1

Adresa: http://blog.islamski.org/zena-u-islamu-naspram-zene-u-judaizmu-i-krscanstvu-4-dio.html

ena u Islamu naspram ene u Judaizmu i Kranstvu - 1 dio

Komparativna studija: ena u Islamu spram ene u Judaizmu i Kranstvu

1. UVOD

U asopisu Toronto Star Issue, 3.jula 1990.godine proitao sam lanak pod naslovom Islam nije jedini sa patrijarhalnim doktrinama, napisan od strane Gwynne Dyer. lanak je govorio o otrim reakcijama uesnika konferencije za ene i mo odrane u Montrealu a gdje su te otre reakcije bile usmjerene na komentare poznate egipatske feministkinje Dr. Nawal Saadawi. Njene politiki nekorektne izjave su ukljuivale: najrestriktivniji elementi prema enama prvo se mogu pronai u Judaizmu, u Starom Zavjetu, zatim u Kranstvu i tek onda u Kuranu; sve religije su patrijarhalne budui da potjeu iz patrijarhalnih drutava i pokrivanje ena nije specifino islamska praksa ve je rije o drevnom kulturolokom nalsijeu koje je analogno i sestrinskim religijama. Uesnici ove konferencije nisu mogli sjediti mirno dok se njihova vjera izjednaavala sa Islamom. Stoga je Dr. Saadawi primila pravu buru kritika. Komentari Dr. Saadawi su neprihvatljivi. Njeni odgovori otkrivaju nedostatak poznavanja vjere drugih ljudi, izjavljuje Bernice Dubois iz Svjetskog pokreta majki. Moram se usprotiviti, kae Alice Shalvi iz Izraelske mree ena, u Judaizmu ne postoji koncept vela niti enskog pokrivanja. lanak pripisuje ove otre proteste jakim tendencijama Zapada da Islam optui za prakse iako su one u jednakoj mjeri i dio zapadnog kulturnog naslijea. Kranski i idovski feministi ne bi trebali pasivno sjediti dok se diskutuje o takvim temama od strani tih slabih Muslimana, pie Gwynne Dyer.

Ipak, nisam bio iznenaen time da su uesnici konferencije zadrali svoj negativan stav o Islamu, pogotovo kad se radilo o poloaju i statusu ene. Na Zapadu se vjeruje da je Islam primjer podreenosti ene per excellence. Kako bi se ukazalo na to koliko je kruto takvo vjerovanje, dovoljno je napomenuti da je prije nekog vremena francuski ministar obrazovanja, u zemlji Voltera, naredio iskljuivanji svih mladih Muslimanki koje nose veo iz javnih kola! (1) Mladoj Muslimanki koja nosi maramu je uskraeno pravo na obrazovanje, dok to nije uskraeno katolikim studentima koji nose krst ili jevrejskim studentima koji nose jevrejske kape. Scena u kojoj francuski policajac sprjeava mladu Muslimanku sa maramom da ue u kolu je nezaboravna. Ona neodoljivo podsjea na drugu, jednako sramnu situaciju u kojoj guverner George Wallace u Alabami 1962.godine stoji pred kolskim vratima pokuavajui da sprijei ulazak crnih studenata kako bi odrao postojeu segregaciju koja je postojala u kolama u Alabami. Razlika izmeu ove dvije scene je jedino u tome to su crni studenti uivali simpatije mnogih ljudi u SAD-u a i u itavom svijetu. Predsjednik Kennedy je poslao Nacionalnu gardu kako bi omoguila ulazak ovih studenata u kolu. No, s druge strane, muslimanske djevojke ne dobijaju pomo ni od koga. tavie, sve se vie ini da one imaju jako malo simpatija i u Francuskoj i van nje. Razlog tome je svakako raireno nerazumijevanje i dananji strah od svega to je islamsko.

Ono to me je najvie zaintrigiralo u vezi sa Montrealskom konferencijom bilo je jedno pitanje: jesu li izjave koje ja dala Sadaawi i njene kritike bile utemeljene na argumentima? Odnosno, drugim rijeima, da li Judaizam, Kranstvo i Islam zastupaju isti koncept kad se radi o statusu ene? Ili imaju razliit koncept? Da li, uistinu, Judaizam i Kranstvo pruaju eni bolji tretman od onog kojeg imaju u Islamu? ta je istina?

2

Nije lahko traiti i pronai odgovor na ova teka pitanja. Prva potekoa lei u tome da se mora biti fer i objektivan ili bar uiniti najvee napore u tom pravcu. To je ono to Islam poduava. Kuran poduava Muslimane da govore istinu po cijenu da se ona i ne svia onima koji su im najblii.

i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika (Kuran, 6:152)

O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha radi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka, bio on bogat ili siromaan (Kuran, 4:135)

Druga velika potekoa je izuzetna irina zadate teme. Stoga sam, u zadnjih nekoliko godina, proveo mnoge stae itajui Bibliju, Enciklopediju Religija, i Enciklopediju Judaicu, traei odgovore. Takoer sam proitao i brojne knjige u kojima se diskutuje o tretmanu ena u razliitim religijama koje su pisali razliiti naunici, apologete i kritiari. Materijal koji e biti izloen u narednim poglavljima predstavlja znaajna otkria koja su plod predanog istraivanja. Ne tvrdim da sam apsolutno objektivan. Tvrditi neto tako je iznad mojih ogranienih mogunosti. Sve to mogu kazati jeste da sam se trudio, kroz itavo istraivanje, da se pribliim Kuranskom idealu govorite pravedno.

elio bih naglasiti u ovom uvodu da moja svrha u ovoj studiji nije bila da diskreditujem Judaizam ili Kranstvo. Kao Muslimani, mi vjerujemo da obje ove religije imaju isti izvor kao i Islam. Niko ne moe biti Musliman a da ne vjeruje da su Mojsije i Isus bili veliki Boiji poslanici. Moj cilj je iskljuivo braniti Islam i dati svoj doprinos u velikom zakanjenju Zapada sa upoznavanjem sa posljednjom istinskom Boijom Objavom ovjeanstvu. Takoer bih elio naglasiti da sam se orijentisao iskljuivo na jednu temu. A ta tema, na to sam pazio sa posebnom panjom, jeste da prikaem status ene u tri religije na temelju originalnih izvora tih religija a ne na temelju prakse miliona sljedbenika tih religija u dananjem svijetu. Stoga je velika veina citiranih dokaza iz Kurana, govora Poslanika Muhammeda, Biblije, Talmuda, i kazivanja nekih najuticajnijih Crkvenih Otaca iji su stavovi nemjerljivo doprinijeli definiranju i oblikovanju Kranstva. Ovakav pristup izvorima je potreban iz razloga to poznavanje odreene religije na temelju neijih stavova ili neijeg ponaanja nuno vodi njene sljedbenike krivim putem. Osim toga, mnogi ljudi mijeaju kulturu i religiju, drugi ne znaju o emu govore Svete knjige, dok ostale jednostavno nije briga.

2. EVIN GRIJEH?

Sve tri religije se slau u temeljnoj injenici: i enu i ovjeka je stvorio Bog, Stvoritelj itavog univerzuma. Meutim, neusaglaenosti zapoinju odmah nakon stvaranja prvog ovjeka, Adama, i prve ene, Eve. Judeo-kranska koncepcija stvaranja Adama i Eve u detalje je opisana u Postanku 2:4-3:24. Bog im je oboma zabranio da jedu voe sa zabranjenog drveta. Zmija je navela Evu da jede sa zabranjenog drveta, a zauzvrat, Eva je navela Adama da jede sa njom. Kad je Bog ukorio Adama zbog toga to je uradio, Adam je svalio svu krivicu na Evu; ena koju si mi da da bude uz mene, ona mi dade s drveta, i jedoh. Potom se Bog obraa Evi:

Mnoge u ti muke umnoiti, kad zatrudni. U bolovima e raati djecu, a ipak e udjeti mua svojega, koji e ti biti gospodar.

A Adamu On ree:

Jer si popustio molbi ene svoje i jeo s drveta, za koje sam ti zapovjedio: Ne smije jesti s njega, to neka je prokleta zemlja zbog tebe; s mukom e se od nje hraniti sve dane ivota svojega

3

Islamski koncept prvog stvaranja nalazi se na nekoliko mjesta u Kuranu, pa tako na primjer:

A ti, o Ademe, i ena tvoja u Dennetu stanujte i odakle god hoete jedite, samo se ovom drvetu ne pribliujte, da se prema sebi ne ogrijeite! I ejtan im poe bajati da bi im otkrio stidna mjesta njihova, koja su im skrivena bila, i ree: Gospodar va vam zabranjuje ovo drvo samo zato da ne biste meleki postali ili da ne biste besmrtni bili, - i zaklinjae im se: Ja sam vam, zaista, savjetnik iskreni! I na prevaru ih zavede. A kad oni oni drvo okusie, stidna mjesta njihova im se ukazae i oni po sebi Dennetsko lie stavljati poee. Zar vam to drvo nisam zabranio?! - zovnu ih Gospodar njihov - i rekao vam: ejtan vam je, zbilja, otvoreni neprijatelj. Gospodaru na, - rekoe oni - sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni. (Kuran, 7:19-23)

Paljivo razmatranje ove dvije pripovijesti o Stvaranju otkriva neke esencijalne razlike. Kuran, za razliku od Biblija, stavlja jednaku krivnju i na Adama i na Evu zbog njihove greke. Nigdje se u Kuranu ne moe pronai ni najmanja naznaka o tome da je Eva nagovorila Adama da jede sa zabranjenog drveta ili ak da je ona jela prije njega. Eva u Kuranu nije zavodnica. tavie, Eva nije ni kanjena bolovima prilikom poroda. Prema Kuranu, Bog nikoga ne kanjava zbog tueg grijeha. I Adama i Eva su poinili grijeh i potom zamolili Boga za oprost nakon ega im je On oboma oprostio.

3. EVINO NASLIJEE

Slika Eve kao zavodnice u Bibliji rezultirala je ekstremno negativnim utjecajem na enu u judeo-kranskoj tradiciji. Za sve ene se vjerovalo kako su od svoje majke, biblijekse Eve naslijedile i krivicu i prepredenost. Shodno tome, sve su bile nepouzdane, moralno inferiorne, i slabe. Menstruacija, trudnoa i porod smatrali su se kao kazna za vjeni grijeh prokletog enskog spola. Kako bismo ocijenili koliko je bio negativan utjecaj biblijske Eve na sve njene enske potomke moramo se osvrnuti na pisanja nekih najvanijih Jevreja i Krana svih vremena. Poet emo sa Starim Zavjetom i pogledati slijedee odlomke:

Tada naoh: gora je od smrti ena; jer je ona mrea, srce je njezino zamka ruke su njezine okovi; tko je u milosti kod Boga, moe joj izmai, a grjenik pripadne k njoj. Gle, to naoh, veli propovjednik, spajajui jedno s drugim, da doem do spoznaje. A to sam uvijek traio i nikada ne naao: ovjeka jednoga izmeu tisua naoh, a ene meu svima ovima ne naoh. (Propovijednik 7:26-28)

U jednom drugom dijelu Hebrejske literature koja se takoer moe pronai u Katolikoj Bibliji, itamo:

Malena je svaka zloa prema zloi enskoj Od ene je grijeh poeo i zbog nje svi umiremo (Knjiga Sirahova 25:19,24)

Jevrejski rabini istiu devet prokletstava koje se odnose na enu a koja su rezultat Progona:

On je eni dao devet prokletstava i smrt: teret krvi kod menstruacije i krvi nevinosti; teret trudnoe; teret poroda; teret odgajanja djece; njena glava je pokrivena kao da je u alosti; ona bui svoje ui kao trajni rob ili robinja koja slui svom gospodaru; ne vjeruje joj se kao svjedoku; i nakon svega smrt (2)

4

Do dananjeg dana, ortodoksni Jevrej se u svojoj dnevnoj molitvi recituje: Slavljen neka je Bog, Kralj svemira Koji me nije nainio enom. ena, s druge strane, zahvaljuje se Bogu svakoga jutra na tome to si me stvorio da sluim Tvojoj volji. (3) Jo jedna molitva moe se pronai jevrejskim molitvenim knjigama: Slava neka je Bogu koji me nije stvorio kao gentila (ne-idova). Slava neka je Bogu koji me nije stvorio kao enu. Slava neka je Bogu koji me nije stvorio kao neznalicu. (4)

No, biblijska Eva je odigrala daleko veu ulogu u Kranstvu nego u Judaizmu. Njen grijeh je predstavljao osnovicu kranske vjere budui da kranski stav kao razlog misije Isusa Krista na Zemlji navode upravo Evinu neposlunost Bogu. Ona je zgrijeila a potom navela Adama da je slijedi. Shodno tome, Bog ih je protjerao iz raja na Zemlju koju je prokleo zbog njih. Oni su zavijetali svoj grijeh kojeg im Bog nije oprostio, a niti svim njihovim potomcima zbog ega se svi ljudi raaju u grijehu. Kako bi oslobodio ljudska bia od njihovog izvornog grijeha, Bog je morao na kriu rtvovati Isusa, za kojeg se smatra da je Sin Boiji. Zbog toga je Eva odgovorna za svoj vlastiti grijeh, za grijeh svog mua, za grijeh itavog ovjeanstva i za Isusovu smrt na kriu. Drugim rijeima, vlastiti postupak jedne ene uzrok je grijeha itavog ovjeanstva. (5) A ta je sa njenim kerkama? I one su grijenice poput nje i moraju biti isto tretirane. Evo ta kae sv.Pavle u Novom Zavjetu:

ena u tiini neka se ui sa svom pokornou! A ne doputam eni, da ui, niti da vlada muem, nego da bude u tiini, Jer je Adam najprije bio stvoren, onda Eva; I Adam nije bio zaveden, a ena zavedena poni prijestup. (1.Timoteju 2:11-14)

Sv.Tertulijan je bio jo i prostiji od sv.Pavla dok je govorio svojim najboljim voljenim sestrama u vjeri: (6)

Zar ne znate da je svaka od vas Eva? Osuda Boija na va spol ivi i danas: krivica takoer nuno mora da ivi. Vi ste Sotonina vrata: vi ste put ka zabranjenom drvetu: vi ste prvi odmetnici od boanskoga zakona: vi ste ona koja je nagovorila njega kojeg se ni avo nije usuivao napasti. Vi ste tako prosto unitili Boiju sliku, ovjeka. Zbog vaeg odmetnitva ak je i Sin Boiji morao da umre.

Sv. Augustin je ostao vjeran naslijeu svojih prethodnika pa je tako pisao prijatelju:

Zar je vana razlika da li se radi o supruzi ili majki, opet je rije o Evi, zavodnici, koje moramo biti svjesni u svakoj eniNe uspijevam da vidim koje koristi ena moe biti ovjeku, ukoliko iskljuimo funkciju odgajanja djece.

Stoljeima kasnije, sv. Toma Akvinski na isti nain tretira enu:

to se tie individualne prirode, ena je defektna i pogrena jer aktivna sila u mukom sjemenu nastoji proizvesti perfektnu slinost sa mukim spolom; i budui da nastajanje ene proizilazi iz defekta u aktivnoj sili, ili iz neke materijalno indispozicije ili iz ak nekog eksternog utjecaja.

I na kraju, reformator Matrin Luther nije mogao vidjeti nikakvu dobrobit od ene osim donoenja na svijet djece koliko je to mogue bez obzira na sve sporedne efekte:

Ako se one umore ili ak umru, to nije vano. Neka umru u porodu jer takve su one.

Opet i iznova, sve su ene diskreditovane zbog imida Eve kao zavodnice, zahvaljujui biblijskom Postanku. Judeo-kranska koncepcija ene zatrovana je vjerovanjem u grijenu prirodu Eve i njenih enskih potomaka.

5

No, ukoliko sada preusmjerimo nau panju na to ta Kuran kae o eni, vrlo brzo emo zakljuiti da je islamska koncepcija ene radikalno drugaija od one koju susreemo u judeo-kranskoj tradiciji. No, neka Kuran govori sam za sebe:

Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim mukarcima i poslunim enama, i iskrenim mukarcima i iskrenim enama, i strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim mukarcima i poniznim enama, i mukarcima koji dijele zekat i enama koje dijele zekat i mukarcima koji poste i enama koje poste, i mukarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mukarcima koji esto spominju Allaha i enama koje esto spominju Allaha, - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. (Kuran, 33:35)

A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. - Allah je doista silan i mudar. (Kuran, 9:71)

I Gospodar njihov im se odaziva: Nijednom trudbeniku izmeu vas trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni - vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele i koji budu iz zaviaja svoga prognani i koji budu na putu Mome mueni i koji se budu borili i poginuli, sigurno u preko ravih djela njihovih prei i sigurno u ih u Dennetske bae, kroz koje e rijeke tei, uvesti; nagrada e to od Allaha biti. - A u Allaha je nagrada najljepa. (Kuran, 3:195)

Ko uini zlo, bie prema njemu kanjen, a ko uini dobro - bio mukarac ili ena, a vjernik je -, u Dennet e; u njemu e imati u obilju svega, bez rauna. (Kuran, 40:40)

Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da proivi lijep ivot i, doista, emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili. (Kuran, 16:97)

Oito je da se Kuranski stav prema eni ne razlikuje od onog prema mukarcu. Oni su, oboje, Boja stvorenja iji je plemeniti cilj na zemlji oboavati svog Gospodara, initi dobra djela, i izbjegavati zlo, te e im se na temelju toga jednako i suditi. Kuran ni na jednom mjestu ne kae za enu da je ona avolja kapija ili da je grijenica u svojoj prirodi. Takoer, Kuran ne kae da je ovjek slika Boija; svi ljudi i sve ene su Boija stvorenja, to je sve. Prema Kuranu, enina uloga na svijetu nije svedena samo na raanje djece. Od nje se trai da ini to vie dobrih djela jednako kao to se to i od mukarca trai. Kuran nikada nije rekao da nije postojala dobra i ispravna ena. Naprotiv, Kuran podstie sve vjernike, i ene i mukarce da slijede primjer idealnih ena kao to su bile Djevica Marija i faraonova ena:

A onima koji vjeruju - Allah kao pouku navodi enu faraonovu, kad je rekla: Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe kuu u Dennetu i spasi me od faraona i muenja njegova, i izbavi me od naroda nepravednog! Merjemu, ker Imranovu, koja je nevinost svoju sauvala, a Mi smo udahnuli u nju ivot i ona je u rijei Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala i od onih koji provode vrijeme u molitvi bila. (Kuran, 66:11-12)

4. SRAMNE KERKE?

Zapravo, razlika izmeu Biblijskog i Kuranskog stava prema enskom spolu zapoinje odmah nakon roenja. Na primjer, Biblija konstatuje da je period majinske neistoe duplo dui ako se rodi kerka za razliku od sluaja da se rodi sin (Levitski Zakonik 12:2-5). Takoer, katolika Biblija je eksplicitna:

6

..a ako je ki, na tetu mu je. (Knjiga Sirahova 22:3)

(PRIM. PREV.: Ovakav prevod ovog biblijskog stiha nalazimo u katolikoj Bibliji na hrvatskom jeziku (vidi link: http://www.hbk.hr/biblija/pregled.php?odabir=Ssir) . Meutim, isti ovaj stih na engleskom jeziku glasi (vidi link: http://www.catholic.org/bible/book.php?id=28) : but the birth of any daughter is a loss. (Ecclesiasticus 22:3). Svako ko poznaje bar osnove engleskog jezika, moe lahko da uoi razliku.)

Nasuprot ovako okantnoj izjavi, djeaci dobijaju poseban tretman:

Tko poui sina svoga, ini zavidnim neprijatelja svoga (Knjiga Sirahova 30:3)

Jevrejski rabini nameu obaevzu jevresjkom mukarcu da pravi porod kako bi proirio svoj narod. No, u isto vrijeme, oni ne kriju svoju naklonost ka mukoj djeci. Zdravo je za one koji imaju muku djecu a bolesno je za one koji imaju ensku, pri roenju mukog djeteta svi su radosnipri roenju enskog djeteta svi su alosni i kad djeak doe na svijet dolazi i mirkada djevojica doe nita ne dolazi. (7)

Kerka se smatrala bolnim teretom, potencijalnim izvorom sramote za njenog oca:

Ako ti je ki neposluna, dobro je pazi da ne naini od tebe ruglo neprijateljima tvojim, priu gradsku i predmet svaijeg klevetanja i da te ne obeasti u oima sviju. (Knjiga Sirahova 42:11)

Pod otrim nadzorom dri ker drzovitu, da ne zlorabi prvu priliku. Budno pazi na oko bestidno, da se ne zaudi kad se o tebe ogrijei. (Knjiga Sirahova 26:10-11)

Upravo je to bila ista ideja tretiranja kerki kao izvora sramote koja je vodila paganske Arape prije pojave Islama da prakticiraju umorstva enske djece. Kuran na nekoliko mjesta osuuje takvu odvratnu praksu:

I kad se nekome od njih javi da mu se rodila ki, lice mu potamni i postaje potiten, krije se od ljudi zbog nesree koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadri ili da je u zemlju zarovi? Kako runo oni prosuuju! (Kuran, 16:58-59)

Takoer treba rei da ovaj uasni zloin ne bi bio nikad zaustavljen u Arabiji da nije bilo jasnih i osuujuih Kuranskih ajeta koji nedvosmisleno osuuju takvu praksu (Kuran, 16:59, 43:17, 81:8-9). Kuran, tavie, ne pravi razliku izmeu djeaka i djevojica. Nasuprot Bibliji, Kuran tertira roenje enska kao Boiji dar i blagoslov jednako kao i roenje muka. Kuran ak i prvo spominje roenje enska kao dar:

Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On stvara ta hoe! On poklanja ensku djecu kome hoe, a kome hoe muku (Kuran, 42:49)

Kako bi zatro svaki trag umorstvu enske djece u narastajuem muslimanskom drutvu, Poslanik Muhammed je obeao svima onima koji su blaogoslovljeni sa enskom djecom veliku nagradu ako budu postupali prema njima na lijep nain:

Onome ko bude imao ensku djecu prema kojoj se milosrdno odnosio, one e biti njegova zatita od Dehennemske vatre. (Bukhari i Muslim)

Ko odgoji dvije keri, i o njima se brine dok ne odrastu, i udaju se, doi e na Sudnjem danu, pa u ja i on biti kao ova dva prsta- a sastavio je prste. (Muslim)

7

5. ENSKO OBRAZOVANJE

Razlika izmeu Biblijske i Kuranske koncepcije ene nije ograniena samo na ensko novoroene ve se protee mnogo dalje od toga. Sad emo uporediti njihov pristup prema eninim naporima da upozna svoju religiju. Srce Judaizma je Tora, zakon. No, prema Talmudu, ene su osloboene studiranja Tore. Neki jevrejski rabini jasno istiu: Neka rijei Tore radije budu unitene vatrom nego da budu dodijeljene enama i Ko god poduava svoju kerku Tori isto je kao da je poinio nepristojnost. (8)

Stav sv. Pavla u Novom Zavjetu nije nita svjetliji:

ene neka ute na sastancima, jer se njima ne doputa da govore, nego da budu pokorne, kao to i zakon govori. Ako li hoe emu da se naue, kod kue mueve svoje neka pitaju, jer je loe eni da govori na sastanku.(1.Korinanima 14:34-35)

Kako ena moe neto nauiti ako joj nije dozvoljeno da govori? Kako se ena moe intelektualno razvijati ako je obavezna da bude u stanju potpune pokornosti? Kako ena moe iriti svoje horizonte ako joj je jedan i jedini izvor informacija njem mu kod kue?

Sad, da bismo bili poteni, trebamo pitati: je li Kuranska pozicija ita drugaija? Jedna kratka pria koja je prisutna u Kuranu saeto sumira ovu poziciju. Havla bint Salebe je bila Muslimanka iji je mu Evs ibn es-Samit u trenutku ljutnje njoj rekao: Ti si za mene kao lea moja majke. Paganski Arapi su ovakvu izjavu smatrali kao deklarisanje razvoda braka koja oslobaa mua bilo kakve odgovornosti ali i ne ostavlja eni pravo da napusti kuu mua niti da se uda za nekog drugog ovjeka. Kad je ula ove rijei od svog mua, Havla je bila u oajnoj situaciji. Otila je pravo kod Poslanika da mu izloi svoj sluaj. Poslanik joj je savjetovao da bude strpljiva poto se inilo da nema izlaza iz te situacije. Havla se nastavila raspravljati sa Poslanikom s namjerom da sauva svoj suspendovani brak. Nedugo nakon toga, Kuran je intervenirao; Havlina molba je bila prihvaena. Boanska presuda ukinula je ovaj nepravedni obiaj. itava Kuranska sura (br.59) iji je naziv Almujadilah ili ena koja se raspravlja imenovana je po ovom incidentu.

Allah je uo rijei one koja se s tobom o muu svome raspravljala i Allahu se jadala - a Allah uje razgovor va meusobni, jer Allah, uistinu, sve uje i sve vidi. (Kuran, 58:1)

U Kuranskoj koncepciji ena ima pravo da se raspravlja ak i sa Poslanikom Islama. Niko nema pravo da je uutka. Ona nije u obavezi da smatra svog mua jedinim izvorom znanja u pitanjima zakona i religije.

6. NEISTA GRIJENA ENA?

Jevrejski zakoni i odredbe koje se odnose na menstruaciju kod ena su ekstremno restriktivni. Stari Zavjet tretira svaku ensku menstruaciju kao neistu i grijenu. tavie, njena neistoa zarazuje takoer i druge. Bilo koga ili bilo ta to ona dodirne postaje neisto toga dana:

Ako enska osoba ima teenje, i to mjeseno teenje krvi, onda je na njoj neistoa sedam dana; tko je se dotakne, neist je do veera. Sve, na to ona legne u vrijeme neistoe svoje, postaje neisto, isto tako sve na emu sjedi. Tko se dotakne postelje njezine, mora oprati haljine svoje i okupati se i neist je do veera. Tko se dotakne

8

predmeta, na kojemu je ona sjedila, mora oprati haljine svoje i okupati se i neist je do veera. I tko dotakne neto na postelji njezinoj ili na predmetu, na kojemu je ona sjedila, neist je do veera. (Levitski Zakonik 15:19-23)

S obzirom na njihovu kontaminirajuu narav, ena sa menstruacijom je bila ponekad protjerivana kako bi se izbjegao svaki eventualni kontakt s njom. Ona bi bila poslana u posebnu kuu koja se nazivala kua neistoe za itavo vrijeme njene neistoe. (9) Talmud smatra enu sa menstruacijom fatalnom ak i bez postojanja fizikog kontakta.

Nai rabini pouavaju:ako ena sa menstruacijom proe izmeu dvojice (mukaraca), ako je na poetku svoje menstruacije ona e ubiti jednog od njih, a ako je na kraju svoje menstruacije ona e izazvati tuu izmeu njih. (bPes. 111a.)

Dalje, muu ene sa menstruacijom bilo je zabranjeno da ue u sinagogu ako je bio oneien od nje pa makar to bilo i od praine pod njenim nogama. Svetenik ija je ena, kerka ili majka imala menstruaciju nije mogao izgovarati sveeniki blagoslov u sinagogi. (10) Nije ni udo to jo uvijek mnog Jevrejke smatraju menstruaciju kao prokletstvo. (11)

Islam ne tetira enu sa menstruacijom na nain da ona posjeduje bilo kakvu zaraznu neistou. Ona nije ni nedodirljiva ni prokleta. Ona ivi svoj noramalan ivot samo sa jednom restrikcijom: branom paru nije dozvoljeno da ima spolne odnose za vrijeme enine menstruacije. ena sa menstruacijom je osloboena odreenih dunosti kao to su dnevna molitva i post tokom tog perioda.

7. DUNOST SVJEDOENJA

Druga tema u kojoj se Biblija i Kuran razilaze jeste enina dunost svjedoenja. Istina je da Kuran upuuje vjernike da u finansijskim transakcijama uzimaju dva muka svjedoka ili jednog mukarca i dvije ene (Kuran, 2:282). Meutim, takoer je istina i da Kuran u odreenim situacijama prihvata svjedoenje ene na jednak nain kao i mukarca. tavie, enino svjedoenje moe i iskljuiti svjedoenje mukarca. Ukoliko mu optui svoju enu da nije djevica, od njega se po Kuranu zahtijeva da se pet puta iskreno zakune kao dokaz da je ena kriva. No, ukoliko to ena zanijee i takoer se na isti nain zakune pet puta, ona se u tom sluaju ne smatra krivom i u oba sluaja brak se razvrgava (Kuran, 24:6-11).

Na drugoj strani, eni nije bilo dozvoljeno da svjedoi u ranom idovskom drutvu. (12) Rabini su smatrali da ene ne mogu svjedoiti zbog devet prokletstava koja su na njima kao rezultat Izgona (vidi poglavlje: Evino naslijee). enama u dananjem Izraelu nije dozvoljeno da iznose dokaze na rabinskim sudovima. (13) Rabini pravdaju stav zbog kojeg ena ne moe da svjedoi citirajui Postanak 18:9-16 gdje se kae da je Sara, Abrahamova ena, lagala. Rabini koriste ovaj sluaj kao dokaz tome da ena nije sposobna da svjedoi. Treba ovdje napomenuti i to da ova pria koja se spominje u Postanku 18:9-16 u Kuranu se spominje vie puta bez ijedne naznake bilo koje Sarine lai (Kuran, 11:69-74, 51:24-30). Na kranskom Zapadu, i sveeniko i civilno pravo uskraivali su eni mogunost svjedoenja sve do kraja XIX stoljea. (14)

Ukoliko mu optui enu da nije djevica, osnovanost njegove optuba prema Bibliji se uopte nee razmatrati. Optuena ena je morala izai pred sud boiji. Na ovom suenju, ena se suoavala sa kompleksnim i poniavajuim ritualom koji je navodno trebao dokazati njenu krivicu ili nevinost (Brojevi, 5:11-31). Ukoliko se na ovom suenju presudi da je kriva, bivala bi osuivana na smrt. No, ukoliko se presudi da je nevina, njen mu ne bi snosio nikakve posljedice.

9

Osim toga, ukoliko mu uzme enu kao suprugu i tada je optui da nije djevica, njeno svjedoenje se nee uzimati u obzir. Njeni rodutelji su morali iznijeti dokaze o njenoj nevinosti. No, ukoliko roditelji ne bi mogli dokazati nevinost svoje kerke, ona bi bila kamenovana do smrti na kunom pragu svoga oca. Ukoliko rodtelji uspiju da dokau njenu nevinost, mu bi imao dunost da kao kaznu plati stotinu srebrenjaka i ne bi se mogao do smrti razvesti od svoje ene:

Ako netko uzme enu i s njom ivi, ali mu onda omrzne, I optui je zbog runih stvari i prospe lo glas o njoj, kad govori: Kad uzeh tu enu i njoj se pribliih, ne naoh u nje djevojatva, Tada otac i mati mlade ene neka uzmu znake djevojatva mlade ene i donesu ih pred starjeine grada na vrata! Otac mlade ene neka rekne starjeinama: Svoju ker dadoh ovomu ovjeku za enu, jer on zamrzi nju, Sad je optuuje zbog runih stvari, kad tvrdi: Ne naoh u tvoje keri djevojatva. Ali evo znaka djevojatva keri moje! Onda neka razastru plahtu pred starjeinama gradskim! Tada starjeine toga grada neka uzmu mua i kazne ga! Osim toga neka ga oglobe globom od sto srebrnih ekela i neka ih dadnu ocu mlade ene, jer je iznio lo glas na djevojku Izraelku. Mora je zadrati kao enu i ne smije pustiti je dok je iv. Ali ako bude istinita optuba: Nije se naao znak djevojatva kod mlade ene, Tada neka se izvede mlada ena pred vrata kue njezina oca, i ljudi njezina grada zaviajnoga neka je na smrt kamenuju, jer je poinila sramotu u Izraelu: blud je tjerala u kui oca svojega. Tako istrijebi zlo iz svoje sredine! (Ponovljeni Zakon 22:13-21)

8. PRELJUBA

Preljuba se smatra grijehom u svim religijama. Biblija predvia smrtnu kaznu i za preljubnika i za preljubnicu (Levitski Zakonik 20:10). Islam takoer, na jednak nain, kanjava i preljubnika i preljubnicu (Kuran, 24:2). Meutim, Kuranska definicija preljube je znaajno drugaija od Biblijske definicije. Preljuba je, prema Kuranu, upletenost oenjenog mukarca i oenjene ene u vanbranoj aferi. S druge strane, Biblija iskljuivo tretira vanbranu aferu udate ene kao preljubu (Levitski Zakonik 20:10, Ponovljeni Zakon 22:22, Mudre Izreke 6:20-7:27).

Ako se tko uhvati, gdje opi sa enom udatom, neka umru oboje, ovjek koji je opio sa enom i ena! Tako iskorijeni zlo u Izraelu! (Ponovljeni Zakon 22:22)

Ako netko sagrijei sa enom udanom, sa enom blinjega svojega, imaju se smru kazniti preljuboinac i preljuboinica. (Levitski Zakonik 20:10)

Prema Biblijskoj definiciji, ako oenjeni ovjek spava sa neudatom enom, to se uopte ne smatra prestupom. Oenjeni ovjek koji je u vanbranoj aferi sa neudatom enom nije preljubnik a neudata ena koja je u aferi s njim nije preljubnica. Zloin preljube je poinjen samo kada mukarac, oenjen ili neoenjen, spava sa udatom enom. U tom sluaju se mukarac smatra preljubnikom, ak i ako nije oenjen, a ena se smatra preljubnicom. Ukratko, preljuba je bilo koji nedozvoljeni seksualni odnos u kojeg je umijeana udata ena. Vanbrana afera oenjenog mukarca nije prema Bibliji a priori prestup. Zato postoji takav dvostruki moralni standard? Prema Enciklopediji Judaica, ena je smatrana vlasnitvom mua i preljuba se smatrala povredom eksluzivnog prava mua na nju; ena kao vlasnitvo mua nije imala takvo pravo u odnosu na njega. (15) To znai da, ako mukarac ima odnos sa udatom enom, on bi u tom sluaju povrijedio vlasnitvo drugog mukarca i stoga je morao biti kanjen.

Do dananjeg dana u Izraelu, ako je oenjen mukarac u vanbranoj aferi sa neudatom enom, njegova djeca od te ene e se smatrati legitimnom. No, ako udata ena ima vanbranu aferu sa drugim mukarcem, bio on oenjen ili ne, njena djeca sa tim mukarcem nee biti legitimna ve e se smatrati kopiladima i zabranjeno im je stupati u brak sa bilo kojim Jevrejom ili Jevrejkom

10

osim sa obraenicima ili drugim kopiladima. Ovo vrijedi i za potomke takve djece do desete generacije kada se smatra da efeketa preljube iezava. (16)

Kuran, s druge strane, enu nikada ne smatra vlasnitvom njenog mua. Kuran elokventno objanjava odnos izmeu suprunika:

I jedan od dokaza njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju (Kuran, 30:21)

Ovo je Kuranski koncept braka: ljubav, samilost i smirenost, a ne vlasnitvo ili dupli standardi.

9. ZAVJETI

Prema Bibliji, mukarac mora ispuniti svaki zavjet koji dadne Bogu. On ne smije prekriti svoju rije. S druge strane, zavjet ene nije nuno zavisio samo o njoj. Morao je biti potvren od njenog oca, ukoliko je ivjela u njegovoj kui, odnosno od mua, ako je bila udata. Ako otac/mu ne odobri kerkin/enin zavjet sve obaveze koje ona napravi smatrale su se nitavnim i pobijajuim.

Ali ako otac njezin, im za to uje, to joj zabrani, onda svi zavjeti njezini i uzdranja, na koja se je obvezala, ne vrijede Ako li mu njezin, im uje za to, proglasi to nevaljanim, onda joj ne vrijedi nita od onoga, to je obeala, bio to zavjet ili obveza za kakvo uzdranje, jer je to mu njezin proglasio nevaljanim.. (Brojevi 30:6,13)

Zbog ega enina rije ne ovisi o njoj samoj? Odgovor je jednostavan: zato to je ona vlasnitvo svoga oca, prije braka, odnosno njenog mua poslije sklapanja braka. Oeva kontrola nad njegovom kerkom bila je apsolutna i proirivala se do te take da je mogao, ako je htio, i da je proda! U pisanjima rabina nalazimo: Mukarac moe prodati svoju kerku ali ena ne moe prodati svoju kerku; mukarac moe zaloiti svoju ker ali ena ne moe zaloiti svoju ker. (17) Rabinska litaratura takoer ukazuje na to da je brak transfer vlasti sa oca na mua: zaruka injenje ene vrijednim posjedomnepovredivim vlasnitvom mua Oigledno, ako je ena bila smatrana vlasnitvom nekoga drugog, ona nije mogla preuzimati nikakve obaveze ako joj to njen vlasnik ne odobri.

Bitno je napomenuti da je Biblijska intsrukcija, koja se odnosi na enine zavjete, imala negativne reperkusije na judeo-kransku enu sve do poetka prolog stoljea. Udata ena na Zapadu nije imala legalan status. Nijedan njen postupak nije imao pravnu vrijednost. Njen mu mogao je poricati svaki ugovor, pogodbu ili dogovor koji bi ona nainila. ene na Zapadu (najvei nasljednici juedo-kranskog naslijea) nisu bile u stanju da naine bilo koji ugovor zbog toga to se smatralo da njih posjeduje neko drugi. Zapadne ene su patile skoro dvije hiljade godina zbog Biblijskog stava prema eni koji je stavlja u potpuno podreen poloaj u odnosu na oca i mua. (18)

U Islamu, zavjet svakog Muslimana, neovisno da li je rije o mukarcu ili eni, ovisi o njemu/njoj. Niko ne posjeduje mo da ospori neiji zavjet. Neispunjavanje vanog zavjeta, od strane mukarca ili ene, mora biti okajano kao to se kae u Kuranu:

Allah vas nee kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali e vas kazniti ako se zakunete namjerno. Otkup za prekrenu zakletvu je: da deset siromaha obinom hranom kojom hranite eljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao - neka tri dana posti. Tako se za zakletve vae otkupljujete kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se! (Kuran, 5:89)

11

Ashabi Poslanika Muhammeda, i mukarci i ene, znali su lino njemu izraavati svoje zavjete odanosti. I ene su kao i mukarci mogle doi k njemu i dati mu svoje zavjete:

O vjerovjesnie, kada ti dou vjernice da ti poloe prisegu: da nee Allahu nikoga ravnim smatrati, i da nee krasti, i da nee bludniiti, i da nee djecu svoju ubijati, i da nee muevima tuu djecu podmetati i da nee ni u emu to je dobro poslunost odricati, - ti prisegu njihovu prihvati i moli Allaha da im oprosti; Allah, zaista, mnogo prata, i On je milostiv. (Kuran, 60:12)

Mukarac ne moe dati zavjet u ime svoje kerke ili ene. Niti moe poricati bilo koji zavjet koji naini bilo ko od njegovih enskih ukuana.

10. VLASNITVO SUPRUGE

Tri religije dijele jedinstveno vjerovanje o vanosti braka i porodinog ivota. Takoer se slau i o liderstvu mua u porodici. Ipak, uoljiva razlika izmeu tri religije sastoji se u odreivanju limita tog liderstva. Judeo-kranska tradicija, za razliku od Islama, proiruje obim tog liderstva i na vlasnitvo mua nad njegovom suprugom.

Jevrejska tradicija tretira ulogu mua prema njegovoj eni na koncepciji prema kojoj on nju posjeduje kao svoju vlastitu robinju. (19) Upravo ova koncepcija bila je temelj koji se krio iza duplih standarda u zakonima o preljubi i mogunosti mua da poniti enine zavjete. Ova koncepcija je takoer odgovorna i za oduzimanje eni prava da kontrolie svoje vlasnitvo ili svoju zaradu. im se jevrejska ena uda, ona istovremeno gubi svaku kontrolu nad svojom imovinom i svojom zaradom u korist svoga mua. Jevrejski rabini pravdaju pravo mua da ima kontrolu nad eninom imovinom paralelno sa uvjerenjem da je ena vlasnitvo svog mua: Ako je neko doao u vlasnitvo nad enom zar ne treba da uslijedi i to da u njegovo vlasnitvo doe i njena imovina? i Ako je dobio enu zar ne bi trebao da dobije i njenu imovinu? (20) Stoga je brak dovodio do toga da bogate ene ostanu bez iega. Talmud opisuje finansijski poloaj ene na slijedei nain:

Kako ena moe imati bilo ta kada sve njeno pripada njenom muu? Ono to je njegovo njegovo je, a ono to je njeno opet je njegovoNjena zarada i ono to ona nae na ulici je takoer njegovo. Kuni predmeti, pa ak i mrvice od hljeba na stolu, njegove su. Ako ona pozove gosta u svoju kuu i na hrani ga, ona u tom sluaju krade od svog mua (San.71a, Git.62a)

Sutina svega jeste da je posjed jevrejske ene imao za svrhu da privue prosioce. Jevrejska porodica dodijelila bi svojoj kerci dio oevog posjeda koji bi se koristio kao miraz u sluaju braka. I upravo je ovaj miraz inio jevrejsku kerku nepoeljnim teretom njenom ocu. Otac je morao godinama odgajati svoju kerku i potom joj pripremiti veliki miraz za brak. Stoga je jevrejska djevojka bila obaveza a ne korist. (21) Upravo ova obaveza objanjava zato se roenje djevojice u starom jevrejskom drutvu nije slavilo sa radou (vidi poglavlje: Sramne kerke). Miraz je bio vjenani dar mladoenji pod uvjetom privremenog posjeda. Mu je imao ulogu praktinog vlasnika nad mirazom ali ga nije mogao prodati. Nevjesta bi gubila svaku kontrolu nad mirazom poslije samog ina vjenanja. tavie, od nje se oekivalo da poslije vjenanja radi i sva njena zarada bi ila njenom muu kao protuusluga ua izdravanje koje je bilo njegova obaveza. Ona je mogla vratiti svoje imanje samo u dva sluaja: razvoda ili smrti mua. Ako bi ona umrla prva, njeno imanje bi naslijedio mu. U sluaju mu umre prvi ona bi povratila svoje predbrano imanje ali ne bi imala pravo sudjelovati u raspodjeli imevoine svog mua. Takoer se uobiavalo da mladoenja obezbijedi poklon kao vjenani dar svojoj nevjesti, ali i u ovom sluaju on je bio taj koji je imao praktinu vlast nad tim poklonom sve dok njihov brak traje. (22)

12

Do skora je i Kranstvo slijedilo istovjetnu jevrejski tradiciju. I vjerski i svjetovni autoriteti u kranskom Rimskom Carstvu (poslije Konstantina) zahtijevali su odgovarajui sporazum kao uslov za priznavanje braka. Porodice su osiguravale svojim kerkama veliki miraz i kao rezultat, mukarci su nastojali ranije se eniti dok su porodice odlagale brakove svojih kerka. (23) Prema Kanonskom pravu,. ena je imala pravo na povrat svog miraza u sluaju da je brak poniten osim ako je ona poinila preljubu. U tom sluaju, ona bi se morala odrei svog miraza koji bi ostajao u rukama mua. (24) Pod utjecajem Kanonskog i civilnog prava udate ene u kranskoj Evropi i Americi su gubile pravo nad svojim imanjem sve do kraja devetnaestog i poetka dvadesetog stoljea. Na primjer, pravo ena u engleskom pravu je kompilirano i objavljeno 1632.godine. Ova prava su ukljuivala: Ono to mu ima, njegovo je. Ono to ena ima, muevo je. (25) ena nije gubila samo imanje u braku ve je gubila i svoj individualitet. Ni jedan njen postupak nije imao pravni legitimitet. Njen mu je mogao osporiti svaku njenu prodaju ili dar na temelju toga to ona nije imala pravni legitimitet. Za osobu koja bi s njom sklopila bilo kakav ugovor dralo se da je kriminalac zbog uestvovanja u prevari. tavie, ona nije mogla tuiti niti biti tuena u svoje ime, niti je mogla tuiti svog mua. (26) Udata ena se praktino drala kao dijete u oima zakona. ena je jednostavno pripadala muu i zbog toga je gubila svoje imanje, svoj pravni subjektivitet i svoje porodino ime. (27)

Islam je jo u sedmom stoljei osigurao eni nezavisnost linosti koju joj je juedo-kranski Zapad uskraivao sve donedavno. U Islamu, nevjesta i njena porodica nemaju nikakvu obavezu ni pod kakvim okolnostima osigurati dar mladoenji. Djevojka u muslimaskoj porodici nije teret ili obaveza. ena je u Islamu ponosna i u tom smislu da joj nije potrebno da osigura poklone kako bi privukla mogueg supruga. Mladoenja je taj koji njoj mora osigurati poklon. Poklon se smatra nevjestinim vlasnitvom i ni mu ni njena vlastita porodica nisu imali nikakvog udjela nad njegovim kontrolisanjem. U nekim dananjim muslimanskim drutvima, vjenani poklon od sto hiljada dolara u dijamantima nije neuobiajen. (28) Nevjesta zadrava svoj vjenani dar ak i sluaju kasnijeg razvoda. Mu nema nikakvog udjela u eninom vlasnitvu izuzev onoga to mu ona dodijeli svojom slobodnom voljom. (29) Kuran je jasno definirao ovu poziciju:

I draga srca enama vjenane darove njihove podajte; a ako vam one od svoje volje od toga ta poklone, to s prijatnou i ugodnou uivajte. (Kuran, 4:4)

enino imanje kao i njena zarada su pod njenom punom kontrolom, dok je njeno izdravanje, kao i izdravanje djuce puna obaveza mua. (30) Bez obzira na to koliko je ena bogata, ona nije obavezna da uestvuje kao ravnopravni hranilac porodice osim ako to ona sama i svojom voljom ne odlui. Suprunici nasleuju jedno od drugoga. tavie, udata ena u Islamu vraa svoju nezavisnu pravnu osobnost i svoje porodino ime. (31) Jedne prilike je Ameriki sud komentirao prava Muslimanke rijeima: Muslimanska djevojka se moe udati deset puta, ali njena individualnost ne ovisi od njenih razliitih mueva. Ona je solarna planeta sa svojim imenom i sa svojom vlastitom pravnom osobnou. (32)

11. RAZVOD

Tri religije imaju upeaitljive razlike u svom stavu prema razvodu. Kranstvo se u potpunosti zgraava razvoda. Novi zavjet nedvosmisleno zastupa neunitivost braka. Isusu se pripisuje da je rekao:

A ja vam kaem: Svaki, koji pusti enu svoju - osim zbog preljube - ,navodi je, da ini preljubu; i tko putenicu uzme za enu, ini preljubu. (Matej 5:32)

Ovakav, beskompromisan ideal je, bez ikakve sumnje, nerealan. On pretpostavlja takav stepen moralne perfekcije kojeg ljudsko drutvo nikada nije dostiglo. Kada par shvati da se njihov brak

13

ne moe spasiti, zabrana razvoda nee im uiniti nikakvo dobro. Forsiranje zajednikog branog ivota suprunika suprotno njihovoj volji nije ni efektivno ni razumno. Stoga nije ni udo da je itav kranski svijet obavezan da sankcionira razvod.

Judaizam, s druhe strane, dozvoljava razvod i bez ikakvog posebnog razloga. Stari Zavjet doputa muu da se razvede od svoje ene ak i samo zbog toga to mu se ona ne svia:

Kad tko uzme enu i oeni se njom, i ona mu se potom vie ne dopada, jer na njoj nade neto runo, neka joj napie pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kue! Kad ona otide iz kue njegove i uda se za drugoga, Pa ako i ovaj drugi mu omrzne na nju, napie joj pismo rastavno, dadne joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kue, ili ako umre ovaj drugi mu, koji se oeni njom, Tada prvi njezin mu, koji ju je bio otpustio, ne smije se opet oeniti njom, poto je postala neista, jer to je gnusoba pred Gospodom, i ti ne smije opteretiti krivnjom zemlju, koju ti Gospod, Bog tvoj, daje u batinu. (Ponovljeni Zakon 24:1-4)

Ovi stihovi su izazvali znaajnu raspravu meu jevrejskim kolarima zbog njihovog razilaenja u pogledu interpretacija rijei dopadanje i runo koje se spominju u ovim stihovima. Talmud biljei njihove razliite stavove:

kola Shammai je drala da se ovjek ne treba razvoditi od ene osim ako je ona kriva za neki seksualni prestup dok kola Hillel kae da se on moe razvesti od nje ak i ako mu je spremila neukusan obrok. Rabin Akiba kae da se on moe razvesti ak i ako jednostavno nae da je neka druga ena ljepa od nje. (Gittin 90a-b)

Novi Zavjet slijedi miljenje kole Shammai dok Jevrejski zakon slijedi miljenje kole Hillel i rabina Akibe. (33) Budui da je stav kole Hillel preovladao, postalo je neprekidnom tradicijom da Jevrejski zakon daje muu pravo da se razvede od svoje ene i bez bilo kakvog razloga. Stari Zavjet ne samo da muu daje pravo da se razvede od svoje nedopadljive ene, ve razvod od loe ene smatra obavezom:

Velik je jad, sramota i ruglo kad ena uzdrava mua svog. Srce ponieno, lice pomraeno i rana u srcu - to je ena opaka. Ruke lomne i klecava koljena, takva je ena koja ne usreuje mua svoga. Od ene je grijeh poeo i zbog nje svi umiremo. Ne daj vodi pukotine niti zloj eni slobode jezika. Ako ne ini kao to joj pokae, otpusti je od sebe. (Knjiga Sirahova 25:22-26)

Talmud je zabiljeio nekoliko specifinih supruga koje obavezuju njihove mueve da se razvedu od njih: Ako jede naulici, ako lakomo pije na ulici, ako doji na ulici, u svakom ovom sluaju rabin Mair kae da ona mora napustiti svoga mua (Git 89a). Talmud takoer obavezuje razvod od neplodne ene (koja ne rodi dijete u periodu od deset godina): Nai rabini pouavaju: ako ovjek uzme enu i ivi s njom deset godina aona ne rodi dijete, on e se razvesti od nje. (Yeb. 64a)

ene, s druge strane, ne mogu zatraiti razvod prema Jevrejskom zakonu. Jevrejska ena, meutim, moe isticati svoje pravo na razvod prije nego Jevrejski sud ustanovi da postoji vrst razlog za to. No, postoji svega nekoliko razloga na temelju kojih ena moe traiti razvod braka. Ovi razlozi ukljuuju: mua sa fizikim nedostacima ili boleu koe, mua koji ne ispunjava svoje obaveze itd. Sud moe podrati enin zahtjev za razvod braka ali ne moe razrijeiti brak. Samo mu moe razrijeiti brak tako to e eni dati rastavnicu. Sud ga moe kazniti, zatvoriti ili ekskomunicirati kako bi ga prisilio da eni dadne obaveznu rastavnicu braka. Meutim, ukoliko je mu uporan, on moe odbiti da eni dadne rastavnicu i na taj nain je vezati za sebe neogranieno vrijeme. No, jo gore od toga jeste da je on moe otpustiti bez da joj dadne rastavnicu i na taj nain je ostaviti i neudatu i nerazvedenu. On moe oeniti drugu enu ili ak ivjeti sa slobodnom enom u vanbranoj zajednici i sa njom imati djecu (takva djeca se smatraju

14

legitimnom prema Jevrejskom zakonu). Otputena ena, s druge strane, ne moe se udati ni za jednog drugog ovjeka budui da je jo uvijek zvanino vjenana te ne moe ivjeti sa drugim ovjekom budui da e se u tom sluaju smatrati preljubnicom i njena djeca iz takvog odnosa e se smatrati nelegalnom u deset generacija. ena u takvom poloaju naziva se agunah (okovana ena). (34) U SAD-u danas postoji otprilike negdje izmeu 1000 i 1500 jevrejskih ena koje su agunah (plural od aguna), dok ih je u Izraelu blizu 16 000. Muevi mogu iznuditi na hiljade dolara od tih ena u zamjenu za jevrejski razvod braka. (35)

Islam zauzima sredinji stav izmeu Judaizma i Kranstva kada se radi o razvodu braka. Brak je u Islamu sveta veza koja se ne smije slomiti osim u opravdanim sluajevima. Suprunicima se nalae da uloe sve mogue napore kada njihov brak doe u krizu. Razvod se ne izbjegava u sluaju kada ne postoji drugi izlaz. U sutini, Islam priznaje razdov ali i odvraa od njega kad god je to mogue. Prvo emo se fokusirati na stranu u kojoj Islam priznaje razvod. Islam priznaje pravo oba partnera da okonaju svoju branu zajednicu. Islam daje pravo muu na Talaq (razvod). tavie, Islam, za razliku od Judaizma, daje pravo eni da razrijei brak kroz ono to se zove Khula. (36) Ukoliko mu razrijei brak tako to e se razvesti od ene, on ne moe imati pravo da vrati bilo koji od branih darova koje joj je poklonio. Kuran eksplicitno zabranjuje muu da u sluaju razvoda braka vrati brane darove bez obzira kako skupi i vrijedni ti darovi mogu biti:

Ako hoete da jednu enu pustite, a drugom se oenite, i jednoj od njih ste dali mnogo blaga, ne oduzimajte nita od toga. Zar da joj to nasilno oduzmete, inei oigledan grijeh? (Kuran, 4:20)

Ukoliko ena odlui da okona brak, ona moe vratiti brani poklon muu. Vraanje branog poklona u ovom sluaju je fer kompenzacija za mua koji nastoji zadrati eni koja eli da se razvede od njega. Kuran nareuje Muslimanu da ne vraa nijedan poklon koji je dao eni osim u sluaju da ena odlui da razrijei brak:

A vama nije doputeno da uzimate bilo ta od onoga to ste im darovali, osim ako se njih dvoje plae da Allahove propise nee izvravati. A ako se bojite da njih dvoje Allahove propise nee izvravati, onda im nije grehota da se ona otkupi. (Kuran, 2:229)

Takoer, ena je dola Poslaniku Muhammedu traei rastavu braka, i rekla je Poslaniku kako nije imala nikakvih zamjerki karakter i ponaanje svoga mua. Njen jedini problem je bio taj da ga ona iskreno nije voljela sve do te take da vie nije mogla ivjeti s njim. Poslanik ju je pitao: Hoe li mu vratiti njegov vrt (vjenani poklon koji joj je on dao). Ona je rekla: Da. Poslanik je onda naloio tom ovjeku da povrati svoj vrt i da joj dadne rastavu braka (Bukhari).

U nekim sluajevima, Muslimanka moe biti voljna da ouva brak ali je prisiljena traiti razvod iz nekih opravdanih razloga kao to su: okrutnost njenog mua, odbacivanje bez razloga, injenice da njen mu ne ispunjava svoje obaveze itd. U ovim sluajevima Muslimanski sud razrjeava takav brak. (37)

Ukratko, Islam je ponudio Muslimanki neka nenadmana prava: ona moe razrijeiti brak kroz institut Khula i moe kroz tubu traiti razvod braka. Muslimaka nikada ne moe biti ostavljena bez prav na razvod od svog mua. Upravo su ova prava podsticala Jevrejke koje su ivjele u ranim islamskim drtvima u sedmom stoljeu da trae obavezne otpusnice od svojih jevrejskih mueva na Muslimanskim sudovima. Rabini su takve otpusnice smatrali nevaeim. No, kako bi okonali takvu praksu, rabini su dali nova prava i privillegije Jevrejkama u nastojanju da oslabe utjecaj Muslimanskih sudova. Jevrejke koje su ivjele u kranskim zemljama nisu uivale sline privilegije budui budui da rimsko pravo o razvodu koje se tamo prakticiralo nije bilo nita atraktivnije od jevrejskog. (38)

15

Sad emo se fokusirati na to kako Islam odvraa od razvoda. Poslanik Islam je rekao vjernicima:

Od svih dozvoljenih stvari, Allahu je najmri razvod braka (Abu Dawood).

Musliman se ne smije razvesti od ene samo zbog toga to mu se ona ne svia. Kuran nareuje Muslimanima da budu dobri prema svojim enama ak i u sluajevima upitnih emocija i kada im se one ne sviaju:

S njima lijepo ivite! A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao. (Kuran, 4:19)

Poslanik Muhammed je dao slino uputstvo:

Vjernik ne smije mrziti vjernicu. Ako mu se ne sviaju neke njene osobine, bie zadovoljan sa drugim (Muslim).

Poslanik je takoer naglasio da su najbolji Muslimani oni koji su najbolji prema svojim enama:

Vjernici koji imaju najbolju vjeru su oni koji imaju najbolji karakter a najbolji od vas su oni koji su najbolji prema svojim enama (Tirmidthi).

Meutim, Islam je praktina vjera i priznaje da postoje situacije u kojima brak dolazi na granicu propasti. U takvim sluajevima, preporuivanje ljubaznosti ili strpljenja nije vie mogue rjeenje. Dakle, ta uraditi kako bi se brak sauvao u takvim sluajevima? Kuran nudi praktine savjete za suprunika (mua ili enu) iji partner (ena ili mu) je grijenik. Za mua ija je ena nepravedna u braku Kuran daje etiri savjeta:

A one za koje se plaite nepokornosti njihove, pa posavjetujte ih,(1) i ostavite ih u posteljama(2), i udarite ih.Pa ako vas posluaju, tad ne traite protiv njih puta.(4) Uistinu! Allah je Uzvieni, Veliki. A ako se plaite razdora izmeu njih dvoje, tad poaljite suca iz porodice njegove i suca iz porodice njene. Ako ele popravljanje, sredie Allah izmeu njih dvoje. (Kuran, 4:34-35)

Prva tri savjeta se prvo moraju pokuati. Ukoliko oni ne uspiju, onda se treba potraiti pomo od porodice. Treba napomenuti, u skladu sa ovim ajetima, da udaranje neposlune ene je privremena mjera koja nastupa nakon tri neuspjela pokuaja da se takva ena sprijei od pogrenog injenja. Ako to uspije, muu nije dozvoljeno ni u kom sluaju da nastavi sa takvim mjerama koje se spominju u ovim ajetima. No, ako to ne uspije, muu opet nije dozvoljeno da koristi te mjere i dalje, i mora se razmotriti posljednji stav za razrjeenje takve porodine situacije.

Poslanik Muhammed je naloio muslimanskim muevima da ne smiju primjenjivati ove mjere osim u ekstremnim sluajevima kao to je otvorena raskalaenost ene. ak i u takvim sluajevima udarac mora biti blag i ukoliko ena prestane initi to to je inila, mu je ne smije vie iritirati:

U sluaju da su one krive za otvorenu raskalaenost ostavite ih same u krevetu i dadnite im blagu kaznu. Ako vas posluaju ne uznemirujte ih dalje (Tirmizi).

Dalje, Poslanik Islama je osudio svako nepravedno udaranje. Neke Muslimanke su mu se alile kako ih njihovi muevi tuku. uvi to, Poslanik Muhammed je kategoriki izjavio:

Oni koji to ine (tuku ene) nisu najbolji meu vama (Abu Dawood)).

16

Mora se zapamtiti da je Poslanik takoer rekao i ovo:

Najbolji od vas je onaj koji je najbolji svojoj porodici, a ja sam meu vama najbolji prema svojoj porodici (Tirmizi).

Poslanik je savjetovao jednu Muslimanku ije je ime bilo Fatimah bint Qais da se ne uda za ovjeka koji je bio poznat po tome to je tukao ene:

Otila sam Poslaniku i rekla: Abul Jahm i Muawiah su mi ponudili brak. A Poslanik (u vidu savjeta) je rekao: to se tie Muawiah, one je veoma siromaan ali Abul Jahm je poznat po tome to tue ene (Muslim).

Treba zabiljeiti da Talmud udaranje ene sankcionie kao kanjavanje u svrhu discipline. (39) Mu nije ogranien samo na ekstremne sluajeve kao to je otvorena raskalaenost. Njemu je dozvoljeno da udari enu ak i u sluaju da ona odbije raditi kune poslove. tavie, on nije ogranien ni na blagu kaznu. Dozvoljeno mu je da slomije njenu tvrdoglavost tako to e je iibati ili izgladniti. (40)

eni iji je nepravedni suprug uzrok toga da je brak na pragu propasti, Kuran daje slijedei savjet:

Ako se naka ena plai da e joj mu poeti joguniti ili da e je zanemariti, onda se oni nee ogrijeiti ako se nagode, - a nagodba je najbolji nain (Kuran, 4:128)

U ovom sluaju, eni se savjetuje da se nagodi sa svojim muem (sa ili bez pomoi porodice). Primjetno je da Kuran ne savjetuje eni da se prihvati dvije mjere: apstinencije od seksa i udaranja. Razlog za takvu razliku moe biti u tome da se ena zatiti od nasilne fizike reakcije njenog ve nepravednog mua. Takva nasilna fizika reakcija init e i eni i braku vie tete nego dobra. Neki muslimaski kolari su miljenja da sud primjeni ove mjere prema muu u enino ime. To znai da e sud prvo upozoriti takvog mua, zatim mu zabraniti pristup enskoj postelji, i konano, primijeniti prema njemu simbolian udarac. (41)

Da sumiramo, islam nudi muslimanskom branom paru mnogo praktiniji savjet kako da sauvaju svoj brak u sluaju problema i tenzija. Ukoliko jedan od partnera ugroava brani odnos, drugom partneru Kuran savjetuje da uini sve to je mogue i efektivno kako bi se sauvala ta sveta veza. Ukoliko nita od toga ne uspije, Islam dozvoljava partnerima da se mirno i prijateljski rastanu.

12. MAJKE

Stari Zavjet na nekoliko mjesta zapovijeda prijatan i obazriv odnos prema roditeljima i proklinje one koji se prema njima odnose bez potovanja. Na primjer:

Svaki, koji proklinje oca ili mater, ima se smru kazniti, jer je oca i mater proklinjao, neka njegova krv bude na njemu. (Levitski Zakonik 20:9)

Mudar je sin radost ocu; ovjek lud prezire mater svoju.(Mudre Izreke 15:20)

Iako se odavanje poasti samo ocu spominje na nekim mjestima, npr:

Mudar sin slua naputak oev.. (Mudre Izreke 13:1)

17

dotle se sama majka nikada ne spominje. tavie, ne postoji posebno naglaavanje postupanja ljubazno prema majki kao znak zahvalnosti za njene velike muke prilikom poraanja i dojenja. Osim toga, majke uopte ne naslijeuju od svoje djece, dok oevi naslijeuju. (42)

Teko je o Novom Zavjetu govoriti kao o skripti koja poziva na odavanje poasti majki. Suprotno tome, moe se stei dojam da Novi Zavjet smatra ljubazan odnos prema majci kao zapreku na putu prema Bogu. Prema Novom Zavjetu niko ne moe postati dobar Kranin niti dostojan Kristov uenik ako ne mrzi svoju majku. Pripisuje se Isus da je rekao:

Ako tko doe k meni, a ne mrzi na oca i na majku i na enu i na dijete i na brata i na sestru, da, i na samoga sebe, ne moe biti moj uenik. (Luka14:26)

Dalje, Novi zavjet predstavlja Isusa kao indiferentnog, ili ak bez potovanja prema svojoj majci. Na primjer, kad je ona dola po njega dok je on propovijedao masi, on nije naao za shodno da ode do nje:

Tada dooe majka njegova i braa njegova. Ostadoe stojei vani i dadoe ga pozvati. Mnotvo ljudi sjedilo je oko njega. Tada mu javie: Majka tvoja i braa tvoja stoje vani i pitaju za te. On im ree: Tko je majka moja, i tko su braa moja? Tada pogleda na one, koji su sjedili oko njega, i ree: Evo majka moja i braa moja! Jer tko ini volju Boju, taj mi je brat, sestra i majka. (Marko 13:31-35)

Neko moe tvrditi da je Isus nastojao poduiti svoju publiku vanoj lekciji da vjerska veza nije manje vana od porodine veze. Meutim, mogao je poduiti svoje sluaoce istoj toj lekciji i bez pokazivanja takve potpune indiferencije prema svojoj majci. Isti nepotivajui stav oslikan je i u situaciji kad je odbio podrati izjavu jednog lana njegove publike koji je blagoslovio ulogu njegove majke u njegovom roenju i brizi za njega:

Dok je tako govorio, povika mu jedna ena iz naroda: Blagoslovljena utroba, Koja te je nosila, i prsa, koja su te dojila! A on ree: Jest, Blagoslovljeni oni, koji sluaju rije Boju i dre je! (Luka 11:27-28)

Ako je majka statusa jedne djevice Marije tretirana sa ovakvim nepostivanjem, kakvo je oslikano u Novom Zavjetu, od sina statusa jednog Isusa Krista, kako bi onda jedna obina kranska majka trebala biti tretirana od svojih obinih kranskih sinova?

U Islamu, ast, respekt i potovanje koji se pripisuju majinstvu su neuporedivi. Kuran svrstava znaaj dobrote prema roditeljima odmah iza oboavanja Svemogueg Boga:

Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: Uh! - i ne podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali! (Kuran, 17:23-24)

Kuran na nekoliko drugih mjesta stavlja poseban naglasak na veliku majinu ulogu u roenju i brizi o odgoju:

Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. (Kuran, 31:14)

18

Veoma posebno mjesto majke u Islamu elokventno je opisao i Poslanik Muhammed:

ovjek je doao Poslaniku i pitao ga: O, Allahov Poslanie! Ko je najprei za moje lijepo druenje i ponaanje prema njemu? Poslanik ree: Tvoja majka. ovjek tada ree: Ko poslije nje? Tvoja majka, odgovori on. Ko poslije nje? ponovo upita ovjek. Tvoja majka, ponovo odgovori Poslanik. ovjek ponovo upita: Ko poslije nje? Poslanik tada ree: Tvoj otac (Bukhari i Muslim).

Jedna od najvaijih uputa Islama koje do dan danas Muslimani nastoje u potpunosti potivati jeste posebno paljiv i obziran odnos prema majkama. ast koju muslimanske majek uivaju od svojih sinova i keri je za primjera. Izuzetno topli odnosi izmeu muslimanskih majki i njihove djece kao i duboko potovanje koje Muslimani ukazju prema svojim majkama obino zadivljuju Zapadnjake. (43)

13. ENINO NASLJEDSTVO

Jedna od najznaajnijih razlika izmeu Kurana i Biblije jeste njihov stav prema eninom nasljedstvu. Biblijski stav sutinski je opisao rabin Epstein: Kontinuirajua i neprekinuta tradicija jo od Biblijskih dana nedaje enskim lanovima domainstva, eni i kerkama, pravo na sukseciju porodinog posjeda. I primitivnijim oblicima sukcesije, enski lanovi porodice smatrani su dijelom posjeda i u tom smislu po legalnoj osnovi su se naslijeivali kao robovi. (44) Zato su se enski lanovi porodice smatrali dijelom porodinog posjeda? Rabin Epstein ima odgovor: One su posjedovane prije braka, od oca; poslije braka od mua. (45)

Biblijska pravila o naslijeivanju sadrana su u Brojevima 27:1-11. ena nema udjela u naslijeivanju imovine mua, dok je on njen prvi nasljednik, ak i prije njenih sinova. Kerka moe naslijediti samo u sluaju da nema mukih nasljednika. Majka uopte nije nasljednik dok otac jeste. Udovice i kerke, u sluaju kada ostanu muka djeca, bile su na milosti mukih nasljednika. Stoga su udovice i enska siroad bili meu najsiromanijim lanovima jevrejskog drutva.

Kranstvo je taj trag slijedilo dugo vremena. I crkveno i civilno pravo ograniavali su kerke da sa braom dijele oevu zaostavtinu. Osim toga, supruge su u potpunosti bile iskljuene iz prava na naslijeivanje. Ovakav zakon nejednakosti odrao se sve do kraja XIX stoljea. (46)

Meu paganskim Arapima prije Islama, prava nasljedstva su ekskluzivno uivali samo muki srodnici. Kuran je ponitio ove nejednake obiaje i dodijelio i enskim srodniima prava u naslijeivanju:

Mukarcima pripada dio onoga to ostave roditelji i roaci, i enama dio onoga to ostave roditelji i roaci, bilo toga malo ili mnogo, odreeni dio. (Kuran, 4:7)

Muslimanske majke, ene, kerke i sestre dobile su pravo na naslijeivanje trinaest stoljea prije nego je Evropa uopte saznala da takva prava postoje. Dioba nasljedstva je iroka tema sa enormno mnogo detalja (Kuran, 4:7,11,12:176). Osnovno pravilo jeste da je enski dio polovina mukod dijela osim u sluaju kada majka naslijeuje jednak dio kao i otac. Ovo generalno pravilo, ukoliko se odvoji od ostale regulative koja se tie mukarca i ene, moe izgledati nepoteno. No, kako bi se shvatila racionalnost ovog pravila, mora se uzeti u obzir i injenica da finansijske obaveze mukarca u Islamu daleko vie nadmauju enske (vidi poglavlje enino vlasnitvo). Mladoenja svojoj nevjesti mora obezbijediti vjenani poklon. I ovaj poklon postaje njenim vlastitim vlasnitvom i ostaje kao takav ak i u sluaju razvoda. Nevjesta nije u obaevzi da mladoenji obezbijedi poklon. Dalje, Musliman je optereen obaveom izdravanja svoje ene i djece. S druge strane, ena nije obavezna da mu pomae u ovoj dunosti. Njeno imanje i njena

19

primanja su iskljuivo njena osim kada ona dobrovoljno odlui da dio toga ponudi muu. Osim toga, treba imati na umu da Islam estoko zastupa porodini ivot. On snno podstie mlade ljude da stupaju u brak, odvraa od razvoda i ne poduava celibatu kao vrlini. Stoga je, u istinskim islamskim drutvima, porodini ivot norma i generalni primjer.To zapravo znai, da su sve ene i mukarci u poznijim godinama u braku u islamskim drutvima. U svjetlu ovih injenica, ne smije se zanemariti to da Musliman ima daleko vee finansijeske terete od Muslimanke te su upravo zbog toga uspostavljena ovakva pravila naslijeivanja kako bi se uspostavio balans drutvenog ivota osloboenog od svih spolnih ili rasnih tenzija. Nakon jednostavne komparacije finansijskih prava i obaveza Muslimanke, jedna britanska Muslimanka zakljuila je da se Islam prema eni ne odnosi samo poteno ve i dareljivo. (47)

14. POLOAJ UDOVICA

Zbog injenice da im Stari Zavjet uskrauje prava na naslijeivanje, udovice su spadale u najranjiviju kategoriju u jevrejskom drutvu. Muki srodnici koji bi nslijedili imovinu njenog umrlog mua, naelno su imali obavezu da vode skrb i o udovici iz te imovine. No, budui da ona nije imala naina da ih prisili da to ispunjavaju, redovno je ivjela od milostinje drugih. Upravo zbog toga su udovice spadale meu najniu klasu u antikom Izraelu i udovstvo se smtralo simbolom velikog ponienja (Izaija 54:4). No, takav poloaj udovice u Biblijskoj tradiciji protee se mnogo dalje iza njenog iskljuivanje iz zostavtine mua. Prema Postanku 38, udovica bez djece morala se udati za brata svog mua, pa ak i ako je on ve bio oenjen, da bi joj on osigurao potomstvo i na taj nain sprijeio da umre ime njegovog brata.

Tada ree Juda Onanu: ivi sa enom brata svojega, i ini dunost djevera, da pribavi potomke bratu svojemu! (Postanak 38:8)

Nije se traio pristanak udovice na ovaj brak. Udovica je tretirana kao dio ostavtine svoga mua ija je osnovna funkcija bila da osigura njegovo potomstvo. Biblijski zakon to jo uvijek praktikuje u dananjem Izraelu. (48) Udovice bez djece se u Izraelu zavijetaju bratu njenog mua. Ako je brat premlad da bi stupio u brak, ona ga mora ekati dok on ne odraste. Ako muevljev brat odbije da je oeni, ona je tek tada slobodna i moe se udati za drugog ovjeka kojeg eli. Nije rijedak sluaj u Izraelu da se udovice ucjenjuju od strane brae njenog mua kako bi dobile slobodu.

Paganski Arapi prije Islama imali su slinu praksu. Udovice su se smtrale dijelom zaostavtine mua i naslijeivali su ih njegovi muki nasljednici te je ona obina morala stupiti u brak sa najstarijim sinom njenog mua od druge ene. Kuran prezirno napada i odbacuje ovaj poniavajui obiaj:

I ne enite se enama kojima su se enili oevi vai, - a to je bilo, bie oproteno; to bi, uistinu, bio razvrat, gnusoba i ruan put. (Kuran, 4:22)

Udovice i rasputenice su imale tako nizak poloaj u Biblijskoj tradiciji da se visoki svetenik nije mogao oeniti udovicom, rasputenicom ili prostitukom:

Za enu mora sebi uzeti djevojku. Udovicom ili enom rastavljenom ili oskvrnjenom ili bludnicom, svima tima ne smije se oeniti. Samo djevojku iz naroda svojega ima uzeti za enu. Tako nee oskvrniti potomstva svojega meu narodom svojim, jer ja Gospod, jesam, koji ga posveujem. (Levitski Zakonik 21:13-15)

U Izraelu danas, potomci kaste Cohen (visoki svetenici iz vremena Hrama) ne mogu oeniti rasputenicu, udovicu ili prostitutku. (49) U jevrejskoj legislativi, ena koja ostane triput udovica i

20

ija su sva tri mua umrla prirodnom smru tretira se kao fatalna i ne smije se vie udavati. (50) Kuran, s druge strane, ne poznaje ni kaste ni fatalne osobe. Udovice i rasputenice slobodne su da se vjenaju s kim god ele. Udovice i rasputenice ne posjeduju ig u Kuranu:

Kada pustite ene, onda ih, prije nego to ispune njima propisano vrijeme za ekanje, ili na lijep nain zadrite ili ih velikoduno otpremite. I ne zadravajte ih da biste im uinili nasilje; a onaj ko tako postupi - ogrijeio se prema sebi. Ne igrajte se Allahovim propisima (Kuran, 2:231)

ene su dune da ekaju etiri mjeseca i deset dana poslije smrti svojih mueva. I kada one ispune njima propisano vrijeme za ekanje, vi niste odgovorni za ono to one, po zakonu, sa sobom urade (Kuran, 2:234)

Oni meu vama kojima se primie smrt, a koji ostavljaju iza sebe ene - treba da im oporukom unaprijed za godinu dana odrede izdravanje i da se one ne udaljuju iz kue. A ako je same napuste, vi niste odgovorni za ono to one sa sobom, po zakonu, urade; - a Allah je silan i mudar. (Kuran, 2:240)

15. POLIGAMIJA

Sad emo se usredsrijediti na izuzetno vano pitanje poligamije. Poligamije je drevna praksa u mnogim ljudskim drutvima. Biblija nije osudila poligamiju. Naprotiv, Stari Zavjet i pisanja rabina vro esto svjedoe u korit legaliziranja poligamije. Za kralja Solomona se kae da je imao 700 ena i 300 konkubina (1.Kraljevima 11:3). Takoer, za kralja Davida se kae da je imao mnogo ena i konkubina (2.Samjuelova 5:13). Stari Zavjet sadri neka uputstva kako raspodijeliti zaostavtinu ovjeka meu njegovim sinovima od razliitih ena (Ponovljeni Zakon 22:7). Jedino ogranienje za poligamiji vee se za zabranu uzimanja za enu sestre sadanje ene (Levitski Zakonik 18:18). Talmud savjetuje maksimalno etiri ene. (51) Evropski Jevreji nastavili su prakticirati poligamiju sve do esnaestog stoljea. Orijentalni Jevreji prakticirali su poligamiju sve do dolaska u Izrael gdje je ona zabranjena civilnim pravom. Meutim, pod vjerskim pravom koje u odreenim sluajevima nadvaladava civilno pravo, poligamija je dozvoljena. (52) ta je sa Novim Zavjetom? Prema Ocu Eugenu Hillmanu i njegovoj poznatoj knjizi Poligamy reconsidered itamo: Nigdje u Novom Zavjetu ne postoji eksplicitna naredba da brak treba biti monogaman ili eksplicitna zabrana poligamije. (53) tavie, Isus nije govorio protiv poligamije koja je bila prakticirana u jevrejskom drutvu. Otac Hillamn istie da je Crkva u Rimu zabranila poligamiju kako bi proirila grko-rimsku kulturu (koja propisuje samo jednu legalnu enu dok tolerie konkubinat i prostituciju). On citira sv.Augustina: Uistinu, u nae vrijeme, a u skladu sa rimskim obiajem, nije vie dozvoljeno uzeti drugu enu. (54) Afrika Crkva i afriki Krani esto napominju svoju evropsku brau da je Crkvena zabrana poligamije kulturna tradicija a ne autentino kransko uenje. Kuran, takoer, dozvoljava poligamiju, ali ne bez odreenih ogranienja: Ako se bojite da prema enama sirotama neete biti pravedni, onda se enite sa onim enama koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo sa jednom(Kuran, 4:3) Kuran, za razliku od Biblije, ograniava maksimum broja ena na etiri i to pod striktnim uvjetima tretiranja sviju njih jednako i pravedno. Meutim, ovo ne treba shvatati na nain da Kuran podstie vjernike da prakticiraju poligamiju ili da se poligamija smatra idealom. Drugim rijeima, Kuran tolerie ili dozvoljava poligamiju i ne vie od toga. No, zato? Zato je poligamija dopustiva? Odgovor je jednostavan: postoje mjesta i vremena u kojima se akumuliraju socijalni i moralni razlozi za poligamiju. Kao to navedeni Kuranski ajeti indiciraju, pitanje poligamije u Islamu ne moe se razumjeti izdvojeno od drutvenih obaveza prema siroadima i udovicama. Islam kao univerzalna religija prilagodljiva svim mjestima i svim vremenima ne moe ignorirati ove neodloive obaveze. U veini ljudskih drutava, broj ena nadmauje broj mukaraca. U SAD-u postoji najmanje osam miliona ena vie od mukaraca. U zemljama kao to je Gvineja dolaze 122 ena na svakih 100

21

mukaraca. U Tanzaniji je 95,1 mukarac na 100 ena. (55) ta drutvo treba uiniti prema tako neujednaenom spolnom indeksu? Postoje razliita rjeenja, neko moe predloiti celibat, dok bi drugi preferirali umorstvo enske djece (koje se jo uvijek deava u nekim dananjim drutvima!). Drugi mogu misliti kako je jedini izlaz u tome da drutvo treba dopustiti sve oblike seksualnih nedoputenosti: prostituciju, vanbrani seks, homoseksualizam itd. Za neka ostala drutva, kao to je veina afrikih danas, najasnije rjeenje bilo bi kad bi se dozvolio poligamski brak kao kulturoloki prihavaenu i drutveno cijenjenu instituciju. injenica koja je esto pogreno raumijevana na Zapadu jeste da ene u drugim drutvima ne gledaju na nuno na poligamiju kao na znak enske degradacije. Tako na primjer, mnoge afrike mlade, bilo da je rije o Muslimankama, Krankama ili ostalim, radije bi se udale za oenjenog ovjeka koji se ve dokazao kao odgovoran mu. Mnoge afrike ene nagovaraju mueve da uzmu drugu enu kako se ne bi osjeale usamljenim. (56) Uzorak od preko 600 ena starosti od 15 do 59 godina, u anketi koja je provedena u drugom najveem gradu u Nigeriji, pokazuje da bi 60% ovih ena bilo zadovoljno kada bi njihov mu uzeo i drugu enu. Samo 23% ispitanica je iskazalo bijes u pogledu ideje da mua dijele sa drugom enom. 76% ena ispitanih u anketi u Keniji gledaju pozitivno na poligamiju. U anketi provedenoj u ruralnom dijelu Kenije , 25 od 27 ena smatra poligamiju boljom od monogamije. Ove ene smatraju da poligamija moe biti sretno i plodonsno iskustvo ukoliko ko-supruge surauju meusobno. (57) Poligamija je u nekim afrikim drutvima toliko respektabilna institucija da neke protestantske crkve postaju tolerantnije u vezi nje. Biskup anglikanske Crkve u Keniji istie: Iako monogamija moe biti ideal za iskazivanje ljubavi izmeu mua i ene, crkva treba razmotriti i to da je poliginija drutveno prihvatljiva i vjerovanje da je poliginija suprotna crkvenom uenju nije vie odrivo. (58) Nakon paljive studije afrike poligamije, veleasni David Gitari iz anglikanske Crkve zakljuio je da poligamija, idealno prakticirana, vie je kranska nego to su razvod i ponovno vjenanje to se tie otputenih supruga i djece. (59) Ja lino poznajem neke visokoedukovane afrike ene koje, i nakon dugogodinjeg ivota na Zapadu, nemaju nikakvu primjedbu na poligamiju. Jedna od njih, koja ivi u SAD, dobrovoljno moli svoga mua da uzme drugu enu kako bi imala pomo u odgajanju djece. Problem neujednaenog spolnog indeksa postaje posebnim problemom u vremenu rata. Domorodaka amerika indijanska lemena patila su od visoko neujednaenog spolnog omjera nakon pretrpljenih ratnih gubitaka. ene u ovim plemenima, koje su uivale visok status, prihvaale su poligamiju kao najbolju zatitu. Evropski doseljenici, bez nuenja bilo kakve alternative, osudili su indijansku poligamiju kao neciviliziranu (60) Poslije Drugog svjetskog rata, u Njemkoj je bilo 7 300 000 ena vie nego mukaraca (3,3 miliona od njih su bile udovice). Postojalo je 100 mukaraca starosti izmeu 20 i 30 godina na 167 ena iste starosne dobi. (61) Mnoge od ovih ena trebale su mua ne samo kao ivotnog saputnika ve i kao skrbnika domainstva u vremenu neizrecive bijede i neimatine. Vojnici pobjednike saveznike armije iskoritavali su ranjivost tih ena. Mnoge djevojke i udovice imale su veze sa pripadnicima okupacionih snaga. Mnogi ameriki i britanski vojnici plaali su takva zadovoljstva cigaretama, okoladama i hljebom. Djeca su bila ushiena poklonima oje su donosili ovi stranci. Desetogodinji djeak, sluajui prie o tim poklonima o d druge djece, elio je svim srcem jednog Engleza i za svoju majku kako ona ne bi vie hodala gladna. (62) U ovom sluaju moramo priupitati svoju savjest: ta je prihvatljivije za enu? Biti prihvaena i potivana druga ena po indijanskom pristupu, ili praktina prostitka prema saveznikom pristupu? Drugim rijeima, ta je prihvatljivije za enu, Kuranski propis ili teologija zasnovana na kulturi Rimskog carstva? Interesantno je napomenuti da je na internacionalnoj omladinskoj konferenciji odranoj u Minhenu 1948 godine, razmatran problem neujednaenog spolnog omjera. Kada je postalo oigledno da nema dogovora ni o jednom prijedlogu, neki uesnici su predloili poligamiju. Poetna reakcija prisutnih na skupu predstavljala je spoj oka i odvratnosti. Pak, nakon paljivijeg razmatranja tog prijedloga, uesnici su se sloili da je to jedino mogue rjeenje. Shodno tome, poligamija je ukljuena na toj konferenciji meu zakljune preporuke. (63) Dananji svijet posjeduje oruje za masovno unitenje u toj mjeri u kojoj ga nikad prije nije posjedovao i evropske crkve mogu, prije ili kasnije, biti obavezne da prihvate poligamiju kao jedino rjeenje. Otac Hillman je trezveno prepoznao ovu injenicu: Prilino je razumljivo da te genocidne tehnike (nuklearne, biloke, hemijske) mogu prouzrokovati tako drastinu neravnoteu meu spolovima da e pluralni brakovi postati neophodan nain preivljavanja Zatim, suprotno preanjim obiajima i zakonu, preovladavajua prirodna i moralna sklonost moe ii samo u korist

22

poligamiji. U takvoj situaciji, teolozi i crkveni lideri nali bi za shodno da brzo produciraju vane razloge i biblijske tekstove kako bi opravdali novi koncept braka. (64) Do dananjeg dana, poligamija nastavlja da bude mogue rjeenje za neke socijalne bolesti savremenih drutava. Zajednie obaveze koje se spominju u Kuranu u vezi sa doputenosti poligamije, jo vie dolaze do izraaja danas, u nekim Zapadnim drutvima nego u Africi. Tako na primjer, u SAD-u danas, postoji nekoliko spolnih spolnih problema u crnakoj zajednici. Jedan od dvadeset mladih crnaca umire prije nego napuni 21 godinu ivota. Za one izmeu 20 i 35 godina ubistvo je vodei uzrok smrti. (65) Osim toga, mnogi mladi crnci su nezapolseni, u zatvoru ili na narkoticima. (66) Kao rezultat toga, jedna od etiri crnkinje u dobi do 40 godina nije se nikad udavala za razliku od jedne od deset bjelkinja. (67) tavie, mnoge mlade crnkinje postanu samohrane majke prije 20te godine i nalaze se u poziciji da im treba zatitinik. Kao krajnji rezultat ovih traginih okolnosti jeste poveavajui broj crnkinja koje su umijeane u ono to se zove man-sharing (dioba mua). (68) To zapravo znai da su mnoge ove bespomone crne ene upletene u afere sa oenjenim mukarcima. ene esto nisu svjesne injenice da druge ene dijele njihovog mua sa njima. Neke studije o #diobi mua u Afro-Amerikim zajednicama koje snano predlau konsenzualnu poligamiju kao privremeni odgovor u situaciji oskudice crnih mukaraca do obuhvatnijih reformi u amerikom drutvu u ogromnoj su mjeri potcijenjene. (69) Pod konsenzualnom poligamijom misli se na poligamiju koja e biti prihvaena u drutvu i u kojoj e se sve strane sloiti, nasuprot tajnoj diobi mueva koja je tetna i za ene i za drutvo u cjelini. Problem diobe mueva u Afro-Amerikim zajednicama bio je top tema rasprave odrane na Temple University u Philadelphia 27.januara 1993.godine. (70) Neki od govornika predloili su poligamiju kao potencijalni izlaz iz krize. Takoer su predloili da poligamija ne bi trebala biti zakonom zabranjena, posebno u drutvima koja toleriu prostituciju i preljubnitvo. Komentar jedne ene iz publike o tome kako Afro-Amerikanci trebaju uiti od Afrikanaca koji odgovorno prakticiraju poligamiju bio je popraen ogromnim aplauzom. Philip Kilbride, ameriki arheolog sa rimokatolikim naslijeem, u svojoj provokativnoj knjizi Plural marriage for our time predlae poligamiju kao rjeenje za neke bolesti amerikog drutva u cjelini. On zastupa stav da pluralni brak moe sluiti kao alternativa razvodu u mnogim sluajevima kako bi se izbjegao tetni uticaj razvoda na djecu. On podsjea da su mnogi razvodi prouzrokovani vanbranim aferama u amerikom drutvu. Prema Killbridu, svretak vanbrane afere u poligamnom braku, prije nego u razvodu, je bolji za djecu: Djeci bi bilo bolje u porodinom proirenju nego da je jedino rjeenje odvajanje i disolucija. tavie, on istie da bi i druge grupe imale koristi od pluralnih brakova kao to su: starije ene koje se suoavaju sa hroninom oskudicom muakaraca i Afro-Amerikanci koji su umijeani u diobu mueva. (71) Godine 1987, anketa provedena meu studentima univerziteta Berkeley u Kaliforniji postavila je pitanje studentima da li bi se sloili s tim da mukarcu bude zakonom dozvoljeno da ima vie od jedne ene kao odgovor na rastuu oskudicu mukaraca koji su spremni na brak u Kaliforniji. Skoro svi ispitani studenti su odobrili takvu ideju. Jedna studentica je izjavila da bi njoj poligamski brak obezbijedio njene fizike i emocionalne potrebe jer bi joj dao vie slobode od monogamne unije. (72) Zapravo, isti ovaj argumet koriste i preostale fundamentalne Mormonke koje jo uvijek prakticiraju poligamiju u SAD-u. One vjeruju da je poligamija idealan put za enu koja eli da ima i karijeru i djecu jer ene pomau jedne drugima u brizi o djeci. (73) Treba istai i to da je poligamija u Islamu stvar uzajamnog konsenzusa. Niko ne moe prisiliti enu da se uda za oenjenog mukarca. Osim toga, ena ima pravo ugovoriti da njen mu ne smije oeniti drugu enu. (74) Biblija, na drugoj strani, ponekad pribjegava i prisilnoj poligamiji. Udovica bez djece mora se udati za brata svoga mua ak i ako je on oenjen (vidi poglavlje Poloaj udovica) bez obzira na njenu volju (Postanak 38:8-10). Treba napomenuti i to da je u mnogim dananjim muslimanskim drutvima praksa poligamije rijetka budui da razlika u broju izmeu spolova nije velika. S pravom se moe kazati da je kvota poligamnih brakova u muslimanskom svijetu daleko manja od kvote vanbranih afera na Zapadu. Drugim rijeima, mukarci su u dananjem muslimanskom svijetu daleko vie monogamni nego su to mukarci na Zapadu. Billy Graham, eminentni kranski evanelist, ukazuje na slijedeu injenicu: Kranstvo se ne moe sloiti oko pitanja poligamije. Ako to Kranstvo ne moe danas, onda je to njegova vlastita teta. Islam je dopustio pologamiju kao rjeenje za drutvene bolesti i dozvolio je odreenu fleksibilnost u ljudskoj prirodi ali pod striktnim uslovima zakona. Kranske zemlje prave veliku buku od monogamije, a u sutini prakticiraju poligamiju. Niko nije nesvjestan uloge koju ljubavnice imaju u zapadnim drutvima. U ovom predmetu, Islam je fundamentalno asna

23

religija, i dozvoljava Muslimanu da se oeni drugom enom ako mora, ali striktno zabranjuje sve skrivene afere kako bi se sauvala sigurnost i moralna opstojnost zajednice. (75) Bitno je napomenuti da mnoge, i nemuslimanske i muslimanske zemlje, zakonski ne dozvoljavaju poligamiju. Uzimanje druge ene, ak i uz doputenje prve ene, krenje je zakona. S druge strane, varanje ene bez njenog znanja i doputenja, potpuno je legalno to se tie zakona! Koja je to zakonska mudrost iza ovakve kontradikcije? Je li zakon napravljen tako d nagradi prevaru a kazni potenje? To je jedan od fantomskih paradoksa naeg savremenog civiliziranog svijeta.

16. VEO

I na kraju, bacit emo pogled i na ono to se na Zapadu smatra najveim simbolom enske potlaenosti i robovanja: veo ili mahramu. Da li je istina da ne postoji nita poput vela u judeo-kranskoj tradiciji? Hajde da pogledamo u dokaze. Prema rabinu Dr. Menachem M. Brayer (profesoru Biblijske literature na Yeshiva Univerzitetu) i njegovoj knjizi Jevrejska ena u rabinskoj literaturi, bio je obiaj da Jevrejke izlaze u javnost nosei mahramu koja je, ponekad, prekrivala itavo lice ostavljajui slobodnim jedno oko. (76) On citira neke poznate antike rabine koji kau: Ne prilii kerima Izraela da hodaju nepokrivene glave i Proklet neka je ovjek koji dopusti da se vidi kosa njegove eneena koja izloi svoju kosu kao svoj ukras donosi neimatinu. Rabinski zakon ne dozvoljava izgovaranje blagoslova ili molitvi u prisustvu ene ija je glava nepokrivena budui da se nepokrivena enina kosa smatrala golotinjom. (77) Dr. Brayer takoer istie: Tokom perioda Tannaitic-a, propust ene da pokrije svoju glavu smatralo se uvredom njene skromnosti. Ako je njena glava bila nepokrivena ona se mogla kazniti sa etiri stotine zizima za takav prestup. Dr. Brayer takoer objanjava da se veo kod jevrejske ene nije uvijek smatrao znakom skromnosti. Ponekad je veo predstavljao prije simbol razlike i luksuza nego skromnosti. Veo je simbolizirao dignitet i superiornost plemike ene. Takoer je predstavljao i eninu vrijednost kao svetog posjeda njenog mua. (78)

Veo je oznaavao enino samopotovanje i socijalni status. ene iz niih klasa esto su nosile veo kako bi ostavile dojam vieg statusa. injenica da je veo bio znak plemstva bio je razlog zato prostitutkama nije bilo dozvoljeno da prekrivaju svoju glavu u jevrejskom drutvu. Ipak, prostitutke su esto nosile posebna pokrivala za glavu kako bi izgledala respektirajue. (79) Jevrejke u Evropi nastavile su nositi veo sve do XIX stoljea kada je njihov nain ivota postao poremeen utjecajem sekularne kulture koja ih je okruivala. Spoljani pritisak evropskog naina ivota natjerao je mnoge od njih da se ne pokrivaju vie. Neke Jevrejke smatrale su za shodno da svoj veo zamijene vlasuljama kao drugim oblikom prekrivanja glave. Danas, mnoge pobone Jevrejke ne nose veo osim u sinagogama. (80) Neke od njih, kao u Hasidicijskim sektama, jo uvijek nose vlasulje. (81)

No, ta je sa kranskom tradicijom? Dobro je poznato da katolike asne sestre pokrivaju svoju glavu ve stoljeima, no to nije sve. Sv. Pavle je u Novom zavjetu iznio neke jako zanimljive izjave u vezi sa veom:

Ali hou, da vi znate, da je svakome muu glava Krist, a mu je glava eni, a Bog je glava Kristu. Svaki mu, koji se moli ili prorokuje s pokrivenom glavom, sramoti glavu svoju. A svaka ena, koja se moli ili prorokuje gologlava, sramoti glavu svoju, jer je svejedno, kao da je oiana. Jer ako se ne pokriva ena, neka se ia: ako li je runo eni iati se ili glavu brijati, neka se pokriva! Ali mu ne treba pokrivati glave, jer je slika i slava Boja, a ena je slava muevlja. Jer nije mu od ene, nego ena od mua. Jer mu nije stvoren zbog ene, nego ena zbog mua. Zato ena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anela. (1.Korinanima 11:3-10)

24

Rezonovanje sv. Pavla o pokrivanju ene svodi se na to da veo predstavlja znak autoriteta mua, koji je slika i slava Boga, nad enom koja je stvorena od i za ovjeka. Sv. Tertulijan u svom poznatom traktatu O pokrivanju djevica pie: Mlade ene, vi nosite svoj veo kad ste na ulici, pa nosite ga i u crkvi. Vi nosite svoj veo kad ste meu strancima, pa nosite ga i meu braom svojom Meu kanonskim zakonima dananje katolike Crkve, postoji zakon koji zahtijeva od ena da prekrivaju svoje glave u crkvama. (82) Neke kranske denominacije, kao to su Amii i Menoniti na primjer, dre svoje ene pod veom i danas. Razlog za veo ponuen je od od njihovih Crkvenih lidera i glasi: Prekrivanje glave je simbol enine pripadnosti muu i Bogu, to je logina interpretacija sv. Pavla iz Novog Zavjeta. (83)

Iz svih ovih navedenih dokaza, oito je da Islam nije izumio prekrivanje glave. Meutim, Islam potvruje isto. Kuran podstie vjernike i vjernice da obore svoj pogled i da vode rauna o svojim stidnim mjestima a potom podstie vjernice da proire svoj veo kako bi prekrio njihov vrat i grudi:

Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uisitinu, zna ono to oni rade. A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje (Kuran, 24:30-31)

Kuran jasno istie da je veo vaan za ednost, ali zato je ednost vana? Kuran je opet jasan:

O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane biti. (Kuran, 33:59)

U ovome je itava poenta; ednost je ta koja e tititi od napastvovanja, ili jednostavnije, ednost je zatita. Stoga, jedini razlog za veo u Islamu je zatita. Islamski veo, za razliku od vela u kranskoj tradiciji, nije znak autoriteta mua nad enom niti je znak enine pripadnosti muu. Islamski veo, za razliku od vela u jevrejskoj tradiciji, nije znak luksuza niti distinkcije nekih plemikih ena. Islamski veo je jednostavno znak ednosti sa svrhom zatite ene, svih ena. Islamska filozofija svodi se na to da je bolje sprijeiti nego aliti. Zapravo, Kuran se brine za zatitu enina tijela i enina ugleda u toj mjeri da e mukarac koji nepravedno optui enu za neasnost biti viestruko kanjen:

One koji okrive potene ene, a ne dokau to s etiri svjedoka, sa osamdeset udara bia izbiujte i nikada vie svjedoenje njihovo ne primajte; to su neasni ljudi (Kuran, 24:4)

Uporedite ovaj striktni Kuranski stav sa ekstremno slabom kaznom za silovanje po Bibliji:

Ako netko nae nezaruenu djevojku, uhvati je, opi s njom, i zateku ih, Onda ovjek, koji je opio s njom, ima ocu djevojinu platiti pedeset srebrnih ekela. Mora je uzeti za enu, jer ju je oskvrnio. Pustiti je ne smije dok je iv. (Ponovljeni Zakon 22:28-29)

Ovdje se mora postaviti jednostavno pitanje: koje to stvarno kanjen? Mukarac koji samo plati kaznu za silovanje, ili djevojka koja je prisiljena da se uda za ovjeka koji ju je silovao i koja mora da ivi s njim sve dok on ne umre? Drugo pitanje koje se takoer treba postaviti jeste: ta je vea zatita za enu, ovaj izriiti Kuranski stav ili slabani Biblijski?

Neki ljudi, posebno na Zapadu, skloni su tome da ismijavaju itav argument ednosti kao zatite. Njihov argument je taj da je najbolja zatita u irenju edukacije, civilizovanog ponaanja, i samoogranienja. Mi bismo kazali: lijepo ali ne i dovoljno. Ako je civilizacija dovoljna zatita, zato se onda ena u Sjevernoj Americi ne usuuje da sama hoda mranim ulicama ili ak preko praznog parkiralita? Ako je edukacija rjeenje, zato onda neki ugledni univerziteti kao to je

25

Quenns imaju pratnju za put kui veinom za studentice kampusa? Ako je samoogranienje rjeenje, zato se onda sluajevi seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu susreu u medijima svakodnevno? Uzorak onih koji su optueni za seksualno uznemiravanja u nekoliko proteklih godina ukljuuje: oficire mornarice, menadere, univerzitetske profesore, senatore, sudije Vrhovnog suda, i predjsednika Sjedinjenih Amerikih Drava! Nisam mogao vjerovati sopstvenim oima kad sam proitao slijedeu statistiku objavljenu u pamfletu izdatom od dekanata enskog ureda na univerzitetu Quenns:

- u Kanadi, ena je seksualno napadnuta svakih 6 minuta - 1 od 3 ene u Kanadi e biti seksualno napadnuta u nekom periodu svog ivota - 1 od 4 ene izloena je riziku silovanja ili pokuaja silovanja u toku svog ivota - 1 od 8 ena e biti seksualno napadnuta dok pohaa fakultet - 60% mukih studenata sa kanadskih univerziteta se izjasnilo da bi poinili seksualni napad ako bi bili sigurni da nee biti uhvaeni

Neto je do temelja pogreno u ovom drutvu u kojem ivimo. Radikalna promjena u drutvenom stilu ivota i kulture je apsolutno neophodna. Kultura ednosti je prijeko potrebna, ednosti u odijevanju, u govoru, u ponaanju i od ene i od mukarca. U suprotnom, ovakva uasavajua statistika e se i pogoravati iz dana u dan i, na alost, ene e same plaati cijenu toga. Zapravo, svi emo ispatati ali, kao to K. Gibran ree: onome ko prima kaznu nije isto kao onome ko je izrie. (84) Stoga, drutva kao to je Francuska koja iskljuuje djevojke iz kola zbog njihovog ednog odijevanja, na koncu, jednostavno e nakoditi sama sebi.

Jedna od velikih ironija naeg dananjeg svijeta da se isti taj veo koji se tretira kao znak svetosti kada se nosi u svrhu pokazivanja autoriteta mukaraca dok ga nose asne sestre, s druge strane je na loem glasu kao znak potlaenosti kada se nosi u svrhu zatite muslimanske ene.

17. EPILOG

Pitanje koje je bilo zajedniko svim nemuslimanima koji su proitali raniju verziju ove studije bilo je ovo: da li Muslimanke u dananjem muslimanskom svijetu uivaju plemeniti tretman kakav je opisan ovdje? Odgovor je, na alost: Ne. Budui da je ovo pitanje neizbjeno u svim diskusijama koje se tiu statusa ene u Islamu, morat emo obrazloiti odgovor kako bi itaocu obezbijedili potpunu sliku.

Na poetku mora biti jasno da veina razliitih muslimanskih srutava danas i najvee generalizaciji ini previe simplificiranim. Postoji irok spektar pristupa eni u dananjim muslimanskim drutvima. Ovi pristupi se razlikuju od jednog do drugog drutva, a i u samom pojedinanom drutvu. Ipak, odreeni generalni trendovi su primjetni. Gotovo sva muslimanska drutva su, u odreenom stepenu, odstupila od islamskog ideala respekta prema statusu ene. Ova odstupanja, u najveoj mjeri, kretala su se u dva suprotna pravca. Prvi p