ZELENA KOHEZIJSKA POLITIKA¡ura_predavači… · geoinformacijskih sustava (GIS) u elektrotehnici i računarstvu. Bio ... zdravlje i sigurnost hrane te zamjenski član Odbora za promet

ZELENA KOHEZIJSKA POLITIKA

Međunarodna konferencija održivog razvoja 6. ožujka 2015. ‐ Hotel International

ZAGREB ‐ HRVATSKA

Novo financijskorazdoblje 2014. ‐ 2020.

• Nova pravila za povlačenje sredstava iz EU fondova

• Primjeri uspješnih projekata

• Predavači/govornici iz

6 država

www.davor‐skrlec.eu | [email protected]

Međunarodna konferencija održivog razvoja


Novo financijsko razdoblje 2014. ‐ 2020.

•

Nova pravila za povlačenje sredstava iz EU fondova

•

Primjeri uspješnih projekata

•

Predavači/govornici iz 6 država




Međunarodna konferencija Zelena kohezijska politika 2014. ‐ 2020.

Početkom ljeta 2015. godine stupamo u novo programsko razdoblje 2014. ‐ 2020. s novim projektima, novim planovima, ali i novim pravilima za korištenje financijskih sredstava Europske unije. U jesen 2014. godine Europska komisija potvrdila je Partnerski sporazum s Republikom Hrvatskom nakon čega su uslijedili Operativni programi za provedbu europske kohezijske politike u razdoblju 2014. ‐ 2020. Unatoč mišljenju kako su projekti koji će se realizirati u Hrvatskoj već određeni ili čak potvrđeni, to nije tako. Izbor budućih investicija u konkretnim projektima treba biti rezultat interesa lokalnog stanovništva u regijama u kojima žive, a ne samo odluke nacionalnih vlada. Na međunarodnoj konferenciji Zelena kohezijska politika 2014. ‐ 2020. bit će predstavljeni Operativni programi za provedbu europske kohezijske politike u razdoblju 2014. ‐ 2020., kao i neki veliki projekti koji su provedeni u različitim europskim državama, financirani kroz strukturne i investicijske fondove Europske unije. Projekti koji ćemo predstaviti ostvaruju zavidne društvene učinke, brinu o zaštiti okoliša, povećavaju energetsku učinkovitost i održivo raspolažu resursima, otvarajući tako nova zelena radna mjesta. Značaj konferencije je upravo sagledavanje temelja na koji način najbolje raspolagati sredstvima Kohezijske politike kao ključnog alata za pomoć državama članicama Europske unije u ispunjavanju strategije Europa 2020. kako bi se postigla konkurentnost poduzeća, gospodarski rast, održivi razvoj i kvalitetniji život građana. Neka od važnijih pitanja na koja konferencija mora pružiti odgovore su: Na koji način želimo živjeti u zajednici kojoj pripadamo i kojim područjima ćemo namijeniti raspoloživa sredstva? Kako možemo pristupiti problemu globalnih klimatskih promjena na lokalnoj razini? Što europske države mogu naučiti jedne od drugih kako bi unaprijedile korištenje europskih fondova? Koje lokalne i regionalne mogućnosti imamo kao alternative trenutnim metodama proizvodnje energije? Upravo zato što moramo graditi na novim i drugačijim politikama, sredstva iz Kohezijskog fonda mogu predstavljati važnu razliku između održivo orijentiranih investicija koje će imati dugoročne pozitivne učinke za širu zajednicu i onih slabo promišljenih ulaganja u projekte koji služe samo u svrhu potrošnje „raspoloživih“ resursa. Cilj rasprava i predavanja istaknutih stručnjaka u području zelenih politika i svih sudionika koji će u otvorenom dijalogu na međunarodnoj razini razmijeniti svoja iskustva i mišljenja, jest podići svijest kod naših građana i nosioca budućih projekata o važnosti primjene načela održivog razvoja kao temelja za uspješne projekte koje će Europska unija financirati u novom programskom razdoblju. Domaćoj javnosti želimo predstaviti održive primjere korištenja kohezijskih sredstava, ali također i pridonijeti širenju dobro provedenih i dokazanih praksi koje mogu pomoći u oživljavanju gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj te dovesti do kvalitetnije suradnje među dionicima na lokalnoj i nacionalnoj razini. Međunarodna konferencija se održava u organizaciji Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza u Europskom parlamentu i Ureda zastupnika Davora Škrleca.




Prije nego što je 1. srpnja 2014. godine preuzeo funkciju hrvatskog zastupnika ORaH‐a u grupaciji Zelenih/ESS‐a u Europskom parlamentu, bio je zaposlen kao profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U periodu od siječnja do srpnja 2012. godine obnašao je dužnost pomoćnika ministrice u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske u Upravi za zaštitu okoliša i

održivi razvoj. Znanstveni i stručni rad prof. dr. sc. Davora Škrleca obuhvaća problematiku planiranja

i pogona elektroenergetskog sustava, integraciju obnovljivih izvora energije i distribuirane proizvodnje u elektroenergetski sustav te primjenu

geoinformacijskih sustava (GIS) u elektrotehnici i računarstvu. Bio je voditelj nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata, a aktivan je član u domaćim i međunarodnim stručnim organizacijama u kojima obavlja ili je obavljao upravne funkcije te u funkciji nacionalnog eksperta za napredne elektroenergetske mreže ‐ Smart Grids. U Europskom parlamentu stalni je član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te zamjenski član Odbora za promet i turizam i Odbora za regionalni razvoj, kao i član izaslanstva za odnose s Kanadom i zamjenski član izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU‐a i Turske.

Dr. sc. Igor Šoltes je pravnik koji je proveo većinu svoje karijere u razvoju sustava nabave i razvoju standarda za racionalno korištenje javnih financija. Od svibnja 2014. zastupnik je u Europskom parlamentu kao dio grupacije Zelenih/ESS‐a. Potpredsjednik je Odbora za proračunski nadzor i član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te zamjenski član Odbora za vanjske poslove. Prije nego što je izabran za zastupnika u Europskom parlamentu, 1997. godine bio je izabran u Komisiji nacionalnog recenzenta. Također, bio je prvi povjerenik za pristup javnim informacijama, a od svibnja 2004. godine pa do isteka mandata 2013. godine obnaša dužnost predsjednika suda Republike Slovenije.




Mladen Iličković diplomirao je na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu (filozofija, komparativna književnost) i trenutno je zaposlen na Hrvatskoj radioteleviziji kao novinar i urednik emisije Eko zona. Jedan je od osnivača portala H‐Alter. Od 2014. godine piše blog Zeleni rakurs i član je eko‐tima HRT‐a. Dobitnik je nekoliko nagrada: 2007. nagrada REEP & Guardian Foundation za izvještavanje o obnovljivim izvorima energije, 2010. „Velebitska degenija“ (godišnja nagrada Zbora za okoliš Hrvatskog novinarskog društva za televizijski prilog o ekologiji) te 2011. Greenovation nagrada Saveza za energetiku Grada Zagreba za praćenje zelenih tehnologija.

Dr. sc. Benedek Jávor mađarski je stručnjak za

okoliš i osnivački član stranke Dijalog za Mađarsku. Na izborima 2010. godine osvojio je mjesto u Mađarskom narodnom parlamentu te je predsjednik Odbora za održivi razvoj većinu svog mandata. Kao član Europskog parlamenta prvi je potpredsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te je zamjenski član u Odboru za industriju, istraživanje i energiju te Odboru za proračunski nadzor. Benedek je osnivački član NVO za okoliš Védegylet (Protect the Future!) i ima doktorat iz biologije. Autor je nekoliko članaka i publikacija o prijetnjama okolišu i budućnosti Zemlje.




Dr. sc. Monika Vana je zastupnica je Europskom

parlamentu od 2014. godine. Aktivna je u Odborima za regionalnu i urbanu politiku, zapošljavanje, prava žena i jednakost spolova. Potpredsjednica je parlamentarne međugrupe za javne usluge. Bila je gradski vijećnik u Beču 13 godina, član odbora Udruge javnih usluga i javnih poduzetništva te Austrijske udruge gradova. Od 2003. godine aktivno je uključena

u povezivanje Zelenih u Europskim gradovima te godišnje organizira „Centralni europski okrugli stol za lokalne Zelene vijećnike“ u Beču.

Alan Kečkeš je na Fakultetu političkih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao međunarodne odnose i nacionalnu sigurnost. Od samog početka studija aktivan je član nekoliko udruga civilnog društva u sklopu kojih radi na projektima u području europskih integracija, međunarodnih organizacija i ljudskih prava. Koautor je nekoliko javnih dokumenata od kojih je i „Sinergija održivog razvitka i borbe protiv klimatskih promjena”, u čijoj izradi doprinosi kao predstavnik Hrvatskog društva za Ujedinjene narode. Na mnogobrojnim međunarodnim i nacionalnim konferencijama sudjeluje kao organizator ili predavač. Od 2011. do 2014. godine radi u Agenciji za mobilnost i programe Europske unije u Odjelu za mobilnost istraživača na poslovima pravne i administrativne podrške istraživačima i znanstvenim organizacijama. 2012. godine imenovan je FP7 nacionalnom osobom za kontakt u području Energije, Okoliša, Transporta i Sigurnosti, a kasnije i kao Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt obavlja poslove informiranja, savjetovanja, predevaluacije i pružanja podrške pri provedbi istraživačkih i međunarodnih projekata. Unutar strateške konfiguracije obnaša funkciju člana Programskog odbora za Energiju i Transport kao predstavnik Republike Hrvatske pri Europskoj komisiji. Također, sudjeluje i u radu Povjerenstva za mobilnost istraživača i Radne skupine za otklanjanje prepreka i jačanje međunarodne mobilnosti u obrazovanju pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. U Uredu Davora Škrleca, zastupnika u Europskom parlamentu, zaposlen je od 2014. godine.




Katarina Grgas Brus radi u Općoj upravi za okoliš Europske komisije kao hrvatska predstavnica osiguravajući integraciju okoliša u strukturne i kohezijske fondove te pravilnu provedbu EIA i SEA direktiva. Ona je također članica koordinacijskog tima za Europski semestar. Njezin interes za europske poslove rođen je 2002. godine tijekom predsjedničkog mandata za nevladinu organizaciju Mladi europski federalisti Hrvatska (Young European Federalists Croatia). Nakon što je nekoliko godina radila kao voditeljica programa za projekte razvojne pomoći,

počela je s radom u Europskoj komisiji 2009. godine.

Markus Trilling koordinator je za EU fondove organizacije Prijatelji Zemlje/CEE Bankwatch Network za kampanju “Milijarde za održivost? Nadgledanje korištenja EU fondova u središnjoj i istočnoj Europi” od 2010. godine. Kampanja se fokusira na održivu energiju financiranu iz EU fondova i međunarodnih financijskih institucija (EIB, EBRD) u središnjoj i istočnoj Europi. Ima diplomu iz ekonomije i poslijediplomski magisterij iz Europskih studija. Pridružio se CEE Bankwatch 2008. godine. Radi i kao vanjski predavač na Tehničkom sveučilištu u Aachenu. CEE Bankwatch Network je međunarodna nevladina organizacija (NVO) sa članicama organizacija trenutno iz 12 zemalja središnje i istočne Europe. Bankwatch nadgleda aktivnosti EU fondova i međunarodnih financijskih institucija (MFI) koje posluju u regiji, te predlaže konstruktivne alternative njihovoj politici i projektima.




Gordana Prutki‐Pečnik je konzultantica za EU fondove specijalizirana za pripremu i provedbu projekata u području istraživanja, razvoja tehnologija i inovacija te razvoja infrastrukture, posebice u području zaštite okoliša. Studirala je strojarstvo na Sveučilištima Zagreb i Cambridge, uže područje strojarske konstrukcije i dizajn proizvoda, u okviru čega se posebno bavi područjem eko dizajna. Fondovima i programima EU se bavi od 1996. godine. Bila je nacionalni koordinator EUREKA programa za tehnološki razvoj od 1996. do 2009. godine, nacionalni koordinator EU FP5, FP6 i FP7 programa za istraživanje i razvoj, te član ekspertnih grupa za okoliš, energetiku i transport u

navedenim programima od 2000 do 2009. godine.

Nikša Tkalec diplomirao je na Fakultetu političkih

znanosti u Zagrebu te završio poslijediplomski studij „EU Law, Economics and Political Science“ na Centre International de Formation Européenne. Nakon višegodišnjeg angažmana u nevladinom sektoru, tijekom kojeg je radio s brojnim hrvatskim i međunarodnim organizacijama civilnog društva na projektima razvoja zajednice, zaštite ljudskih prava te integracije mladih u javni život, zaposlio se 2007. u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Radio je na širokom spektru poslova vezanih uz uspostavu sustava za praćenje i provedbu pretpristupnih programa i projekata EU. Između ostalog, sudjelovao je u izradi Komunikacijske strategije i oformljivanju mreže stručnjaka za odnose s javnošću u javnim tijelima RH za potrebe IPA programa, radio je u Kabinetu državnog tajnika te kao unutarnji revizor. Od 2011. godine zaposlen je u Misiji/Stalnom predstavništvu RH pri Europskoj uniji (SPRH‐EU) kao stručnjak za regionalnu i kohezijsku politiku. Sudjeluje u radu svih tijela Vijeća EU te komitoloških skupina EK vezanih uz provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Bio je član tima koji je predstavljao RH u pregovorima za Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‐ 2020., ispred SPRH‐EU prati i koordinira sudjelovanje RH u ciklusu Europskog semestra, a trenutno predstavlja RH u pregovorima za Europski fond za strukturna ulaganja, koji je središnji element tzv. Junckerovog plana.




Kristijan Mavrek završio je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu gdje trenutno pohađa specijalistički poslijediplomski studij Master of European Studies (MES). Od 1991. do 2005. godine radi za Ministarstvo financija u Carinskoj upravi RH kao državni službenik. Od 2005. do 2009. godine radi za Razvojnu agenciju Grada Čakovca kao direktor Agencije za pripremu EU projekata. Od 2010. godine do danas vlasnik je konzultantske tvrtke KAJA CONSULTING d.o.o. Čakovec specijalizirane za pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz EU

fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. Trenutno je povjerenik ORaH‐a za Čakovec i voditelj podforuma „Korištenje EU fondova“.

Rupert Gole je od 2011. godine načelnik općine Šentrupert. Općina je do sada dobila brojne nagrade u području energetske učinkovitosti i inovacija. Model razvoja općine Šentrupert je izabran na Prvom međunarodnom kongresu Zelenog cjelovitog gospodarstva kao najbolji primjer sveobuhvatnog modela razvoja lokalne zajednice. Vizija koja je u početku bila predstavljena provodi se brže od očekivanog. Općina Šentrupert bit će tako prije 2020. godine energetski samodostatna. Upravo po tome Šentrupert je postao poznat u Sloveniji i izvan nje. Rupert Gole po obrazovanju je arhitekt. Prije preuzimanja funkcije načelnika radio je više od 12 godina na Arhitektonskom fakultetu gdje je držao predavanje na temu digitalnih metoda i prezentacije. Imenovan je jednim od 52 ambasadora znanja u Sloveniji 2014. godine.




Gerhard Jordan je lokalni vijećnik u Beču (21. okrug, Floridsdorf) te trenutno radi kao lokalni asistent zastupnice Monike Vane i kao savjetnik za urbano planiranje i Europske poslove u Zelenima grada Beča. Član je Zelenih Austrije od 1986. godine te je bio član Odbora Europskih zelenih od 1989. do 1991. godine. Član je grupe „Zeleni dijalog istok‐zapad“ od 2007. do 2011. godine i suorganizator više sastanaka lokalnih zelenih političara.

Antonio Jovanovski je zeleni aktivist od 2009. godine kada je osnovao nevladinu organizaciju mladih za okoliš Go Green. Prije toga bio je aktivist od 2003. godine na rukovodećim pozicijama AIESEC Makedonija i AIESEC Francuska. Trenutno radi za grupaciju Zelenih/ESS‐a u Europskom parlamentu u području klimatskih promjena i energije. Član je upravnog odbora Nacionalnog vijeća za mlade Makedonije. Antonio ima diplomu prvostupnika iz marketinga te provodi svoj magistarski rad na području okolišne ekonomije i održivog razvoja. Njegovo područje stručnosti je strategija, razvijanje rukovođenja, kampanje, klimatske promjene, upravljanje energijom i otpadom.




Petko Kovachev je bugarski stručnjak i aktivist za okoliš i održivi razvoj, osnivački član i jedan od prva tri supredsjedatelja političke stranke Zelenite. Zadnjih 20 godina radi u području energije, klime i praćenja EU fondova. Također je i jedan od osnivača i koordinator Civilne koalicije za održivo korištenje EU fondova u Bugarskoj. Trenutno radi kao izvršni direktor instituta Zelene politike u Sofiji.

Bronis Ropė zastupnik je Zelenih/ESS‐a u

Europskom parlamentu iz Litvanske unije seljaka i zelenih. Bio je gradonačelnik distrikta Ignalina (1995. ‐ 2014.) te je obnašao dužnost predsjednika Udruge lokalnih vlasti u Litvi (2000.) U Europskom parlamentu zastupnik Ropė uključen je u aktivnosti Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) te Odbora za regionalni razvoj. Također je zainteresiran za pitanja energije, pogotovo obnovljive i lokalne energetske izvore.

Simone Reinhart studirala je primijenjenu

geografiju i urbano planiranje. Radi za privatne istraživačke institucije u Njemačkoj gdje se fokusira na projekte povezane uz regionalni i ruralni razvoj te procjenu EU fondova. Radila je i na procjeni EU projekata prije nego se pridružila Klubu zastupnika Zelenih/ESS‐a u Europskom parlamentu 2006. godine kao savjetnica za regionalnu politiku.

Documents

ZELENA KOHEZIJSKA POLITIKA¡ura_predavači… · geoinformacijskih sustava (GIS) u elektrotehnici i računarstvu. Bio ... zdravlje i sigurnost hrane te zamjenski član Odbora za promet