Tomislav Markus

OSAMNAEST PISAMA IZ KORESPONDENCIJEJELAI - LENTULAJ 1848. GODINE

UDK 94(497.5)' 18'(044)(093)Izvorni znanstveni rad

Autor donosi osamnaest pisama, iz korespondencije izmeu hrvatskogbana Josipa Jelaia i banskog namjesnika Mirka Lentutaja, od krajatravnja do sredine listopada 1848. godine, koja su znaajna za tadanjuunutranju drutvenu i politiku povijest sjeverne Hrvatske.

Dogaaji 1848.-1849. godine predstavljaju najvanije razdoblje iz povijesti hr-vatskog nacionalnog pokreta sredinom XIX. stoljea. Habsburka monarhija, zaiji se dravni integritet hrvatska politika tradicionalno zalagala prije 1848., nalase, u proljee te godine, na rubu propasti. Ulini nemiri u Beu od 13. do 15. oujka1848. sruili su austrijskog ministra vanjskih poslova kneza Klemensa L. W. Met-ternicha i njegov omraeni birokratski, neustavni i neparlamentarni politiki su-stav. No temeljni problem stare Monarhije nije bilo toliko stjecanje modernihgraanskih i politikih prava, koliko nacionalno pitanje, tj. sukob razliitih nacio-nalizama, koji su traili meusobno iskljuujue putove nacionalnog razvoja.

U drugoj polovici oujka 1848. u sjevernoj se Italiji - austrijskoj Lombardiji iVeneciji - razvio snaan antiaustrijski separatistiki pokret, koji je teio otcjepljenjuovih bogatih pokrajina od Bea. I maarski je nacionalni pokret, u petanskimzahtjevima od 15. oujka, krenuo putem potpune nezavisnosti Maarske od bekogsredita. Privremeno ju je i stekao formiranjem samostalne maarske vladepoetkom travnja 1848. godine. Kod njemakog stanovnitva Monarhije, osobito uBeu, snano su bile prisutne velikonjemake tendencije. Svenjemaki parlamentu Frankfurtu na Maini, otvoren 18. svibnja 1848., pokazao je jasnu namjeru daosigura stvaranje velike Njemake u koju bi, prema prirodnom i/ili povijesnompravu, trebale ui njemake, eke i slovenske zemlje Austrije. Talijanskom,maarskom, pa i njemakom separatistikom pokretu pruali su potporu, u tenjiza obnovom samostalne poljske drave, i poljski nacionalisti, kao jedini od slaven-skih naroda Monarhije.

135

Hrvatska je politika, meutim, odluno istakla, neposredno iza Meternichovogpada, tenju ouvanja integriteta austrijskog carstva, ali i jaanje dravnopravnihveza Hrvatske s novoustavnim austrijskim nasljednim zemljama.1* I Sabor Hrvat-ske, otvoren 5. lipnja 1848., osudio je maarski separatizam i naglasio hrvatskutenju za ouvanjem Monarhije.2) Prodinastika i proaustrijska crta u hrvatskomnacionalnom pokretu 1848.-1849. godine nije proizlazila iz konzervativne ili re-akcionarne orijentacije, nego je bila izraz postojeih okolnosti i objektivne slabostiHrvatske. Hrvatskim je politiarima, naime, bilo jasno da, u tadanjim europskimpolitikim prilikama, njihova zemlja ne moe postii potpunu samostalnost, a uzmaarski separatistiki pokret ne moe, zbog njegove protuhrvatske hegemo-nistike orijentacije, pristati. Stoga su se opredijelili za koncepciju poznatu podimenom austroslavizam, koja se najkrae moe odrediti kao tenja za ouvanjem ipreureenjem Austrije u skladu s interesima njezinih slavenskih nacija.

Ban Josip Jelai3) bio je odluan zagovornik politike austroslavizma, kako nijesamo, kao carski oficir, vodio rauna o dinastikim, nego i o, kao uvjereni hrvatskinacionalist, hrvatskim nacionalnim interesima. Njegovo postavljanje za bana Hr-vatske, Slavonije i Dalmacije hrvatska je politika javnost oduevljeno pozdravila,vjerujui da e on uspjeti, u tekim politikim prilikama, zatiti i osigurati hrvat-sku autonomiju.4*

11 Navedeni temeljni hrvatski nacionalni ciljevi, neposredno nakon Metternichovog pada, izraeni su u adresikralju zagrebake graanske skuptine 17. oujka 1848. (njemaki i hrvatski tampani tekst u: Nacionalna isveuilina biblioteka u Zagrebu /dalje: NSB/, Zbirka letaka, Ua Hrvatska, Slavonija i Rijeka 1848-1900.upanije i manje upravne jedinice, R Vllla B-2); "Zahtevanjima naroda" na narodnoj skuptini u Zagrebu25 oujka 1848. (tampani tekst u: NSB, Zbirka letaka, Ua Hrvatska 1848-1900. Ban Jelai, R Vllla B-2) ipeticiju hrvatske deputacije kralju 31. oujka 1848. (njem. prijepis i koncept u: NBS, Ostavtina LjudevitaGaja, R 4709/42).

2) Najvaniji saborski zakljuci, o tim pitanjima, izraeni su u cl. XI. (Zapisnik sabora trojedne kraljevineDalmatinske, Hervatske i Slavonske 5. i sledeih meseca lipnja i serp/n/ja danah godine 1848 deranog,Zagreb 1848., cl. XI/god. 1848./ste 10-12 /dalje: Zapisnik/) i L XX. (Zapisnik, XX/1848/17-18); reprezen-taciji kralju od 10 (12). lipnja 1848. (NSB, Zbirka letaka, Ua Hrvatska, Slavonija i Rijeka 1848-1900. Raznestranke i pojedinci l, 1848-1849, R Vllla B-2) i "Manifestu Naroda Hrvatsko-Slavenskog", koji je donesenpoetkom srpnja 1848. (na istom mjestu).

* Josip Jelai Buimski (Petrovaradin, 1801. - Zagreb, 1859.), slui kao porunik austrijske vojske u Galiciji1825.-1830., boravi kao kapetan u Italiji i Dalmaciji 1831.-1841., a 1841. postavljen je za pukovnika i zapo-vjednika Prve banske pukovnije u Glini. Banom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovan je na dvorskojDravnoj konferenciji 21.-23. oujka 1848., to je odgovaralo eljama Hrvata, izraenim u "Zahtevanjimanaroda".

41 O takvom raspoloenju u sjevernoj Hrvatskoj u proljee 1848. puno podataka daje tadanja urnalistika(politiki listovi u Zagrebu Agramer Zeitung i Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske), kao i brojni pozdravi imolbe banu Jelaiu od strane hrvatskih upanija, gradova, kotara i pojedinaca (najvei broj dokumenata u:Hrvatski dravni arhiv /dalje: HDA/, Banska pisma /BP/, godina 1848/kutija CLI/brojevi 2-300).

136

Uz Jelaia odmah je pristao i veliki upan Varadinske upanije Mirko Lentu-laj.5) Kao najstariji veliki upan u Hrvatskoj i Slavoniji otvorio je poetkom lipnja1848. Sabor Hrvatske, ali nije se isticao u saborskim raspravama. Jelai ga je, uznepodijeljenju podrku saborskih zastupnika, imenovao, zbog njegovih zaslugaza hrvatski nacionalni pokret prije 1848. i politikog iskustva, svojim zamjenikom,odnosno banskim namjesnikom.6)

Imenovanje se, dakako, odnosilo u sluaju Jelaieve odsutnosti iz Hrvatske.No nakon odlaska u rat protiv Maara poetkom rujna 1848., Jelai se u Hrvatskunee vraati sve do svibnja 1849. godine. Iz ovog razdoblja, ali i kasnije, postojiopsena korespondencija izmeu Jelaia i Lentulaja, koja svjedoi o mnogim bit-nim politikim, drutvenim i vojnim problemima Banske Hrvatske 1848.-1849.godine. Vrijednost ove korespondencije poveava injenica da je relativno maloiskoritena u historiografskim istraivanjima.

Osamnaest pisama, koja se ovdje po prvi put donose, zamiljeno je kao prvi diou publiciranju korespondencije izmeu Jelaia i Lentulaja. Korespondencija bi tre-bala biti objavljivana kronolokim redoslijedom od travnja 1848. do prestanka radaBanskog vijea7* u lipnju 1850. godine. Izvorni tekst u svemu je potovan, ukljuujuigramatike i pravopisne pogreke, kao i oblikovanje odlomaka.

"Preuzvieni Gospodine Bane!"S)

Iz ovdi pod A. pokorno priloenog varadinske tridesetnice dopisa9* pod 26. t.m. br. 661 meni skupa s prepisom odluke glavnog kameralskog izplailita pod 19.

*> Mirko Lentulaj (1774. - Zagreb, 1864.), zavrio Pravni fakultet, pristalica Ilirske (narodne) stranke 40-tihgodina, od 1845. veliki upan Varadinske upanije.

6) Zapisnik, XVIII/1848/16: "O privrmenom namstniku banskom i privrmenoj upravljajuoj vlasti. Zavrme odsutnosti nj. preuzvienosti gosp. bana naimenovan je g. Mirko Lentulaj, varadinske upanieverhovni upan, za namstnika banske vlasti, koji u zajedini sa velikim lankom VIII. izaslanim odborompodpunu mo i vlast ima, sva dlah kraljevinah ovih upravljati, i onaka pitanja u nudnom sluaju riti,kojih bi renje inae jedino od sabora ili g. bana zavisilo."

* Bansko vijee, sazvano od Jelaia u svibnju 1848. (NSB, Zbirka letaka, Ua Hrvatska, Slavonija i Rijeka1848.-1900. Hrvatski sabor L, R VHIa B-2), postalo je glavni izvrni dravni organ u Banskoj Hrvatskojnakon odgode Sabora u srpnju 1848. godine. U rujnu 1848. dobilo je formalnu unutranju organizaciju,podjelom na unutranji, prosvjetni, financijski, vojni i pravosudni odsjek (usp. ovdje dok. br. II). Lentulaj je,kao banski namjesnik, bio i predsjednik Banskog vijea, koje se samo uvjetno moe nazvati hrvatskomvladom, jer, do svojeg rasputanja, u lipnju 1850., nije odgovorno parlamentu, odnosno Saboru.

"> HDA, BP1848/CLI/147 (prijepis).9)

Dopis je, kao i idui spomenuti dokument, priloen ovom pismu.

137

t. m. br. 2670 izdane dostavljenog izvolit e Vae Preuzvieno Gospodstvo milosti-vno uvideti kako mi je platja po ugarskom ministeriumu obustavljena.

Poto pako je bez platje iveti nemogu.Zato se utiem k Preuzvienome Gospodstvu Vaemu s tom pokornom

pronjom: da bi takovu naredbu svojim putem izdati blagoizvolilo, u sled koje umoi ja, kojemu je Nj. Cesarsko Kraljevsko Velianstvo upravljanje upanie ovemilostivno poverilo, moju platju i na dalje primati.

Koj u ostalom u Milou preporuajui se u venom poitanju jesam.Vaega Preuzvienoga Gospodstva

pokorni slugaU Varadinu 28. Travnja 1848. Mirko Lentulaj."

II

"Banskom veu

Gospodo!Budu da porad najsvetie dunosti prema Domovini i na elu vojske nae naro-

dne za neko vreme iz kruga vaeg udaljiti se moram, za neobhodno potrebito nala-zio sam u ovo toliko uzkolebano vreme shodne uiniti naredbe, da se u kraljevinahovih nesamo oudjeni mir i dobar poredak, nego i teaj javnog upravljanja istimnainom, kao da se ja ovde nalazim neporemetjino uzderi. Radi esa kad vamstrogo bdijenje na obi mir, red i sigurnost, tono rukovoenje svih javnih poslo-vah, - bezpristrano uklonjenje svake nepravde, - revnu briljivost za prosvtu iudorednost naroda, -neprestano nadziranje na sve struke deravnih prihodakah,- i unapreenje obeg blagostanja, - zadnje (?^slabo itljiva rije - T. M.) krpkosudlovanje za obranu Domovine kao to najvie mogu preporuam, - zajednoobe tovanog gospodina Mirka Lentulaja slavne upanie varadinske verhovnogupravitelja u obnaanoj ve do sada Banskoga namestnika asti i nadalje potver-djavam, na koga se sve oblasti i pojedini stanovnici svih Banskoj vlasti pripadajuihpredmetih obratiti, i njegove naredbe isto tako, kao da su one po meni izdate ob-deravati imaju. Ja sam njemu vie iskusnih i revnih domorodacah kao savetnikah

> HDA, BP, 1848-1851 /CUCV/290 (prijepis); Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: AHAZU),Ostavtina bana Jelaia (OBJ), Korespndencija Jelai-Lentulaj (KJL), H/C-12 (koncept). Banovo rjeenjenije upueno osobno Lentulaju, ali se, kao predsjednika Banskog vijea odnosila i na njega. Dokument sedonosi i zbog njegove temeljne vanosti za kasnije funkcioniranje Banskog vijea.

138

pridruio, koji edu kao naalnici raznih odskah sa svojimi jur prie po meni nai-menovani drugovi, i pomonicimi u svih predmetih potrbite predloge priugota-vljati, i na koliko mogue bude za budui deravni Sabor s-obzirom na dela, paizaslatih odborih izraena, sversi shodne osnove izraivati, i sve ovo za previanjei potverenje momu namestniku podnaati, koj mene verhu znamenitih stvarih odvrmena do vremena i to svake nedlje najmanje jedanput obavestiti imade. -

Naalnici pako dotinih odsekah jesu sledei:I u ods&u unutarnjih politikih poslovahnaalnik g: Metel Oegovi, i u njegovoj nepribitnosti g. Franjo Novakn u odseku pravosuanaalnik g: Janko Kukovi, i u njegovoj nepribitnosti g: Benko LentulajHI u odsku svetenstva i prosvete/prekrieno: za poslove svetenstva g. kanonik Stepan Movsesza poslove prosvete g. Ivan Kukuljevi, koji ipak u meusobnom sporazum-

Ijenju suditi imaju/Ili ako to preuzvi: g: Ban nebi odobrionaalnik g: kanonik Stepan Movses, i u njegovoj nepribitnosti g: Ivan KukuljeviIV u odseku financialnom, kamo takojer poslovi tergovine i poljodelstva spadaju.naalnik g: Ambroz Vraniczani i u njegovoj nepribitnosti g: Maxo PikorecV u odsku bojnih poslovah, kojeg osobita briga osim ostalih u ratno vrme trajuih

dlah povezati e se na ustrojenje konjanikih i slobodnjakih kao i ostalih razneverste narodnih etah. -

naalnik g: grof Otto Sermage, u njegovoj nepribitnosti g: Alexa KukuljeviProglas moj na sav narod priobujem vam evo u prilogu/u) koj se na sva pogla-

varstva svtska i duhovna razaslati, ter od onih kroz 3 ndelje u cerkvi puku proitatiimade.

to se pako tie osobah takvih, koje se dosad kano poznati naroda naega ne-priatelji pokazale jesu, nalaem vam, da shodne uinite naredbe, polag kojih setakove ne samo pozornim okom pratiti imaju, nego i sldee pismeno osiguranjeod sebe dati moraju. Koji pako to uiniti nebi hotli, oni se nek za oite Domovinenae nepriatelje smatraju, i da mir, poredak ter obu sigurnost poremetiti nebudumogle, pod strogi zatvor postave.

Ja N zavtujem se tverdom i potenom reju, prisiem Bogu i otabini, da nitaniti rju niti delom poduzeti neu to bi proti mome narodu i domovini, te takoverhovnim, kao i dotinim Kraljevinah naih poglavarstvom protivno i pogibeljno

"> Ovog priloga nema.

139

bilo, dapae obeajem, da u se u svemu, i svakuda kao poten i veran ove domo-vine sin vladati. I ako bi obu prisegu i obeanje moje prekerio, neka me Domovinapo obstojeih urednih i izvanrednih zakonih, kao prekeritelja svoje potene reci ikaitelja svete Bogu i Domovini povierene zakletve pod sud stavi i odsudi.

U ostalom uzdajui se u vae domoljublje tverdo se nadam, da ete naloge mojebez zatezanja izveriti, i da u ovo burno doba, gdje svakoga domoljuba sveta jedunost podvostruenom silom za milu domovinu bditi, i za nju sve mogue er-tve podnaati, vi takojer dok se deravno ve u buduem saboru zakonom ustroji-ti i platjom providiti moe trudove vae iz istog domoljublja na ertvenik Domo-vine prinositi uzmanjkali nebude.

Primite pozdrav moj.U Zagrebu dana 7a Rujna 848. Jellai vr. Ban"

III

"Preuzvieni Gospodine Bane!w

Pismo Patriarke Serbskoga13) danas po veer po staffeti simo dopraeno, u kojemza puke, i munitiu moli, Preuzvienosti Vaoj pod / pristavlam,14) i te vsom po-niznostjum ostajem. U Zagrebu 8. Ruina 848.

Preuzvienosti Vaenai pokornii sluga

Mirko Lentulaj"

12> AHAZU, OBJ, KJL, III/F-28 (prijepis).13)

Josif Kajaci? (1785.-1861.), metropolit Karlovake metropolije od 1842., izvikan za srpskog patrijarha nailegalnoj srpskoj skuptini u Sremskim Karlovcima 13. svibnja 1848. godine. Izvrio je, u odsutnostizagrebakog biskupa Jurja Haulika, instalaciju bana Jelaia 5. lipnja 1848.

I4> Rajaieva molba nije priloena ovom pismu.

140

IV

"Preuzvieni Gospodine Bane!15>

Polag zakuplene pod Vaem Preuzvieni Gospodine - ravnanjem - silne junakevojske nije moi odvojiti o sretnom usphu Vaeg poduzetja; te tako seguran sam,da e Vaa Preuzvienost koj dio magjarske zemlje, medju ostalimi i Medjimurjepo Magjarima negda osvojeno, i od Horvatske odcepljeno predobiti.

O ovom kraju zemlje, Medjimurje nazvanom, usudjuem se moje mnenje VaojPreuzvienosti priobiti, u tome sastojee, da ova stvar, budu da i prie njezinogod Horvatske odceplenja pod upravlanjem Varadinske upanije stajala je, opet seovoj upanii za sada provisornim nainom podini, i pod njezino upravlanje stavi.

Nadalje, to se astnikah varmedjskih i drugih tie, od potrebe nalazim, da setakovi, koji madjarskome Popeiteljstvu16) prekorednu poslunost do sad iskazalijesu, asti svoje odmah rese, i ove takovim se podele, u kojih se poverenje imatimoe.

Ovo Vama Preuzvieni Gospodine time predstavljam, da ako moje manje poVama bude odobreno, potrebne nove asnike ili sami imenovali, ili imenovanjetakovih meni naloiti izvolili.

Za biljenike, sudce i druge selske astnike takoer mislim, da ob potrebe bude,za da se ovih novo izabiranje obinam selskim naloi.

im bi o tome dalenje naredbe Vae preuzvienosti do skora oekivao; - zajed-no o komisii u Turopolje po Vaoj Preuzvienosti izaslanoj ugled ustmenog izvjestjapo g. friganu danas meni uinjeno) javljam, da ova jedno porad tverdokornostiTuropoljacah, jedno zato doverena nije, budu da u eti turopoljskoj vea strantakovih se nalazi, koji poradi svoje vije dobe nemogu da idu u vojsku, i tako odre-diti se je morao novi popis sposobnih za vojsku momakah, iz medju kojih e senova eta ustrojiti.

Sa dunimi strahopoitanjemVae Preuzvienosti

Sluga pokoranU Zagrebu 8 Rujna 848. Mirko Lentulaj"

15> AHAZU, OBL KJL, II/C-11 (Prijepis).1A)

Popeiteljstvo - tada esti izraz za vladu.

141

"Preuzvieni gospodine Bane!w

Budui da ispunjenje priloene ovde pod / pronje18) g. Ljudevita Vukoti-novia,19) jedino samo od milosti Vae preuzvienosti zavisi, zato istu molbu aljem,da preuzvienost Vaa o njoj odluiti blagoizvoli.

Sa najveim poitanjem ostajem u Zagrebu 9. Rujna 848.Preuzvienosti Vae

pokorni sluga i revni tovateljMirko Lentulaj"

VI

"Preuzvieni Bane!m

Za upravitelja korduna, kojim se drava reka za vreme ratovanja po naredbiverhovnoga zapovednitva vojske, obsedati imade, odredila je upama krievakapenzioniranoga satnika Ljudevita Koritia, te je javljaju to bojnomu odsku, moli-la, da bi se reenomu Koritiu bez obtereenja bojne blagajne ast etnika i trajuegaupravitelja podravskoga u krievakoj upanii korduna po Preuzvienosti Vaojreda radi potverdila.

Od strane bojnoga vea naputjen je reeni Koriu na g. generala Benka, od kojegae neposredno zavisiti, a poradi dostojanstva njegova prilaemo evo povelju,21)koju da Preuzvienost Vaa, kad bi to za dobro pronajti dostojala, podpie, i bojno-mu odsku na dalnje upotrblenje poalje, udno prositi neprestajemo.U Zagrebu 9. rujna 1848. Mirko Lentulaj"

17> AHAZU, OBJ, KJL,II/C-13 (prijepis).w

Vukotinovieva molba za dobivanje inovnikog mjesta u vojsci od 4. rujna 1848. priloena je Lentulajevompismu.

19) Ljudevit Vukotinovi (Zagreb, 1813.-1893.), istaknuti knjievni djelatnik prije 1848., u ovo vrijeme na dunostiu Moslavini.

> AHAZU, OBJ, KJL, I1/C14 (prijepis).n)

Pismu je, umjesto spomenute povelje, priloen Jelaievo imenovanje Koritia na zamoljenu dunost.

142

VII"Preuzvieni gospodine Bane!72*

Usled naredbe preuzvienosti Vae nastojim o teaju poslovah naih izvjstedati, i najme:

Prilazem pod / ostavku Ladislava Delimania radi znanjaB) i dalnjih o tomenaredbah podnaam.

Osnovu popisivanja za vojnu novakah pod 2-/- aljem s tom molbom da bipreuzvienost Vaa osobiti obzir imati blagoizvolila na toku onu, polagkoje slugevlastelinah od vojne oslobodjeni ostaju, te istu toku potverditi dostojala.

to se turopoljske ete tie, izvstiti mogu, usld podnesenog po ondanjempovereniku banskom izvestja, Vau preuzvienost o tomu, da je danas isti povrenik80 momakah turopoljskih ovamo poslao, a sutra emo ih odmah ovde zakleti, i ukasarni pod straom derati, dokad i druge, koji e elu etu izpuniti, ovamo podstraom / : jer inae bi utekli, kao to nas ui iskustvo:/ nedovedu, koji e, tadatakojer zakletvu poloiti.

Da ova eta turopoljska im sigurnie na opredeljeno mesto postavljena bude,nakanio sam ovih 80 momakah s onim trima kumpanijama, koje su u Jaski, daljeodavle poslati, kao isto i itavu turopoljsku etu, ako se od tada sakupi, kad espomenute kumpanije ovuda poi, za da e tako pod sigurnom pratnjom na opre-deljeno mesto stupati. -

Mala neka pobuna iz simpatie prema magjarom u Ribniku je nastala, za kojuumah jo u klici utiati poslane su dve kumpanije vojnikah iz Karlovca tamo, skojimi je otio i podupan akovi.

U stubikom kotaru takojer se je poelo ljudstvo poneto buniti, da najme naDravu nee da ide, da su mu Magjari priatelji, i tim slina Iarmaju6 - i im se jedoznavalo, da je tomu uzrok grof Dionizio Sermage, i im je pota u Oroslavjuodala neka izdajna pisma grofa istoga na magjarski ministerium, po naredbiupravljajuega odbora upanije zagrebake zaproeno je, i izaslano 20 sereanah,od kojih dvojica je grofa Dionizia Sermagea u Zagreb dopratila, a ostali su ostati,za da se puk umiri. - Grof Sermage je sada u svom kvartiru pod straom, aistraivanje traje tako glede bunjenja, kao to i izdajnih listovah.

im jote prilazem pod 3-/ -molbu Petra Duke kapetana u regimenti 32. d'Ette,koj kae da je graniar rodom, i moli da bi ga kakovoj graniarskoj hervatskoj ilslavonskoj regimenti prenestiblagoizvolili, sa osobitim poitanjem ostajem.

Vae Preuzvienostirevni tovatelj

U Zagrebu 11. Rujna 848 Mirko Lentulaj" AHAZU, OBJ, KJL, III/A-54 d (prijepis).U)

Ovog, kao i kasnije navedenih priloga, nema.

143

VIII

"Preuzviseni gospodine Bane!24)

Za nudno nalazim Vaoj preuzvienosti javiti, da g. general Dahlen25* eli boj-nu bolnicu (Armeehospital) u Zagrebu ustrojiti, i im primeujem moje mnenje otome, da bi najme za bolestnike mnogo shodnie bilo, ako bi se takova bolnica uakovcu ustrojila, gde je leitelj sigurno jedan, ako ne vie, a prostor u gradu za toveoma prikladan, molim o tome da volju Vau i odluku izjaviti blagoizvolite.

Priloene molbe, kojih izpunjenje samo od milosti preuzvienosti Vae zavisi,aljem za milostivo reenje.26*

S najveim poitanjem ostajem Preuzvienosti Vaevemi uvek tovatelj

U Zagrebu 12" Rujna 1848. Mirko Lentulaj"

IX

"Gospodine!

Na slubeni dopis Va od 11a Rujna t. g. uzmite sledee za odgovor:Glede podupana Lad. Delimanovia, kojega ostavku ja primam, izvolite spo-

sobnu osobu na njegovo mesto privremeno postaviti; ja Vas k tomu opunovlastim,budui da su mi osobe verovitike upanie nepoznate, a ja ovde izbor uiniti ne-mogu.

Dlo glede rekrutacie odobravam, samo k-tomu nemogu pristati, da su slube-nici vlastelinah prosti, i izuzimljeni; polag moga mnenja moraju se i ovi popisati.

to se tie narodnih straah seljakih, o ovima nije niti govora bilo, da e juikada Dravu prelaziti. Ja je sasvim netrebujem, te za koj dan odpraviti u ih svekui svojoj. Predmet taj nezadovoljstva med pukom prestat e. Oekivam pako odomoljublju i revnosti svih inovnikah, da e glede umirenja puka odvano postu-pati, jer sam uveren, da o njima samim zavisi dobro ili zlo u narodu.

Zaostavi 32 Turopoljci pratit e putem Varadina Sluinci, koji e jo dolaziti. -O tome pisao sam ve dotinom zapovednitvu.

Primite pozdrav moj.U glavnom stanu Hodoan 14. Rujna 1848. Jellai Ban "

AHAZU, OBJ, KJL, II/C-18 (prijepis).K)

Franz Dahlen (umro 1858.), divizijski zapovjednik u Zagrebu 1846.-1848. godine. Jelai ga je postavio, prijeodlaska u rat protiv Maara, za privremenog vrhovnog vojnog zapovjednika u Hrvatskoj i Slavoniji.

*' Ovih molbi nema.271

HDA, BP, 1848-1851/CUCV/3 (prijepis).

144

"Gospodine!28*

Budui da je za operaciu moju od vanosti sve to se u Zagrebakim novinamaosobito Nemakima29* pie, zato izvolie naredbe uiniti, da se nita unutri nemet-ne, to iz glavnog stana ne dolazi. Redaktoru pako nemakih novinah naloite daon lanak u listu 103. od 12 Sept. gde kae da je municia iz Gradca dola - u per-vom buduem listu opozove, te kae - da se ta vst neobistiniti Ja tujem slobodutampe - al gde bi takovo pisaranje od zlih posledicah biti moglo - prepovedam jastrogo da se to uini.

Primite pozdrav moj.U glavnom stanu Hodoan 14 Sept. 848 Jellai Ban"

XI

"Gospodine!

Glede bolnice, koju e G. FML. Dahlen u Zagrebu ustrojiti - nainio sam veshodne naredbe, da se ova bolnica ne u Zagrebu ve u Varadinu ustroji.

To na pismo Vae od 12. Rujna 1848.Primite pozdrav moj.

U glavnom stanu Hodoanu dne 14. Rujna 1848. Jellai Ban"

XII

"Preuzvieni gospodine Bane!3J)

Na primljene od Vae preuzvienosti od 14a Rujna o.g. dopise, izvestiti imamVau preuzvienost, da usled izvstja po g. Bunjika32) povereniku simo podnesenog,

28) HDA, BP, 1848-1851/CDCV/4 (prijepis).

W) Agramer Zeitung. Uz njih tada izlaze u Zagrebu Novine dalinatmsko-hervatsko-slauonske i Slavenski jug.

** HDA, BP,1848-1851 /CDCV/4 (prijepis). Ovo je pismo priloeno prethodnom Jelaievom pismu (v. bilj.28).

"> AHAZU, OBJ, KJL, II/C-22 (prijepis); HDA, BP, 1848-1851 /CDCV/4 (koncept).121

Josip Bunjik, podupan i banski povjerenik za Poeku upaniju, poslanik svoje upanije na Saboru Hrvat-ske 1848.

145

se moralo na to gledati, da dve muke osobe za delo sposobne u svakom selu posleostanu, zatim i bogoslovci pod b) svi diplomatici pod c) rudari iz popisa izpustitinebi mogli, jer namiljena jednakost nikakve razlike nedopua. Al da se takovepromene uine, to po naem mnenju nebi bilo sversishodno, jerbo ove u po-manjkanju pozitivnog zakona odve mnoge interese uvrediti i samo ovim nezado-voljnost prouzroiti bi smerali, kojoj povod dati mi nesmiemo.

Kada daklje Preuzvienost Vau molim, da toku slubenikah vlastelinskihglaseu milostivo odobriti izvolji, usuujemo se zajedno primetiti opazke nekojekoje nam glede posla kasnie na um pale jesu. -

1. Da se gradovi i kotari Reki i Bakarski, koji su u sled zahtevanja od straninaih kraljevinah po nalogu deravnog naeg sabora iskazanog polag zakona ugar-skog od stavljanja novakah oslobodjeni, i zato jedino u onem sluaju, ako bi vladaaustrijska za c.kr. pomorsku vojsku novakah trebala da takove putem dobrovolj-nim stave pozvati se mogu.

2. U ovu istu cathegoriu spada takojer grad Senj kao slobodna tergovaka varos lukom al ne ipak vinodolski kotar koj slobodne luke neimajui, kroz nikakavzakljuak deravni od toga tereta oslobodjen nije, akoprem daklje on novakasvakako dati ima, nakoliko bi ipak takove c.kr. pomorska vojska trebala, ovim takou slubu stupiti imaju.

3. Ako se broj novakah za Reku i Bakar opredeljenih izpusti onda e se broj svihnovakah od strana kraljevinah ovih dolazeih za 196 umaliti, - al bojati se je takojerda e i u sremskoj upanu, gde serbski odbor36* ljudstvo za svoju vojsku die, kojabi polag uinjenog razdelenja 1015 momakah dati morala, zaprikah dosta biti, - nuzato pridruila je Vaa Preuzvienost /: ako se nevaramo:/ sada Medjimurje, kojegiteljstvo vie od 50000 Ijudih broji, - odkuda najmanje 500 novakah bi dolaziloizvan ako moebiti ona okolnost, da edu Medjimurci morati sada na Muri kordonprotiv Magjarom uvati, Medjimurje od stavljanja novakah za sad nebi odobritimoglo.

.^..nu (?) e biti, nadamo se da se manja (?) novakah sakupiti nee (?) ustrojitinovih 5 bataliunah dovoljno (?) a ono to bi jo hotelo moe se lahko naknadnosabrati. Zato bi se svakako potrebito bilo, da se barem za toliki (?) novakah odora

%) Glavni srpski narodni odbor izabran je za vrhovni izvrni organ Vojvod(ov)ine, srpske para-drave u junojMaarskoj, koja je proglaena na spomenutoj skuptini u S. Karlovcima 13.-15. svibnja 1848. godine. Srpskisu nacionalisti u nju eljeli ukljuiti i Srijem, koji je pripadao Hrvatskoj. O problemu Srijema pie vrloinformativno, ali u primjetnu identifikaciju sa srpskom nacionalnom pozicijom, Slavko Gavrilovi, Srem urevoluciji 1848.-1849., Beograd 1963. (ir).

-

17* Na poetku tree stranice dokumenta nedostaju dijelovi devet redaka.

148

i oruje kod austrijskoga ministeriuma narui, da (?) kad se rekrutacia zapone,nikakve zapreke porad toga nebude, - jeli se pako to od nae strani ili po VaojPreuzvienosti austrijskom bojnom ministeriju objaviti imade, molimo nam napu-tjenje dati.

4. (? - rije neitka - T. M.) je g. Buan38* od Vae Preuzvienosti donio nalog dasve slobodnjake popisivati ima, iz kojih bi se banderilna eta morala ustrojiti, toon naskorom zapoeti namerava, zato e se to isto u tokah e) i f) 5. naknadnonapomenuti, da se nebi porad toga kakove smetnje inae prouzroile. Nu ovdenemogu da zajedno onu opazku nenainim, kako eliti bi bilo, da se ova bande-rialske ete, koje si opravu same pribavljati moraju, takojer dobro oboruaju, datako ak do rekrutacie slobodne ostanu na mesto narodnih straah seljakih, kojekako Vaa Preuzvienost pie, naskoro prestati edu, na Muri i Dravi salni kordonproti magjarskoj sainjavali budu mogu za koju sverhu nekoliko hiljadah puakahs-bajonetti bi bilo treba koje Vaa Preuzvienost moebiti takojer od austrijskogministeria zadobiti bi mogla.

Ovo su daklje one opazke, polag kojih, ako nje kak se ufamo Vaa Preuzvienostodobriti izvolji preinana naredba zbog popisivanja novakah umah kako eljnooekivani novi odgovor ovamo stigne, izdati, i onda isti nain stavljanja rekrutahVaoj Preuzvienosti predloiti hoemo.

U ostalom s milou Vau se preporuavajui s-najveim poitanjem ostajem.U Zagrebu 15. Rujna 848."

XIV

"Gospodine!39*

Na obirno razlaganje Vae glede popisivanja vlastelinskih slubenikah od 15*t. m. na me odpravljeno mogu Vam samo toliko odgovoriti, da je upravo mojeposebno i vlastito mnenje bilo, da se slubenici vlastelinah takojer popisivanjupodveri imadu; budui da je elu stvar tu iz gledita pravednosti smatram, s-kojom se polag moga uputjenja ovakovo iznimanje ne slae. Meutim ako Vi go-spodine i ostala gospoda razloge vae u smatranju poljodelstva zaista za tako vanenalazite, da im se obzir taj uskratiti nebi morao, dobro, neka ostane stvar kod Vaeg

* Herman Buan (1800.-1862.), branitelj hrvatskih municipalnih prava na Saboru Maarske 1832.-1847.; sJosipom Bunvevczem Jelaiev povjerenik u Rijeci 1848. godine.

w> HDA, BP, 1848-1851/CLXV/6 (prijepis); AHAZU, OBJ, KJL,II/C-23 (koncept).

149

predloga privremeno, jer se u buduem Saboru predmet taj ex professo pretresiva-ti mora.

Jedno ipak moram ovde napomenuti, naime, da mi se udno vidi, to Vi napoetku pisma Vaeg onako govorite, ko da me je u oitovanju mnjenja moga uplivnaelan onih ravnao, koja Vi kao kod nekojih samo zanesenih nepraktinih mladiahnaznaiste. Mogu Vas uveravati, da sam ja sasvim kadar samostalno misliti i sudi-ti, i da onakovih naelah u peripherii mojoj neimade, koja bi sa uputjenjem mojimovamo onamo kretati mogla.

Stoje tajnik moj G. Oegoviu pisao, daje operat rekrutacie sasvim odobravamto je jo prije pisao, nego li sam isti operat Va primio; a pisao je po mome nalogu,jer nisam slutiti mogao, da se nee predlog Va u svemu s-mojim mnjenjem slagati.

Na to se tie ostalih opazkah dopisa Vaega Vi uinite, to najbolje znate. Zaodeu i oruje novakah uiniti u i ja korake moje, nu nee biti suvino, ako i Vikojimi ministeriumu pisali budete. Glede banderiuma bit e sasvim nemogunopotrebito oruje pribaviti, jer ga vie neimade, osim ako bi derava iz izvanjskihfabrikah koje nakupiti mogla. Svakako pak treba da se broj banderialistah im prieu podpunoj evidencii imade. O Medjimurju govora jo za sad biti nemoe, niti jane elim, da se ve sada kakova okupacia raztrublja - ko to to nepolitike politikenovine zagrebake rade. O tome bit e docnie vreme govoriti, ako neemo, da seoperacia moja otegoti.

Glede potverdjenja upravitelja korduna poslat u Vam naredbe moje, im samoo istom kordunu to dalje odluim, koj u valjda skoro kao suvian napustiti.

Pozdravljam Vas iz svega serdca.U gla v. stanu Ki Komarom Jellai Ban "18. Rujna 848.

XV

Upravitelj Krievake upanie obratio se je ovamo s izviestjem od 16 mj. na t.g.br. 313 u kome moli, da bi mu se naznailo, kuda se Legradski Magistrat, leei, umedjumurju, u pisanjih, koje je do sada upania Zaladska rieavala obratiti ima-

AHAZU, OBJ, KJL, II/C-25 (koncept).

150

de; dali na upaniu Krievaku, u njedrih koje je Legrad, ili na koju drugu oblast:ovaj nutarnjih poslovah odsiek nije se usudio, jote nita odrediti, nepoznavajuinaredbe /: glede Medjimurja :/ Vae Svetlosti; i zato zaufano podnaa reeni pre-dmet rieenju Vae Svietlosti.U Zagrebu 18. rujna 1848. Mirko Lsntulaj"

XVI

"Preuzvieni gospodine Bane!4V

Predlog o rekrutacii po g. Metelu Oegoviu sainjen pretresan je u odskuunuternjih poslovah u pribitnosti takojer lanovah odska bojnoga, i tako predlogisti ovde pod -/-*2} priloen odobrenje.

Glede naputka za assentirajue inovnike u 190"1 saderanog moram Vaojpreuzvienosti javiti, da se on s naputkom god. 840. od strani vojnike takojer pre-pisanim posve slae, kao to to saderaj istoga naputka evo u prilogu pod 2-/-svedoi. - U ostalom izrazili su napomenuti odseci u predmetu ovom mnenja svoja,koja preuzvienosti Vaoj priobujem:

Budui da se svakako pozornost obratiti imade na to, da je u sadanje vrmepodosta velika opasnost za rekrutaciom skopana, jer izvstno je, da je puk u pro-vincialu kroz opetovana popisivanja za narodne, i slobodnjake ete dosta uzne-miravan, i zato bojat se je moi, da, kad e se opet popisivanje za rekrutaciu podu-zeti, to smutnje i nezadovoljnost u prostom puku nepoveka, koj bez toga ve po-sle dobljenog od nekih zlobnih i neukih Ijudih porad inenih i gomih daah kri-vog uputjenja sada na raznih mstah razdraenost svoju pokazuje, to bi zle i neu-godne posledice imati moglo; a ova nezadovoljnost u narodu bi se mogla tim vemarazprostraniti, jerbo se za buduu rekrutaciu nesamo neplemii, nego i plemii bezrazlike stalia, dakle i takve osobe za rekrute popisati se moraju, koje su od ovogtereta do sada proste bile. - Budui nadalje da su narodne ete u veoj strankiKraljevine Hervatske za vreme rata s magjari ve iz obzira sigurnosti kraljevinahovih proti navalam nepriatelja, koje je svakako slutiti moi, kao kordun na Dravineobhodno potrebite, - te tako tavljenje novakah, dok ova sluba na Dravi traje,

41) HAZU, OBJ, KJL, II/C-28 (prijepis).

42) Ovaj, kao i slijedei spomenuti prilog, nisu priloeni ovom pismu.

151

posve nemogue postaje, zato mnjenje Odseka u tom sastoji, da se tavljenje no-vakah na tako dugo odgodi, dok se sadanji rat nesveri, i tim, kad svaka pogibeljkod Drave prestane, isto tamonje bdijenje tamonjih etah /: koje prie obustavitiveoma bi opasno bilo:/ sa svime suvino nepostane, ili barem dok toliko tolikovojske od kuda ovamo nedodje, koliko bi i za navalu nepriatelja uzbiti, i za mir,red i sigurnost u Domovini uzderat potrebito bilo. Iz toga uzroka pronadjeno jeza najprobitanie, da se razailjanje visoke banske naredbe na sve oblasti o tomedo shodnieg vremena odgodi, i radi toga niti rok, do kojeg se rekrutacia doveritiima, nepostavi, koj e se onda, kada vreme prispie, da se ista naredba banskarazpoalje, laglje opredeliti i naknadno upisati moi, te najmanje jedan msec da-nah od vremena primite po svakoj oblasti banske naredbe raunajui iznaati mora.

Zajedno odsek unuternjih poslovah naumio je umah, kako mu konano voljaVae preuzvienosti u poslu tom poznata bude, ovdanje verh. bojno zapovednitvoo nameravanoj rekrutacii obavestiti s tim pozivom, da za novake potrebitu odoruvojniku, novce, i oruje svojim putem za vremena pribavi.

Jo jednu veliku brigu oitue isti Odsek preuzvienosti Vaoj poradi toga, to senezna, u kakvom odnoenju e stajat vojska ota, koja bi se iz novakah postavitiimala, naprama domovini naoj - kad se u obe znade, da austrianski ministeriumregimentu peaku Nadvojvode Leopolda ka kojoj bi se rekruti nai pridruiti imali,za regimentu ugarsku smatra, premda jedino iz sinovah naroda naega sastoji, itako, ako bi ugarski ministerium imao vlast njom zapovedati, sluiti bi se moglo,da se vlastita naa vojska nepriateljno proti narodu naemu upotrbi. Zato moliVau preuzvienost, da pripravnost Vau za c.kr. vojsku austriansku, i osobito zaregimentu Nadvojvode Leopolda rekrutaciu odrediti austrianskomu ministeriuizjaviti izvolite pod tim uvetom, da ova naa narodna regimenta nikada od zapovdiugarskoga ministerija, nego uprav od vlasti banske, i kroz tu od centralnoga boj-noga ministerija zavisiti ima, i prie svega za obranu domovine nae, kada bi odpotrebe bilo obratit se, u vrme mira pako samo u domovini kao posada u grao-vih i tverdjavah hervatsko slavonskih upotrbiti se mora, jer jedino ako ovi uvetiosigurani budu, nadat se je moi, da e narod na tako znamenitu ertvu, kao to jenamravana rekrutacia, za spasenje domovine svoje, i itave carevine austrianskedobrovoljno podneti.

To je mnnje odseka, nu polag Vae neograniene vlasti, i najvruje ljubavi zadobro domovine izraena volja Vaa, i odluka Vaa o predmetu tomu bit e svakakonajveom revnostju izverivana.

S najveim poitanjem ostajemVae preuzvienosti

revni tovateljU Zagrebu 22. Rujna 848. Mirko Lentulaj"

152

XVII

"Preuzvieni gospodine Bane!43)

Kad Vaoj Preuzvienosti u prilogu44* mnenje Banskog vea u odsecih unutar-njim i bojnim sa predlogom naredbe banske u poslu rekrutacie predlaem, nemo-gu propustiti, da ne kaem, kako da se mnenje istog Vea s mojim lastovitim takojerposve slae. - Za dunost moju smatram ovde takojer u sled milostivog dopisa od18 Rujna u toj stvari na me upravljenog izjaviti da veoma alim, ako je VaaPreuzvienost moju knjigu onako tumaiti dostojala, kao da bi ja o uplivu kakvimna osobu Vae Preuzvienosti togod uvredjujueg kazati bio hotio. To sigurnonikada nije bila namera moja, jer sam jedino za mnenje moje i dotinog odsekaonakove razloge navesti hotio, koji su mi se iz gledita moga najvanii vidili, bezikakve makar i najmanje proti komu namravane uvrede. Neka Vaa Preuzvienostovo moje izjasnjenje dobrostivo primiti izvolji, jer bi neizmerno alio, ak bi o mojemdubokom tovanju prama Vaoj Visokoj Osobi i da dvojiti mogla.

Budu da Bansko vee Vaoj Preuzvienosti na spomen svoga mnenja takojerneke uvte predlae, bez kojih istu rekrutaciu u obziru Domovine nae za opasnusmatra, i zato Vaoj Preuzvienosti preporua, da se u obziru tih uvtah osiguranjekod Austrianskog ministeria pribaviti izvolji, nam pako znano biti nemoe, ta eVaa Preuzvienost glede istih uvtah odluiti, - budu na dalje, kao to to vamilostivi dopis svedoi, kod istoga Ministeriuma od Vae strani koraki uinjenibudu, za da se novci, odora, i oruje za porabu novakah u vremenu pribavi, - zatomislio sam, da se za sada jo poradi toga Austrianskom Ministeriu odavde nitapisati nemoe, dok odgovor Vae Preuzvienosti simo nestigne, u sld kojeg emoonda takojer naredbu o rekrutacii s-naznaenjem istoga roka, kad bi se rekrutaciazapoeti imala /: to e verojatno stoper u mesecu studenu biti moi:/ ovdanjemuverhovnom vojnikom zapovednitvu priobiti, da svojim putem sve sversi shod-ne priprave u vremenu naini; - koju elju nam G. F:M:L: Dahlen takojer izraziojest.

G. Buan otiao je prie etiri dana slobodnjake popisivat, to e moebiti zanekoliko nedeljah takojer doveriti. - Ja molim samo od Vae Preuzvienosti dal-njiu naredbu ve sada verhu toga, ta emo onda initi u sled ovoga popisa, kadagotov bude? -jeli se najmre ete banderialne tako konjanike kako i peake or-

* AHAZU, OBJ, KJL, II/C-29 (prijepis).^ Svi spomenuti prilozi priloeni su ovom pismu.

153

ganizirati imaju? ili ako potrebitog oruja za nje pribaviti nije moi, sve one kueslobodnjake, koje ob svom troku obuenog i oboruanog vojnika postaviti nisukadre, rekrutacii podveri nebi morale? u em da Vaa Preuzvienost to god zasversi shodnie nalazi, odluiti moe. G. Buan dobio je nalog, da se u nikakvaobeanja naprama slobodnjakom neuputja, koja bi posle, ak se izpunila nebi, samosmutnju poroditi morala.

to se tie korduna kod Drave, glede toga obe je mnenje, da bi za Domovinuproti nenadanim, i kako ve iste javne novine magjarske trube, doista namerava-nim navalam nepriatelja osigurati veoma potrebito bilo, da se taj kordum, dok godrvat traje i nadalje pomojom iste masalne insurectie uzderi. I akoprem e taj teretza na narod, ako bi vreme rata jo dugo trajalo, veoma tegoban biti - u pomankanjuipak drugih vojnikih silah neostane nam nita drugo, kak ovu ertvu i nadaljepodnositi, dok to teka pogibelj Domovine zahteva. -

Ovom prigodom izvetjujem Vau Preuzvienost, da 18. ovog meseca biae poprekom sudu na veala obsudjeni i obeeni 4 seljaki iz Stubice, koji su se poraddavanja Censua kao i gornice bunili, i druge na bunu nagovarali; - ovde onuokolnost napomenuti moram, da Zagrebaka varmedjia po izverenom vre suduupitala se je, da li se ovakovi nemirnici imaju polag Instructie za preki sud poPalatinu izdane, ili kakove druge suditi.

Poverenik Vae Preuzvienosti u Verovitici, G. Bunjik, poslao je u Zagreb podstraom buntovnika Kiselia, koj e se ovdi zatvoren derati do dalnjih naredbah.

Senski Biskup Oegovi45) predloio je ovde priloenu Kandidaciu za tri up-nika u Krajini; - budu da se moja vlast na podelivanja astih pretezala nebi, ovuVaoj Preuzvienosti poiljam za naimenovanje upnikah preduzeti moi.

Tako i oekivaju Kandidaciu od menbenog suda Karlovakog za nekoja ondeizranjenja mesta, - da naimenovanje ovih ili meni naloiti, ili o tome kakovu nared-bu uiniti Vaa Preuzvienost izvoli, ponizno molim. -

Prilazem takojer slubeno izvjestje G. Oberstera Drakovia, koji mislei, da naUpravljajue vee spada, otvorio sam; nu im bi ovo o vojnikih samo stvarih glaseena Vau Preuzvienost upravleno bilo, Vaoj Preuzvienosti poiljam.

Mene u ostalom u milou Vae Preuzvienosti preporuajui, kada za sretniuspeh vaeg slavnog poduzetja od Boga svu pomo molim, sa najdubljimpoitanjem ostajem

Vae Preuzvienostinajponiznii sluga

U Zagrebu 24a Rujna 848. Mirko Lentulaj"

** Mirko Oegovi (1775.-1869.), senjski biskup od 1833.; pristalica hrvatskog nacionalnog pokreta, posebno uotporu velikomadarskim pretenzijama.

154

XVIII"Preuzvieni Gospodine Bane!46*

Nema nam u deravnoj kassi vie od tri hiljade forinti u gotovome i sav natrud, da novca od kamogod nabavimo, ostade u ovo zadnje vreme bez uspeha. Bite na Dravi do skora kojekakovi eterdeset hiljada regularne narodne vojske, kojunam s novcem, hranom i inim potreboam obskerbiti valja, nu zbog nedostatkanovacah nije nam mogue ovoj zadai tono zadovoljiti i bojimo se, da usled tesnihnaih financialnih okolnostih nebi se nered u vojski pri Dravi porodio i domorod-na naa stvar rez to daljnjoj pogibelji izvergla.

Neostaje nam dakle ino nego Vaoj se Preuzvienosti s poniznom molbom utei,da bi oni milost tu imali i nami ako to iole mogue bude dvesta hiljade forinti zaobskerbljenje vojske to skorie kroz pouzdanog tamonjeg ovieka poslati bla-goizvolili. Javljamo u ostalom Vaoj Preuzvienosti, da smo toli smeli biti, takodjerna G. c.k. feldmarala grofa Radetzkog47) sa spodobnom se molbom obratiti,nadajui se, da e nam moda za rukom poi, i od njega ma najmanju novanupomo zadobiti.

Ponizno sebe preporuaju u Vau blagonaklonost ostajem s podpunimpoitanjem

Vae Preuzvienostinajreunii sluga

U Zagrebu dne 12. Listopada 848. Mirko Lentulaj"4**

ZAKLJUAK

Osamnaest pisama iz korespondencije izmeu banskog namjesnika Mirka Lentulaja ihrvatskog bana Josipa Jelaia, koje autor donosi, govore o znaajnim politikim, drutvenimi vojnim problemima sjeverne Hrvatske u ranu jesen 1848. godine. Hrvatska se tada nalana jednoj od prekretnih toaka svoje novije povijesti i korespondencija Jelaia i Lentulajagovori o njezinim unutranjim tekoama i ciljevima tadanje hrvatske nacionalne politike.

*> AHAZU, OBJ, KJL, H/C-23 (prijepis).47> Johann VVenzel A. F. K. Radetzky (1766.-1858.), vrhovni zapovjednik austrijske vojske u Italiji.W)

U prilogu ovog pisma nalazi se slijedei koncept:"Gospodine Predsjednie banskog Vea!Na Vau molbu za dve sta hiljadah forintih u srebru u ime uzderavanja vojske u Hrvatskoj dajem Vamnaputak, da se i g. FZM Nugentu glede tog u sporazmljenje stavite i pitate nebil' se broj iste vojske umalit ilnestalna insurekcia iz svojega (kao granicah na kordunu) ivit mogla.Poslao sam nigde prie 100000 fr. sr. i kad budem imao, poslat u Vam opet. U ostalom mislim, da ono to jeu Kanii ostalo, nije za svagda propalo.Odobraju Vae poverenje - pomo Radezkog i molim na njeg primite pozdrav moj"

155

TOMISLAV MARKUS

EIGHTEEN LETTERS SELECTED FROM THE CORRESPONDENCE BETVVEENJELAI AND LENTULAJ IN 1848

ABSTRACT

The author has chosen eighteen letters from the correspondence between ban Josip Jelaiand vice-ban Mirko Lentulaj, written in the fali of 1848, just before and shortlv after Jelaicrossed the Drava river in September 1848, immediatelv preceding the beginning of theCroatian-Hungarian war. These letters are precious and significant sources for the studv ofthe Croatian political movement in the fali of 1848, especiallv regarding the issue of deh'ni-tive organization of the Ban Council, initated by ban Jelacic before his leaving Croatia forthe war. They also give us a very good insight into the internal political conditions in Croa-tia and Slavonia of the time, into the recruitment eforcement, the structure and logistic ofnational troops, situation in the rural parts of Croatia,.etc. AH letters date from the earlyperiod of the correspondence bervveen ban Jelai and the Council that lasted until thedissolution of the Council, end of June 1848.

156