Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ZENICAZENICAjuÄer, danas, sutra
[ 2 ]
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A
GLAVNA GRADSKA MAGISTRALA
STRATEÅ KI PROJEKTI
Glavna gradska magistrala (GGM) je longi-tudinalna gradsko-prigradska magistralna saobraÄajnica namijenjena povezivanju ulazno-izlaznih pravaca. Funkcija GGM-a je da obezbijedi brz i protoÄan saobraÄaj i po-veže primarnu i sekundarnu uliÄnu mrežu sa ulazno-izlaznim pravcima prevashodno sa autocestom na koridoru V-c (preko ma-gistralne ceste M-17), odnosno sa ostalom putnom mrežom preko regionalnih cesta R-441, R-445.GGM-a je predviÄen za saobraÄaj javnog prevoza, saobraÄaj teretnih vozila, putniÄ-kih vozila te za pjeÅ”aÄki saobraÄaj a sa ka-rakteristikama gradske ulice na gradskom dijelu (petlja BlatuÅ”a-Bojin vir), odnosno prigradske saobraÄajnice na potezu Bojin vir-petlja Perin Han. Ukupna dužina GGM-a je 7,85km, a gradit Äe se put sa Äetri kolovozne trake i razdjel-nim ostrvom, dva rondoa, desetak raskrsni-ca, pjeÅ”aÄke staze i prateÄa infrastruktura.Gradska dionica GGM-a proteže se od bu-levara Kralja Tvrtka I do Bojina vira ukupne dužine 3,25km. Normalni profil je ukupne Å”irine gabarita od 24,25 m sa dva odvojena kolovoza Å”irine po 7,0 m odvojeni razdjel-nim pojasom od 4,25 m (min 1,25 m) te obostranim pjeÅ”aÄkim stazama Å”irine po 3,0 m (bez razdjelnog zelenog pojasa sa kolovozom). Od važnijih objekata na trasi predviÄena je izgradnja mostova M1 i M2 u sklopu GGM-a, raspona 45,00 m (26+19) i
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
3 ]
STRATEÅ KI PROJEKTI
OSNOVNE KARAKTERISTIKE GGM ZENICA
ļæ½ Dužina ā 7,85 km ļæ½ Gradska dionica ā 3,25 km ļæ½ Prigradska dionica ā 4,60 km
ļæ½ NormalNi profil ļæ½ Gradska dionica ā 24,50 m ļæ½ Prigradska dionica ā 11,50 m
ļæ½ Kolovoz ļæ½ Gradska dionica ā 2 x 7 m ļæ½ Prigradska dionica ā 2 x 3,25 m
40,00 m (20+20). Pored graÄevinskih radova predviÄena je i izgradnja nove uliÄne rasvje-te kao i semaforizacija i centralno upravljanje semaforima.Prva faza projekta podrazumjeva izgradnju gradske dionice GGM-a sa prateÄim objekti-ma i infrastrukturom, kao i izgradnju, rekon-strukciju i modernizaciju servisnih i veznih saobraÄajnica u sklopu GGM-a. M-om.Da bi se ostvarile ove veze pored graÄevin-skih i instalaterskih radova od važnijih obje-kata, pored mostova M1 i M2 na trasi GGM-a predviÄena je izgradnja joÅ” dva mosta i tri kružne raskrsnice.U sklopu izgradnje GGM-a predviÄena je re-konstrukcija i izgradnja, odnosno djelimiÄno izmjeÅ”tanje komunalne infrastrukture iz trupa saobraÄajnice kao i ozelenjavanje putnog po-jasa GGM-a na osnovu projekta hortikulure.ProÅ”le 2011. godine je raspisan meÄunarod-ni tender za izvoÄenje radova na gradskoj dionici GGM-a, na koji se javilo viÅ”e domaÄih i meÄunarodnih kompanija. 28. marta 2012. godine sveÄano su zapoÄeli radovi na grad-skoj dionic GGM i do sada radovi teku plani-ranom dinamikom.
[ 4 ]
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A
Zenica Äe uskoro dobiti suvreme-ni āTrening centarāreprezentativnih selekcija Bosne i Hercegovine. Iz-gradnja ovog centra je zapoÄela u martu 2011., godine na CrkviÄkom brdu u Zenici. RijeÄ je o projektu vri-
AKTUELNI PROJEKTI
NOGOMETNI TRENING CENTAR N/FS BIH
jednom 8,5 miliona KM, a kompletno investiranje obezbjeÄuju UEFA, sa 7,6 miliona KM te FIFA sa 900 hiljada KM. Ovaj centar, za koji je zemljiÅ”te, povr-Å”ine oko 29 hiljada metara kvadratnih, osigurala OpÄina Zenica, zamiÅ”ljen je
kao kompleks, na kome Äe biti stadi-on, sa tribinama za 1.500 gledatelja i hotel sa 24 dvokrevetne sobe te dva apartmana, restoranima i joÅ” brojnim sadržajima, a služit Äe za okupljanje i
pripremanje svih reprezentativnih selekcija BiH. PredviÄena rekon-strukcija pristupnog puta u dužini cca 500 m. U sklopu lokacije je i par-king prostor za parking 60 mjesta.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
5 ]
AKTULENI PROJEKTI
AZIL ZA NAPUÅ TENE ŽIVOTINJEizgradnju azila, odreÄena lokacija, a u toku su aktivnosti na pribavljanju potrebne dokumentacije.PredviÄena je izgradnja azila kapa-citeta za 100 pasa, ukupne povrÅ”ine cca 4000 m2, sa dva boxa za živo-tinje (otvoreni i zatvoreni dio), kao i upravne zgrade. OpÄina Zenica je odabrala lokaciju na podruÄju Stra-njana na kojoj Äe biti izgraÄen azil, Äime Äe na human naÄin biti uklo-njene napuÅ”tene životinje sa grad-skog podruÄja Zenice.
Zakon zaÅ”titi i dobrobiti životinja oba-vezuje jedinice lokalne samouprave za osnivanje skloniÅ”ta za napuÅ”tene životinje, u kojima Äe se provoditi ka-stracija, sterilizacija i obilježavanje ži-votinja, te njihovo vraÄanje na mjesta prirodnog staniÅ”ta, a sve u cilju stabili-zacije populacije napuÅ”tenih životinja.U cilju rjeÅ”avanja problema napuÅ”te-nih životinja u Zenici, OpÄina Zenica u saradnji sa UNDP-om preduzima korake na izgradnji azila za napuÅ”te-ne životinje. VeÄ je uraÄen projekat za
[ 6 ]
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A Nakon zavrŔetka radova na pripre-
mi i puÅ”tanja u rad nove Regionalne deponije otpada āMoÅ”Äanicaā, opÄina Zenica je u skladu sa direktivama EU pokrenula aktivnosti za zatvaranje i sanaciju stare deponije otpada āSiÄeā. U tu svrhu OpÄina Zenica je u saradnji sa Regijom Pijemont i zavodom āERISā (Zavod za vodne resurse Sardinije) izradila Studiju o sanaciji i zatvaranju postojeÄe deponije āSiÄeā u Zenici.
AKTUELNI PROJEKTI
ZATVARANJE DEPONIJE SIÄE I SANACIJA KLIZIÅ TANavedena studija predstavlja kom-binaciju istražnih radova, studije o utjecaju na okoliÅ” te idejna rjeÅ”enja sanacije deponije sa tehnologijom rada, s posebnim osvrtom na zaÅ”ti-tu okoline a sve prema Evropskoj direktivi o sanaciji deponija krutog otpada, te predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak rada na pripre-mi izvedbene investiciono-tehniÄke dokumentacije.
Poseban problem na podruÄju depo-nije predstavlja kliziÅ”te koje se nalazi u podnožju same deponije. Stabiliza-cija kliziÅ”ta je veoma važna kako zbog sigurnosti naselja u njegovoj blizini , tako i zbog stabilnosti same deponije. Dakle, bez stabilizacije kliziÅ”ta, sve rad-
nje koje se poduzimaju u cilju zatva-ranja i konaÄnog āprekrivanjaā same deponije mogle bi biti uzaludne. VeÄ su poÄeli radovi na sanaciji kli-ziÅ”ta na deponiji āSiÄeā i oÄekuje se da Äe biti zavrÅ”eni do sredine ove godine.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
7 ]
AKTULENI PROJEKTI
SANACIJA DEPONIJE INDUSTRIJSKOG OTPADA āRAÄAāU gradskom podruÄju opÄine Zenica, na lo-kalitetu RAÄA, veÄ duži niz godina vrÅ”eno je odlaganje industrijskog otpada iz pogona Željezare Zenica, a kasnije āArcelor Mittal Ze-nicaā. Taj lokalitet obuhvata prostor povrÅ”ine 66,5 ha. U predhodnom periodu, OpÄina Ze-nica je pokrenula aktivnosti oko preuzimanja tog lokaliteta od āŽeljezare Zenicaā, a s ciljem stvaranja pretpostavki za zakonito upravlja-nje tom lokacijom. UvoÄenjem reda na loka-litetu āRaÄaā, te stvaranjem pozitivnih efekata planskom eksploatacijom tog sekundarnog ležiÅ”ta mineralnih sirovina (metala) OpÄina Zenica je odabrala firmu koja Äe izvoditi ra-
dove na sanaciji deponije RaÄa. āŽeljezara Zenicaā je desetljeÄima, uz po-stojeÄu proizvodnju proizvodila i indu-strijski otpad koji je odlagala na deponiju āRaÄaā. KoliÄine, karakter otpada, hemijska struktura otpada, trenutni i produženi uti-caj na okoliÅ” su neke od najvažnijih faktora uspjeÅ”nosti navedenog cilja.Jedan od strateÅ”kih razvojnih ciljeva Ze-niÄko-Dobojskog kantona i opÄine Zenica je važan za prostor deponija, a to je trajna i potpuna sanacija zemljiÅ”ta i okoliÅ”a.OpÄina Zenica je sa hrvatskom kompani-jom Ā«mlm group-ZagrebĀ» potpisala ugo-vor o uvoÄenju strateÅ”kog partnera za uklanjanje otpada i sanaciju deponije indu-strijskog otpada Ā«RaÄaĀ» u Zenici. Ovim projektom predviÄena je trajna i pot-puna sanacija lokaliteta sadaÅ”nje deponije industrijskog otpada. ViÅ”egodiÅ”nje odla-gani nus proizvodi iz tehnoloÅ”kog lanca nekadaÅ”nje Ā«Å½eljezare ZenicaĀ», najveÄim dijelom sastoje se od otpadne visokopeÄ-ne i ÄeliÄanske troske, te otpadnog željeza.Realizacijom projekta sanacije RaÄe OpÄina Zenica bi osim rjeÅ”avanja ekoloÅ”kog pro-blema mogla ostvariti i znaÄajne ekomon-ske efekte u narednoj deceniji.U toku je procedura jaÄanja kapaciteta i de-finiranje integralnog projekta sanacije.
[ 8 ]
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A
AKTUELNI PROJEKTI
IZGRADNJA TOPLANE U NEMILIOpÄina Zenica je sa ÄeÅ”kom razvojnom agencijom u julu 2011. godine potpisala Memorandum o razumijevanju na imple-mentaciji projekta āKoriÅ”tenje obnovljivih izvora energije za sistem centralnog grija-nja u Nemili", a Å”ta podrazumijeva izgrad-nju Toplane na biomasu sa prateÄom infra-strukturom u periodu do 2013. godine. Na osnovu ovog memoranduma Vlada ÄeÅ”ke Republike odobrila je za realizaciju grant u iznosu 1,48 miliona EUR-a.
ÄeÅ”ka razvojna agencija je provela tender na kojem je odabran realizator projekta, a to je ÄeÅ”ki konzorcij Mevos, VHS Brno i Eve-co Brno. Glavni zadaci konzorcija su izrada tehnoloÅ”kog i maÅ”inskog projekta, nabav-ka i montiranje tehnologije za kotlovnicu, nabavka i instaliranje toplovoda, nabavka i instaliranje podstanica i razmjenjivaÄa toplo-te. Glavne obaveze opÄine Zenica su izrada graÄevinskog projekta, pribavljanje neop-hodnih saglasnosti i dozvola, te graÄevinski
radovi. OpÄina Zenica i ÄeÅ”ki konzorcij su u oktobru 2011. godine potpisali Ugovor o re-alizaciji spomenutog projekta.Projekat āKoriÅ”tenje obnovljivih izvora ener-gije za sistem centralnog grijanja u Nemili" predstavlja I fazu izgradnje sistema central-nog grijanja u Nemili kapaciteta 3 MW to-plotne energije. Ovom fazom se predviÄa prikljuÄenje javnih objekata (Osnovna Å”kola, Dom zdravlja, Policijska stanica, DruÅ”tveni dom) te privatnih objekata koji se nalaze u
blizini toplovodnih trasa.Sistem centralnog grijanja sa kotlovnicom na bazi biomase Äe smanjiti broj lokalnih izvora toplote koji koriste goriva niskog kvaliteta Å”to Äe znaÄajno doprinijeti pobolj-Å”anju kvaliteta zraka i zdravlja stanovniÅ”tva u Nemili. Pored toga, cilj projekta je i ubla-žavanje klimatskih promjena i doprinos na ispunjavanju ciljeva Okvirne konven-cije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC).
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
9 ]
Kombinovana termo-elektrana je pro-jekat OpÄine Zenica i kompanije KTG A.G. iz Å vicarske. 20. aprila 2011. godine predstavnici Ferrostaal (NjemaÄka) i Christof Group (Austrija), potpisali su ugovor o gradnji sa OpÄinom Zenica i KTG Zenica. Za realizaciju ovog projekta biÄe utroÅ”eno oko 500 miliona KM. Proiz-vodni kapacitet termoelektrane u Zeni-ci je: 390 MW elektriÄne energije / 170 MW toplinske energije.Realizacijom ovog projekta Zenica Äe trajno rijeÅ”iti probleme daljinskog gri-janja u gradu i omoguÄiti daljnje Å”irenje mreže Äime Äe direktno utjecati na smanjenje zagaÄenja u Zenici. Vrijedi
GASNO ā PARNA KOGENERACIJSKA TERMOELAKTRANAspomenuti da Äe cijena toplotne ener-gije biti na nivou proizvodnih troÅ”kova.Centrala Äe se graditi u fazama. Ovo je jedna od najveÄih investicija u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom raz-doblju od koje se oÄekuje unapreÄenje kvaliteta života u gradu i regiji. Projekat Äe sasvim izvjesno donijeti nova radna mjesta i upoÅ”ljavanje firmi iz oblasti proiz-vodnih i uslužnih djelatnosti. Centrala Äe biti izgraÄena po meÄunarodnim stan-dardima i u potpunosti Äe biti usklaÄena sa zakonima o okoliÅ”u i graÄevinskim standardima i propisima.
AKTULENI PROJEKTI
[ 10
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
INFRASTRUKTURA
IZGRADNJA I ODRŽAVANJE PUTEVA
NajveÄi znaÄaj OpÄina Zenica u peri-odu od 2005. godine pridaje razvoju infrastrutkure (putevi i vodoprivare-da). U navedenom periodu doÅ”lo je
do trenda rasta ukupne dužine asfal-tiranih puteva u Zenici za cca 42 km. Na podruÄju opÄine Zenica ukupna dužina puteva iznosi 392,86 km , du-
žina ureÄenih trotoara oko 52 km. U proteklom periodu do kraja 2011. godine, OpÄina Zenica uložila je u putnu mrežu viÅ”e od 30 miliona KM.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
11 ]
INFRASTRUKTURA
VODOVOD I KANALIZACIJANa podruÄju cijele opÄine uložu se napori da se svim graÄanima omoguÄi pristup kvalitetnoj pitkoj vodi. U ovom periodu u velikom broju mjesnih zajednica uraÄeni su ili su u toku radovi na izgradnji kanalizacione mreže.Stanovnici mjesnih zajednica u kojima nije rijeÅ”en problem vodovoda i ka-nalizacije su iskazali interes za realizaciju navedenih projekata.
Spremni su uložiti i vlastita sredstava i rad u zajedniÄke projekte sa OpÄi-nom. Mjesne zajednice veÄ Äine aktivnosti na prikupljanju projektne doku-mentacije za realizaciju o izgradnji vodovoda i kanalizacione mreže.Ulaganja u vodoprivredu su iznosila oko 11 miliona KM, Äime su rijeÅ”eni mnogi problemi vezani za vodosnadbijevanje i kanalizaciju.
[ 12
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
INFRASTRUKTURA
UREÄENJE GRADSKIH ULICA I RASVJETAOpÄina Zenica kontinuirano i planski vrÅ”i održavanje gradskih ulica i trotoara. IzvrÅ”e-na je kompletna rekonstrukcija ulica: Tito-va, Å kolska, Mehmeda Spahe, Aleja Å ehida i Crkvice.Izmjenjene su komunalne instalacije (grija-nje, voda, elektro i PTT instalacije). U perio-du od pet godina u rasvjetu je uloženo cca milion KM.
Zenica izuzetnu pažnju posveÄuje uredjenju grada. Tokom cijele godine uredjuju se cvijet-ne aleje. Velika pažnja se posveÄuje ureÄenju naÅ”eg najljepÅ”eg parka KamberoviÄa polje.Svake godine se organizira zajedniÄka akcija ÄiÅ”Äenja grada Zenice u saradnji sa lokalnom zajednicom. OpÄina takoÄer svake godine redovno podr-žava ÄiÅ”Äenje korita rijeke Bosne.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
13 ]
INFRASTRUKTURA
[ 14
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
U proteklom periodu zapoÄeta je izgradnja i rekonstrukcija nekoliko mosto-va na rijeci Bosni. A zavrÅ”ena je rekonstrukcija mosta na rijeci KoÄevi. Vrijed-nost investicije za izgradnju mosta na Kanalu iznosi 1,4 miliona KM. PjeÅ”aÄki most u naselju Vraca koÅ”tao je 135.000 KM. U most u DrivuÅ”i uloženo je 300 hiljada KM. Radile su ih domaÄe firme, koje su se potrudile da ih na vrijeme i kvalitetno zavrÅ”e, imajuÄi na umu važnost projekata za lokalnu zajednicu. U proÅ”loj godini izvrÅ”ena je sanacija mosta u ulici Aleja Å ehida i sanacija pjeÅ”aÄkih mostova preko rijeke Bosne
INFRASTRUKTURA
RENOVIRANJE I REKONSTRUKCIJA MOSTOVA
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
15 ]
GLAVNA GRADSKA MAGISTRALA
KAPITALNI OBJEKTI
Äitih sportskih natjecanja, kao i odr-žavanje kulturno zabavnih manife-stacija. Izgradnjom Arene, Zenica je ko-naÄno zaokružila svoju sportsku infrastrkuturu i time postala vodeÄi sportski centar kako u Bosni i Her-cegovini tako i u regionu. OpÄina Zenica u izgradnju Arene uložila je oko 38 miliona KM.
GRADSKA ARENA ZENICADugogodiÅ”nji san svih ZeniÄana ostvaren je 2009. kada je otvorena Arena Zenica. Moderni multifunkci-onalni sportski objekat smjeÅ”ten na atraktivnoj lokaciji KamberoviÄa po-lja, raspolaže kapacitetom od 6.100 sjedeÄih mjesta, a za vrijeme koncer-tnih aktivnosti, Arena je u moguÄno-sti primiti i do 11.000 posjetilaca.U Areni je moguÄe održavanje razli-
[ 16
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
KAPITALNI OBJEKTI
U okviru projekta āUpravljanje Ävrstim otpadom u BiHā, koji se veÄim dijelom finansira iz povoljnih kreditnih sredstava Svjetske banke (IDA), 2008. godine izgraÄena je regionalna sanitarna deponija, kojom upravlja Privredno druÅ”-tvo Regionalna deponija āMoÅ”Äanicaā. Regionalna deponija MoÅ”anica u Zenici je prvi uspjeÅ”no zavrÅ”eni projekat izgradnje sanitarne deponije, jedna od Å”est planiranih regionalnih centara za deponiranje bezopasnog otpada u BiH, a u okviru prve faze implemen-tacije pomenutog projekta.TroÅ”kovi izgradnje deponije iznose oko 11 miliona KM.
REGIONALNA DEPONIJA MOÅ ÄANICA
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
17 ]
PRIVREDA
POSLOVNA ZONA ZENICA 1
ca preuzela je od Željezare Zenica i opredijelila za razvoj privredne dje-latnosti i nazvala ga āPoslovna zona Zenica 1ā.Lokacijski Zona je smjeÅ”tena izmeÄu radnog kompleksa āArcelorMittalā-a i grada, a kao bivÅ”i dio jedinstve-nog radnog kompleksa. Dobro je povezana sa ostalim dijelom radne podzone cestovnim i željezniÄkim saobraÄajnicama. Kako je bivÅ”i je-dinstveni radni kompleks bio pove-zan sa mrežom državne željeznice to je i āPoslovna zona Zenica 1ā po-vezana sa ovom veoma važnom in-frastrukturom.
Projekat Poslovna zona Zenica 1 je važan iskorak u afirmaciji lokalne sa-mouprave i pionirski poduhvat ope-racionalizacije ideje lokalnog eko-nomskog razvoja (LER) u BiH.StrateÅ”ki cilj Projekta je pokretanje procesa produktivnog zapoÅ”ljavanja kroz prestrukturiranje zeniÄke privre-de, koja se gotovo u cijelosti oslanjala na Željezaru Zenica.Ukupna povrÅ”ina Poslovne zone Ze-nica iznosi oko 336.427 m2 zemljiÅ”ta sa objektima zastarjelih i napuÅ”tenih kapaciteta s ciljem stavljanja iste u funkciju razvoja novih preduzeÄa.Prostor Poslovne zone OpÄine Zeni-
[ 18
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
PRIVREDA
PODUZETNICKI INKUBATORPoduzetniÄki inkubator je smjeÅ”ten u Poslovnoj zoni Zenica 1 i kao in-strument lokalnog ekonomskog razvoja pomaže poduzetnicima-po-Äetnicima u realizaciji njihovih ideja. Za ovu namjenu adaptirana su dva objekta povrÅ”ine cca 3000 m2 i u oba objekta se može useliti oko 30 poduzetnika. Upravljanje Inkubatorom je povjereno Agenciji za ekonomski razvoj āZEDAā., koja korisnicima Inkubatora pruža kontinuiranu pomoÄ neophodnu za po-slovanje u Inkubatoru.Direktnu korist od ovog projekta imaju poduzetnici sa poslovnom idejom, a i Å”ira zajednica, jer je to mjesto stvaranja novih preduzeÄa i novih rad-nih mjesta. U februaru 2009. godine zavrÅ”ena je adaptacija starog objekta tehniÄke kontrole Željezare Zenica, u koju je smjeÅ”ten Centar savremenih tehnologija CST.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
19 ]
CENTAR SAVREMENIH TEHNOLOGIJA - CSTTokom 2008 godine adaptirana je zgrada bivÅ”e tehniÄke kontrola Želje-zare Zenica u danaÅ”njoj poslovnoj zoni. Objekat je predat na upravljanje ZeniÄ-koj razvojnoj agenciji ZEDA sa ciljem da se u njemu formira Centar savremenih tehnologija - CST. U okviru centra smjeÅ”teni su:ā¢ Biznis inkubator za mala i srednja
preduzeÄa āMSP koja u svojoj osnovnoj djelatnosti koriste najsa-vremenija tehnoloÅ”ka dostignuÄa i/ili planiraju uvesti nove tehnolo-
liona EUR-a. Evropska unija finansira 80% sredstava, a ostatak Äe obezbijedi-ti Agencija ZEDA . Partner u projektu je REZ Agencija.Projektom CST odnosno TechnoPark Zenica, kao i prvom fazom kroz proje-kat MENTOR želi se uspostaviti ambi-jent za uvoÄenje savremenih tehnolo-gija kroz ekonomiju koja se bazira na znanju i primjeni najnovijih tehnoloÅ”-kih dostignuÄa Å”to Äe podstaknuti rast malih i srednjih preduzeÄa, poveÄati njihovu konkurentnost na domaÄem i stranom tržiÅ”tu Å”to Äe dovesti do otva-ranja novih radnih mjesta.
PRIVREDA
gije u svoj proizvodni proces.ā¢ TechnoPark Zenica āTPZ koji
predstavlja joÅ” jedan projekat na uspostavi instrumenata privrednog razvoja u opÄini Zenica i znaÄajan kvalitativni iskorak na viÅ”i nivo po-drÅ”ke MSP sektoru u Zenici i regiji.
U okviru TP-a formirana su tri odjeljenja: ā¢ za metalne i nemetalne materijaleā¢ za energetsku efikasnost i održivi
razvojā¢ izvrsnost u drvopreradi
CST predstavlja ādomā poduzetnicima koji Äe raditi na razvoju i primjeni novih tehnologija, realizaciji kreativnih ideja sa sofisticiranijim proizvodima.U okviru tehnoparka, u prostorima Cen-tra formiraÄe se laboratorija za ispitivanje namjeÅ”taja i drveta LIND. Ova laborato-rija praktiÄno predstavlja poÄetak im-plementacije projekta Mentor (Modern Economy through New Technology-Ori-ented Research) koji finansira EU. Cilj je poveÄati konkurentnost BH proizvoda od drveta na domaÄem i stranom tržiÅ”tu kroz certifikaciju.Ukupna vrijednost projekta je pola mi-
[ 20
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
Zenica je 2006. godine dobila joÅ” jedan vrijedni sportski objekat. U kratkom roku izgraÄen je moderni atletski stadion za potrebe održava-nja Balkanskih atletskih igara. Zenica je 2007. godine bila domaÄin Evropskog kupa u atletici. Atletski stadion pruža moguÄnosti treninga i održavanja takmiÄenja evropskog nivoa.TroÅ”kovi izgradnje stadiona su izno-sili oko 4 miliona KM.
DRUÅ TVO
ATLETSKI STADION
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
21 ]
MUZEJ GRADA ZENICE
DRUÅ TVO
2007. godine izgraÄena je nova zgrada Muzeja grada Zenice. Ovo je zdanje koje na moderan i dopadljiv naÄin priÄa priÄu o Zenici i njenoj proÅ”losti. Ukupna povrÅ”ina korisnog prostora muzeja je oko 1500 m2, a troÅ”kovi izgradnje objekta bili su veÄi od 2 miliona KM.U protekliih pet godina Muzej gra-da Zenice je bio centar mnogih kulturnih dogaÄaja znaÄajnih kako za Zenicu, Kanton, tako i za Bosnu i Hercegovinu, pa i Å”ire.
[ 22
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
DRUÅ TVO
CENTAR ZA RANI PODSTICAJ RAZVOJAKao pilot projekat u BiH, u Zenici je izgraÄen i otvoren Centar za rani podsticaj razvoja i ranu intervenci-ju za djecu sa posebnim potreba-ma. Ustanova je namijenjena djeci ometenoj u razvoju ili djeci koja su u riziku od nastajanja ometenosti u razvoju sa podruÄja ZeniÄko - doboj-skog kantona. Projekat je realizova-lo udruženje āHumanostā iz Zenice, a izgradnju su finansirali: njemaÄka Vlada sa 810.000 maraka, Vlada ZDK koja je obezbijedila 120.000 kon-vertibilnih maraka, OpÄina Zenica sa 330.000 KM, te organizacija āBild hilf-Ein Herz fur Kinderā iz NjemaÄke sa oko 40.000 KM.Rad Centra u prve dvije godine fi-nansiraju opÄine sa podruÄja ZeniÄ-ko-dobojskog kantona.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
23 ]
SOCIJALIZACIJA ROMA
DRUÅ TVO
U naselju PutoviÄi sagraÄen je du-pleks stambenih zgrada za porodice zeniÄkih Roma. Radi se o potpuno opremljenih Å”est stambenih jedinica od po 70 kvadratnih metara povrÅ”i-ne. Uz zgradu su sagraÄeni sportsko igraliÅ”te i prostor za druÅ”tveni život Roma.Na istoj lokaciji su uraÄeni temelji za joÅ” tri kuÄe sa Å”est stanova. U 2009. godini organizacija āLedaā finansirala je dogradnju i sanaciju 3 kuÄe u Bara-ma MZ āGornja GraÄanicaā. U proceduri odobravanja je projekat adaptacije zgrada sa Å”est stanova u
kampu Banlozi.U naselju Brist je izgraÄeno 28 sta-benih jedinica za romsku popula-ciju. Namijenjene su korisnicima socijalne pomoÄi koji se obavezuju da svoju djecu redovno Å”koluju i Äuvaju imovinu koju im je povjerila lokalna zajednica. Projekti stambenog zbrinjavanja Roma procjenjuju se na viÅ”e od mi-lion i 700 hiljada konvertibilnih ma-raka. Do sada je OpÄina uložila oko 900.000 KM.Projekti se realizuju u okviru dekade Roma.
[ 24
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
Dvije godinu uspjeÅ”nog rada pro-slavila je Javna ustanova Dom za stara lica u Crkvicama. Osnovna mu je djelatnost smjeÅ”ta, ishrana, soci-jalna i medicinska zaÅ”tita starih oso-ba. Dom pruža i kuÄnu i tuÄu njegu za stare i odrasle, pokretne i polupo-kretne osobe. Kapacitet Doma je 70 osoba.PostojeÄi objekat u Crkvicama adap-tiran je i prilagoÄen namjeni ulaga-njem od oko 200.000 konvertibilnih maraka. U planu je dodatna rekon-strukcija Doma u svrhu poboljÅ”anja uslova za pružanje Å”to kvalitetnijih usluga starim osobama.
DRUÅ TVO
DOM ZA STARA LICA
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
25 ]
DRUÅ TVENI DOMOVI
DRUÅ TVO
Na podruÄju opÄine Zenica druÅ”-tveni domovi su spaÅ”eni od dalje devastacije i stavljeni su u funkciju mjesnih zajednica. MjeÅ”tani zajedno sa opÄinom uložili su svoja sredstva i rad u obnovu tridesetak objekata.OpÄina je vlastitim sredstvima (18.000 KM) adaptirala i obnovila domove u mjesnim zajednicama
āGradiÅ”teā, āBanloziā, āCrkviceā, āDonja GraÄanicaā, āJalijaā, āKlopÄeā, āMokuÅ”ni-ceā, āTopÄiÄ Poljeā, āLondžaā, āPuhovacā, āGoricaā, āDolaÄaā, āKoprivnaā, āDrivuÅ”aā, āGornja Zenicaā, āLaÅ”vaā i āDonje Babi-noā. Mjesne zajednice su adaptirale vla-stitim radom i sredstvima domove u āRaspotoÄjuā, āGornjim Crkvicamaā,
āDonjoj Vraciā, āLokvinamaā, āTetovuā i āBabinuā. Adaptirani su domovi i u mjesnim zajednicama āBistricaā, Vrandukā, āTe-tovoā, āNemilaā i āGoricaāMjesna zajednica āGradiÅ”teā svoj dom obnovila je donatorskim sredstvima.U domu Mjesne zajednice āNemilaā po-red navedenog adaptirana je i kinosala.
U toku proÅ”le godine za navede-ne poslove utroÅ”eno je viÅ”e od 13.000 KM za sanacije domova MZ i 50.000 KM je utroÅ”ena za kupovi-na objekta za potrebe MZ Å eriÄi. Pored redovnih aktivnosti u 2012. godini, planirano je ulaganje u vi-sini od 60.000 KM za sanaciju sale doma u Starini.
[ 26
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
DRUÅ TVO
PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAÅ TITALokalna zajednica nasatoji da u sa-radnji sa graÄanima implementira razvojne projekte koji ljudima Äine život ugodnijim i kvalitetnijim.MeÄu ostalim je i projekat jaÄanja primarne zdravstvene zaÅ”tite, koji je proveden u gradskim i prigradskim mjesnim zajednicama (HSP)Udruženim sredstvima Javne usta-nove āDom zdravlja Zenicaā, OpÄi-ne , mjesnih zajednica i Federalnog ministarstva zdravlja u periodu od 2007. godine adaptirano 11 am-bulanti. MjeÅ”tanima KlopÄa, Peha-ra, Kanala, TiÅ”ine, GradiÅ”Äa, Nemile, Stranjana, Tetova, BlatuÅ”e, Perinog Hana, JanjiÄa i GraÄanice predate su na upotrebu opremljene ambulan-te u kojima naÅ”i sugraÄani, njih oko 40 hiljada svakodnevno imaju na raspolaganju adekvatnu primarnu zdravstvenu zaÅ”titu.U toku su zajedniÄke aktivnosti Jav-ne ustanove āDom zdravlja Zenicaā, OpÄine i mjesnih zajednica vezano za izgradnju ambulante āBoroviā u
Mjesnoj zajednici āArnautiā. Ambulantu i DruÅ”tveni dom u Mje-snoj zajednici āMoÅ”Äanicaā u potpu-nosti je izgradila OpÄina vlastitim sredstvima. Uloženo je oko 213.000 KM, a u okviru protokola koji je potpi-san sa mjeÅ”tanima prilikom izgradnje deponije āMoÅ”Äanicaā.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
27 ]
DRUÅ TVO
Å KOLE I OBDANIÅ TA U NOVOM RUHUOpÄina stvara uslove za ugodnije Å”ko-lovanje uÄenika u osnovnim i srednjim Å”kolama. Ulaže sredtsva u poboljÅ”anje materijalno tehniÄkih uslova rada u Å”kolskim i predÅ”kolskim ustanovama.Vlastitim sredstvima uÄestvovala je u rekontrukciji i opremanju osnovnih i srednjih Å”kola: āMiroslav Krležaā, āAlek-sa Å antiÄā, āAhmet MuradbegoviÄā, āMak Dizdarā, āVladimir Nazorā, āOpÄe Gimnazijeā i āSrednje tehniÄke Å”koleā na BilimiÅ”Äu. Redovna su ulaganja u održavanje sportskih dvorana, opre-manje kabineta i ureÄenje Å”kolskih dvoriÅ”ta. Samo za prevoz Äaka godiÅ”-nje se izdvoji po 250.000 KM. Za sti-pendiranje nadarenih uÄenika godiÅ”-nje se izdvoji po 30.000 KM.Adaptirani su krovovi na objektima obdaniÅ”ta āLipaā i āDunjaā, a ove godi-ne je oko 36 hiljada maraka uloženo u rekonstrukciju vodoinstalacija u ob-
daniÅ”tu āPinokioā. Za Javnu ustanovu PredÅ”kolski odgoj OpÄina izdvaja i sredstva za nabavku didaktiÄkog materijala. U mjesnoj zajednici āVrseljeā opÄina je uz pomoÄ Tuskog bataljona izgra-dila i opremila osnovnu Å”kolu, a vri-jednost investicije bila je 30 hiljada dolara i 50 hiljada KM. IzgraÄena je i osnovna Å”kola u mjesnoj zajedni-ci āMoÅ”Äanicaā. Uloženo je viÅ”e od 130.000 KM. Uz to dodatni troÅ”ko-vi su bili izrada projekta i struÄni nadzor. Samo u zadnje tri godine u predÅ”kolske ustanove, osnovne i srednje Å”kole za rekonstrukciju, adaptraciju , kreÄenje, ureÄenje fa-sada, dvoriÅ”ta, popravku krovova, izmjenu stolarije i navaku savreme-nih pomagala za uÄenje OpÄina je uložila oko viÅ”e od 230 hiljada kon-vertibilnih maraka.
[ 28
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
Budžetskim sredvima u opÄini Zenica realizuje se projekat izgradnje sport-skih igraliÅ”ta u mjesnim zajednicama. Do sada je zavrÅ”eno 14 igraliÅ”ta u prigradskim i seoskim naseljima : āArnautiā, āSebuje-TreÅ”njeva Glavaā, āSeociā, āPuhovacā, āDolaÄaā, āGoricaā, āTopÄiÄ Poljeā, āNemilaā, āOrahovicaā, ā MoÅ”Äani-caā, āStranjaniā, āPojskeā i āZmajevacā.Investirano je 171.000 konvertibilnih maraka. Samo za ureÄenje sportskih terena u zraÄnoj banji i poznatom izletiÅ”tu ZeniÄana āSmetoviā, uloženo je 58 hiljada maraka.
DRUÅ TVO
SPORT I REKREACIJA U MJESNIM ZAJEDNICAMA
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
29 ]
DRUÅ TVO
IZGRADNJA STANOVA - KANAL 92Za 30 zeniÄkih porodica iz Udruženja āKanal 92ā, koje su ostale bez krova nad glavom za vrijeme bombardo-vanja naÅ”eg grada u proteklom ratu, izgraÄena je zgrada u ulici Velikog sudije GraÄeÅ”e.Stambeni objekat je na pet etaža. IzvoÄaÄ radova je Željezara Zenica, a
vrijednost investicije je oko 1,2 mil-iona KM. Izgradnju su donacijama pomogli Ministarstvo raseljenih osoba Fed-eracije, Ministarvo rada i socijalnu politike ZeniÄko -dobojskog kanto-na i Ministarvo za ljudska prava BiH i Željezara Zenica.
[ 30
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
U centru grada podignuto je Cen-tralno spomen obilježje Å”ehidima, poginulim borcima i civilnim žrtva-ma rata. Spomenik je izgraÄen u Äast hrabrim borcima na koje nasto-jimo saÄuvati sjeÄanje i uspomenu.Spomen obilježje je raÄeno u dvije faze. UreÄen je Centralni trg, a nje-govom srediÅ”tu podignut je Spo-menik. Napravljen je od specijalnog stakla na koje je uklesano 924 imena poginulih boraca ZeniÄana i boraca poginulih u zeniÄkim brigadama iz drugih gradova Bosne i Hercegovin. Arhitektonsko rjeÅ”enje za spomenik osmislila je Vedina BabahmetoviÄ.Izgradnju spomen obilježju finan-
DRUÅ TVO
SPOMEN OBILJEŽJE KAMENI SPAVAÄsirala je OpÄina Zenica, a finansijsku pomoÄ pružile su Vlade ZeniÄko-dobojskog kantona i Federacije BiH. Spomenik je koÅ”tao oko 1.600.000 konvertibilnih maraka.
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
31 ]
DRUÅ TVO
REKONSTRUKCIJA STADIONA āBILINO POLJEāStadion āBilino poljeā dobio je novo ruho. IzvrÅ”ena je rekonstrukcija u okviru koje je uraÄena potpuno nova drenaža kompletnog stadiona. Postavljeno je grijanje i hranidbeni materijal ispod travnatog terena. Na povrÅ”ini od 10.000 metara kvadrat-nih postavljena je trava.Zamijen-jeni su reflektori i napravljena rekon-strukcija rasvjete. Novi razglas ima 76 zvuÄnika, a u sklopu navedenih rado-va izvrÅ”eno je kabliranje za potrebe video nadzora.
Ulaganja u ovu investiciju joÅ” nisu sumirana, a oÄekivati je da Äe biti na nivou planiranih budžetskih sred-stava za ovu godinu. Stadion āBilino poljeā ureÄen je prema standardima i uvjetima UEFE i FIFE za odigravanje reprezenta-tivnih sporstkih susreta.āBiliono poljeā postao je dom no-gometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, koja je svoje najs-janije pobjede izvojevala upravo na ovom terenu.
[ 32
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
U cilju realizacije projekta Plava voda, osnovano je preduzeÄe Regi-onalni vododvod āPlava vodaā. Regionalni vodovod āPlava vodaā tretira problem rjeÅ”avanja snabdi-jevanja vodom opÄina Travnik, Novi Travnik, Vitez, BusovaÄa i Zenica. Projekat se procjenjuje na oko 32 miliona KM, a na Zenicu otpada oko 22 miliona KM.Ukupna dužina cjevovoda do Zeni-ce iznosila bi oko 33 km. Dodatnim koliÄinama vode 400 litara u sekud-ni dugoroÄno bi se rijeÅ”io problem snadbijevanja grada i Å”ireg podruÄ-ja opÄine Zenica pitkom vodom. PoÄetak radova se planira za 2011. godinu.
BUDUÄI PROJEKTI
VODOVOD PLAVA VODA
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
33 ]
BUDUÄI PROJEKTI
DALJINSKO GRIJANJE GRADA ZENICEJP Grijanje u saradnji sa opÄinom Ze-nica planira u narednom periodu nastaviti sa daljnjim aktivnostima na poboljÅ”anju i trajnom rjeÅ”enju pitanja zagrijavanja grada Zenice. U tom smi-slu preduzeÄe se sljedeÄe mjere:ā¢ VeÄa pogonska sigurnost sistema
daljinskog grijanjaā¢ VeÄa energetska efikasnost sistema
daljinskog grijanjaā¢ Kvalitetnije grijanjeā¢ Smanjenje gubitka vrele i tople
vodeā¢ MoguÄnost prikljuÄenja novih veÄih
potroÅ”aÄa u gradu i prigradskim na-seljima i toplifikacija cijelih naselja
ā¢ Smanjenje aero-zagaÄenja u gradu (ukidanje malih kotlovnica)
ā¢ Naplata utroÅ”ene toplinske energije prema stvarnoj potroÅ”nji
ā¢ Daljinski nadzor i centralizovano upravljanje sistemom daljinskog gri-janja
Jedan od bitnih preduslova koji Äe po-moÄi trajnom rjeÅ”avanju problema za-grijavanja grada je i izgradanja gasno ā parne kogeneracijske termocentrale u Zenici.
[ 34
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
IDEJNI PROJEKTI
REKONSTRUKCIJA STADIONA BILINO POLJE
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
35 ]
IDEJNI PROJEKTI
AQUA PARK ZENICA
[ 36
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
PREGLED ULAGANJA
ULAGANJA U PUTNU MREŽU2005.ā¢ Jasika-VranoviÄiā¢ BistriÄak-ŽiÄaraā¢ Titovaulicaā¢ Å kolskaulicaā¢D.GraÄanica-PlahoviÄiā¢MostuD.Vraciā¢ PrilazmostuuDrivuÅ”iā¢ Zenica-Lukeā¢ Zenica-Smetoviā¢GradiÅ”Äe-Bukovicaā¢ Koprivna-GladoviÄiā¢ ŽiÄara-Volinpotok-Volinpotok-Jastrebacā¢ IbrakoviÄaputā¢M17-KovaniÄiā¢ LaÅ”va-ViÅ”njicaā¢ PutKrsta-BriznikDvor-Sidica-MoÅ”Äanica-Briznik
ā¢Orahovicaā¢ Bijeliput-Werostinput-MostnaKanalu-VranduÄkaulica
ā¢ PerinHan-PalinoviÄiā¢ Pojske-Rebrovacā¢MostuRiÄicamaā¢ Sebuje-TreÅ”njevaGlavaā¢Osredak-Gradinaā¢ TopÄiÄPolje-Starinaā¢ Stranjani-FazliÄiā¢ Volinpotok-Å eriÄiā¢MostuVrandukuā¢Urije-Vražale
2006.ā¢MuliÄi-Arnautiā¢ Potp.zid.ZenicaBabino-VranoviÄiJasika-PutzaseloJurjeviÄi
ā¢ SmajiÄi-KoliÄiā¢ RekonstrukcijaulicauBlatuÅ”iā¢ TravniÄkaulicaā¢Ul.SafvetBegaBaÅ”agiÄa-SanacijauliceTitova
ā¢ TrotoarnauÅ”ÄuB.rijeke-SanacijauliceCrkvice
ā¢ P.Han-DolaÄaā¢D.GraÄanica-PlahoviÄiā¢ Zenica-Smetovi-Poce-PavinekuÄeā¢ Potpornizidoviā¢GradiÅ”Äe-Bukovicaā¢ Koprivna-GladoviÄiā¢ TrotoarnaBulevaruKulinaBanaā¢ Volinpotok-Jastrebacā¢ IbrakoviÄaputā¢ LaÅ”va-ViÅ”njicaā¢ PutzaLokvineā¢ PutzaKriviÄeAsfaltiranjeputevaā¢ PutkrozseloOrahovicaā¢Werostinputā¢ PerinHan-KelavePerinHan-PalinoviÄiā¢ Pojske-Rebrovacā¢ PutkrozseloRadinoviÄiā¢ Sebuje-TreÅ”njevaGlavaā¢Osredak-GradinaPutzaseloŽivkoviÄiā¢ TrotoarnaBulevaruKulinaBanaā¢ TopÄiÄPolje-Starinaā¢ Volinpotok-Å eriÄiā¢ Luke-Vražaleā¢ Volinpotok-VukotiÄi
2007.ā¢ Zenica-Babino-Sebujeā¢ BistiÄak-SmajiÄi-CestazaKoliÄeā¢ SanacijaispredpoÅ”te
ā¢MostoviRujevdoiVardiÅ”teā¢ Crkvice-AlejaÅ”ehida-Ul.KamberoviÄaÄikma
ā¢DolaÄa-TiÅ”ina-Ul.IbrahimaHanumiÄaā¢D.GraÄanica-PlahoviÄiā¢ Poce-PavinekuÄeā¢ Luke-Urijeā¢GradiÅ”Äe-Bukovica-Ul.ef.SubaÅ”iÄaā¢ Koprivna-GladoviÄiā¢ CestazaJastrebacā¢ KovaniÄi-BegovHanā¢ Sanacijaputauzpruguā¢Ul.Grmā¢Ul.GoraždanskaiLukovoPoljesaprilazimaobjektima
ā¢ IzgradnjapjeÅ”aÄkestazeā¢Dom-Orahovicaā¢Werostinput-Bijeliputā¢ PerinHan-PalinoviÄiā¢ CestazaRadinoviÄeā¢ CestazaTreÅ”njevuGlavuā¢Gradina-Osredakā¢ T.Polje-Lazine-Starinaā¢Ul.MarjanoviÄaputā¢ Rebrovac-Vrseljeā¢ Volinpotok-VukotiÄi
2008.ā¢PutzaseloJurjeviÄiā¢ Ul.EnveraÄerkezaā¢ Lazine-Bistricaā¢ Å kola-KoliÄiā¢ PloÄeispredOpÄineā¢M17-radnazonaPeÄujPutzaPlahoviÄeā¢ Poce-PavinekuÄeā¢Drinjani-Äekote
ā¢ PutzaJanjacā¢ PuteviuMZJanjiÄiā¢ ŽiÄara-Volinpotok-raskrsnicaJastrebacā¢ LaÅ”va-ViÅ”njica-PutzaDusinuā¢ LukovoPoljesaprilazimaobjektimaā¢Dvor-Sidicaā¢ IzgradnjapjeÅ”aÄkestazeā¢Ul.KrÄā¢ PerinHan-G.Vracaā¢Ul.Srpskamahala-Ul.HuseinaKulenoviÄaiKoÄeva
ā¢ RadinoviÄi-Postojanā¢MostŽivkoviÄiā¢ PutzaFazliÄeā¢ Rebroavac-Vrseljeā¢ Volinpotok-G.iD.VukotiÄiā¢ ZmajevaÄkacesta
2009.ā¢ Potp.zidRujevdoā¢UlazniplatokinoāEkranāā¢ PutzaDobriljenoā¢GradiÅ”Äe-Bukovicaā¢Dvor-Sidicaā¢Ul.MehmedaSpaheā¢ PutzaPalinoviÄeā¢Ul.HuseinaKulenoviÄaiKoÄevaā¢ RadinoviÄi-Postojanā¢ PutzaSviÄeā¢Gradina-Osredakā¢ PutzaVrseljeā¢ PutzaG.VukotiÄe
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
37 ]
PREGLED ULAGANJA
ULAGANJA U PUTNU MREŽU2010ā¢ IzgradnjapotpornihzidovanaputuZenica-Babino-Sebuje
ā¢ Sanacijaservisnihulicaā¢ RekonstrukcijaputarijekaBistriÄakSmajiÄi-PutÅ kolaKoliÄi-KoliÄi
ā¢ Sanacijaul.KrivaÄeiVardiÅ”teā¢ SanacijataxistajaliÅ”taStarapijacaā¢ Izgradnjaprilazastambenimobjektima3i5ul.ÄurukoviÄaput
ā¢ RjeÅ”avanjesuženjakroznaseljeTiÅ”inaā¢ Rekonstrukcijadijelaul.VranduÄkasaokret-nicom-RekonstrukcijaputazaBrce
ā¢ PutzaDobriljenoā¢ SanacijakliziÅ”tauseluKlanacā¢ SanacijakliziÅ”tauseluDujmoviÄi-SanacijakliziÅ”tanaputuZenica-Smetovi-IzgradnjamostaprekoBabinerijeke
ā¢ Sanacijaservisnihulicaā¢ RekonstrukcijastarogasfaltnogputazaJastrebac
ā¢ IzgradnjapotpornihzidovauseluLokvineā¢ SanacijaulicePrvomajskaiJosipoviÄaputā¢ SanacijakliziÅ”taPerinHan-PalinoviÄiā¢ SanacijaputazaÅ uÅ”anj-SanacijaputazaPoratje-SanacijaputazaBukovuglavuiKonjeviÄe-Pojske-Rebrovac
ā¢ Sanacijaservisnihulicaā¢ RadinoviÄi-Postojanā¢ Sanacijaul.PraÅ”niceā¢ SanacijakliziÅ”tanaputuzaŽivkoviÄe-Gradina-Osredak
ā¢ SanacijaputauseluBukovaglavaā¢ Sanacijaservisnihulica-IzgradnjapjeÅ”aÄkestazeuzR445
ā¢ Rekonstrukcijaul.Podurijeā¢ PutzaG.VukotiÄe
ā¢ RekonstrukcijaputazaDonjuVardu
2011ā¢ Å kola-KoliÄiā¢ SanacijaputakroznaseljeTiÅ”inaā¢ Izgradnjamostasarekonstrukcijomputa-Ilirskiput
ā¢ RekonstrukcijaulicePodurijeā¢ Sanacijaservisnihulicakojegraviti-rajuregionalnojcestiZenica-NemilauMZPodbrježje,Tetovo,GradiÅ”ÄeiBanlozi
ā¢ PutzaKoliÄe(potpornizidbr.1)ā¢MrežaputevauMZGradiÅ”Äeā¢ IzgradnjapjeÅ”aÄkestazeiobnovakolovozanaregionalnojcestiR445
ā¢ SanacijaputaKrivaÄaiVardiÅ”teā¢ SanacijaputaKonjeviÄiiBukovaglavaā¢ IzgradnjapotpornihzidovaZenica-Å”.Babino-Puhovac;Å”.Babino-Sebuje
ā¢ SanacijasaobraÄajniceuMZDonjaVracauzM-17
ā¢ SanacijaputapremazaseokuKlanac-MZGorica
ā¢ SanacijadijelaputazaPlahoviÄesarjeÅ”avanjemodvodnje/Sanacijadjelamak-adamskogputazaseloPalinoviÄi
ā¢ Asfaltiranjenekat.cesteBukovaglavaiKonjeviÄi/SanacijanekategorisanecesteKelave-GornjeVrace
ā¢ AsfaltiranjedioniceputakroznaseljeBrceā¢ IzradagornjegstrojaputazaseloDujmoviÄeā¢ Sanacijaasf.povrÅ”ineMeokuÅ”nice,Has-Ekskluziv
ā¢ Sanacijaputanakonpolaganjavod.linijenaseljeHece
ā¢ IzvoÄenjegraÄ.radovanarekonstr.dionice
putazaseloKoliÄeā¢ VranoviÄi-JasikaiDolac-sanacijaputanakonpoplava
ā¢ Sanacijagradskihmostova-AlejaÅ”ehidaā¢ SanacijapjeÅ”aÄkihmostovaprekorijekeBosne
ā¢ IzgradnjapotpornogzidauDolaÄiirjeÅ”avanjeodvodnjakodobjektaKariÄ-DolaÄa
ā¢ SanacijadijelaputaL=120m,unaseljuGradiÅ”Äe
ā¢ SanacijaTitoveuliceiploÄaispredgradskekafane
ā¢ PotpornizidDonjaGraÄanicaiputGornjiVraci-okonÄano
ā¢ RekonstrukcijaputazaObrenovceā¢ RekonstrukcijacestezaObrenovce-sufinans-iranje
[ 38
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
PREGLED ULAGANJA
ULAGANJU U VODOVOD I KANALIZACIJUā¢ MZGradiÅ”Äe-KanalizacijaGradiÅ”Äeā¢ MZBanlozi-KanalizacijaPridražiÄiā¢ MZLokvine-vodovodāKotlovacāā¢ MZStranjani-VodovodāBratstvoijedinstvoāā¢ MZBrodaiÄajdraÅ”-vik-VodovodāVardiÅ”te,MalaiVelikaBrodaā
ā¢ MZJanjiÄi-vik-VodovodJanjiÄiā¢ MZDonjaGraÄanica-KanalizacijaD.GraÄanicaā¢ MZPojske-vodovodKonjeviÄiā¢ MZOrahovica-VodovodRajÄeviÄiā¢ MZOrahovica-VodovodMalarijekaā¢ MZOrahovica-VodovodBabiÄiā¢ MZVarda-VodovodD.Vardaā¢ MZBriznik-VodovodLubanovabaraā¢ MZKovaniÄi-VodovodKovaniÄiā¢ MZBanlozi-VodovodāBariceāā¢ MZNemila-KanalizacijaNemilaā¢ MZPojske-KanalizacijaPoratjeā¢ MZDolaÄa-VodovodāLijeskaāPutoviÄiā¢ MZPerinhan-VodovodPalinoviÄiā¢ MZgornjaGraÄanica-VodovodJezeroā¢ MZPerinhaniDolaÄa-vodovodÄulanovovrelo
ā¢ MZRadinoviÄi-VodovodRadinoviÄiā¢ MZSeoci-VodovodŽivkoviÄiā¢ MZSeoci-VodovodÅ ibliÄiā¢ MZSeoci-VodovodVrhpoljeā¢ MZSeoci-VodovodOsredakā¢ MZStarina-VodovodStarinaā¢ MZSebuja-VodovodTreÅ”njavaglavaā¢ MZMoÅ”Äanica-VodovodāRepovaÄkipotokāā¢ MZArnauti-KanalizacijaArnautiā¢ MZDolaÄa-KanalizacijaPutoviÄkopoljeā¢ MZGorica-KanalizacijaGoricaā¢ MZJastrebac-KanalizacijaJastrebacā¢ MZVukotiÄi-KanalizacijaVukotiÄiā¢ MZKlopÄe-VodovodāStražanjāā¢ MZpuhovac-VodovodāSkenderoviÄiāā¢ MZkoprivna-KanalizacijaGladoviÄi
ā¢ MZPojske-KanalizacijaKonjeviÄiā¢ MZRiÄice-KanalizacijaRiÄiceā¢ MZPodbrežje-KanalizacijaPodbrežjeā¢ MZArnauti-VodovodāLukeāā¢ MZKlopÄe,S.IN.Radakovo-VodovodZorkovacā¢ MZRadinoviÄi-KanalizacijaRadinoviÄiā¢ MZVranduk-VodovodVaroÅ”iÅ”teā¢ MZÅ eriÄi-KanalizacijaÅ eriÄiā¢ MZTopÄiÄpolje-VodovodVodiÄkipotokā¢ MZBrist-VodovodKrivaÄeā¢ MZBabino-VodovodDrugavciā¢ MZPerinhan-KanalizacijaSjelineā¢ MZGornjaZenica-VodovodBareā¢ MZLokvine-VodovodObrenovciā¢ MZDonjaVraca-KanalizacijaHeceā¢ MZMoÅ”Äanica-KanalizacijaMoÅ”Äanicaā¢ MZJanjac-VodovodJanjacā¢ MZPerinhan-KanalizacijaSoftiÄahanā¢ MZLukovopolje-KanalizacijaL.Poljeā¢ MZRaspotoÄje-Kanalizacijaā¢ MZDolaÄa-KanalizacijaTiÅ”inaā¢ MZBabino-VodovodVranoviÄiā¢ MZDonjeBabino-VodovodPoceā¢ MZArnauti-VodovodDonjidoā¢ MZPojske-VodovodÅ uÅ”anjā¢ MZArnauti-vodovodOÅ Arnutiā¢ MZÅ eriÄi-vodovodŽiÄaraā¢ MZLaÅ”va-vodovodKruÅ”keā¢ MZPodbrežje-kanalizacijaPodbrežjeā¢ MZBistrica-vodovodBistricaā¢ MZgladoviÄi-vodovodRadanovacā¢ MZKoprivna-vodovodZabrceā¢ MZStranjani-vodovodJagodiÄiā¢ MZStranjani-vodovodDolacā¢ MZGornjaZenica-kanalizacijaGZā¢ MZÅ eriÄi-KanalizacijaÅ eriÄiā¢ MZKovaniÄi-kanalizacijaKovaniÄiā¢ MZVražale-vodovodVražaleā¢ MZOrahovica-vodovodSpahiÄi
ā¢ MZOrahovica-vodovodGornjikovaÄeviÄiā¢ MZSeoci-vodovodGornjiZahiÄiā¢ MZPuhovac-potokPuhovacā¢ MZCarina-vik-prikluÄakHKDā¢ kanalizacijaslivaBabinerijekeā¢ MZLaÅ”va-kanalizacijaSajtoviÄiā¢ MZVukotiÄi-vodovodVukotiÄiā¢ MZDobriljeno-vodovodDobriljenoā¢ MZPepelari-vodovodPepelariā¢ MZDrivuÅ”a-vik-ptiÄijibrijegā¢ MZBistriÄak-kanalizacijaSmajiÄiā¢ MZCrkvice-vik-kanalizacijaKamberoviÄaÄikmaā¢ MZRiÄice-vodovodRiÄiceā¢ MZBrist-vik-vodovodRijevdoā¢ MZTopÄiÄpolje-vodovodTopÄiÄpoljeā¢ MZGornjaGraÄanica-vodovodRoÅ”eviÄiā¢ MZRiÄice-vodovodSeliÅ”teā¢ MZLokvine-kanalizacijaObrenovciā¢ kanalizacijaslivarijekeKoÄeveā¢ MZPerinhan-kanalizacijaPerinhanā¢ MZKoprivna-vodovodPonirakā¢ MZPiÅ”Äe-vik-Srpskamahalaā¢ MZTopÄiÄpolje-kaskadaTopÄiÄpoljeā¢ MZLokvine-kanalizacijaJ.DakiÄaā¢ MZPerinhan-vodovodLaniÅ”Äeā¢ MZStaroRadakovo-vik-PrvezeniÄ.brigadeā¢ MZBroda-vik-kanalizacijaV.Brodaā¢ MZPodbrežje-vodovodKonÄilaā¢ MZKoprivna-vodovodKrÄevineā¢ MZGradiÅ”Äe-kanalizacijaBukovicaā¢ MZBabino-kanalizacijaBiÅ”koviÄiā¢ MZKoprivna-vodovodBeÄinpotokā¢ MZRiÄice-vodovodSeliÅ”teā¢ MZStaroRadakovo-vodovodBristā¢ MZPojske-kanalizacijaPojskeā¢ MZGorica-vodovodGoricaā¢ MZDonjaVracaiDonjaGraÄanica-VodovodTuganja
ā¢ MZPerinhan-vodovodSladin
ā¢ MZBistriÄak-vodovodKoliÄiā¢ MZKlopÄe-vodovodMargitaā¢ MZGornjaGraÄanica-vodovodPlahoviÄiā¢ MZDonjaVraca-vodovodDonjaVracaā¢ MZArnauti-vodovodDonjePonihovoā¢ MZGornjaGraÄanica-vodovodBareā¢ MZGradiÅ”Äe-vodovodBukovicaā¢ MZDonjaGraÄanica-vik-vodovodHafizoviÄaā¢ MZPiÅ”Äe-vik-KoÄevaā¢ MZGornja-vodovodDrinjaniā¢ MZOdmut-M.Spaheā¢ MZCentar-StaraÄarÅ”ijaā¢ MZZveÄaj-ZveÄajska-G.Brist-gvodoā¢ MZVražale-Luke-gvodovodā¢ MZDolaÄa-kanalizacijaTiÅ”inaā¢ MZBrist-vik-fraljubeHrgiÄaā¢ RekonstrukcijavodovodaMoÅ”Äanicaā¢ IzgradnjakanalizacijeuNemiliā¢ IzgradnjakanalizacijeSeliÅ”te-MZRiÄiceā¢ Izgradnjafekalnekanalizacije-MZPojskeā¢ Sanacijagradskevodovodnemrežeā¢ RekonstrukcijavodovodaDonjePonihovoāMZArnautiāizradaprojektnedokumentacije
ā¢ KanalizacijanaseljaGnjusiāMZRaspotoÄjeāizradaprojektnedokumentacije
ā¢ SanacijavodovodaDonjaVracaāMZDonjaVracaāizradaprojektnedokumentacije
ā¢ KanalizacijaBanloziāMZBanloziāizradaprojektnedokumentacija
ā¢ RekonstrukcijavodovodaMargitaāMZKlopÄeāizradaprojektnedokumentacija
ā¢ RekonstrukcijavodovodaKoliÄiāMZBistriÄakāizradaprojektnedokumentacija
ā¢ RekonstrukcijavodovodaTopÄiÄpoljeā¢ RekonstrukcijavodovodaDonjePonihovoā¢ RekonstrukcijavodovodaKoliÄiāMZBistriÄakā¢ RekonstrukcijavodovodaGornjeSviÄeā¢ IzgradnjakanalizacijeuMZPerinhanā¢ KanalizacijaMZPepelari-izradaprojektne
ZEN
ICA
JU
ÄER
, DA
NA
S, S
UTR
A [
39 ]
PREGLED ULAGANJA
ULAGANJU U VODOVOD I KANALIZACIJUdokumentacija
ā¢ HidrogeoloÅ”kaistraživanjauMZLokvineā¢ IzgradnjafekalnekanalizacijeunaseljuGornjaZenica
ā¢ IzgradnjakanalizacijePodbrežejeā¢ RekonstrukcijavodovodaJanjacāMZJanjacā¢ SanacijavodovodaDonjaVraca-MZDonjaVraca
ā¢ KanalizacijaMZOrahovica-izradaprojektnedokumentacija
ā¢ RekonstrukcijavodovodaGornjeSviÄe-izradaprojektnedokumentacija
ā¢ KanalizacijanaseljaPutoviÄi-izradaprojektnedokumentacija
ā¢ VodovodVukotiÄiāMZVukotiÄiāizradapro-jektnedokumentacija
ā¢ RekonstrukcijavodovodaSebuje-izradaprojektnedokumentacija
ā¢ Projekat-Bratstvoijedinstvo-Stranjaniā¢ Projekat-kanalizacijaNemila-Nemilaā¢ IzvoÄenjeradova-Kebex-kanalizacijaNemilaā¢ VodovodObrenovci-Lokvineā¢ vodovodRepovaÄkipotok-MoÅ”Äanicaā¢ VodovodSeliÅ”te1:1-radovi-ā¢ vodovodLubanovabara-Briznikā¢ KanalizacijaArnauti-materijalā¢ KanalizacijaRebrovac-materijalā¢ VodovodRoÅ”eviÄi-GornjaGraÄanicaā¢ RekonstrukcijavodovodaHece.D.Vracaā¢ RekonstrukcijavodovodaSladin-p.Hanā¢ SanacijakanalizacijeLokvineā¢ KanalizacijaSeliÅ”te-radoviā¢ KanalizacijaPojske-radoviā¢ VodomjeriKotlovac-Lokvineā¢ vodovodKejdijaā¢ Regulacijapotoka-Puhovacā¢ ÄiÅ”ÄenjekanalauTeÅ”anjskoj-Tetovoā¢ dezinfekcijarezervoara-Vrseljeā¢ sanacijavodovodnelinije-DolaÄa
ā¢ Babina-Bazeni-uÅ”Äeā¢ Babina-MiljkoviÄiā¢ Gornjavraca-Perinhanā¢ proÅ”topavanjekanalizacije-PutoviÄiā¢ analizavode-Äesma-Brodaā¢ RegulacijaSebujskeiSelaÄkerijekeā¢ KanalizacijaGornjaVracaā¢ VodovodMutnica-Perinhanā¢ kanalizacijaTgoviÅ”Äeā¢ kanalizacijaSeliÅ”te-RiÄiceā¢ kanalizacijaBanloziā¢ vodovodKoliÄiā¢ RekonstrukcijavodovodaDonjePonihovoā¢ KanalizacijaPerinhan,MZPerinhanā¢ PrikljuÄaknaseljaLukenagradskivodovodā¢ KanalizacijaPerinhan,MZPerinhanā¢ IzgradnjakanalizacijePodbrežjeā¢ IzgradnjafekalnekanalizacijezanaseljeGornjaZenica
ā¢ DovoÄenjenovihkoliÄinavodesaprostoraDonjePonihovonaprostorMZArnauti
ā¢ SanacijavodovodaDonjaVraca,MZDonjaVraca,
ā¢ RekonstrukcijavodovodaSebuje,ā¢ IzgradnjakanalizacijeuMZMoÅ”Äanica,ā¢ RekonstrukcijavodovodaMargita,MzKlopÄe,ā¢ IzgradnjafekalnekanalizacijeunaseljuNemila,MZNemila,
ā¢ IzgradnjakanalizacijeGnjusi,MZRaspotoÄjeā¢ IzgradnjakanalizacijeBanlozi,MZBanloziā¢ IzgradnjavodovodazaGornjiBrist-ZmajevaÄkacestaāGornjaRavan
ā¢ IzgradnjarezervoaraV=60m3zapotrebevodo-vodaSviÄe,MZRiÄice
ā¢ HidrogeoloÅ”kaistraživanjauMZLokvineā¢ IzradaprojektnedokumentacijekanalizacijeslivapotokaMokuÅ”nice
ā¢ DovoÄenjenovihkoliÄinavodesaizvoriÅ”taLoznikunaseljeNemila-projekat
ā¢ KanalizacijanaseljaBistrica-izradaprojektaā¢ RekonstrukcijavodovodaSmajiÄi-izradapro-jekta
ā¢ DovoÄenjenovihkoliÄinavodeunaseljeÅ eriÄi-izradaprojekta
ā¢ RekonstrukcijavodovodaBiÅ”koviÄi-izradaprojekta
ā¢ KanalizacijanaseljaLjubetovo-izradaprojektaā¢ RekonstrukcijavodovodaNovoSelo-izradaprojekta
ā¢ KanalizacijanaseljaStranjani-izradaprojektaā¢ RekonstrukcijavodovodaKovaÄiÄi,MZBabino-izradaprojekta
ā¢ IzgradnjafekalnekanalizacijezanaseljeGornjaZenica
ā¢ SanacijavodovodadonjaVraca,MZDonjaVracaā¢ RekonstrukcijavodovodagornjeSviÄeāizradaprojekta
ā¢ KanalizacijanaseljaPutoviÄiāizradaprojektaā¢ KlopÄe-vodovodKejdija-Margitaā¢ KlopÄe-kanalizacijaKlopÄeā¢ Podbrežje-oborinskakanalizacijaPodbrežjeā¢ Lokvine-sanacijavodovodaKotlovacā¢ Lokvine-vodovodikanalizacijaLokvineā¢ Jastrebac-vodovodJastrebacā¢ DonjaVraca-rezervoarHece-razlikaā¢ Arnauti-DonjePonihovoā¢ DonjaVraca-kanalizacijaDonjaVracaā¢ PutoviÄi-PutoviÄkopolje-kanalizacijaPutoviÄiā¢ Orahovica-vodovodGornjamahalaiKovaÄeviÄiā¢ TopÄiÄpolje-vodovodTopÄiÄpoljeā¢ MoÅ”Äanica-vodovod-RepovaÄkipotokā¢ Lokvine-izgradnjakanalizacijeObrenovciā¢ DonjaVraca-rekonstrukcijavodovodaHece
ā¢ Koprivna-ÄiÅ”ÄenjepropustairegulacijapotokaPonirak
ā¢ Crkvice-sanacijakanalizacijeslivaBabinerijekeā¢ Nemila-proÅ”topavanjefekalnekanalizacijeuNemili
ā¢ Lokvine-izgradnjavodovodnelinijezanaseljeGrm
ā¢ BistriÄak-rekonstrukcijavodovodaKoliÄi-radovi
ā¢ DonjeBabino-ÄiÅ”ÄenjeiregulacijaBabine-HajkoviÄi
ā¢ kanalizacionimaterijalā¢ vodovodnimaterijalā¢ rezervoarHeceā¢ DonjaVraca-HecebuÅ”enjeā¢ Crkvice-SanacijakoritaBabinerijekeā¢ Jastrebac-proÅ”topavanjefekalnekanalizacijeuJastrebcu
ā¢ proÅ”topavanjefekalnekanalizacijeuCrkviceā¢ BistriÄak-rekonstrukcijavodovodaKoliÄi-materijal
ā¢ Perinhan-oborinskaPerinhanā¢ kanalizacioniivodovodni-P.Han,KovaniÄi,Arnauti
ā¢ DonjeBabino-ÄiÅ”ÄenjeiregulacijaBabine-vodozahvatKasapoviÄi
ā¢
[ 40
] Z
ENIC
A J
UÄ
ER, D
AN
AS,
SU
TRA
PREGLED ULAGANJA
ULAGANJU U JAVNU RASVJETUā¢ NabavkaipostavljanjesemaforakodhotelaāāMetalurgāā
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluÅ eriÄiā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuNemilaā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluOrahovicaā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuCrnileā¢ Izgradnjajavnerasvjeteul.VelikogSudijeGraÄeÅ”e
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluOrahovicaā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuJanjiÄiā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluJastrebacā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuzrijekuBosnu(UÅ”Äe)
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuDonjaVraca
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluDrugavci(Babino)
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluSeoci(trizaseoka)
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluOrahovica(trizaseoka)
ā¢ IzgradnjajavnerasvjetenaJalijskompjeÅ”aÄkommostu
ā¢ IzgradnjajavnerasvjetenaBilinopoljskompjeÅ”aÄkommostu
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuVrandukā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluBanloziā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluPuhovacā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluOrahovicaā¢ IzgradnjajavnerasvjeteuseluSeociā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuSajtoviÄi(LaÅ”va)
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuÄajdraÅ”ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteunaseljuPridražiÄi(Tetovo)
ā¢ Izgradnjajavnerasvjete(Crkvice+KamberoviÄi)
ā¢ ElektrosaglasnostzarasvjetuāPuhovacā¢ ZavrÅ”etakizgradnjerasvjeteāBanloziā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāStazauNovomRadakovu
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāKlopÄe(HadžijeMaziÄaputbr.16)
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāDolaÄaāTiÅ”inaā¢ ElektrosaglasnostzarasvjetuāPridražiÄiā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāLukovopoljeāprvafaza
ā¢ Izgradnja4stubarasvjeteāterenizaBOÄANJE
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāStaroRadakovood64do166
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāZmajevaÄkacesta-Zmajevac
ā¢ RekonstrukcijajavnerasvjeteāArnautiāMuliÄi
ā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāPodbriježjeāKondžilo
ā¢ ElektrosaglasnostzarasvjetuāPeÄujā¢ IzgradnjajavnerasvjeteāSandžaÄkabr.1