru-gih ~lanica Evropske unije BiHna putu prema EU.

Ekonomska saradwa, pove}a-we robne razmjene, strane inve-sticije u BiH i razmjene kultur-nih dobara bile su dominantneteme razgovora Radmanovi}a i am-basadora Kudele. ¥

STUDENTI POVEZUJU ZEMQE

Norve{ki ambasador Jan Bratuo u razgovoru sa

predsjednikom Srpske Milanom Jeli}em, i ...

(Snimio R. [IBAREVI])

SUSRET PREDSJEDAVAJU]EG PREDSJEDNI[TVA BiH

SA AMBASADORIMA MAKEDONIJE, ITALIJE I ^E[KE

\Neboj{a Radmanovi} sa Mihajlom Trpkoskim ..,

... Alesandrom Falavolitom i ...

... Jir`ijem Kudelom

Ekonomija u prvom planu

SARAJEVO - PredsjednikSDP-a BiH i poslanik u Pred-stavni~kom domu Parlamen-tarne skup{tine BiH ZlatkoLagumxija izjavio je da odga-|awe zakazanog nastavka kon-stitutivne sjednice Predstav-ni~kog doma koja je trebalo dase odr`i ju~e, predstavqa fla-grantno kr{ewe Poslovnikaparlamenta BiH i da uvodi ze-mqu u pravni vakuum.

- To {to se lideri politi~-kih stranaka nisu dogovorili opodjeli mjesta u Savjetu mini-stara nije razlog da se ne odr-`i sjednica Predstavni~kog do-ma - rekao je ju~e Lagumxija nakonferenciji za novinare u Sa-rajevu povodom odga|awa na-stavka konstitutivne sjednice.

Direktno odgovornima zaodga|awe, kako javqa Srna, onje imenovao Stranku za BiH i

HDZ 1990 i privremenog pred-sjedavaju}eg Predstavni~kimdomom Edhema Ajanovi}a, po-

slanika Stranke za BiH, za ko-jeg je rekao da je postupio poinstrukcijama svojih strana~-kih {efova.

- Danas od 11 ~asova BiH jeprakti~no bez parlamenta -istakao je ju~e lider SDP-a.

Prema Lagumxijinim ri-je~ima, politi~ki dogovor dase formirawe vlasti u BiHodga|a do konstituisawa Do-ma naroda Federacije BiHprakti~no zna~i da od par-lamenta BiH i Savjeta mini-stara "nema ni{ta do izasvih novih godina koje supred nama#.

On je upozorio da se i uovom slu~aju radi o kr{ewuzakonitosti, jer Savjet mini-stara bira iskqu~ivo Pred-stavni~ki dom Parlamentar-ne skup{tine BiH i dodao daje SDP spreman da podr`i imawinsku vladu, bez predstav-nika ove stranke.

Lider SDP-a je istakao dase u parlamentarnoj procedu-ri trenutno nalazi 18 zakona,me|u kojima i zakoni koji suuslov za potpisivawe Spora-zuma o stabilizaciji i pri-dru`ivawu, i 35 revizorskihizvje{taja ~ije razmatrawe nezavisi od formirawa novogSavjeta ministara.

Konstitutivna sjednicaPredstavni~kog doma u pone-djeqak je prekinuta na prije-dlog SNSD-a kako bi se po-stigao dogovor politi~kihstranaka o formirawu jedin-stvene i stabilne parlamen-tarne ve}ine za izbor ruko-vodstva ovog doma i Savjetaministara BiH.

Lideri SNSD-a, PDP-a,SDA, SBiH i HDZ BiH iHDZ 1990. u utorak uve~e supostigli dogovor da se for-mirawe Parlamentarne skup-{tine i Savjeta ministaraokon~a nakon izbora Doma na-roda Federacije BiH, kako bise utvrdilo koji }e HDZ ima-ti ve}inu. ¥

PRIVREMENI PREDSJEDAVAJU]I

Stru~na slu`ba Parlamentarne skup{tine BiH ju~e je saop{ti-la da }e privremeni predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Edhem Aja-novi} obavqati ovu du`nost do izbora predsjedavaju}eg Predstav-ni~kog doma.

Kako se navodi u saop{tewu Parlamentarne skup{tine, prvu sjed-nicu nakon odr`anih izbora, u skladu sa ~lanom 2 Poslovnika Pred-stavni~kog doma, sazvao je kolegijum doma iz prethodnog saziva.

Prema istom ~lanu Poslovnika, do izbora predsjedavaju}eg Do-ma, prvom sjednicom predsjedava najstariji izabrani poslanik kaoprivremeni predsjedavaju}i, {to je u ovom slu~aj u Edhem Ajanovi}iz Stranke za BiH.

Preciziraju}i da se Predstavni~ki dom konstitui{e odr`ava-wem prve sjednice u novom mandatu, Stru~na slu`ba podsje}a da pr-va sjednica, koja je zapo~ela u ponedjeqak, 20. novembra, nije okon-~ala svoj rad i da se nastavak o~ekuje.

ZLATKO LAGUMXIJA OPTU@IO STRANKU ZA BiH I HDZ 1990 ZA OPSTRUKCIJU

KRIVI ZA KR[EWE POSLOVNIKA

Zlatko Lagumxija: BiH

prakti~no bez parlamenta

To {to lideri politi~kih stranaka nisu postigli dogovor

o podjeli mjesta u Savjetu ministara nije razlog da se ne odr`i

sjednica Predstavni~kog doma, smatra Zlatko Lagumxija

ZAHTJEV OHR-a

Liderima politi~kihstranaka iz Republike Srpskei BiH dostavqeno je ju~e pis-mo iz OHR-a, u kojem se tra`ida do danas dostave imena kan-didata za formirawe Sav-je7ta ministara BiH, saznajeSrna.

SARAJEVO - Centralna iz-borna komisija BiH ju~e je pod-sjetila da 26. novembra, mjesecdana nakon ovjeravawa rezulta-ta izbora odr`anih 1. oktobra,isti~e rok za izbor delegata uDom naroda parlamenta Federa-cije BiH i Doma naroda Parla-mentarne skup{tine BiH.

- Na osnovu dokumentacije do-stavqene iz kantonalnih skup-{tina, u FBiH do ju~e su samo~etiri od ukupno deset kanto-nalnih skup{tina dostavileCIK-u na ovjeru kandidatske li-ste za izbor delegata u Dom na-roda Parlamentarne skup{tineBiH - stoji u saop{tewu Izbor-ne komisije, koje prenosi Srna.

CIK podsje}a da je parlamen-tu FBiH ponovo uputio inicija-tivu za izmjenu federalnog Usta-va u dijelu koji se odnosi na iz-bor delegata u Dom naroda par-

lamenta FBiH kako bi se omogu-}ilo da se ispo{tuje Ustavompropisana popuwenost delegati-ma sva tri konstitutivna naro-da i iz reda "ostalih#.

- Kao ovla{}eni predlaga~,CIK je Parlamentarnoj skup-{tini BiH uputio Prijedlog za-kona o izmjenama i dopunama Iz-bornog zakona BiH, kojim se omo-gu}ava rad zakonodavnih tijela upunom sastavu, a u skladu saustavnim zakonom - navodi se usaop{tewu.

CIK konstatuje da izabrani~lanovi zakonodavnih tijela, kaonajodgovorniji u dru{tvu za us-postavqawe i funkcionisawe za-konodavne i izvr{ne vlasti,imaju posebnu obavezu i odgovor-nost da po{tuju ustavom i zako-nom propisane rokove za konsti-tuisawe zakonodavne i izvr{nevlasti. ¥

SJEDNICA VLADE REPUBLIKE SRPSKE

"Sava" mora ozdraviti

CIK PODSJE]A NA VA@NOST KONSTITUISAWA

DOMOVA NARODA

Rok isti~e 26. novembra

petak, 24. novembar 2006.DOGA\AJI

POLICIJA Srpske oddanas po~iwe kontrolu spro-vo|ewa Uredbe o zabrani pro-daje i upotrebe alkoholnih pi-}a na javnim mjestima licimamla|im od 18 godina.

Uredba, koju je donijela re-publi~ka Vlada, stupila je nasnagu 11. novembra, a policij-ska akcija, koja }e trajati mje-sec dana, bi}e sprovedena ucijeloj Srpskoj.

Ovo je na{em listu potvr-dio na~elnik Centra javnebezbjednosti Bawa Luka Zo-ran Stani{qevi}.

On je ju~e sa saradnicimautvrdio plan akcije na podru~-ju nadle`nosti ovog centra.

- Na{e analize pokazuju, aza to imamo i ~vrste argumen-te, da maloqetnici pod uti-cajem alkohola vi{e kradu,kidaju saobra}ajne znakove, na-ru{avaju javni red i mir i ~i-ne druga krivi~na djela. Tonam daje za pravo da izvedemoovakvu akciju, a Uredba namto sada i olak{ava - rekao jeStani{qevi}.

On isti~e da }e policaj-ci preventivno obilazitiprodavnice i ugostiteqskeobjekte i upozoravati vla-snike na obavezu po{tovawaUredbe.

Policijske kontrole bi-}e svakodnevne, a posebno }e

biti poja~ane u ve~erwim ino}nim ~asovima u kafi}ima,klubovima, diskotekama...

- Naravno da ne}e izosta-ti ni kazne ako se utvrdi da seUredba ne po{tuje. Svi trebada imaju na umu da one nisu ni-ske - upozorio je Stani{qe-vi}.

Na~elnik Centra pozvaoje gra|ane, posebno roditeqe,da ne {aqu djecu u kupovinualkoholnih pi}a, jer zbog to-ga mogu da budu ka`weni.

- Ukoliko prodavac posum-wa da lice koje kupuje alko-hol nije punoqetno, ima pra-vo da zatra`i li~nu kartu i toprovjeri. Tako|e, ka`wivo je

i poklawawe alkoholnog pi}amaloqetniku - upozorio jeStani{qevi}.

Kada policajci utvrde dase Uredba kr{i, izdava}e pre-kr{ajne naloge za naplatu ka-zne.

- Ta~no je da se maloqetni-cima nalozi ne mogu uru~iva-ti. Me|utim, protiv wih mo-gu biti podneseni zahtjevi zapokretawe prekr{ajnog po-

stupka. S drugestrane, prekr{aj-ni nalozi mogu dase uru~e rodite-qu, staratequili licu koje jeodgovorno za ma-loqetnika - nagla-sio je Zoran Sta-ni{qevi}.

Za sprovo|ewe pomenuteUredbe, osim policije, zadu-

`eni su i tr`i{na, prosvjet-na i komunalna policija.

¥ V. JAWI]

Policija }e u narednih mjesec dana kontrolisati

da li vlasnici prodavnica i ugostiteqskih objekata

po{tuju Uredbu

KONTROLA SPROVO\EWA UREDBE O ZABRANI PRODAJE ALKOHOLA MALOQETNICIMA

RA^UN PI[E POLICIJA

4

\Zoran Stani{qevi}: Danono}neposjete

KAZNE

Za pravno lice koje prekr{i Uredbu kaznaje od 500 do 10.000 maraka, a za odgovorno lice50.000 maraka.

Tako|e, za vlasnike ugostiteqskog objektaili prodavnice predvi|ene su kazne od 500 do7.000 maraka. Tr`i{ni inspektori mogu i dazatvore objekat. Kazne za fizi~ka lica su od100 do 1.500 maraka, uz mogu}nost oduzimawa al-koholnih pi}a.

POSLIJE vi{emjese~nihpriprema, nesuglasica i proble-ma na relaciji Uprava - Savjet,nova muzejska postavka u Spomen-podru~ju Jasenovac bi}e predsta-vqena javnosti u ponedjeqak, 27.novembra.

- Ovom postavkom istina jeprikazana upravo onakvom kakvai jeste, bez suvi{ne patetike iliuqep{avawa. U Jasenovcu se do-godio genocid i to je nedvosmi-sleno prikazano kroz ovu muzej-sku postavku, kao {to je prika-zano i kome se taj genocid dogo-dio, ali i ko ga je po~inio - ob-jasnila je predsjednik SavjetaSpomen-podru~ja Jasenovac pro-fesor doktor Zorica Stipeti}i dodala da }e likovni dio po-stavke biti posebno zanimqiv,kao i multimedijalni dio, koji jeura|en u skladu sa savremenimprincipima muzejske djelatno-sti.

Jedan od noviteta je i elek-tronska baza podataka, dostup-na svim zainteresovanima kojiposjete Spomen-podru~je Jase-novac. Tu }e biti pohraweni ipodaci o nacionalnoj pripad-nosti jasenova~kih ̀ rtava, {toje bilo dovedeno u pitawe pr-

vobitnim idejnim rje{ewem mu-zejske postavke.

Podsjetimo, po~etkom ove go-dine direktor Spomen-podru~jaJasenovac Nata{a Jovi~i} pred-stavila je novu muzejsku postav-ku, kojom su dominirale stakle-ne plo~e sa ispisanim imenimai prezimenima desetina hiqadado sada identifikovanih jaseno-va~kih ̀ rtava. Jovi~i}eva je ta-da obja{wavala da su navedenasamo imena i prezimena `rtava,bez nacionalne pripadnosti, jerje individualizacija `rtve te-meq savremenog muzejskog pri-stupa.

Te najave izazvale su pravuburu negodovawa u javnosti, alii u kulturnim, nau~nim i istra-`iva~kim krugovima RepublikeSrpske, kao i me|u srpskom zajed-nicom u Hrvatskoj. Tome se us-protivila Zorica Stipeti}, ko-ja va`i za jednog od najboqih po-znavalaca novije hrvatske isto-rije. U nekoliko navrata isti-cala je potrebu da se, bez ikakvoguqep{avawa i prikrivawa, ka`eistina o tome {ta je Jasenovacbio, ko je tamo ubijen i ko je bioegzekutor u svim tim zlo~inima.

¥ D. M.

ZAKON o slobodi vjere ipolo`aju crkava i vjerskih za-jednica, od aprila 2004. godi-ne kada je usvojen, u praksi suprimijenile samo nove vjer-ske zajednice, a po mnogima ineke sekte.

U~inile su to u dijelu kojiim je omogu}io da se kona~noregistruju i pravno za`ive. Sve

ostale odredbe i daqe su, uglav-nom, mrtvo slovo na papiru.

Razlog za ovakvo stawe je ~i-wenica da jo{ nije osnovan or-gan na nivou BiH koji bi spro-vodio wegove odredbe, {to jeupravo na osnovu zakona treba-lo da bude ura|eno.

Direktor Sekretarijata zavjere Republike Srpske Jovo Tu-rawanin ka`e da bi se ovaj or-gan iskqu~ivo bavio proble-

mom ure|ewa odno-sa dr`ave i vjer-skih zajednica usvim oblastima,ali da kao takav,prijeko potreban,svima je, izgleda,na margini.

Prema wegovimrije~ima, kako vri-jeme odmi~e, pro-blemi se gomilaju.

- Primjera ra-di, jedan od goru}ihje penzijsko-inva-lidsko osigurawevjerskih slu`beni-ka. Ima sve{teni-ka koji poslije 40godina sta`a ima-ju minimalne pen-zije. Do 2001. godi-ne u Republici

Srpskoj ovo pitawebilo je rije{eno ta-ko {to su 50 odsto do-prinosa pla}ale

vjerske zajednice i Srpska - ka-zao je Turawanin.

On dodaje da je neregulisa-no i pru`awe pomo}i vjerskimzajednicama, {to name}e logi~-no pitawe o tome {ta BiH ra-di da bi im olak{ala rad. Tura-wanin ka`e da pretpostavqa dase tu ne{to radi, ali smatra dau Srpskoj nemaju informacijukome se i {ta daje.

Poseban problem je i to {tosamo Srpska u BiH ima zvani-~an organ za vjerska pitawa, dok,s druge strane, u Federaciji iBiH to nije slu~aj.

Turawanin isti~e da zato inema sagovornika na tim nivo-ima vlasti da se neke stvari po-krenu, kao {to se to radi u dru-gim oblastima.

- Svaki rat u BiH, pa i po-sqedwi, vodio se i po vjerskim{avovima. Zbog toga je za tu pri-~u potrebno vi{e sluha - krat-ko je zakqu~io.

I dok crkve i vjerske zajed-nice ~ekaju da nadle`ni u BiHurade ono {to su davno trebali,u Sekretarijatu nastoje da, ko-liko im to, prije svega, novac do-zvoqava, {to boqe urede me|u-religijske odnose u Srpskoj.

Ako nacrt buxeta dobije "ze-leno svjetlo# u Parlamentu, 14odsto vi{e para na kontu oveinstitucije rije{i}e bar neke,istina mawe, potrebe crkava ivjerskih zajednica.

Dakle, na ovogodi{wih 1,2miliona maraka bilo bi dodato

oko 140.000, koji }e se raspodi-jeliti na ~etiri vjerske zajed-nice.

S dnevnog reda skinuta jebitna stavka tro{kova, xamijaFerhadija u Bawoj Luci, za ko-ju Islamska zajednica odavnotra`i znatna sredstva. Odlu-kom Vlade Srpske iz marta ovegodine dobila je ne{to vi{e od40 odsto novca iz buxeta, {to iz-nosi pola miliona maraka.

Turawanin podsje}a da je Ka-toli~koj crkvi odobren novac zaSvetili{te Kon~ilske Gospekod Tesli}a, crkvu u Brodu, za{ta je stiglo i priznawe od kar-dinala, a na redu je Dom ~asnihsestara u Gradi{ci.

Iznio je zanimqiv podatakda se javila i Ukrajinska crkva,koja je prvi put podnijela za-htjev za dodjelu novca.

Kada je rije~ o Jevrejskoj za-jednici, Turawanin napomiweda je nedavno razgovarao sa ra-binom Jozefom Atijasom, alitokom sastanka nije bilo preci-znih dogovora o prioritetima.

Za Srpsku pravoslavnu cr-kvu, pojasnio je Jovo Turawanin,novac se raspore|uje po eparhi-jama.

Priorite u raspodjeli nov-ca odre|uju same crkve i vjerskezajednice.

¥ M. XEPINA

POLO@AJ CRKAVA I VJERSKIH ZAJEDNICA U BiH

ZAKON ZA ^EKAWE

Na nivou BiH jo{ nije osnovan organ koji bi sprovodio

zakon usvojen u aprilu 2004. godine... Vrijeme odmi~e,

problemi se gomilaju

\ Jovo Turawanin: Mnogo nerije{enih pitawa

(Snimio R. [IBAREVI])

NEZAVISNOST

Ako doprinosi za crkvei vjerske zajednice budu upla-}ivani sa nivoa BiH, name-}e se pitawe ho}e li se i ko-liko dr`ava, kao finansi-jer, mije{ati u wihovo djelo-vawe. Da postoji bojazan zaovakve nedoumice, ukazuju irije~i jednog episkopa, kojije kazao da "crkvu treba za-{tititi od dr`ave#.

PRIPREMQENA NOVA MUZEJSKA POSTAVKA

U SPOMEN-PODRU^JU JASENOVAC

\Jasenovac: Uskoro i elektronska baza podataka

^as istorije i istine

DRVAR - Predstavnici vla-sti Drvara i poslanici sa ovogpodru~ja upoznali su ju~e premi-jera Federacije BiH Ahmeta Ha-xipa{i}a sa te{ko}ama sa ko-jima se susre}u stanovnici op-{tine.

Oni su istakli nepovoqanpolo`aj povratnika, posebno uoblasti zapo{qavawa i ostva-rivawa osnovnih qudskih prava.

Na podru~ju drvarske op{tine,re~eno je na sastanku, 8.000 po-vratnika je bez posla, mnogi sta-novi i ku}e jo{ nisu sanirani, avi{e od 20 odsto doma}instava jebez elektri~ne energije.

Premijer Haxipa{i} i wego-vi saradnici izrazili su sprem-nost da pomognu u rje{avawubrojnih problema u prvoj povrat-ni~koj op{tini u BiH. ¥ M. Bj.

AHMET HAXIPA[I] BORAVIO U DRVARU

Posao prva briga

ME\UNARODNA KOMISIJA

ZA NESTALE OSOBE

[munk

najavio pomo}

BR^KO - Wema~ki ambasador u BiHMihael [munk posjetio je ju~e lokali-tet masovne grobnice u Goricama na do-mak Br~kog, gdje forenzi~ki arheolozii antropolozi Me|unarodne komisije zanestale osobe pru`aju pomo} doma}imstru~wacima, saop{tili su iz ove komi-sije.

U saop{tewu se jo{ ka`e da je [munknajavio da }e wegova vlada pomo}i Me-|unarodnoj komisiji sa dodatnih 140.000evra, kao i da je "impresioniran hrabro-{}u BiH u rje{avawu zastra{uju}ih zlo-~ina po~iwenih tokom rata#.

- Uz pomo} ove komisije, pronalazaki identifikacija nestalih osoba dopri-nije}e spokoju wihovih porodica, kao iizqe~ewu dru{tva - naveo je [munk.

Daqe se ka`e da se u grobnici u Br~-kom nalaze posmrtni ostaci qudi nesta-lih na podru~ju Br~kog 1992. godine, a dasu mnogi od wih odvedeni u skladi{te uLuci, gdje su mu~eni i ubijeni.

¥ G. K.

NEUROLOZI iz Republike Srp-ske, Federacije BiH, Hrvatske, Sloveni-je, Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, Au-stralije, Norve{ke... postigli su dogo-vor o formirawu asocijacije neurolo-ga u BiH.

Ovakva odluka donesena je na nedav-no odr`anom me|unarodnom Drugom kon-gresu neurologa BiH u Mostaru. Za pred-sjednika ove asocijacije u naredne ~eti-ri godine predlo`en je prim. doc. dr Mi-lan Arbutina, {ef Katedre za neurolo-giju u Bawoj Luci i Neurolo{ke klini-ke bawolu~kog Klini~kog centra.

Prema rije~ima prim. doc. dr Arbu-tine, do kraja januara bi}e pripremqenstatut, kao i rad Skup{tine neurolo-ga. Op{ti zakqu~ak sa ovog kongresa jeda neurolozi Srpske organizuju, za ~e-tiri godine, u Bawoj Luci tre}i kongresneurologa BiH. Govore}i o radu asoci-jacije, prim. doc. dr Arbutina rekao jeda }e ona u svijetu predstavqati ovda-{we neurologe.

- Postoji Udru`ewe neurologa Srp-ske i Udru`ewe neurologa FederacijeBiH, ali s obzirom na to da entitetskaudru`ewa ne mogu da budu ~lanovievropskog i svjetskog udru`ewa, ve} sa-mo asocijacija, neophodno je bilo wenoformirawe. Naravno, udru`ewa neuro-loga Srpske i Federacije BiH ostaju inastavqaju i daqe samostalno da rade -rekao je Arbutina.

Zadatak asocijacije, izme|u osta-log, jeste da objedini rad neurologa napodru~ju BiH, da se donesu i odre|eniprotokoli lije~ewa u odre|enim bole-stima, formiraju sekcije za epilepsi-je multiplu sklerozu, Parkinsonovu bo-lest...

On je napomenuo da je na Kongresu uMostaru bilo rije~i i o mo`danim uda-rima, multiploj sklerozi, epilepsiji,Alchajmerovoj bolesti, novim dijagno-sti~kim metodama i terapijskom pri-stupu...

¥ R. [.

DRUGI KONGRES NEUROLOGA BiH

U korak sa svijetom

petak, 24. novembar 2006. EKONOMIJA

5

ZA ve}inu gra|ana Repu-blike Srpske tro{kovi `i-vota sve su ve}i, a potro{a~-ka korpa sve "te`a# i uglav-nom svedena na osnovne po-trep{tine.

Ovakav zakqu~ak mo`e seizvesti iz redovnog izvje{ta-ja o stawu u privredi, koji jeuradio Zavod za statistiku Re-publike Srpske i u kojem je ok-tobarska potro{a~ka korpaprocijewena na 462,10 maraka.

U republi~kom Savezu sin-dikata zabrinuti su zbog na-vedenih podataka, s obziromna ~iwenicu da rast plata jo{uvijek ne prati rast tro{ko-va `ivota.

Naime, plate u Srpskoj uprosjeku iznose 500 maraka,dok je potro{a~ka korpa prak-ti~no svedena na hranu iosnovna sredstva za higijenu,bez tro{kova struje, stana itelefona.

- Posmatraju}i ove podat-ke, jasno je da qudi jedva mogu

da pre`ive mjesec. Zatosmo u Sindikatu osmi-slili kategoriju "sindi-kalne potro{a~ke kor-pe# koja je te{ka oko1.000 maraka i u kojoj senalazi sve {to je potreb-no. Od hrane, do tro{ko-va telefona i struje nera~unaju}i bilo kakavluksuz kao {to su kafa,alkohol i cigarete - is-takla je predsjednik re-publi~kog Saveza sindi-kata Ranka Mi{i}.

Ona, ipak, vjeruje dabi standard gra|ana mo-gao uskoro porasti, s ob-zirom na ukupna de{a-vawa u privredi i poli-tici.

Plate radnicima uprivredi u prosjeku supove}ane za 50 odsto, jerje pojedina~nim kolek-tivnim ugovorima koje su usvo-jili granski sindikati sa aso-cijacijama poslodavaca najni-

`a cijena rada pove}ana na102,5 maraka, uz zna~ajno po-boq{awe koeficijenata.

Kod buxetskih potro{a~ave} je u nacrtu republi~kogbuxeta najavqeno pove}awe zasedam odsto, dok u Savezu sin-dikata obe}avaju da }e sigur-no, ~im se stvore uslovi, tra-`iti nova pove}awa plata pro-svjetarima i ostalim radnici-ma koje finansira dr`ava.

Treba dodati da su premaizvje{taju Zavoda za statisti-ku, tro{kovi `ivota u oktobru2006. godine ve}i za 10,3 odsto,u odnosu na pro{logodi{wiprosjek. U deset mjeseci ovegodine tro{kovi `ivota su ve-}i za 9,4 odsto u odnosu na pro-{lu godinu, a u odnosu na istiperiod 2004. godine ta razli-ka je 10,2 odsto.

¥ M. MILUNOVI]

SVE VE]I TRO[KOVI @IVOTA U REPUBLICI SRPSKOJ

KORPA

"

TE@A" OD PLATE

Oktobarska potro{a~ka korpa procijewena na 462,10

maraka, dok je prosje~na plata u Srpskoj u septembru

bila 538 maraka

GOLI I BOSI

Podaci republi~kog Za-voda za statistiku "otkri-vaju# da gra|ani sve te`e`ive jer su tro{kovi stanai sredstava za higijenu ve-}i za ~ak 18,4 odsto u odno-su na pro{lu godinu. Sta-tistika pokazuje da su tro-{kovi za odje}u i obu}u uoktobru porasli za samo 0,1odsto, {to name}e zakqu-~ak da gra|ani u Republi-ci Srpskoj jo{ nisu ni ku-pili jesewu ili zimsku gar-derobu i cipele.

BROD - Direktor Rafi-nerije nafte Brod Simo Pja-ni} izjavio je za "Glas Srp-ske# da je tim ruske kompani-je "Zarube`weft# proteklih

dana snimio cjelokupno staweu Rafineriji i da su Rusispremni da odmah potpi{u ku-poprodajni ugovor.

Ekipu stru~waka "Zaru-be`wefta# najvi{eje zanimalo u ka-kvom stawu se nala-ze stara postrojewaza preradu nafte,jer ruska kompanijanamjerava, po kupo-vini Naftne indu-strije RepublikeSrpske, prvo da po-krene proces prera-de nafte na ovimpostrojewima.

Da bi ona bilastavqena u funkci-ju, neophodno je iz-me|u 30 i 60 dana,koliko treba za re-mont stare linije,koja bi poslije po-pravke bila sprem-na da preradi oko1,2 miliona tona si-

rove nafte godi{we. Simo Pjani} isti-

~e da je rukovodstvo

Rafinerije u stalnom kontak-tu sa Vladom Republike Srp-ske i da od we o~ekuje da {toprije realizuje ve} postignu-ti dogovor o prodaji Naftneindustrije Srpske sa ruskimkupcem, koji je do sada dao naj-boqu ponudu.

Direktor brodske rafi-nerije Simo Pjani} smatra daje ponuda austrijskog "Elva-ga# za kupovinu Naftne in-dustrije Srpske neozbiqna ida je upu}ena samo kako bi se"oteglo# rje{avawe statusaRafinerije.

Podsje}amo da je Rafine-rija nafte u Brodu ponu|ena

ruskom "Zarube`wetu# za 42miliona evra, uz prihvataweduga ve}eg od 200 miliona ma-raka. Ruski kupac trebalo bida ulo`i novac u obnovu pro-izvodnih linija, ali i u iz-gradwu pruge koja bi povezi-vala postrojewa u Brodu iModri~i.

Predsjednik Nadzornogodbora Rafinerije u BroduJovo Dobri} isti~e da je pro-ces privatizacije Naftne in-dustrije Srpske u zavr{nojfazi i da se o~ekuje da posla-nici republi~kog parlamen-

ta daju zeleno svjetlo ruskojkompaniji.

Predsjednik SindikataRafinerije nafte DaniloBro}ilo upozorio je VladuSrpske da u {to kra}em roku,najkasnije za 15 dana, donesekona~an stav u vezi sa priva-tizacijom Rafinerije.

On je upozorio da je str-pqewe oko 1.500 radnika ovogpreduze}a na izmaku. Wimase duguje 18 plata i uplatedoprinosa za penziono i so-cijalno osigurawe za vi{egodina.

- Radnici Rafinerije iwihove porodice prakti~nogladuju. Ne pla}aju struju, te-lefonske ra~une i druge oba-veze zbog ~ega im se svako-dnevno prijeti iskqu~ewima- ka`e Bro}ilo.

On dodaje da podr`ava na-stojawe Vlade i premijeraMilorada Dodika da se {toprije potpi{e ugovor o pro-daji Naftne industrije ru-skoj kompaniji, ali i da za-mjera Vladi i premijeru {tose ovaj posao odugovla~i.

¥ B. TEOFILOVI]

Rafinerija u Brodu: Neophodan remont

Ranka Mi{i}: Sindikalna

korpa te{ka hiqadu maraka

Simo Pjani}: U stalnom

kontaktu sa Vladom

RAFINERIJA NAFTE BROD U O^EKIVAWU PRIVATIZACIJE

RUSI SKENIRALI POSTROJEWAPredstavnici

"

Zarube`wefta" spremni da odmah

potpi{u kupoprodajni ugovor... Svi o~ekuju da poslanici

republi~kog parlamenta daju zeleno svjetlo ruskoj

kompaniji, ka`e Jovo Dobri}

[TETA

Postrojewa u Rafineri-ji Brod trebalo bi, ka`e Si-mo Pjani}, da se pokrenu pri-je zime, jer bi u suprotnomRafineriji bila nanesenaogromna {teta.

Uporedo sa remontom sta-re linije, po~e}e remont no-ve, {to bi omogu}ilo da pre-rada sirove nafte godi{wedostigne 4,7 miliona tona.

PRWAVOR - Najmla|iprwavorski proizvodni po-gon, Fabrika obu}e "Sani-no# ovih dana radi punomparom.

Jedan od razloga za toje i najavqeni dolazak pred-stavnika wema~kog "Adi-dasa# sa kojim prwavorskikolektiv uveliko sara|uje.Naime, Nijemci `ele de-taqno da se upoznaju sa pro-cesom proizvodwe u prwa-vorskom pogonu. "Sanino#dnevno isporu~uje 750 parigorwih dijelova sportskeobu}e za "Adidas#. Plasmanje po~eo od sredine juna ovegodine, kada je derventskacentrala Fabrike otvori-la pogon u Prwavoru.

- Krenuli smo sa ~etr-desetak radnika, a danasimamo 73 kvalifikovanaobu}ara. Proces uhodavawa

uspje{no privodimo kraju.Tehni~ki smo dobro opre-mqeni, radnici vremenomsti~u dragocjeno iskustvo,pa se pribli`avamo opti-malnoj dnevnoj proizvodnojnormi koju je isplaniralana{a centrala u Derventi- ka`e Tomo Be{li}, ruko-vodilac proizvodwe u pr-wavorskom pogonu.

Primawa prwavorskihobu}ara su redovna, a za-rade diktira u~inak kojise pojedina~no preciznovrednuje.

Prema rije~ima gene-ralnog direktora "Sani-na# Radovana Pazurevi}a,stvaraju se uslovi za pro-{irewe proizvodwe, odno-sno zapo{qavawe kvali-fikovanih radnika obu-}arske struke.

¥ B. R.

FABRIKA OBU]E

"

SANINO"

BAWA LUKA - Tokom ju-~era{weg trgovawa na Bawa-lu~koj berzi, kroz 594 tran-sakcije ostvaren je promet od1.110.719 maraka, a pad vrijed-nosti zabiqe`ila su sva triindeksa.

Vrijednost Berzanskog in-deksa Republike Srpske sma-wila se za 0,23 odsto na2.750,13 poena, vrijednost in-deksa fondova smawena je 2,28odsto i iznosi 5.670,80 poena,a vrijednost indeksa preduze-}a iz sistema "Elektropri-vrede ERS 10# mawa je za 0,78odsto i dan je zavr{ila na4.116,56 poena.

Najve}i promet od 136.171marku na redovnom trgovawuostvaren je akcijama "Teleko-ma Srpske#.

Prosje~na cijena ovih ak-cija bila je 2,57, minimalna2,52, a maksimalna cijena 2,63marke.

Akcijama Rafinerije uqaModri~a trgovalo se po cije-ni od 0,73 marke po akciji,{to je za 2,21 odsto mawa ci-

jena u odnosu na cijenu po ko-joj se trgovalo u srijedu.

Prometovane su i tri ak-cije NLB Razvojne banke a.d.Bawa Luka po prosje~noj ci-jeni od 3.451 marke.

Kad je rije~ o akcijamaprivatizacionih investici-onih fondova, najve}i pro-met od 34.560 maraka ostvarenje akcijama "Cepter fonda#a.d. Bawa Luka, po prosje~-noj cijeni od 16,11 maraka,{to predstavqa pad cijeneza 2,91 odsto.

Akcije ~etiri fondaostvarile su rast prosje~necijene, a najve}i akcije "Pri-vrednika# a.d. Bawa Luka, ko-jima se trgovalo po prosje~-noj cijeni od 6,81 marku zaakciju.

Akcije devet fondova iz-gubile su na vrijednosti, a naj-ve}i pad imale su akcije "Eu-roinvestment fonda# a. d. Ba-wa Luka od 4,66 odsto, ~ija jeprosje~na cijena bila 51 mar-ku po akciji.

Rast cijena na ovom tr`i-{tu zabiqe`ile su akcije 21emitenta, a najve}i rast ak-cije preduze}a "Prevoz# a.d.Nevesiwe, ~ija je cijena po-rasla za 70 odsto i ju~e se wi-ma trgovalo u vrijednosti od80 maraka.

Akcije 25 emitenata naslobodnom berzanskom tr`i-{tu su izgubile na vrijedno-sti, a akcije "@itoprometa#a. d. Bijeqina zabiqe`ile supad od 2,86 odsto.

¥ S. Mi.

Indeksi padaju redom

BAWALU^KA BERZA

NAJVE]I PROMET

Najve}i promet od130.167 maraka na slobod-nom berzanskom tr`i{tuostvarile su akcije "Rud-nika i termoelektraneUgqevik# a. d. Ugqevik.Wihova prosje~na cijenabila je 1,59 maraka, {to jeza 2,61 odsto mawe u odnosuna cijenu od srijede.

BEZ OBZIRA na `estokukonkurenciju, modeli renomi-ranog {vedskog proizvo|a~aautomobila "volvo XC90# i"volvo C30# dobili su dva pre-sti`na priznawa - najboqe te-rensko vozilo i kompakt au-tomobil godine.

U 19. po redu "Auto-tro-fi# takmi~ewu ~asopisa "Au-to cajtung#, ~ak 94 hiqade ~i-talaca izabralo je "XC 90# i

"C30# me|u 350 automobilasvrstanih u 27 razli~ite ka-tegorije.

Osim "Auto trofi# pri-znawa, model "C30# je ove go-dine osvojio i nagradu za naj-boqi dizajn - "zlatni volan#."Volvo C 30# bi}e u prodajive} po~etkom decembra saosnovnom cijenom od 18,6 hiqa-da evra.

¥ P. P.

NOVI MODELI [VEDSKOG

"

VOLVA" -

"

XC 90"

I

"

C30" DOBILI PRESTI@NA PRIZNAWA

Stvoreni za sve terene

Pogoni

"

Sanina": Pune ruke posla za obu}are

"

Adidas" iz Prwavora

BAWA LUKA - Veteri-narska komora Republike Srp-ske saop{tila je nedavno da jeu posqedwa ~etiri mjeseca napodru~ju Srpske registrovano17 trihinoznih sviwa i ujedno

uputila apel gra|anima dasviwsko meso, prije upotrebe,obavezno odnesu na pregled.

Ovaj apel, kao i prethod-nih godina, upu}en je uo~i se-zone klawa sviwa u doma}in-stvima, prije svega radi o~u-vawa zdravqa qudi, koji moguda obole od trihinoze ako u is-hrani koriste zara`eno meso,bilo od doma}ih ili divqih

sviwa. U republi~koj Veteri-narskoj komori nagla{avaju dabi sviwsko meso trebalo da senosi na pregled iskqu~ivo uregistrovane veterinarske sta-nice i ambulante. To nikakone bi trebalo ~initi kod samo-zvanih "stru~waka za pregled

mesa#, jer takvi nemaju ni zna-we, ni ovla{}ewe da se timebave.

Predsjednik Veterinarskekomore Qubomir Kalaba ujed-no podsje}a na zakonsku obave-zu pregleda sviwskog mesa naeventualno prisustvo trihi-

noze i navodi kako jeza to najboqe da seodvoji mi{i}ni diodijafragme sviwe.Prema wegovoj ocje-ni, u posqedwe vrije-me gra|ani su sve svje-sniji rizika i te{kihposqedica upotrebenepregledanog mesa.Stoga, ve}ina wih do-nosi sviwsko meso napregled u ovla{}eneveterinarske stani-ce i ambulante. Kala-ba je izjavio za na{list da cijena pregle-da, odnosno analizejednog uzorka sviw-skog mesa na trihino-zu iznosi od pet do 10maraka. Takav rasponu cijeni ove veteri-narske usluge je odre|en zavi-sno od primijewene metode is-pitivawa.

Osim toga, dodaje Kalaba,vodilo se ra~una i o standar-du stanovnika i razvijenostipojedinih podru~ja i regiona.

Kalaba podsje}a kako je bi-lo slu~ajeva da su stanovnicipojedinih podru~ja u isto~nomdijelu Srpske odnosili mesona pregled u najbli`e veteri-narske ustanove u susjednoj Sr-biji, gdje je ta usluga jefti-nija, nego u wihovim mjestima.

Veterinari ka`u da se svi-we zaraze trihinozom tako{to pojedu glodare, naj~e{}e

pacove. Trihinozom mogu da sezaraze i qudi, konzumirawemzara`enog sviwskog mesa.

Oni ukazuju da je radi su-zbijawa i spre~avawa pojavei {irewa zarazne bolestitrihinoze, kao jedna od veomava`nih mjera, neophodno da seredovno vr{i sistematska de-ratizacija, odnosno uni{ta-vawe mi{eva i pacova. Ujedno,nagla{avaju da je isto tako va-`no da se eventualno zara`e-ne `ivotiwe uni{te u skladusa va`e}im propisom, uglav-nom spaqivawem ili na drugiodgovaraju}i na~in.

¥ M. MIQU[

APEL VETERINARA NAKON POJAVE TRIHINOZE U SRPSKOJ

VETERINARSKA

STANICA U DRVARU

Sviwokoq

uvijek rizi~an

DRVAR - Iako sezona svi-wokoqa uveliko traje, u drvar-skoj Veterinarskoj stanici ma-we je posla nego lani, bar ka-da se radi o kontroli isprav-nosti mesa.

- Meso se mawe kontroli{enego lani, vjerovatno zbog bes-parice - ka`u u Veterinarskojstanici.

Od po~etka sviwokoqa, uDrvaru je svega 200 gra|ana do-nijelo meso na analizu. U Ve-terinarskoj stanici upozora-vaju da je rizi~no jesti nepre-gledano meso, te da je cijena oddeset maraka za kontrolu is-pravnosti prilago|ena ve}inixepova.

Sre}om, na podru~ju drvar-ske op{tine ove jeseni jo{ ni-je zabiqe`en nijedan slu~ajtrihinoze. ¥ M. B.

PREGLED, PA ^VARCI

petak, 24. novembar 2006.DRU[TVO

6

Registrovano 17 trihinoznih sviwa za ~etiri mjeseca

Qubomir Kalaba: Pregled

mesa nala`e i zakon

PRIJEDOR - Radnici pri-jedorskog "Autotransporta#,nakon {to su u srijedu preki-nuli {trajk gla|u, nastavilisu sa {trajkom, ali u okvirimasindikalne borbe za radni~kaprava.

Predstavnici radnika, ko-ji u preduze}u imaju 20 odstoakcija, ju~e su u Osnovnom su-du stavili zabranu na mogu}uprodaju Autobuske stanice, ka-ko bi, vele, za{titili dioimovine na koju imaju zakon-sko pravo.

Sindikat ovog preduze}a ju-~e je uputio zahtjev Vladi Srp-ske za isplatu jednokratne po-mo}i radnicima "Autotran-sporta# u iznosu od dvije do trinajni`e plate u Republici.

Podsje}amo, premijer Srp-ske Milorad Dodik u srijedu jeobe}ao da }e Vlada izdvojiti50.000 maraka kako bi se rad-nicima, koji ve} mjesecima ne-maju primawa, obezbijedila ma-terijalna pomo} za osnovne `i-votne potrebe. Za ovu namje-nu, i op{tina Prijedor izdvo-ji}e 20.000 maraka.

Ovaj novac, istakao je pre-mijer Dodik prilikom posjetei razgovora sa {trajka~imagla|u, iskqu~ivo su sredstvapomo}i, a nikako isplata zao-stalih primawa, koja je, prema

wegovim rije~ima, obavezan daisplati poslodavac.

Iz Savez sindikata Repu-blike Srpske ju~e je saop{te-no da su zadovoqni anga`ma-nom Vlade i premijera na rje-{avawu problema u "Auto-transportu#, ~iji su se neza-dovoqni radnici {estodnev-nim gladovawem borili za svo-ja prava.

- Ovo je prvi slu~aj, otkadpostoji Republika Srpska, dase wen premijer direktnoukqu~i u rje{avawe problema{trajka gla|u i ovaj primjer

pokazuje da Vlada u potpuno-sti razumije radnike i gra|a-ne - naveo je Savez sindikata.

U saop{tewu se jo{ isti-~e da je "predsjednik Vlade, ipored svih va`nih dr`avni~-kih obaveza, prona{ao vreme-na i posjetio {trajka~e, a {toje najva`nije, prihvatio jeprijedlog rje{ewa Saveza sin-dikata i dodijelio materijal-nu pomo} radnicima, kako binabavili bra{no, uqe i mli-jeko, te platili nagomilaneobaveze prema dr`avi#.

¥ P. [PADI]

NAKON PREKIDA [TRAJKA GLA\U RADNIKA

"

AUTOTRANSPORTA"

SUD ^UVA IMOVINU

Predstavnici radnika, koji u preduze}u imaju 20 odsto akcija,

stavili zabranu na mogu}u prodaju Autobuske stanice, kako bi

za{titili dio imovine na koju imaju zakonsko pravo

Sviwsko meso nikako ne bi trebalo nositi kod samozvanih

"

stru~waka", koji nemaju ni znawe, ni ovla{}ewe za

obavqawe pregleda, upozoravaju u Veterinarskoj komori

BR^KO - Gradona~elnikBr~kog Mirsad \apo i zamje-nik direktora Evropskog cen-tra za javno pravo Piji Pro-topsali potpisali su ju~e Me-morandum o osnivawu Nacio-nalne {kole za javnu upravu uBr~kom, koja bi, prema o~eki-vawima, trebalo da po~ne saradom krajem idu}e godine.

Kako je ovom prilikom na-gla{eno, potpisivawe Memo-randuma uslijedilo je nakonpet godina saradwe Evropskogcentra za javno pravo, sa sjedi-{tem u Atini, i Br~ko di-strikta.

- [kola za javnu upravu na-mijewena je javnim slu`beni-cima distrikta i cijele BiH.Pored toga, ima}emo i kurse-ve namijewene sudijama koji sebave upravnim pravom - izjavi-la je Piji Protopsali.

Prema wenim rije~ima, po-laznici {kole }e ste}i dvijevrste sertifikata: jedan o pri-sustvovawu, a drugi diplomepostdiplomskih studija.

- Memorandumom o razumi-jevawu postavqeni su parame-tri za ovu {kolu o tome kako}e ona biti organizovana, {ta}e da radi, koje kurseve }e po-nuditi i druge pojedinosti -rekla je ju~e Protopsali.

Ona je kazala da je namjeraEvropskog centra za javno pra-vo da u Br~ko {aqe profeso-re iz cijele Evrope, koji }epredavati u ovoj {koli, a ko-ristile bi se i usluge doma}ihprofesora.

Gradona~elnik \apo je re-kao da se na ovaj na~in nasta-vqa saradwa sa Evropskim cen-trom za javno pravo, koja je ve-oma bitna u reformama javneuprave i ukupnim reformamakoje se provode u Br~kom.

- @elimo imati centar zapotrebe BiH, a kasnije i {iregregiona. Programe }emo zajed-no pripremati, kao i obnovuprostora biv{eg bioskopa"Oslobo|ewe#, koja }e ko{ta-ti oko 200.000 evra - rekao jeMirsad \apo. ¥ M. \.

SARADWA DISTRIKTA I EVROPSKOG

CENTRA IZ ATINE

[kolovawe javnih

slu`benikaSARAJEVO - U Sarajevu jeju~e po~eo dvodnevni seminar otemama "Obrada li~nih podata-ka u policijskom sektoru# i"Obrada i za{tita li~nih po-dataka u Europolu, [engenu iinformacionom sistemu cari-na#, javila je Srna.

Predsjednik Komisije za za-{titu podataka u BiH, koja jeorganizator skupa, Petar Ko-va~evi} rekao je novinarima da}e seminar biti realizovan uokviru {ireg projekta "Podr-{ka Komisiji za za{titu poda-taka#. Taj projekat Evropska ko-misija finansira u iznosu odmilion evra.

- Partneri za ovaj seminarsu stru~waci iz agencija za za-{titu li~nih podataka iz ^e-{ke i [panije - rekao je Kova-~evi} i podsjetio da su na prvomseminaru o sli~nim temama,prije mjesec dana, u~estvovalipredstavnici javnih organa uBiH.

Prema wegovim rije~ima,tokom seminara bi}e razmatra-no i pitawe koje se ti~e okvir-ne odluke Savjeta Evrope za za-{titu li~nih podataka obra|i-vanih u okviru policijske i sud-

ske saradwe u krivi~noj obla-sti, kao i prakti~ni slu~ajevidjelovawa inspekcije kod poli-cijskih registara.

Parlamentarna skup{tinaBiH donijela je 2001. godine Za-kon o za{titi li~nih podatakau BiH, na osnovu kojeg je i for-mirana komisija, s ciqem nad-gledawa provo|ewa zakona i po-{tovawa prava na privatnost uodnosu na javni interes i na pro-fesionalan i objektivan na~in.

Izmjene i dopune ovog zako-na usvojene su polovinom ovegodine, ~ime su unapre|eni od-re|eni instituti za{tite li~-nih podataka s krajwim ciqemprerastawa komisije u agenci-ju za za{titu podataka BiH,shodno evropskim standardima.

Petar Kova~evi} je dodaoda ~lanovi Komisije za za{ti-tu podataka u BiH, koji sustalno zaposleni u razli~i-tim dr`avnim institucijama,obavqaju pionirski posao nastvarawu uslova za osnivaweagencije na nivou BiH, dokisti posao u Hrvatskoj u okvi-ru dr`avne agencije profesi-onalno obavqa 25 lica, a u ^e-{koj ~ak 90. ¥

SEMINAR U SARAJEVU O TEMI OBRADE

I ZA[TITE LI^NIH PODATAKA

Iskustva ^e{ke i [panije

ISTO^NO SARAJEVO -Savez gradova i op{tina Re-publike Srpske je, prije dvamjeseca, potpisao Okvirnisporazum sa Holandskom raz-vojnom agencijom u smislu ka-ko ukqu~iti na{e lokalnevlasti u aktivnosti koje sevode u vezi sa evropskim in-tegracijama.

- Napravili smo jo{ jedankorak daqe. Nakon susreta sadirektorom za Evropske inte-gracije BiH Osmanom Top~a-gi}em, u srijedu, postignut jedogovor da lokalne vlasti uSrpskoj moraju biti ukqu~e-ne u pregovore o pristupuEvropskoj uniji, {to do sadanije bio slu~aj - kazao je pred-sjednik Saveza gradova i op-{tina Radomir Kezunovi},nakon ju~era{weg sastanka sapredstavnicima Holandskerazvojne agencije u Isto~nomSarajevu.

On je naglasio da je nespo-jivo i nemogu}e da u pregovo-rima, koji uveliko teku, neu~estvuje niko iz lokalnihvlasti BiH.

Zato je postignut dogo-vor da, uz pomo} Holandskerazvojne agencije, te memo-randuma, koji }e biti potpi-san sa Direkcijom za evrop-ske integracije BiH, lokal-ne vlasti u Republici Srp-skoj postanu dio evropskogprocesa.

- Konkretno, to zna~i da naovaj na~in, op{tine i gradovipojedina~no, ali i zajedno, i uSrpskoj i u BiH, mogu da se kan-diduju za predpristupne fondo-ve u Evropskoj uniji, koji zna-~e razvoj na{ih lokalnih zajed-nica, kako bi postali prihva-tqiviji Evropi - objasnio jeKezunovi}.

Sudbina lokalnih vlastibilo gdje, pa i kod nas, nasta-vio je Kezunovi}, jeste da semoraju same nametati sa svojimzahtjevima. Kezunovi} je nagla-sio je da je Evropska poveqa olokalnoj samoupravi dokumentkoji lokalnim vlastima dajesnagu da tako i postupe.

- Nakon potpisivawaOkvirnog sporazuma izme|uholandske organizacije i Sa-veza gradova i op{tina Repu-blike Srpske, ovo je prvi sa-stanak koji smo odr`ali i nakojem smo dogovorili zajed-ni~ko djelovawe u izradi raz-vojnih planova op{tina - ka-zala je savjetnik za lokalnuupravu Holandske razvojneagencije Aj{a Be{lagi}.

Ona je dodala da se dogo-vorena saradwa odnosi na pro-ces provo|ewa aktivnosti oboqoj informisanosti op{ti-na o procesu evropskih inte-gracija, kao i na unapre|ewewihovih kapaciteta u podru~-jima koja su im u nadle`nosti.

¥ V. Bu.

SAVEZ OP[TINA I GRADOVA SRPSKE

Sa predstavnicima Holandske agencije:

Lokalne vlasti kao dio evropskih procesa

Evropski iskorak

petak, 24. novembar 2006. DRU[TVO

7

NOVOIZABRANI pred-sjednik Predsjedni{tva doboj-ske Bora~ke organizacije, @eq-ko Petrovi} kazao je nedavno dame|u borce treba vratiti poqu-qano jedinstvo.

Iz ove organizacije poru~i-li su, tako|e, da je do{ao krajprevirawima me|u tamo{wimborcima i da svi, poslije izbo-ra novog rukovodstva, o~ekujupomake na boqe. Prethodno, po-jedini mjesni odbori optu`iva-li su dotada{we rukovodstvo zafalsifikovawe izbora i zlou-potrebu polo`aja.

A kakvo je stawe u ostalimop{tinskim organizacijama i

da li je promjena republi~kogrukovodstva donijela neke no-vine?

Iako su zbog brojnih pro-blema sa kojim se svakodnevnosuo~avaju bora~ke kategorijetrvewa neminovna, ve}ina jesaglasna da stawe i nije takolo{e.

O~ekuju da predsjednik re-publi~ke Bora~ke organizacijePantelija \urguz, ipak, u~inivi{e da se porodice poginulih,ratni invalidi i ratni vetera-ni, maknu sa margine na kojoj sunepravedno dobili "zaslu`eno#mjesto.

Predsjednik Bora~ke orga-nizacije Bijeqine Milorad Jo-vi} nije od onih koji imaju krup-nije zamjerke na rad sada{weg,ali ni prethodnog, republi~kogrukovodstva.

- Biv{eg predsjednika SavuCvijetinovi}a mi smo i kandi-dovali, tako da, {to se i o~eki-

valo, nije bilo nikakvih pro-blema u komunikaciji. Sa sigur-no{}u tvrdim da organizacijakoju vodim, uz anga`man svih~lanova, najboqe radi u cijelojRepublici - veli Jovi} i napo-miwe da su u Bijeqini zadovoq-ni radom aktuelnog predsjedni-ka, kojeg, kako ka`e, smatrajusmirenim i komunikativnim.

- Te{ko je da predsjednikima kompletnu sliku o stawu naterenu, a to bi vaqalo promije-niti. Na{a ideja je da svaka od{est regija ima svoga predstav-nika, koji bi se ~e{}e sastaja-li sa republi~kim rukovodstvom- mi{qewa je predsjednik Bo-ra~ke organizacije u Bijeqini.

Jovi} zamjera to {to se naskup{tinama Bora~ke organi-zacije rasprava o va`nim stva-rima uglavnom pretvo-ri u izno{ewe poli-ti~kih stavova pojedi-naca.

Predsjednik Bo-ra~ke organizacije Pr-wavora Miro [ekaracima druga~ije mi{qe-we. Iako ka`e da u or-ganizaciji koju vodinema ve}ih problema,on priznaje da imabrojne zamjerke na radqudi koji predstavqa-ju ovu kategoriju na re-publi~kom nivou.

- Kao prvo, `eliobih da se problemi rje-{avaju br`e i efika-snije. Bez jakog ruko-vodstva na republi~-kom, nama na lokalnomnivou je te{ko da ne-{to rije{imo. Oni bitrebalo da osna`e na-{e poruke sa terena ida ih prenesu nadle-`nim republi~kim or-ganima. Na{e prethod-no rukovodstvo je lo-{e iznijelo svoj man-dat, dok su neke organi-zacije uz pomo} jednogaktivnog ~ovjeka rje-{avale brojne te{ko-}e - ka`e [ekarac.

Od predsjednika\urguza o~ekuje damnogo toga u~ini ismatra da je on, baremza sada, prili~no ak-tivan. Ali...

- Imamo dosta za-mjerki na rad bora~kihorgana. Mislim da suodluke preblage, a dami moramo nastupati

mnogo o{trije, jer smo stvori-li Republiku Srpsku - izri~itje [ekarac.

U Bora~koj organizacijiSrebrenice imaju sasvim drugeprobleme, jer ve} {est godinaopstaju bez stalnog izvora fi-nansirawa. Sekretar ove orga-nizacije, Milo{ Milovanovi}podsje}a da je dolaskom Bo{wa-ka na vlast u op{tini Bora~kaorganizacija skinuta sa buxetai da `ive od pomo}i onih kojisu svjesni ~iwenice koliki jewihov zna~aj.

- Tokom 2003. i 2004. godinerepubli~ka Bora~ka organiza-cija nam je vi{e pomagala, a onisu nam jedina {ansa da pre`ivi-mo. Iznijeli smo na{ problemna tematskoj skup{tini i stav jeda se mora na}i na~in kako da

opstanemo - rije~i su sekretaraorganizacije u Srebrenici zakoju ka`e da je jedina op{tinau Republici Srpskoj koja nijedala ni marke za zbriwavawebora~kih kategorija.

Predsjednik republi~ke Bo-ra~ke organizacije Pantelija\urguz ka`e da je u proteklih trimjeseca obi{ao ve}inu op{tin-skih bora~kih organizacija.

Ne smije se desiti, naglasioje prvi ~ovjek BORS-a, da komu-nikacija bude lo{a ili da jeuop{te nema. \urguz je odlu~anu namjeri da stvari postavi nasvoje mjesto.

Kada je rije~ o stawu u Sre-brenici, on je mi{qewa da seona mora posmatrati u svjetluop{teg ambijenta u ovoj op{ti-ni, ali da tamo{we borce ne}eostaviti na cjedilu.

- Odluka na{e skup{tine jeda se u finansijskom planu od-redi novac za normalno funk-cionisawe na{e organizacije uSrebrenici. Tako|e je istaknu-ta potreba da se obezbijedi no-

vac za kupovinu prostora kakobi qudi tamo mogli normalnoda rade - rije~i su Pantelije\urguza. Predsjednik BORS-aje mi{qewa da svako ko ima ne-

ke primjedbe, o wima treba dagovori argumentovano, i nagla-{ava da se neke te{ko}e ve} rje-{avaju u hodu.

¥ G. KLEPI]

POLO@AJ OP[TINSKIH BORA^KIH ORGANIZACIJA I ODNOSI SA REPUBLI^KIM RUKOVODSTVOM

VELIKA O^EKIVAWA I POKOJA ZAMJERKABez jakog rukovodstva na republi~kom, nama na

lokalnom nivou te{ko je da ne{to rije{imo, ka`e Miro

[ekarac... Pantelija ]urguz odlu~an u namjeri da

stvari postavi na svoje mjesto

Pantelija ]urguz (u pozadini Savo Cvijetino-

vi}): Sada{wi i biv{i predsjednik BORS-a

STATUT

Miro [ekarac ka`e da sete{ko odr`ava jedinstvo me-|u borcima i da se mora tra-`iti druga~iji, moderniji na-~in organizovawa, odnosno datreba mijewati Statut BORS-a.

- Tra`io sam od na{ih or-gana da nam dostave finansij-ski izvje{taj o utro{ku sred-stava, jer bez me|usobnog po-vjerewa nema ni napretka - za-kqu~io je Miro [ekarac.

Pantelija \urguz podsje-}a da je na tematskoj skup{ti-ni Bora~ke organizacije, 15.novembra u Bijeqini, podr-`ana inicijativa da se ide uizmjene Statuta, a da se do 31.decembra trebaju dostavitiprijedlozi.

BAWA LUKA - Ni nanedavno zavr{enom Sajmufilatelije u Briselu, kaoi na brojnim ranije, "Po-{te Srpske# nisu pro{lenezapa`eno. Na sajmu, kojije u ovom belgijskom graduodr`an od 16. do 20. novem-bra, u konkurenciji marakagotovo 60 operatera iz ci-jelog svijeta, qubiteqi

filatelije pokazali su ve-liko interesovawe za iz-dawa ovog preduze}a.

[ef slu`be za po-{tanske marke "Po{taSrpske# Milica Arbuti-na rekla nam je da je ovo,prvo predstavqawe u Bel-giji, iskori{}eno ne samoza promociju maraka, ve} iRepublike, jer su se mogla

vidjeti, izme|u osta-lih, izdawa na kojimsu zna~ajni doga|a-ji iz kulturnog iistorijskog nasqe-|a na{ih prostora.

- Osim toga, di-jeqene su bro{uresa turisti~kom po-nudom RepublikeSrpske i BiH - na-pomenula je na{a sa-govornica.

Arbutina je do-dala da je delegaci-ja "Po{ta Srpske# uBriselu ostvarilazna~ajne kontakte iuspostavila sarad-wu sa filatelisti-ma {irom svijeta.

¥ M. X.

"

PO[TE SRPSKE" NA SAJMU U BELGIJI

Marke iz Srpske u Briselu

Sajam filatelije: Veliko

interesovawe za na{a

izdawa

petak, 24. novembar 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

KOSOVO i Metohija osta-je tempirana bomba na Balkanu,jer postoje brojni faktori ne-sigurnosti, ocijenio je be~kidnevnik "Standard# u ju~era-{wem broju.

Komentator Paul Lendvajnaveo je da je me|unarodna za-jednica odlo`ila odluku o bu-du}nosti Kosmeta zbog parla-mentarnih izbora u Srbiji, za-kazanih za 21. januar, jer ̀ eli dasprije~i da "radikalni naciona-listi koriste uslovnu nezavi-snost pokrajine pod pokrovi-teqstvom EU, umjesto UN, upredizborne svrhe#. On je ista-kao da na Kosovu i Metohiji sa-da `ivi samo oko 130.000 Srba,a da ih je 1999. bilo vi{e od

200.000 i da je wihova prosje~-na starost 54 godine, dok je kodkosmetskih Albanaca svega 28.

- I pored varqivog mira, bi-lo bi neodgovorno potcijenitinacionalne, socijalne i politi~-ke tenzije. Nezaposlenost iznosioko 40 odsto, a polovina stanov-ni{tva ̀ ivi ispod granice siro-

ma{tva. Korupcija cvjeta i u po-re|ewu sa Slovenijom, ~iji je brojstanovni{tva pribli`an, posto-ji tri puta ve}i broj dr`avnihslu`benika - naveo je list. Be~-ki dnevnik je ocijenio da "me|u-narodno priznavawe nezavisne dr-`ave Kosmet u prvoj liniji zavi-si od stava Rusije#.

"Standard# je istakao da naKosovu i Metohiji postoje jo{dva faktora nesigurnosti, na-vode}i da bi Srbi mogli da po-ku{aju da koriste otcjepqewesjevernog dijela Mitrovice kaosredstvo za vr{ewe pritiska.Osim toga, politi~ki predstav-

nici Srba u BiH mogli bi damogu}i referendum o novomustavu iskoriste kao povod zapodno{ewe zahtjeva za nezavi-snost ili prikqu~ewe Srbiji,dodao je list, zakqu~uju}i da"Kosmet i daqe ostaje evropskatempirana bomba#. ¥

BE^KI

"

STANDARD" O SITUACIJI U JU@NOJ SRPSKOJ POKRAJINI

BALKANSKA TEMPIRANA BOMBA I pored varqivog mira, bilo bi neodgovorno

potcijeniti nacionalne, socijalne i politi~ke tenzije.

Nezaposlenost iznosi oko 40 odsto, a polovina

stanovni{tva `ivi ispod granice siroma{tva,

pi{e

"

Standard"

INSTITUCIJE

Direktor projekta za Kosmet Me|unarodne krizne grupe AleksAnderson ocijenio je da kosmetske institucije nisu spremne nanezavisnost koju pri`eqkuju, ali da ih odlagawe odluke o statu-su ne}e u~initi spremnijim.

- Kosmetske institucije su na prekretnici. Tokom narednihmjeseci, investicije me|unarodne zajednice u privremene insti-tucije Kosova i Metohije }e se ili konsolidovati i prerasti udr`avne institucije, ili }emo rizikovati wihovu dezintegraci-ju daqim odlagawem rje{ewa statusa - rekao je Anderson "GlasuAmerike#.

RED I MIR

Ameri~ki dr`avni podsekretar zadu`en za politi~ka pi-tawa Nikolas Berns izjavio je da su snage NATO-a na Kosme-tu u stawu da odr`avaju red i mir.

- Po~etkom 2007. pribli`ava se tranzicija na kona~ni sta-tus Kosova i Metohije, o ~emu }e svakako biti rije~i na sami-tu, i mi pouzdano znamo da su snage NATO-a na Kosmetu, kojebroje 15.000 vojnika, u stawu da odr`avaju red i mir - rekao jeBerns na brifingu o predstoje}em samitu NATO-a.

- Ukoliko do|e do nasiqa, demonstracija ili reme}ewa jav-nog reda i mira, NATO trupe }e to zaustaviti - dodao je on.

Berns je, komentari{u}i martovsko nasiqe na Kosmetu 2004.godine, rekao da pripadnici NATO snaga nisu dovoqno brzo iefikasno reagovali zbog restrikcija koje su im nametnule zemqeiz kojih vojnici dolaze, navodi se na sajtu Stejt departmenta.

- Poslije toga, NATO se "obavezao da se tako ne{to nika-da vi{e ne ponovi i ukinuo restrikcije u odnosu na svoje sna-ge na Kosovu i Metohiji - rekao je Berns.

BEOGRAD - U sudaru dvateretna broda na Dunavu,ukrajinskog "Krasnodona# iaustrijskog "Kremsa#, nijebilo povrije|enih, potvr|e-no je ju~e Tanjugu u Rije~nojkapetaniji u Beogradu.

Do sudara je do{lo na dvakilometra nizvodno od pan-~eva~kog mosta, ju~e oko12.30 ~asova, prilikom ma-nevra ukrajinskog broda, ko-ji je zaka~io austrijsko plo-vilo, a nadle`ni precizira-ju da je uzrok jak vjetar.

Kapetan ukrajinskog bro-da, koji je plovio nizvodno,nije dobro procijenio ja~i-nu vjetra i mislio je da }emo}i da izvr{i manevar, ob-ja{wavaju nadle`ni u Rije~-noj kapetaniji, koji su izvr-{ili uvi|aj.

U sudaru je pri~iwenamala materijalna {teta, aoba broda potom su nastavi-la plovidbu. ¥

RIJE^NA KAPETANIJA

U BEOGRADU

Sudar

brodova

PREDSJEDNIK Komisi-je Evropskog parlamenta za ju-goisto~nu Evropu Doris Pakocijenila je ju~e da je Evrop-ska unija pogrije{ila {to jehap{ewe Ratka Mladi}a pre-rano postavila kao uslov Sr-biji za nastavak pregovora opribli`avawu Uniji.

- Nisam bila zadovoqnakad je taj uslov postavqen. Uslu~aju Hrvatske i hap{ewaAnte Gotovine smo na tomuslovu insistirali tek kad jetrebalo da zapo~nu pregovorio pristupawu Uniji. Nije bi-lo razloga da tako ne postupi-mo i u slu~aju Srbije - izjavi-la je Pakova britanskom radi-ju BBC, dodaju}i da EU, sada,

"na`alost, ne mo`e da od toguslova odustane#.

Odgovaraju}i na pitaweda li to zna~i da je EU, prak-ti~no, spremna da rizikuje do-lazak nacionalisti~kih sna-ga na vlast u Srbiji, ona jeocijenila da "ha{ki uslov#ne mo`e da ima prevelikogzna~aja za razvoj prilika u Sr-biji.

- Svi mogu da ~uju da je po-ruka EU da mi `elimo da seSrbija pridru`i Uniji, da po-ma`emo koliko mo`emo....Mislim da politi~ari demo-kratske orijentacije u Srbi-ji treba da se potrude da ostva-re dobre rezultate na izbori-ma, a poslije }emo videti - iz-

javila je Pakova. Ona je izra-zila nadu da }e se stvari po-slije toga ubrzati i da }e dokraja idu}e godine biti rije-{en status Kosova i Metohi-je i "slu~aj Mladi}#.

- Srbija bi u tom slu~ajukona~no mogla da ra{~isti snasqe|em iz vremena Slobo-dana Milo{evi}a i da se po-zabavi svojom budu}no{}u -dodala je Pakova, demohri-{}anska politi~arka iz We-ma~ke, u evropskoj javnostipoznata po aktivnom lobira-wu za nezavisnost Kosova iMetohije.

Ako nema nastavka prego-vora Brisela i Beograda ra-di zakqu~ewa sporazuma o sta-

bilizaciji i pridru`ivawu,mo`e li Evropska unija da po-vu~e neki drugi potez koji bipomogao demokratskim snaga-ma u Srbiji? - glasilo je sqe-de}e pitawe radija BBC.

- Bilo bi va`no da mini-stri EU donesu odluku o olak-{awu izdavawe viza za gra|a-ne Srbije, koji su i daqe veo-ma izolovani - odgovorila jePakova.

Ona je naglasila da, iakosu pregovori privremeno ob-ustavqeni, Srbija nije pre-stala da radi na prikqu~e-wu EU.

- U Srbiji se donose zako-ni uskla|eni sa evropskimpravom. Srbija ne gubi vrije-me. Ako bi Mladi} bio izru-~en Hagu, mislim da bismougovor o prikqu~ivawu Uni-ji vrlo brzo zakqu~ili, mo-`da za svega mjesec ili dva -naglasila je Doris Pak.

¥

DORIS PAK PRIZNALA GRE[KE EVROPSKE UNIJE

PORANILI S MLADI]EM

U slu~aju hap{ewa Ante Gotovine na tom uslovu smo

insistirali tek kad je trebalo da zapo~nu pregovori

o pristupawu Uniji. Nije bilo razloga da tako ne

postupimo i u slu~aju Srbije, izjavila Doris Pak

PRE[EVO - Pripadnici srp-ske @andarmerije patroliraju uokolini Pre{eva, na administra-tivnoj granici izme|u Srbije iKosmeta, voze}i se na oklopnomvozilu. U pismu koje je 20. novem-bra predsjednik Srbije Boris Ta-di} primio od predsjednika Par-tije za demokratsko djelovawe Ri-ze Halimija, zahtijeva se povla~e-we @andarmerije sa terena zbog,

kako je navedeno, brutalnog legi-timisawa i kontrole putnika uselu Crnotince. Halimi je jo{zatra`io da u op{tinama Pre{e-vo, Bujanovac i Medve|a kontro-lu obavqa lokalna policija. Mi-nistarstvo unutra{wih poslovaSrbije tim povodom je saop{tiloda je akcija @andarmerije u Pre-{evu izvedena u sklopu suzbija-wa krijum~arewa qudi. ¥

Oklopwakom kroz Pre{evo

PATROLA @ANDARMERIJE NA JUGU SRBIJE

GENERALNI sekretarNATO-a Jap de Hop [efer iz-javio je ju~e u Briselu, posli-je razgovora sa srpskim mini-strom spoqnih poslova VukomDra{kovi}em, da se uslovi zaulazak Srbije u "Partnerstvoza mir# nisu promijenili, is-ti~u}i da je potrebno da "izSrbije do|u pravi signali# upravcu ispuwewa tra`enihuslova.

- Uslovi za "Partnerstvoza mir# za Srbiju su dobro po-znati. Oni se nisu promijeni-li i o wima sam razgovarao sVukom Dra{kovi}em - izjavioje [efer, koji je u pro{lostiredovno nagla{avao da je glav-na prepreka ulasku Srbije u"Partnerstvo za mir# nedosta-tak pune saradwe s Ha{kimtribunalom.

[efer je ponovio da se oeventualnom ulasku Srbije uprogram "Partnerstvo za mir#vodi rasprava u NATO-u, alinije precizirao da li }e Beo-grad dobiti "zeleno svjetlo#ve} na samitu Alijanse u Rigi(28. i 29. novembra).

- Da bi se vidjelo da li je unekom trenutku ulazak u "Part-nerstvo za mir# mogu}, za to jepotrebno da iz Srbije stignupravi signali - naglasio je ge-neralni sekretar NATO-a.

- Dra{kovi} sna`no podr-`ava integraciju Srbije u evro-atlantske strukture... Va`noje da taj politi~ki stav dijeli{to je mogu}e vi{e politi~a-

ra u Srbiji - dodao je on. [e-fer je, tako|e, rekao da - kad jeo Kosovu i Metohiji rije~ -NATO podr`ava proces kojivodi specijalni izaslanik UNMarti Ahtisari.

- Kfor igra veoma va`nuulogu na Kosmetu, jer {titi ive}inu i srpsku mawinu... Va-`no je da Kfor nastavi da igratu ulogu i poslije dogovora ostatusu - radi stvarawa klimestabilnosti i bezbjednosti izbog razvoja Kosmeta - istakaoje [efer nakon sastanka saDra{kovi}em.

¥

JAP DE HOP [EFER O ULASKU SRBIJE U

"

PARTNERSTVO"

^ekaju prave signale

^LANSTVO

[ef srpske diplomatijeVuk Dra{kovi} izjavio je ju-~e u Briselu da Srbija tre-ba da u|e u "Partnerstvo zamir# prije izbora i prije-dloga izaslanika UN za sta-tus Kosova i Metohije Mar-tija Ahtisarija, kako bi seizbjegla bezbjednosna neiz-vjesnost u zemqi i regionu.

Dra{kovi} je to, kako jerekao novinarima, prenio ge-neralnom sekretaru NATO-a Japu de Hop [eferu, pono-vo istakav{i argument da bi"ulazak Srbije u 'Partner-stvo za mir' bio sna`na po-ruka ha{kim bjeguncima daje pitawe budu}nosti dr`averije{eno i da nema povratkanazad, na Milo{evi}evo vri-jeme i vrijeme izolacije#.

BEOGRAD - Oko dvije hiqade pri-stalica Srpske radikalne stranke oku-pilo se na protestu u Beogradu ispredSkup{tine Srbije tra`e}i osloba|awelidera te stranke Vojislava [e{eqa izHa{kog tribunala, gdje je optu`en zaratne zlo~ine.

Oni su zatra`ili da predsjednikparlamenta Predrag Markovi} zaka`esjednicu Skup{tine Srbije na ~ijemdnevnom redu bi bio prijedlog rezolu-cije kojom se {tite qudska prava pred-sjednika SRS-a, koji u pritvoru u Haguve} 13 dana {trajkuje gla|u.

Zamjenik predsjednika SRS-a Tomi-slav Nikoli} rekao je okupqenima datim skupom radikali "opomiwu# vla-sti u Beogradu da ostavqeni u Ha{komtribunalu sjede qudi koji, kako je rekao,nikada nisu po~inili nijedno krivi~-no djelo.

- Danas ih posqedwi put upozorava-mo. Idu}i put na{ protest bi}e `estok- rekao je Nikoli} i dodao da ishod ovogapela mo`e biti ili zakazivawe sjed-nice ili odgovor SRS-a. On, me|utim,nije precizirao {ta }e to biti.

¥

PROTEST SRPSKIH RADIKALA ISPRED SKUP[TINE SRBIJE

Beograd: Mirna {etwa radikala

Tra`e osloba|awe [e{eqaKOPAONIK - Britanske turisti~ke or-ganizacije prodale su preko 1.000 zimskih aran-`mana hotela "Grand# na Kopaoniku, tako da sukapaciteti za februar i mart ve} popuweni.

Prema rije~ima upravnika ovog hotela An-drije Jeremijevi}a, ove zime najve}i broj go-stiju, preko 50 odsto, bi}e iz inostranstva,uglavnom iz Velike Britanije, ali i Rusije ibiv{ih jugoslovenskih republika - BiH i Ma-kedonije.

Jeremijevi} nagla{ava da je pro{le godi-ne 35 odsto gostiju bilo iz inostranstva i o~e-kuje da }e ova sezone biti uspje{nija. Od doma}ih gostiju za zimski odmor na Kopao-niku i sada su, kao i ranije, najvi{e zaintere-sovani Beogra|ani. ¥

UGOSTITEQI SPREMNI ZA ZIMU

Englezi vole Kopaonik

Kopaonik: Za februar i mart sve

popuweno

petak, 24. novembar 2006. SVIJET

9

TEL AVIV - Izraelskipremijer Ehud Olmert apelo-vao je na svijet da ozbiqno shva-ti prijetwu koju predstavqarazvoj iranskog nuklearnog pro-grama i izjave iranskih liderada Izrael mora biti zbrisan samape svijeta.

Govore}i na skupu ameri~-ke jevrejske organizacije, Orto-doksne unije, u Jerusalimu, Ol-mert je naglasio da fizi~kaprijetwa koju predstavqa iran-sko nuklearno oru`je nije ma-we opasna od moralnog aspektapoziva predsjednika IranaMahmuda Ahmedinexada na uni-{tewe Izraela.

Mi smo u pro{losti ~uliglasove lidera dr`ava koji sugovorili o likvidaciji jevrej-skog naroda. Mi ne mo`emo do-

pustiti da slu{amo i da ne re-agujemo. Ne mo`emo dozvolitinikome ni na jednom mjestu usvijetu da nastavi rutinski, bezodgovora. Glavni problemIzraela su prijetwe koje dola-ze od ekstremista koji se nisupomirili sa samim postojawemove zemqe. Mi imamo problems terorom, s Palestincima, alito nije glavni problem Izrae-la. Glavni problem je prijet-wa koja dolazi od onih kojiotvoreno i direktno govore otome da nas treba zbrisati s ma-pe - rekao je Olmert.

Wegovoj izjavi prethodilesu dugotrajne spekulacije o mo-gu}nosti izraelskog napada nairanska nuklearna postrojewa.Izraelska zvani~na politikaje da }e iransko nuklearno

oru`je dovesti u opa-snost cio zapadni svi-jet, ne samo Izrael.

Iran odbacuje optu-`be jevrejske dr`ave iSAD da razvija nukle-arno oru`je i tvrdi danuklearni program imaza ciq proizvodwu en-ergije.

Olmert je rekao da jeo iranskoj prijetwi raz-govarao sa ameri~kimpredsjednikom XorxomBu{om u Bijeloj ku}ipro{le sedmice i da jenai{ao na razumijevawe.

On je izrazio podr-{ku Bu{ovoj admini-straciji u trenutku kada je iz-lo`ena kritikama zbog poli-tike na Bliskom istoku.

- Ja stojim uz predsjednikajer znam da je Irak bez SadamaHuseina mnogo boqi za bezbjed-

nost Izraela i sve wegove su-sjede - objasnio je Olmert.

I izraelski bezbjednosniekspert, biv{i pilot vazduho-plovnih snaga, a sada istra`i-va~ u Jevrejskom institutu zanacionalne bezbjednosne poslo-ve, Giora Rom izjavio je da ame-ri~ki predsjednik nema kredi-bilitet i nije u stawu da ini-cira napad na Iran.

Rom se nedavno vratio izVa{ingtona, gdje se uvjerio dasu ameri~ki zvani~nici pot-puno preokupirani ratom iIraku.

- Bu{ nema vojnog kredibi-liteta. Nemojte se zavaravatimi{qu da Bu{ ima vojnu op-ciju (u odnosu na Iran). Mi-slim da prosje~an Amerikanacnije ubije|en da je wegova ze-mqa u opasnosti od Irana i ni-je zabrinut zbog opasnosti naBliskom istoku. Poslije trii po godine u Iraku ne}e ga uto ubijediti neke kolebqiveobavje{tajne informacije - re-kao je Rom. ¥

IZRAELSKI PREMIJER EHUD OLMERT APELOVAO NA SVIJET

Fizi~ka prijetwa koju predstavqa iransko nuklearno

oru`je nije mawe opasna od poziva predsjednika

Irana Mahmuda Ahmedinexada na uni{tewe Izraela,

rekao Ehud Olmert

PRIJETWE SHVATITI OZBIQNO

Ehud Olmert: Kazniti

odgovorne

MILANO - Nasiqe i seksu-alno zlostavqawe nad maloqet-nicima i me|u wima, koje se uposqedwe vrijeme gotovo svako-dnevno doga|a u Italiji, izazi-va burne reakcije javnosti u tojzemqi, javqa Beta.

Osam od deset sredwo{ko-laca u Italiji ima iskustva sanasilni{tvom u {koli, bilo dasu `rtve maltretirawa oni sa-mi ili wihovi prijateqi, poka-zalo je istra`ivawe Italijan-skog pedijatrijskog dru{tva, ko-je svake godine sprovodi anketeo pona{awu i `ivotu adolesce-nata.

Rezultati istra`ivawa, ukojem je u~estvovalo vi{e od1.200 djece izme|u 12 i 14 godi-na, pokazuju i da u nasiqu u {ko-li ~e{}e u~estvuju dje~aci (77odsto) nego djevoj~ice (68 odsto).

Tako|e je utvr|eno da rastei negativan stav djece prema vr-{wacima - `rtvama nasiqa, ko-

ji tra`e pomo} drugih: 24 odstodjece naziva "kukavicama# ili"pla{qivcima# one koji se nebrane sami.

Italijanski mediji objavi-li su da je sud u Milanu nedavnodonio odluku da se zaplijeniimovina roditeqa petorice ma-loqetnika koji su vi{e puta sek-sualno zlostavqali jednu 11-go-di{wu djevoj~icu. Taj slu~aj {o-kirao je Italijane.

U obrazlo`ewu, sudije su na-vele da, ako je zlo~in u~iwenzbog lo{eg ili nikakvog vaspi-tawa ili nadzora, roditeqi "mo-raju da odgovaraju za {tetu kojusu po~inila wihova djeca#. Tuodluku suda pozdravili su poli-ti~ari, dr`avne institucije zaza{titu djece, kao i sociolozi.

- Roditeqi moraju da se osje-te odgovornim 100 odsto za izbo-re koje u `ivotu prave wihovadjeca i ako zapqena imovine ro-diteqa mo`e da koristi tom ci-

qu, onda je ta mjera dobrodo{la- ocijenio je glavni tu`ilac mi-lanskog suda za maloqetnike Vi-torio Pila.

Problem nasiqa kod malo-qetnika do te mjere je zabrinuopoliti~are da je ministar prav-de Klemente Mastela najavio da}e zatra`iti uvo|ewe posebnogprograma vlade, u koji }e bitiukqu~ena i opozicija, "prije ne-go {to se situacija pogor{a#.

Italijanska javnost o{troje reagovala i povodom slu~ajanasiqa u jednoj {koli u Torinunad dje~akom sa Daunovim sin-dromom.

Nekoliko |aka jednog odje-qewa snimalo je nasiqe na