ZBORNIK RADOVA · GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR Prof. dr. sc. Julijan Dobrinić Nakladnik/Editor Filatelističko numizmatičko društvo „Rijeka“ Filatelistic-numismatic society

HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRUŠTVO

THE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA

RIJEKA

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILATELISTIČKO-NUMIZMATIČKO DRUŠTVO „RIJEKA“

OGRANAK MATICE HRVATSKE U OPATIJI

I N C C 2 0 1 6

ZBORNIK RADOVA 8. MEĐUNARODNOGA NUMIZMATIČKOG KONGRESA U

HRVATSKOJ

Rijeka, Hrvatska, 7. listopada 2016.

PROCEEDINGS OF THE 8th INTERNATIONAL NUMISMATIC CONGRESS IN

CROATIA

Rijeka, Croatia, October 7, 2016

Pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanosti

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Under the auspices of the Academy-Department of Social Sciences of the

Croatian Academy of Sciences and Arts

Rijeka, MMXVII.

GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR

Prof. dr. sc. Julijan Dobrinić

Nakladnik/Editor

Filatelističko numizmatičko društvo „Rijeka“

Filatelistic-numismatic society “Rijeka”

Za nakladnika: Saša Paškvan

UZ POTPORU / BY SUPPORT

Grafička priprema / Electronic typeface

Marko Perčić, mag. ing. mech.

Naklada 100 primjeraka /Printed in 100 copies

ORGANIZATORI / ORGANIZERS

Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska

Croatian Numismatic Society, Zagreb, Croatia

Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, Kanada

The Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Hrvatska Maritime and History Museum of the Croatian Littoral Rijeka, Croatia

SUORGANIZATORI / COORGANIZERS

Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska University of Rijeka, Rijeka, Croatia

Filatelističko-numizmatičko društvo “Rijeka”

ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE

M. Dimnik, Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, Kanada

/ The Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada

D. Kovač, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian

Numismatic Society, Zagreb, Croatia

J. Dobrinić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian


PROGRAMSKI ODBOR / PROGRAMME COMMITTEE

M. Dimnik, Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, Kanada

/ The Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada

M. Ilkić, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska / University of Zadar,

Zadar, Croatia

Ivo Mileusnić, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka,

Hrvatska / Maritime and History Museum of the Croatian Littotal Rijeka,

Croatia

Saša Paškvan, FND, Rijeka, Hrvatska / FND, Rijeka, Croatia

UREDNIČKI ODBOR / EDITORIAL BOARD

J. Dobrinić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian


E. Fabry, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian


POČASNI ODBOR / HONORY BOARD

Dr. Richard Alway, President, The Pontifical Instutute of Mediaeval

Studies, Toronto, Canada

Dr. sc. Tea Perinčić, ravnateljica, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog

primorja Rijeka, Hrvatska

Prof. dr. sc. Jože Perić, prorektor, Sveučilište u Rijeci /Vice Chancellor

University of Rijeka

Damir Bolta, Predsjednik Uprave, Hrvatski novčarski zavod / General

Manager, Croatian Monetary Institute Ltd

Dott. Flavio Altamura, Dipartimento di Scienze dell’Antichità,

Università di Roma Sapienza

Dio sudionika / A part of participants

POPIS SUDIONIKA / LIST OF PARTICIPANTS

Dr. Damir Kovač, Hrvatsko numizmatičko društvo, Margaretska 3,

Zagreb, Hrvatska, tel.: 099 298 41 41,

e-mail: [email protected]

Dr. Marina Odak Mihailović, Samostalni istraživač, Lamartinova 21,

11 000, Beograd, Srbija, tel.: 00381654151595,


Tihomir Mikulić, dipl. oec., Brdovečka 8, 10290 Zaprešić, Hrvatska,

tel.: 098 918 6631,

e-mail: tihomir.mikulic@kapitaltrade,hr

Pero Kožul, Ražanac 42, 23248 Ražanac, Hrvatska,


Gordan Krpanec, Hrvatski novčarski zavod, d. o. o., Svete Nedelja,

Hrvatska,


Dr. sc. Mato Ilkić, Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru, Obala

kralja Petra Krešimira IV. 2, 23000 Zadar, Hrvatska,


Marijana Minkova, Ph.D, Regional Museum of History, Ruski 42,

6000 Stara Zagora, Gulgaria,


Dott. Flavio Altamura, Dipartimento di Scienze dell'Antichità,

Università di Roma Sapienza, Via XXIV Maggio 104, 00046

Grottaferrata, Italy, tel.: 00393349656219,


Andrea Pancotti, Bertolami Fine Art, Rome, Vicolo anagnino 14, 00118

Roma, Italy,


Dejan Filipčić, Đure Marušića 31, 23000 Zadar, tel.: 095 8077089,


David Štrmelj, Bispupa Jurja Divinića 1, 23000 Zadar, Hrvatska, tel.:

099 4069739,


Prof. dr. sc. Goran Kniewald, Institut “Ruđer Bošković”, Bijenička

cesta 54, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel: 091 251 4041, e-mail:

[email protected]

Prof. dr. sc. Julijan Dobrinić, PP 18, 51415 Lovran, Hrvatska, tel.: 091

293 1922, e-mail: [email protected]

Blanša Maljković, Gajeva 32, 21216 Kaštel Stari, Hrvatska,


mailto:[email protected]


mailto:tihomir.mikulic@kapitaltrade,hr












Jure Šućur, Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru, Obala Petra

Krešimira IV. 2, 23000 Zadar, Hrvatska, tel.: 023 200 562,


Ljiljana Bakić, Gradski muzej Vršac, Bulevar Žarka Zrenjanina 20,

26300 Vršac, Srbija, tel.: 0083113838053,


Saša Paškvan, Filatelističko numizmatičko društvo “Rijeka”, Verdijeva

11, tel: 098 369 315, e-mail:

Ivo Aščić, Zagreb, Hrvatska,


Marija Komnenović, studentica (Sveučilište u Rijeci), Gornji Turki 22,

51215 Kastav, Hrvatska,


Sabrina Žigo, viši kustos, Muzej grada Rijeke, Muzejski trg 1, Rijeka,

Hrvatska,


Ivo Mileusnić, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka,

Muzejski trg 1, Rijeka,


Martin Dimnik, Ph.D., Pontifical institute of medaeval studies, Canada,









SADRŽAJ / CONTENTS

Str./p Gordan Krpanec, 25 kuna - 25. obljetnica neovisnosti Republike Hrvatske

8. listopada 1991. – 8. listopada 2016. 11

Sabrina Žigo Zbirka numizmatike, vrijednosnica, medalja i odlikovanja Muzeja grada Rijeke /

Collection of numismatics, securities, medals and decorations of the Rijeka City

Museum 19

Damir Kovač

Oznake na staterima Dirahiona / Signs on Dyrrachium Staters 27 Tihomir Mikulić Analiza istočnogotskog novca pronađenog na našem području i njegova

usporedba s bizanskim i franačkim novcem iz razdoblja VI.-IX. stoljeća

pronađenim na našem području / Analysis of the Ostrogoth money found

in our area and its comparation with the Byzantine and Frankish money

from the period VI-IX century found in our area 37

Mato Ilkić, Dejan Filipčić

Novi nalazi bizantskog novca na prostoru sjeverne Dalmacije / New finds

of Byzantine coins in northern Dalmatia 83

Mato Ilkić, Pero Kožul Numizmatički nalazi s prapovijesne gradine Gradac kod mjesta Smokvice na

otoku Pagu / Numismatic finds from the Liburnian hillfort Gradac near the

village Smokvice on the island of Pag 89

Jure Šućur, Blanša Maljković Numizmatički nalazi iz tumula s prostora Pline / Numismatic findsfrom burial

mounds in Plina 97

Dejan Filipčić, David Štrmelj

Novi prilozi poznavanju antičke numizmatičke topografije otoka Ugljana / The

ancient numismatic topography of the island Ugljan - New contributions and

perspectives 107

Marina Odak Mihailović Portret u srebru na dinaru gospodina Đurđa Brankovića / The Portrait of Lord

Đurađ Branković on the Medieval Serbian Dinar 121

Saša Paškvan Novi tip poludinara (polugroša) kralja Tvrtka II. Kotromanića / A new type of

half dinar (half Gross) of bosnian king Tvrtko II Kotromanic 131

Flavio Altamura, Micaela Angle Nalaz srednjovjekovnog novca s lokaliteta Colle Iano (Rocca di Papa, Rim, Italija) /

Il tesoro di monete medievali di Colle Iano (Rocca di Papa, Roma, Italia) 141

Flavio Altamura, Andrea Pancotti

Nabožne medaljice iz mjesta Colli Albani (Italija): pregled (XVII. – XIX. st) /

Medaglie devozionali dai Colli Albani (RM, Italia):

una visione d’insieme (XVII-XIX sec.) 149

Marija Komnenović, Ivo Mileusnić Hrvatski krajevi na medaljama mletačkih duždeva / Croatian Regions on the

medals of the Venetian Doges 171

Goran Kniewald, Julijan Dobrinić Primjena naprednih instrumentalnih metoda u istraživanju i karakterizaciji

artefakata kulturne baštine / Application of advanced instrumental methods

for the anaylsis and characterization of cultural heritage 179

Ivo Aščić Numizmatika na poštanskim markama / Numismatics on postage stamps 185

97

Numizmatički nalazi iz tumula s prostora Pline

Jure Šućur, Blanša Maljković, Zadar Hrvatska

Sažetak: Plina je brdski prostor na desnoj obali Neretve, u zaleđu Ploča, koji se

proteže do polja Jezero, a donedavno je bio gotovo potpuno arheološki neistražen.

Tijekom 2007. i 2008. godine u sklopu zaštitnih arheoloških istraživanja koja su

prethodila gradnji Jadranske autoceste istražen je i niz tumula na prostoru Istočne

Pline. Vremenski horizonti ukapanja u tumule su potvrdili kako oni nisu samo

prapovijesni spomenici, a o tomu svjedoče i numizmatički nalazi. U radu su

obrađeni nalazi dvanaest primjeraka novca i dviju svetačkih medaljica. Najstariji je

nalaz bizantskog folisa kovanog za Leona VI. Mudrog, a najmlađi pripada 20.

stoljeću, no najveći broj nalaza se datira u kasni srednji i rani novi vijek što

korespondira s horizontima najbrojnijih ukopa u razmatranim tumulima.

Ključne riječi: numizmatički nalazi; tumuli; Plina

Uvod

Plina se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u zaleđu Ploča. Radi se

o brdskom prostoru na desnoj obali Neretve, koji se proteže od delte Neretve

na jugu do polja Jezero na sjeveru.1 Prvi popis povijesnih spomenika s tog

prostora ponudio je fra Vjeko Vrčić u svojoj knjizi Neretvanske župe izdanoj

1974. godine.2 No Plina, daleko od arheoloških institucija, zatvorena i

depopulirana, bila je sve donedavno potpuno arheološki neistražena. Prva su

arheološka istraživanja na prostoru Pline izvršena tijekom 2007. i 2008.

godine u sklopu zaštitnih arheoloških istraživanja koja su prethodila gradnji

Jadranske autoceste.3 Uz nekoliko iznimaka, većina istraženih lokaliteta su

tumuli. S obzirom na grobove i nalaze podignuti su u prapovijesti, a

korišteni su za ukapanje i u kasnijim razdobljima, o čemu svjedoče i

numizmatički nalazi. Na prostoru Pline istraženo je ukupno 20 tumula, a

srednjovjekovni i novovjekovni grobovi pronađeni su na 14 tumula, što je

udio od 70 %.4 Numizmatički nalazi potječu iz sedam tumula, dakle iz samo

50% tumula s povijesnim ukopima.

Općenito, pokretni su nalazi s obzirom na broj lokaliteta i grobova

malobrojni, a kako su najčešće korišteni kroz duže vremensko razdoblje

njihov datacijski potencijal je malen. Naravno, i numizmatičkim nalazima

1 A. ERAK, 1995, 7. 2 V. VRČIĆ, 1974. 3 Autori su ponosni na svoje sudjelovanje u navedenim istraživanjima, te bi ovom

prigodom htjeli zahvaliti voditeljima istraživanja: Anti Miloševiću, Miroslavu

Katiću i Sandri Bogdanović. 4 J. ŠUĆUR, 2015a, 157.

98

potrebno je pristupiti s oprezom o čemu svjedoči nalaz rimskog novca koji je

u funkciji privjeska pronađen u grobu 6 na kasnosrednjovjekovnoj nekropoli

Krč.5 Drugo ograničenje predstavlja kameni nanos tumula kroz koji nalazi

mogu propasti mijenjajući na taj način svoj stratigrafski položaj, a potrebno

je u obzir uzeti i devastacije koje su česte na tumulima.

Numizmatički nalazi

Ovdje obrađujemo nalaze dvanaest primjeraka novca i dvije svetačke

medaljice, koje predstavljamo topografski po lokalitetima od sjevera prema

jugu i dovodimo ih u vezu s horizontima ukapanja na pojedinim tumulima.6

U sjevernom dijelu Pline, južno od sela Eraka, istraženo je sedam tumula,

šest u cijelosti i jedan djelomično. Samo u tom djelomično istraženom

tumulu, označenom kao AN39 – Prethistorijski tumul i gumno, pronađen

je jedan primjerak novca. To je najstariji ovdje obrađeni numizmatički nalaz,

a ujedno i jedini dosad publicirani. Radi se o bizantskom folisu kovanom u

vrijeme suvladarstva Leona VI. Mudrog i Aleksandra III. (879.-912.) (T. I,

1) i upravo u to vrijeme autori su datirali najranije povijesne ukope u nanos

tumula – na kraj 9. i početak 10. st.7 U to su doba datirali devet grobova, koji

se uglavnom nalaze na sjeverozapadnom dijelu tumula, uz njegov rub. U

grobovima su pronađeni ulomci grubih keramičkih posuda, brončane i

srebrne karičice, a u grobu 10 i bizantski pečatnjak od srebrnog lima.8

Radiokarbonska datacija ostataka iz groba 25 potvrdila je spomenutu

dataciju jer je datirala ukop između 879. i 982. godine.9 No, analiza groba 10

pokazala je kako postoje i raniji ukopi – grob je datiran između 597. i 656.

godine.10

Južnije od tumula kod Eraka, na položaju Garište nalazio se tumul označen

kao AN48. Na njemu je istraženo 14 grobova od kojih 13 pripada kasnom

srednjem vijeku, najvjerojatnije 2. pol. 15. st. što temeljimo na nadgrobnim

spomenicima i radiokarbonskoj analizi osteoloških ostataka iz groba 16

(1435.-1490. i 1605.-1610.).11 U jednom od grobova pronađena je kovanica

od jednog krajcara iz 1860. godine (T. I, 11), a kako je riječ o devastiranom

grobu 5-6 moguće je kako taj nalaz datira devastaciju u 2. pol. 19. st.

5 M. BILIĆ et al., 2011, 270. 6 U katalogu su nalazi novca predstavljeni kronološki, a na kraju su nalazi medaljica,

istovjetno grafičkom prikazu. 7 M. BILIĆ et al., 2011, 260-261. BNP 35/Cp/AE/04-13. Folis tip 2. C.

MORRISON, 1970, 554. 8 M. BILIĆ et al., 2011, 261. Metalni nalazi: M. BILIĆ et al., 2011, 268-269, T. 7,

44-49, ulomci keramičkih posuda: M. BILIĆ et al., 2011, T. 5-7. 9 Svi su rezultati radiokarbonskih analiza navedeni u kalibriranom obliku (2 sigma

kalibracija) s 95,4% vjerojatnosti. KIA44670. J. ŠUĆUR, 2015.a, 354. 10 KIA44669. J. ŠUĆUR, 2015.a, 354. 11 Beta – 382687. J. ŠUĆUR, 2015.a, 354.

99

Oko 300 m južnije, na poziciji Granica, na lokalitetu označenom kao AN49,

u tumulu su pronađene četiri kovanice. Svi su primjerci nađeni u grobovima.

Najmlađi je nalaz kovanice od 10 dinara, kovane 1955. godine, pronađene u

grobu 2 što vjerojatno svjedoči o otvaranju groba u 2. pol. 20. st.

Preostale tri kovanice pronađene su u grobu 16 koji se nalazi na tumulu –

polugroš poljskog kralja Sigismunda Starog (1506.-1548.), kovan 1510.

godine (T. I, 5), korišten kao privjesak,12 turska akča kovana u Skopju za

Sulejmana I. (1520.-1566.) (T. I, 6),13

te dubrovački denar kovan 1594.-1613.

godine (T. I, 8).14

Nekropola pokazuje dvije različite cjeline. Dio grobova ukopan je u sam

kameni nanos tumula i tu se nad nekima nalaze i kamici (stećci) što ukazuje

da su ti grobovi nastali najkasnije do sredine 16. st., jer takvi ležeći oblici

već od sredine 15. st., a posebno od početka 16. st., ustupaju mjesto stojećim

oblicima kamika,15 no nalazi novca u grobu 16 svjedoče kako su isti grobovi

korišteni i u novom vijeku. Drugi dio nekropole, sjeverno od tumula korišten

je u novom vijeku. Radiokarbonska analiza osteoloških ostataka iz grobova 1

(na tumulu) i 19 (pored tumula) dala je širok raspon godina – od kraja 17. st.

do 20. st.16

Pokretni nalazi i radiokarbonske analize ne omogućavaju sigurno uže

datiranje novovjekovnih ukopa. Zanimljivi nalazi pronađeni su u dva groba

novovjekovnog dijela nekropole. U grobu 5 pored lubanja na zapadnoj strani

groba pronađene su dvije svetačke medaljice – jedna na aversu ima Loretsku

Gospu (T. I, 14), a druga Bogorodicu iz Ettala (T. I, 13). Obje se mogu

datirati u 17. i 18. st., ali zbog Caravaca križa pronađenog u grobu 6 držimo

kako je vjerojatnije da potječu iz 17. st. Caravaca križevi su na vrhuncu

popularnosti u 16. i 17. st., a od 1678. godine crkva pokušava zabraniti

njihovo korištenje te kroz 18. st. gube svoju dotadašnju ulogu.17 Naravno,

ovakvu dataciju treba uzeti s dozom opreza zbog karaktera nalaza koji se

prenose kroz generacije, a radiokarbonske analize nisu pomogle suziti

vrijeme ukapanja.18

Nešto južnije od prethodnog, nalazio se tumul s jednim prapovijesnim

grobom dok se u preostalih 13 ukapalo u kasnom srednjem i ranom novom

vijeku – Put uz Vrbicu – Tumul 11 (AN 52). Grob 16 bio je izdvojen

jugoistočno od tumula, a radiokarbonska analiza datirala ga je u razdoblje

1460.-1650. godine.19 U dva su groba pronađene kovanice. Po sredini groba

3, na njegovu dnu, pronađen je dubrovački denar, čiji su dijelovi istrošeni, pa

je teško odrediti tip (T. I, 2). Naime, nije sigurno pripada li novac tipu

12 K. STRONCZYŃSKI, 1885, 87-88; E. KOPICKI, 1995, 42-43. 13 Uskup, tip I/II. S. SREĆKOVIĆ, 2003, 207, br. 52. 14 Pripada 46. tipu sa siglom R prema M. Rešetaru. M. REŠETAR, 1924.b, 125-126. 15 D. LOVRENOVIĆ, 2013, 69-70. 16 J. ŠUĆUR, 2015.a, 134-135. 17 D. KNEZ, 2010, 41. 18 J. ŠUĆUR, 2015.a, 135-136. 19 Beta – 327119. J. ŠUĆUR, 2015.a, 355.

100

denara bez sigle ili se sigla više ne vidi. Na reversu se sačuvao drugi dio

monograma gdje su vidljiva slova XE, što se prvi put javlja na 10. i 11. tipu

denara bez sigle, koji se počinju kovati 1372. godine.20

No, kako mnogi

detalji nisu vidljivi, može se samo reći kako je kovan između 1372. i 1438.

godine, ako je riječ o tipu bez sigle, a isto vrijedi i za sve ostale sigle osim

slova R.21

Denari sa siglom R kovani su od 1452. do 1621. godine, odnosno

u ovom slučaju do 1556. godine jer mlađi tipovi denara s tom siglom ili

nemaju takav prikaz sveca na aversu ili monogram XE na reversu.22

Pretpostavljamo kako ovaj primjerak ipak ne pripada denarima sa siglom R

jer bi od tako velike sigle usprkos istrošenosti ipak ostao trag između sveca i

natpisa.

Nad ovim grobom vjerojatno je prvotno bila postavljena neukrašena

ploča, koja je pronađena prevrnuta na kosini tumula.23

U grobu 6, nad kojim se je također nalazila ploča, ovaj put ukrašena s

nekoliko motiva, pronađene su dvije kovanice. Na jugozapadnoj strani groba

među kostima lubanje, pronađen je dubrovački denar kovan u 17. st. Radi se

o novcu koji pripada najmlađem, 47. tipu denara po M. Rešetaru, kovanom

od 1617. do 1621. Godine (T. I, 10).24 U nešto nižem sloju, na istom dijelu

groba pronađena je osmanska akča kovana u Mudavi (Moldova Veche,

Rumunjska) za Sulejmana I. (1520.-1566.), a kako je riječ o kovnici koja je

osnovana 1560. godine, to ipak suzuje nastanak novca na razdoblje od 1560.

do 1566. godine (T. I, 7).25

S obzirom na postojanje kamika (stećaka) i radiokarbonsku analizu začetak

nekropole možemo datirati u sredinu 15. st. Pronalazak novaca kovanih u 16.

i 17. st. govori kako su kasnosrednjovjekovni grobovi pod kamicima

(stećcima) ponovno korišteni za ukope u ranom novom vijeku, što potvrđuje

i broj pokojnika u grobovima.26

Oko 1 km južno od prethodnog tumula istražena je manja srednjovjekovna

nekropola ukopana u tumul na položaju Dračevac (AN57, Tumul 3).

Srednjovjekovne ukope, s obzirom na radiokarbonsku analizu osteoloških

ostataka iz groba 19 (1310.-1360. i 1385.-1425. godine)27 i nalaz srebrnog

dubrovačkog denara u grobu 1, možemo datirati u posljednja dva desetljeća

14. st. i na sam početak 15. st. Dubrovački denar po raspodjeli M. Rešetara

pripada 13. tipu koji se počeo kovati 1383. godine,28 a takvi su tipovi denara

bez sigle na aversu kovani do 1438. godine (T. I, 3).29

20 M. REŠETAR, 1924.b, 73. 21 M. REŠETAR, 1924.b, 55-113. 22 M. REŠETAR, 1924.b, 116-127. 23 J. ŠUĆUR, 2015.a, 137-138. 24 M. REŠETAR, 1924.b, 126-127. 25 Mudava, Tip I/II. S. SREĆKOVIĆ, 2003, 130-131. 26 J. ŠUĆUR, 2015.b, 550-564. 27 Beta-382689. J. ŠUĆUR, 2015.a, 355. 28 M. REŠETAR, 1924.b, 75-77. 29 M. REŠETAR, 1924.a, 387.

101

Oko 80 m južnije od lokaliteta Dračevac, na mjestu gdje se Mišja draga

počinje blago spuštati prema delti Neretve, istražena su tri kamena tumula

različite veličine – Tumuli 5, 6 i 7 (AN 58).30 U tumulu 6 istraženo je osam

grobova, najvećim dijelom na zapadnom dijelu tumula. Uzorak iz groba 2

poslan je na radiokarbonsku analizu koja je dala široki raspon od 1450. do

1650. godine.31 Iz istog groba s ostacima tri osobe potječe srebrni

dubrovački denar, koji po M. Rešetaru pripada 47. tipu kakav je kovan od

1617. do 1621. godine (T. I, 9).32

Zanimljivo je kako je novac pronađen

prilikom antropološke analize u jednoj od lubanja, što govori o stavljanju

obola u usta pokojnika u 17. st., iako je i toj činjenici potrebno pristupiti s

oprezom. Radiokarbonska analiza i nalaz novca datiraju ukop u 1. pol. 17.

st., no nad tim grobom se nalazila ploča u funkciji kamika (stećka), a takvi

ležeći oblici, kako smo već iznijeli, posebno od početka 16. st. ustupaju

mjesto stojećim oblicima pa je vjerojatno dio grobova na tumulu nastao već

u 15. st., a ukopi su nastavljeni i u ranom novom vijeku.33

Tumul 7 je najveći od ova tri tumula i na njemu je istraženo 30

srednjovjekovnih grobova, a uz njih je istražen i jedan grob koji se nalazio

izdvojen, oko 16 m sjeverno od tumula – grob 29.34 Upravo u tom grobu,

ispod osteoloških ostataka pronađen je mezzanino ili soldo dužda Michelea

Stena (1400.-1413.) (T. I, 4).35 Radiokarbonska analiza osteoloških ostataka

iz groba 26 i devastiranog groba C dala je rezultat između 1400. i 1450.

godine,36 što odgovara nalazu novca pa najvjerojatnije svi srednjovjekovni

grobovi s tumula 7 pripadaju 1. pol. 15. st., s najvjerojatnijom datacijom od

1430. do 1460. godine.37 Grob 29 se ne izdvaja samo položajem i nalazom

novca, već se nad njim nalazio najveći i najukrašeniji kamik (stećak), a

položaj osteoloških ostataka muškarca i žene svjedoči o običaju sekundarne

ili dvostruke sahrane, odnosno o ponovnom sahranjivanju ranije već

sahranjenih pokojnika.38

Zaključak

Najstariji numizmatički nalaz iz tumula s prostora Pline predstavlja bizantski

folis kovan za Leona VI. Mudrog i Aleksandra III., a najmlađi pripada 20.

stoljeću, no najveći broj nalaza se datira u kasni srednji i rani novi vijek što

korespondira s horizontima najbrojnijih ukopa u razmatranim tumulima.

30 J. ŠUĆUR, 2015.a, 144. 31 Beta – 239502. J. ŠUĆUR, 2015.a, 355. 32 M. REŠETAR, 1924.b, 126. 33 J. ŠUĆUR, 2015.a, 146-147; 2015.b, 602-613. 34 J. ŠUĆUR, 2015.a, 147-149; 2015.b, 614-648. 35 CNI, 1915, 115-116. 36 Beta – 239498. Beta – 239501. J. ŠUĆUR, 2015.a, 356. 37 J. ŠUĆUR, 2015.a, 149. 38 J. ŠUĆUR, 2015.a, 207-208.

102

S obzirom na široke raspone radiokarbonske analize, posebna je vrijednost

numizmatičkih nalaza to što potvrđuju korištenje kasnosrednjovjekovnih

grobova i u ranom novom vijeku (Granica, Put uz Vrbicu, Mišja draga –

Tumul 6).

Literatura

BILIĆ M. et al., 2011. – Maja Bilić, Ante Ivišić, Šime Vulić, Arheološka

istraživanja u Istočnoj Plini s posebnim osvrtom na groblja kasnog

srednjeg vijeka, Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju

i Plini, Makarska, 249-284.

CNI, 1915. – Corpus nummorum Italicorum Vol. VII - VENETO

(Venezia, Parte I - dalle origini a Marino Grimani), Roma, 1915. ERAK, A., 1995. – Ante Erak, Raseljena Plina, Ploče.

KNEZ, D., 2010. – Darko Knez, Od zore do mraka. Križi iz zbirke

Narodnega muzeja Slovenije, Ljubljana. E. KOPICKI, 1995. – Edmund Kopicki, Ilustrowany Skorowidz pieniędzy

Polskich i z Polską Związanych, Część 1, Warszawa.

LOVRENOVIĆ, D., 2013. – Dubravko Lovrenović, Stećci. Bosansko i

humsko mramorje srednjeg vijeka, Zagreb. MORRISON, C., 1970. – Cécile Morrisson, Catalogue des monnaies

Byzantines de la Bibliothèque Nationale II, Paris.

REŠETAR, M., 1924.a – Милан Решетар, Дубровачка нумизматика. I

(хисторички) дио, Београд.

REŠETAR, M., 1924.b – Милан Решетар, Дубровачка нумизматика. II

(описни) дио, Београд.

SREĆKOVIĆ, S., 2003. – Slobodan Srećković, Akches Vol. Three

Süleyman I Kanunî 926-974 AH, Beograd. ŠUĆUR, J., 2015.a – Ukapanje u prapovijesnim tumulima od kasne antike

do novog vijeka Sv.1, Zadar.

ŠUĆUR, J., 2015.b – Ukapanje u prapovijesnim tumulima od kasne antike

do novog vijeka Sv. 2 Katalog nalazišta, Zadar.

STRONCZYŃSKI, K., 1885. – Kazimierz Stronczyński, Dawne monety

polskie dynastyi Piastów i Jagiellonów. Część III. Monety XIV XV i XVI

wieku uporządkowane i objaśnione, Piotrków.

VRČIĆ, V., 1974. – Vjeko Vrčić, Neretvanske župe, Metković.

Katalog nalaza

1. Bizantski folis Leona VI. Mudrog i Aleksandra III., AE (T. I, 1).

Av.: + LEON S ALEXANGROS. Prikaz suvladara.

Rv.: + LEON/ S ALEXAN/ GROS bASIL/ ROMEON.

103

Dimenzije: r = 2,6 cm. Mjesto nalaza: AN39 – Prethistorijski tumul i gumno,

tjeme tumula. Datacija: 879.-912.

2. Dubrovački denar (T. I, 2).

Av.: Sv. Vlaho stoji u haljini latinskog kroja, s čvorastim štapom u lijevoj

ruci i čvorastim krakom na lijevo. Zubasta aureola. Desna ruka dignuta, ali

istrošen prikaz kao i ispod ruke. Natpis: ∙ ∙ S ∙ B[….. – . ]AGVSII ∙

Rv.: Prikaz dupliciran. Isus sa zubastom aureolom. Drži nešto na prsima.

Uokviren iscrtkanim elipsoidnim vijencem. Na desnoj strani vidljiv

monogram XE s crtom proširenih krakova iznad.

Dimenzije: r = 1,6 cm . Mjesto nalaza: Put uz Vrbicu – Tumul 11 (AN 52),

po sredini groba 3. Datacija: 1372.-1438. (-1556.?).


Av.: lik Sv. Vlaha s legendom SBLAIV–SRAGVSII koji u lijevoj ruci drži

biskupski štap s tri čvora (1+2), a desna mu je podignuta na blagoslov.

Aureola je glatka. Oči velike i okrugle. Rub izlizan.

Rv.: Isus u lijevoj ruci drži knjigu na kojoj su točke, a oko glave ima glatku

aureolu s glatkim zrakama. Biserni obrub oko Isusa i po rubu. Dimenzije: r =

1,9 cm; 1,25 g. Mjesto nalaza: Dračevac – Tumul 3 (AN 57), grob 1.

Datacija: 1383.-1438.

4. Mletački mezzanino ili soldo kovan za Vicenzu i Veronu za dužda

Michelea Stena (T. I, 4).

Av.: Na lijevoj strani stoji sv. Marko koji pruža štap duždu. Ispod inicijali

kovača. Uokolo natpis: ∙ S [∙M∙VEN]E – DVX [∙M]IC STEN∙

Rv.: Isus ustaje iz groba na kojem su križevi. U desnoj ruci drži stijeg.

Uokolo natpis: VRESIT ∙ – ∙ XPE ∙ RESI[T].

Dimenzije: r = 1,7 cm. Mjesto nalaza: Mišja draga – Tumul 7 (AN 58), po

sredini, u sloju žute zemlje ispod kostiju u grobu 29.

Datacija: 1400.-1413.

5. Polugroš poljskog kralja Žigmunda I. Probušen. Oštećen (T. I, 5).

Av.: Orao u središnjem krugu. Uokolo natpis: SIGISMV[NDI… –]

MO[NE…]

Rv.: U središnjem krugu kruna. Uokolo natpis: [POL]ONIA : 1510 [ –

…]S[…]

Dimenzije: r = 1,9 cm; 0,49 g. Mjesto nalaza: Granica – Tumul 2 (AN 49),

SZ dio groba 16, dno groba. Datacija: 1510.

6. Akča kovana za Sulejmana I. Kovnica: Skopje (Uskup, Makedonija) (T. I,

6).

Av.: Sultan Sulejman I. / [sin hana Selima]

Rv.: Svijetla mu pobjeda / kovano / Skopje / godina / 926

104


jugoistočni dio groba 16, dno groba. Datacija: 1520.-1566.

7. Akča kovana za Sulejmana I. Kovnica: Mudava (Moldova Veche,

Rumunjska) (T. I, 7).

Av.: Sultan Sulejman I. / sin / hana / Selima.

Rv.: Svijetla mu pobjeda / kovano / Mudava / godina / 926

Dimenzije: r = 1,1 cm. Mjesto nalaza: Put uz Vrbicu – Tumul 11 (AN 52),

JZ dio groba 6. Datacija: 1560.-1566.

8. Srebrni dubrovački denar (T. I, 8).

Av.: Sv. Vlaho u haljini s prikazom grada na prsima – mala gradska vrata s

tri kule. Zubast vijenac, štap čvorast s čvorastim krakom na desno. Desnica

uzdignuta u blagoslov, a ispod nje sigla R. Natpis: SBLA [… –]SRAGUSII.

Rv.: Ekscentrično otkovan. Isus sa svečevom glavom na prsima. Isusova

glava nije vidljiva. Oko Isusa zubasti elipsoidni vijenac, kao i po rubu.

Monogram: IB – X[.] s crtom proširenih krajeva iznad slova.


sjeverozapadni dio groba 16. Datacija: 1594.-1613.


Av.: lik Sv. Vlaha s legendom S∙BLΛSIVS – RA[GVS]II koji u lijevoj ruci

drži biskupski štap s čvorom na vrhu. Aureola je glatka. Središnji dio sveca i

mjesto gdje se nalazi sigla je uništen.

Rv.: Isus s bujnom kosom, desna ruka podihnuta u blagoslov, a u lijevoj drži

kuglu. Aureola je glatka sa zrakama, monogram IE – XP s crtom iznad.

Biserni obrub oko Isusa i po rubu.

Dimenzije: r = 1,8 cm. Mjesto nalaza: Mišja draga – Tumul 6 (AN 58), u

lubanji pokojnika iz groba 2. Datacija: 1617.-1621.


Av.: Sv. Vlaho stoji u haljini latinskog kroja, drži glatki štap u lijevoj ruci sa

slabo čvorastim krakom na lijevo i prikazom grada. Glatka aureola. Desna

ruka dignuta u blagoslov. Ispod sigla R. Latinska slova: [S ∙B]LASIV –

RAGVSII ∙

Rv.: Isus s glatkom aureolom i glatkim zrakama. Obje ruke uz prsi, desna

podignuta u blagoslov, a u lijevoj kugla. Uokviren elipsoidnim iscrtkanim

vijencem. Monogram IE – XP s polukružnom crtom iznad.

Dimenzije: r = 1,8 cm. Mjesto nalaza: Put uz Vrbicu – Tumul 11 (AN 52),

JZ dio groba 6. Datacija: 1617.-1621.

11. Jedan krajcar (T. I, 11).

Av.: grb s dvoglavim orlom, uokolo natpis K ∙ K ∙ OESTERREICHISCHE ∙

SCHEIDENMUNZE

105

Rv.: po sredini 1, ispod godina 1860, oznaka A, okolo dvije grane

Dimenzije: r = 1,9 cm; 3,64 g. Mjesto nalaza: Garište – Tumul 1 (AN 48),

južni dio groba 5-6, oko 5 cm ispod kostiju. Datacija: 1860. godina.

12. Deset dinara (T. I, 12).

Av.: oznaka 10 dinara, 1955., glava na lijevo

Rv.: Grb, te natpis FEDERATIVNA NARODNA REPUBLIKA

JUGOSLAVIJA


grob 2. Datacija: 1955.

13. Svetačka medaljica (T. I, 13).

Av. Gospa Ettalska.

Rv. Benediktov štit.

Dimenzije: 2,1 x 1,6 x 0,1 cm; 0,67 g. Mjesto nalaza: Granica – Tumul 2

(AN 49), zapadni dio groba 5, donji sloj kostiju. Datacija: 17.-18. st.

14. Svetačka medaljica s malim ulomkom žice (T. I, 14).

Av. Loretska Gospa s djetetom u naručju.

Rv. Sveti Antun Padovanski.

Dimenzije: 2,3 x 1,8 x 0,1 cm (bez ušice), 3,1 cm (s ušicom), 1,65 g. Mjesto

nalaza: Granica – Tumul 2 (AN 49), zapadni dio groba 5, donji sloj kostiju.

Datacija: 17.-18. st.

Numismatic finds from burial mounds in Plina

Jure Šućur, Blanša Maljković, Zadar, Croatia

Abstract: Plina is a hilly area that spreads from the right bank of Neretva

River in hinterland of town Ploče, to the karst field Jezero. Until recently

that was almost completely archaeologically unexplored area. However,

during 2007 and 2008, within rescue archaeological excavation that

preceded construction of Adriatic highway, numerous burial mounds were

excavated in the East Plina territory. Time horizons of graves confirmed that

burial mounds were not just prehistoric monuments but were used in later

periods, which is also attested by numismatic finds. In this paper twelve

coins and two devotional medals found during aforementioned excavations

are analyzed. The oldest find is that of Byzantine follis, and the most recent

is from the 20th century, but the majority of finds can be dated to the Late

Medieval and Early Modern Age which corresponds to the horizons of

majority of graves.

Key words: numismatic finds; burial mounds; Plina

106

Documents

ZBORNIK RADOVA · GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR Prof. dr. sc. Julijan Dobrinić Nakladnik/Editor Filatelističko numizmatičko društvo „Rijeka“ Filatelistic-numismatic society