11
Napomena priređivača Vuk Stef. Karadžić je napisao knjigu o Crnoj Gori i Boki Kotorskoj na osnovu podataka koje je prikupio dok je bio u tim krajevima 1834—35. godine. Deo te knjige, koji se odnosi na opis Crne Gore i Crnogoraca, objavio je na nemačkom (Montenegro und die Monteniger) u Štutgartu 1837. godine, a dva poglavlja: "Srbi svi i svuda" i "Boka Kotorska" — u Kovčežiću, u Beču 1849. godine, s napomenom ispred njihovih tekstova da su bili spremljeni za uvod ispred opisa Crne Gore. Odlomke rukopisa opisa Crne Gore i Crnogoraca na srpskohrvatskom jeziku pronašli su i objavili Vasa Čubrilović (Vuk Stef. Karadžić, Crna Gora i Boka Kotorska, Beograd 1953) i Bogdan Šaranović (Prilozi za književnost, jezik i folklor, 1954). Ljubomir Stojanović je preveo s nemačkog Vukov opis Crne Gore i Crnogoraca, i to je objavljeno 1922, godine u izdanjima Srpske književne zadruge. Tom prilikom dao je ispred toga opisa Vukov prilog o Boki Kotorskoj iz Kovčežića. Sada se u ovoj knjizi štampa ono što je objavljeno u dvema knjigama Vukovim: u knjizi Montenegro und Montenegriner, kao i u Kovčežiću u kome su i prilozi koje je Vuk pripremio kao uvod ispred opisa Crne Gore. Našoj knjizi dat je naslov Crna Gora i Boka Kotorska. Lj. D. Napomena Vuka Karadžića I ovo je pisano 1836. godine da se doda pred Crnu Goru, kao što će se vidjeti na mnogo mjesta. Poslije ovoga vremena naštampano je u Grlici G. Milakovića za godinu 1838. vrlo lijepo "Kratko geografičesko-statističesko opisanije Boke Kotorske"; ali ja opet ovo svoje štampam sad onako prosto kao što sam ga onda napisao. Srpske zdravice Ja sam najprije u rječniku kod riječi napijati napomenuo kako Srbi napijaju. U prvoj najnovijoj knjizi našijeh narodnijeh

zdravica

  • Upload
    hoggar

  • View
    16

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

etnologija

Citation preview

Napomena prireivaa

Napomena prireivaaVuk Stef. Karadi je napisao knjigu o Crnoj Gori i Boki Kotorskoj na osnovu podataka koje je prikupio dok je bio u tim krajevima 183435. godine. Deo te knjige, koji se odnosi na opis Crne Gore i Crnogoraca, objavio je na nemakom (Montenegro und die Monteniger) u tutgartu 1837. godine, a dva poglavlja: "Srbi svi i svuda" i "Boka Kotorska" u Koveiu, u Beu 1849. godine, s napomenom ispred njihovih tekstova da su bili spremljeni za uvod ispred opisa Crne Gore.

Odlomke rukopisa opisa Crne Gore i Crnogoraca na srpskohrvatskom jeziku pronali su i objavili Vasa ubrilovi (Vuk Stef. Karadi, Crna Gora i Boka Kotorska, Beograd 1953) i Bogdan aranovi (Prilozi za knjievnost, jezik i folklor, 1954).

Ljubomir Stojanovi je preveo s nemakog Vukov opis Crne Gore i Crnogoraca, i to je objavljeno 1922, godine u izdanjima Srpske knjievne zadruge. Tom prilikom dao je ispred toga opisa Vukov prilog o Boki Kotorskoj iz Koveia.

Sada se u ovoj knjizi tampa ono to je objavljeno u dvema knjigama Vukovim: u knjizi Montenegro und Montenegriner, kao i u Koveiu u kome su i prilozi koje je Vuk pripremio kao uvod ispred opisa Crne Gore. Naoj knjizi dat je naslov Crna Gora i Boka Kotorska.

Lj. D.

Napomena Vuka KaradiaI ovo je pisano 1836. godine da se doda pred Crnu Goru, kao to e se vidjeti na mnogo mjesta. Poslije ovoga vremena natampano je u Grlici G. Milakovia za godinu 1838. vrlo lijepo "Kratko geografiesko-statistiesko opisanije Boke Kotorske"; ali ja opet ovo svoje tampam sad onako prosto kao to sam ga onda napisao.

Srpske zdraviceJa sam najprije u rjeniku kod rijei napijati napomenuo kako Srbi napijaju. U prvoj najnovijoj knjizi naijeh narodnijeh pjesama od strane 160. do 164. kazao sam kako Patrovii napijaju. Evo sad jo veijeh zdravica, koje se napijaju o krsnijem imenima, osobito u Hercegovini i u Bosni. Ove je zdravice meni poslao dvaput ve u ovoj knjiici spomenuti prijatelj moj pop Vuk Popovi iz Risna, a on ih je pisao od pokojnoga popa Marka Komnenovia iz Krivoija, kojega su Turci ovo dana u Omutiu ubili na vjeri, i od Baja Stania iz Grahova. Napomenuto je i prije da napijati obino poinje onaj koji sjedi u gornjemu elu, i da od sramote ne smije ondje sjesti onaj koji ne zna napijati; zdravicu prijateljsku (ovdje na broju petu) napija domain, i nazdravi je svome sinu ili bratu. Kad ko napija, ostali prestanu i jesti i govoriti, pa sluaju: samo gdjekoji polako ree:

"Amin dabogda!' Ili: "Amin bog te uo!" I ovijeh je zdravica na broj sedam, koliko i onijeh patrovskijeh. Evo ih redom:

1. U dobri as od objeda

"Sve s asom dobrijem a mirom boijem, da pijemo u dobri as od objeda, da se namjeri dobri as na objedu i po objedu, naemu bratu domainu i ko je u njegovom potenom domu!"

2.U bolji as od objeda

"Pismo u dobri as, a sad emo i u bolji; dobri pomagali a bolji priskakali naemu bratu domainu i ko je na njegovom potenom objedu."

Poslije ove zdravice ustaje se u slavu, pa poto svetenik svri svoje onda se, dok jo svi gologlavi stoje na nogama, napija:

3.U slavu boju

"Pismo u dobri i u bolji as, a sad emo u prelijepu slavu boju. Da nam pomoe bog i lijepa slava boja? Koji god u slavu boju ustajao, te je spominjao, i njoj se molio, njemu i pomogla dui i tijelu; koji li je zaboravljao il' u strahu, il' u stidu, il' u svome sagrjeeniju, te je ne spomenuo, bog i lijepa slava boja njega ne zaboravila, no bila mu najbolja pomotnjica dui i tijelu!"

Poslije ove zdravice gdjeto i pjevaju po dva i dva ovu pjesmicu:

Ko pije vino za slave boje,pomoz' mu boe i slavo boja! A ta je ljepe od slave bojei od veere s pravdom steene?4. U zdravlje domainovo

"Zdrav si mi brate (poimence)! Pismo u dobri, u bolji as, i u boju lijepu slavu, a sad emo piti za zdravlje naega brata domaina od ovoga potenoga doma, ivota i lijepog njegova zdravlja. Za zdravlje njegove potene glave, njegove brae i bratueda, sinova i sinovaca, njegovih unuka i odmladaka, i za zdravlje svakoga od njegova doma roda i poroda! Za zdravlje njegova stada irokoga, i rala dubokoga! Za zdravlje njegova tvrdoga i visokoga ljemena, i svakoga rodnoga i berietnoga sjemena: to god mu je bog darovao i udijelio, to mu uzdrao, i k onome pridao, koliko je volja i milost njegova! Svato mu bog dao to u njega udio, i za to mu se molio to mu udijelio, a najvie srdanoga veselja i junakoga zdravlja, koji e junaci*) svud na dobro potei i svaku sreu stei i u svom domu donijeti. Kud god na domain i njegova eca iz doma postupali svud na sreu nastupali! Kud god hodali, hodali putem irokijem a s obrazom svijetlijem! Meu tuom braom i krajinom bili stimani i pribrani, a od gospoda boga pomilovani i ponjegovani! Na se brat domain svuda meu ljudma braom svojom falio, a sinovima falio i odmijenio, unucima ponosio i diio, odmlacima diio i kitio kako to se dii i kiti urev dan listom i zelenom travom, a Spasov dan ljetom i cvijetom i boijem svakijem blagodetom! Da bog da naemu bratu domainu u svaem sreu dobru, sretnu i berietnu, punu i bogatu, da mu ralo ore u duboko, a stado ide iroko, da mu je ljeme tvrdo, od zemlje visoko, na zidu stasito, a na daleko glasito! Bilo mu temeljito, prije zemana nepromjenito, a kad bi se sa zemanom i promijenilo, bog ga spomenuo, bog mu pomogao, i niko mu naudit' ne mogao! Da bog da i velika milost boja, koje god na brat domain sjeme iz doma iznosio, i preko kutnjeg praga prenosio, te ga desnom rukom mahao, mahao ga desno, bilo mu sretno, mahao ga lijevo, rodilo mu lijepo! Gospod mu bog putavao i ugaao po njemu, od neba mu rosjelo, te mu dobro i lijepo rodilo! Udno mu se busalo, u srijedi trsalo, na vrhu klasalo! Na gumno mnogo bilo a u kuu sporo i berietno, a od gospoda boga blagosloveno! Da bog daruje da na brat domain u svom domu a pod kutnjem krovu sabira i doekiva vrsne i izabrane ljude, patrijare i vladike, popove i kaluere, kumove i prijatelje, dobre junake svoju brau Srblje, nite i uboge, suzne i nevoljne, i svakoga po licu brata koji se krstom krsti a boga vjeruje; vrsni i izabrani dohodili na glas i na njegovu lijepu ast, a niti i ubogi na glas i sretnji udjelak! edna napojio, gladna napitao, gola rizom priodio, a svakome dao dobar as i voljni napitak, ove godine kako mogao, a dogodine kako bi sam htio i mislio! Ko god mu iz doma hodio, lijepi glas po svemu svijetu nosio, kako to nosi ela po medenu cvijetu! Sa svakim se pravo ljubio, i bratski grlio! I ve kud emo dalje? No naemu bratu domainu i njegovoj brai i eci, rodu i porodu daj boe lijepo i dugovjeno zdravlje!"

[* Tj. pomenuta domainova rodbina. Jamano bi se od kakvoga Drugog napijaa, a moe biti i od ovoga istog drugi put, ovo moglo uti ljepe i razgovjetnije.]

5.U zdravlje prijateljsko

"Zdrav si mi brate (poimence ili sine poimence)! Za zdravlje naega svakoga kuma i prijatelja, ortaka i pobratima, staroga i mladoga, miloga i dragoga! e go nam je koji, to nam ih je ed i otac stekao, i mi mladi nakon njih, od sinjega mora do tihoga Dunava, i od koje go koji vjere i zakona bio, a naemu domu i naemu rodu dobra htio, svakome bog pomogao i svakoga unaprijed pomakao, koliko je volja miloga gospoda boga, ako bog da! Za zdravlje sve gospode ove! Koji su dospjeli i prispjeli ove godine, da bog da i lijepa milost boja da dou i prispiju i dogodine, i mnogo ljeta. i godina, a sve za naega ivota, ako bog da! Koji li ni kum i prijatelj nije doao i prispio ove godine a udio da doe i prispije, bog udijelio da doe i prispije na svako mjesto e on sreu i blago dijelio, akobogda! Vazda, moj brate, nai kumovi prijatelji napijali i boga molili u nae domove za nae zdravlje, a mi sa zemanom boijem u njihove domove za njihovo zdravlje! Pomogao gospod bog i nas i nae kumove i prijatelje, e go mi i naa eca i naa braa za njih uli, otole se pozdravljali, e li se na putu il' na divanu vieli i sastali, i otole se pozdravljali, i jedan drugom o asti i dobru radili, u lice se ljubili, jedan drugog za zdravlje pitali dobrijem srcem a pravom ljubavi! Da bog da i lijepa milost boja da za nae kumove za prijatelje vazda ujemo dobri i estiti glas; i u njima da imamo dobru uzdanicu, a takoer i oni u nas! Da bog da e go bio vrsni rod, a bogati dom, pravi rianin, a snani Srbin, neki nam bio sueni kum, a neki pravi prijatelj, neki ortak, a neki pobratim! Pomogao jaki gospod bog i nama i njima sa svake strane a s nebesa najbolje! Da bog da i milost boja, s kumovima se kumili, sve s drage volje, bez nikakve nevolje*), s prijateljima se prijateljili s istom ljubavi po aru, po glasu i po zakonu Ristovu! Stare da drimo to nam je stekao ed i otac, a nove i sretne da prifatimo po zapovijesti i volji bojoj. Da bog da i milost boja da se nai kumovi i prijatelji kauju i poznaju na divanu gospodskome, na megdanu junakome, na saboru bratskome, po imenu potenome, po koljenu junakome, po esi punoj, po sablji britkoj i po svakoj dobroj i estitoj srei, kakono se poznaje i danica zvijezda meu svijem zvijezdama na istoku jutrenome! I ve kud emo dalje? No naijem kumovima i prijateljima daj boe lijepo zdravlje, na putu dobri ar, meu ljudma poteni glas, a najbolje boe pomozi nas koji smo ove danas! I zdrav (po imenu), nadaj se (po imenu)!"

[* Za nevolju se ko kumi s kime npr. Kad ovjek ubije koga pa se poslije moli za mir i oprotenje.]

6.Za estitost zbora i sabora

"Za slavu i pohvalu naega zbora i sabora svetoga (poimence sveca koji se slavi)! e go se sastajali i radili, dobro satvorili i uinili, zbor ni bio zborom, a dogovor dogovorom kao meu sretnom i estitom braom rianima, akobogda! Ni kojoj se krajini rijeima ne molili, ni asprama otkupljivali, ni sa snagom pokorili, po svakoj obranili i osvetili, prijateljima jezikom iz usta, dumanima orujem iz ruka, otrom sabljom, jakom mikom, dobrom zgodom, a sve s pomou bojom, akobogda! Za zdravlje naega cvijeta nasred bijeloga svijeta, crkve jerusalimske, divne nae rianske bogomolje, za koju se svaki pravi rianin bogu moli i u nju prilog nosi! Da joj jaki gospod bog pomoe i izbavi iz peksijanske ruke, akobogda! Za zdravlje svijeh naijeh okolnijeh crkava i manastira! e go je koja, svaku ni bog pomogao, da nam budu bijele i lijepe, okiene i oruane, zdvora klakom i kamenom, a iznutra srebrom i zlatom, krstima i ikonama, a najbolje milom braom rianima, kao u prava i sretna mjesta rianska, akobogda! Za zdravlje naijeh svetenika, koji naprijed idu, crkve otvoraju, leturije poju, i za nas grene bogu se mole, molitva im prijatna bila u gospoda boga, akobogda! Za zdravlje naega okolinog kapetana*), kneeva i vitezova, brzia i mladia, trgovaca i putnika, kopaa i oraa! I za zdravlje svakoga junaka brata rianina voljnoga i nevoljnoga: koji je u volji, boe ga podri, koji li je u nevolji, boe ga iz nevolje izbavi, da se brae nagleda, da se sunca ogrije, da se vinca napije, i da mu bog da vlast i oblast kako danas nama u naega brata, domaina, akobogda!"

[* Ovo je kazao pop Marko iz Krivoija, a Hercegovac iz turske zemlje mjesto okolinoga kapetana rekao bi vojvode.]

7Za sofre, obraza i ustanka

"Zdrav si mi brate, zdrav! Za zdravlje ove potene sofre i potenih obraza! Ko je ovu sofru postavio, poten mu obraz bio! Da bog da, ko je postavio ove godine, postavljao je i do godine punu i estitu, sretnu i bogatu, mnogo ljeta, a sve za njegova ivota, on i njegova eca nakon njega, ako bog da, vrhom je stavljao, ravnu je dizao, punu i bogatu, sretnu i estitu, akobogda! I asno sjeli a poteno ustali! Pomogao bog sjedei i ustajui, i vazda na onom mjestu sjedali s kog mogli lako ustati! I kad ti doe ova aica i ova zdravica, po nje polij sjedei, a po nje stojei, i zdrav si mi, zdrav!"

Ovijeh sedam zdravica prepisane su ovako od pomenuta dva ovjeka. Drugi bi kazali na mnogo mjesta drukije, gdjeto gore a gdjeto i bolje. Osim krsnijeh imena, o drugijem zborovima i gozbama, npr. o svadbama (kao to smo vidjeli naprijed), daama, o mirenju itd., drukije se i napija. Evo jo nekoliko komada od razlinijeh napijaa:

a) Gosti domainu na rastanku

"Zdrav, brate domaine, zdrav! Za naega dobroga puta, a vaega dobroga ostanka! I fala na lijepoj asti i bratskoj ljubavi!"

b) Kad se pije u drutvu kakome

"S kim danas, i vazda, akobogda! asni brate, lijepa ti fala! Bogorodica ti svaku sreu dala! Ti vazda prijatelju sluio, a nikad kod brae ne tuio! Pomogao ti jaki gospod bog i svaki boji dan i god! Okle ovu au natoio, bog ti samosednom nasporio; sveti Savo ruku naslonio*) na svako mjesto s kog svoga astio! Bog ti darovao svega dosta, da se ne stidi estita gosta! Ti primicao aama punim, tebe jaki bog zdravljem dobrim! Ti mene pomakao s ovim cvijetom, a tebe gospod bog itkom i napretkom! Ti mene pruio u ruku, pruio i tebe bog sreu u domu, primakli ti konji na putu, a volovi kad bili na tegu, ovce i kravice na mlijeku, a ele s medom u uljaniku, i svaka estita srea na svijetu!"

[* Pripovijeda se da je negda nekakav turski zlikovac osjekao svetome Savi u ivotu ruku i ponio je sa sobom. Kad doe nekakoj Srpkinji krmarici na konak, ona poznavi svetu ruku kupi je u njega, i ne imajui je na ljepemu mjestu gdje ostaviti metne je u pivnicu na bavu, gdje joj je vino bilo. Poto je dugo vremena vino iz bave toila, stane se uditi kako vino jednako tee. Potom negdje uzme ruku te premjesti na drugo mjesto, ali vina u bavi ujedanput nestane. A kako ruku opet na bavu metne, odmah vino to nje potee]

v) Domainu

"Pomozi boe, u ime boje sastali se kod tebe brate domaine! Bog ti darovao enicu do enice, itnicu do itnice, malo tekao a puno stekao, a to stekao sve izio i popio s kumovima i s drugovima, u tvojoj kui za sofrom sjedei a miloga boga falei! Krasio gospod bog dom tvoj, plodio ti se u zemlji plod, stado ti se irilo, i iz njega vadio sir koliko branjeni mlin, uvijek astio, a boga falio, uvijek toio a nikad istoio! Braa te milovala i izdaleka tebe dolazila, konje dobre dovodila i srene glasove donosila: od boga milost, od srca radost, a od starih svetenika blagoslov! uj brate domaine! e go hodio svu sreu nahodio, i tvom domu donosio; na domu ti dvoje vrata bilo, na koja ti vrata pristupali kumovi i prijatelji, ona ti vrata vazda otvorena bila; a na koja ti vrata pristupali zlotvori, ona ti vrata draom zarasla, ter ne mogli pristupiti ni tebe nauditi! Bog te sauvao kalovita luga, malo vrijedna druga, Turina zulumara i njegova belaja i svakoga zla! I ova meni a druga tebi. I zdrav!"

I ova je zdravica na kraju malo smijena a jo je smjenija na gdjekojijem mjestima ova (patrovska):

g) Domainu

"Zdrav brate domaine! Bog ti dao ast pape rimskoga i vladike cetinjskoga, dva bana Patrovia i etiri vlastelinovia! Koliko je na ovu majuliku pismi toliko ti bog dao sini, koliko li ari toliko bog ti dao snahi, da se njima dii kako more dubinom, kako nebo visinom, kako polje irinom, kako lisica mudrinom, kako zec brzinom! Bog te sauvao Osmana dizdara i kriva kantara, popuzljiva mosta, podrugljiva gosta, prtene vree i zle sree! Vie kue ti stog, na njemu ti sjedio gospod bog, svakome dijelio, nekome kapom, nekome akom, nekome vreom, a tebe, domaine, i kapom i akom i vreom i svakom dobrom i plemenitom sreom!"

Mlada momad u ali izmeu sebe napijaju jo smjenije, npr.:

"Sauvao te bog kratkih gaa, dugakih kopriva, psa garova i Turina manova, tijesna sokaka, bijesna Bonjaka!"

I tako jo dalje; pa najposlije blagoslov obrnu na kletvu, npr.:

"Bog ti dao elavu glavu i orlove nokte!" Itd.

Kad je ostalo ovo malo bijele hartije, evo u dodati jo ono to je natampano u rjeniku kod rijei napijati, nadajui se da e i to itatelji s radosti itati.

Neki poinju napijati ovako: "Prva za pomozi boe: "Boe pomozi, boe daj dobar as i dobru sreu! Ko o em, mi o dobru, o lijepu razgovoru: dao nam se bog radovati i veseliti, piti a dobro biti, zla nikad ne imati!" Ako li je ujutru rano: "Srean uranak, miran danak, od boga ivot i zdravlje!" Kad je na kakvom radu: "Za sretna rada: koji rad radili, radom se hvalili, kao sretna i estita braa!" Kad se sastanu prijatelji ili poznanici: "Sretno vienije, srean sastanak, dugu ljubav, od boga ivot i zdravlje!" Uz drugu au:"aom drugom: da bog podui ivot i zdravlje, sreu i napredak i svako dobro!" itd. Uz treu:"aom treom, dobrom sreom (ili: treom a sretnom), u ime boga i svete Trojice (ovdje se treba prekrstiti), ivonaelne bogorodice, koja moe da nam pomoe: svakom bratu na svom zanatu, a i nas grene da ne zaboravi; e mi nju zaboravili, ona nama najbolja pomotnjica bila!" Itd. Uz vino:"Vince kiselo, srce veselo; veselio bog i ovaj dom, i u domu domadara kutnjeg gospodara!" Itd. Kad piju kome u zdravlje, npr. domainu: "Domaine, za tvoje dobro zdravlje: prvo tvoje glave, tvoje domaice, tvojih starih roditelja (ako ih ima), sinova, keri brae, bratueda, kumova i prijatelja, i svega roda i poroda; to ti bog dao, bog ti udrao (gdjekoji jo nastave: "Za kutnjega ljemena i konopljana sjemena, vitorogijeh volova i dugorepijeh krava, trmaka i krmaka, tora i obora!") Itd.

Kad onaj to napija nagne au da pije, onda (kato) koji drugi metne prst u uho, pa zapjeva iz glasa:U ije se zdravlje vino pije,sve mu zdravo i veselo bilo! Domaine, sve u tvoje zdravlje, bog ti dao i sreu i zdravlje!Kad polaze na put: "Ko e na put, srea mu put, ko ostaje u domu, ostao u veliku dobru, akobogda!" Kad hoe da ustaju: "asno sjeli, poteno ustali!" Kad uvee hoe ve da spavaju, ili da se rastaju:"Za lake noi, od boga pomoi!" itd.

Kad onaj to dri au u ruci napija, ostali kato reku polako: "Amin, dabogda (ili: amin bog te uo)!" Kad ve hoe da pije, onda ree onome kome nazdravi (koji e da pije poslije njega):"Zdrav budi!" Ili: "Spasuj se!" A onaj mu odgovori: "Na spasenije Hristovo!" Kad ve nagne au i pije, onda ostali podignu kape (ako ne sjede gologlavi), pa polako govore: "Hriste boe na, pomiluj nas amin!" Kad ve prestane piti i odujmi au od usta, onda ostali poviu: "Nazdravlje!" A on odgovori: "Bog vam zdravlje dao!" Ili: "Od boga vam zdravlje!"