Hrvatsko katoliko sveuiliteOdjel za povijestIlica 242, Zagreb

Kristijan Cesar

idovska manjina u Zagrebu seminarski radKolegij: Povijest manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj

doc. dr. sc. Ivica Mikulin

Zagreb20. studenoga 2014.SadrajUvod3Prvo pojavljivanje idova u Zagrebu3idovi u Zagrebu do 1918.4Zagrebaki idovi izmeu dva svjetska rata6Zagrebaki idovi u Drugom svjetskom ratu i nakon njega7Zakljuak8Dodatak9Literatura...10

3

UvodNamjera ovog seminara je predstaviti idovsku nacionalnu manjinu u Zagrebu kroz njezino djelovanje od samog osnutka idovske opine Zagreb 1806. godine. Najprije u se osvrnuti na same zaetke doseljavanja idova u Zagreb do edikta o toleranciji cara Josipa II., zatim na razdoblje od osnutka opine do kraja Prvog svjetskog rata, nakon ega u pisati o razdoblju do Drugog svjetskog rata, koje je ujedno bilo zlatno razdoblje zagrebakih idova, a zakljuno s razdobljem nakon njega sve do dananjeg vremena. Prouavanjem ove teme moemo shvatiti koliko su zapravo znaenje imali idovi za izgradnju hrvatske metropole kakvu danas poznajemo. Odgovor na to pitanje moemo izrei reenicom dr. Ognjena Krausa, predsjednika idovske opine Zagreb: U napredak Zagreba idovi su ugradili rad, talent i vjeru. Talent i vjeru potvruje njihov rad koji u pokuati prikazati u sljedeim redovima.

Prvo pojavljivanje idova u ZagrebuNajranije pojavljivanje idova u Zagrebu je poznato iz sudskih isprava iz 1444. i 1459. godine koje potvruju da se u Zagrebu nalazila idovska zajednica (Domus / Recessus Judaeorum).[footnoteRef:1] idovi su se u srednjem vijeku najvie bavili trgovinom robom koja nije bila obuhvaena cehovskim ureenjem (stoka, ito, proizvodi seoskog obrta), a takoer su bili bankari i vlasnici zalagaonica.[footnoteRef:2] Ova mala idovska zajednica (svega desetak obitelji) je protjerana te im je zabranjeno naseljavanje i boravak, zapravo sve do druge polovine 18. stoljea. Kako bi bolje shvatili zajednicu idova ne samo u Zagrebu, nego i u svijetu, potrebno je znati da se dijele na tri glavne skupine: Akenazi, Sefardi i tzv. istone zajednice. Akenazi su potomci srednjovjekovnih idovskih zajednica smjetenih uz rijeku Rajnu, od Alsacea na jugu do doline Rajne na sjeveru. U idovskoj srednjovjekovnoj terminologiji Akenaz oznaava Njemaku, a originalno je biblijskog podrijetla (ime jednog od Jafetovih unuka). Njihov je govorni jezik jidi (srednjovjekovna njemaka baza s hebrejskim elementima). Migracijama se od 11. stoljea pomiu prema istoku Europe.[footnoteRef:3] Sefardima potjee ime iz biblijskog naziva za nepoznatu zemlju, koju kasnije idovi identificiraju kao Iberski poluotok i u uem smislu potomci su idova s Iberskog poluotoka, prognanih 1492. godine. [1: Ivo GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu 1918.-1941., Novi Liber, Zagreb 2004.: 14.] [2: (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67720) ulaz ostvaren 7.11.2014.] [3: Naida Mihal BRANDL; Povijest idova u hrvatskim zemljama do 1941. godine, Katedra za judaistiku, Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, (http://www.azoo.hr/images/razno/Brandel.pdf): 2.]

Nakon progona stvaraju ratrkanu dijasporu od sjeverne Afrike, Apeninskog poluotoka, Osmanskog Carstva, nizozemskih i njemakih gradova na sjeveru. Kao govornim jezikom se slue judeo-panjolskim ili ladino, kojega ini sjevernokastilijanska baza s elementima hebrejskog jezika. Trea skupina su istone zajednice, a radi se o idovskim zajednicama podrijetlom s Bliskog istoka, Kavkaza i Sjeverne Afrike, koje koriste arapski jezika kao slubeni (lingua franca).[footnoteRef:4] Toleranciju, ali ne i ravnopravnost, idova u Habsburkoj Monarhiji omoguava Edikt o toleranciji (Systematica gentus Judeorum Regulatio) cara Josipa II. iz 1781. godine, koji se u Hrvatskoj poinje primjenjivati 1783. godine.[footnoteRef:5] Njime je idovima priznato pravo ispovijedanja vjere i omogueno stalno naseljavanje u Hrvatskoj i Slavoniji. Godine 1787. donesen je zakon o obveznim prezimenima pa je veina idova morala prihvatiti njemako ime i prezime.[footnoteRef:6] [4: N. M. BRANDL; Povijest idova: 2.] [5: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 14.] [6: Sonja Samokovlija; idovi u Zagrebu (http://www.bet-israel.com/?page_id=1126), idovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj, ulaz ostvaren 7.11.2014.; N. M. BRANDL; Povijest idova: 6.; (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67720) ulaz ostvaren 7.11.2014.]

idovi u Zagrebu do 1918.Poetkom 19. stoljea u Zagrebu ivi devet idovskih obitelji koje ve 1806. godine osnivaju idovsku opinu u Zagrebu, a tri godine kasnije 1809. stie i prvi rabin Aron Palotta u Zagreb. Posebna zanimljivost je kako veina novo naseljenih idova nije bila starija od 40 godina.[footnoteRef:7] [footnoteRef:8] Sve do 1848. djelatnost idovskih opina nije bila pravno ureena (osim prijave kod mjesnih vlasti) te su one, kao i zagrebaka, nastajale spontano, radi bogotovlja, potpore siromanih, udovica i siroadi, osiguranja vjerskih pogreba, omoguivanja vjerskih kola i mesara za koer klanje. Mogunost bavljenja obrtom, idovi su dobili 1840. godine.[footnoteRef:9] od tada se broj obrtnika stalno poveavao, to je uzrokovalo otpor kranskih sitnih trgovaca i obrtnika, koji su propadali. Slijedee je godine izbio rascjep izmeu starovjeraca i novovjeraca zbog reforme bogosluja, ali je 1853. godine dolo do pomirenja jer su reforme u bogosluju ukinute.[footnoteRef:10] [7: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 14.] [8: (http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10), idovska opina Zagreb, Kronologija idovske opine Zagreb, ulaz ostvaren 7.11.2014.] [9: N. M. BRANDL; Povijest idova: 7.] [10: (http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10), idovska opina Zagreb, Kronologija idovske opine Zagreb, ulaz ostvaren 7.11.2014.]

Posebno treba spomenuti kako je 1850. u Zagrebu gradskim vijenikom izabran i jedan idov uro Hirschler, a u zagrebaku Trgovako-obrtniku komoru dvije godine kasnije izabrana etiri idovska trgovca. Carskim patentom iz 1860. godine bilo je doputeno idovima posjedovanje nekretnina, a zakljuak Hrvatskog sabora iz rujna 1873. izjednauje njihova prava s pravima ostalih graana.[footnoteRef:11] [footnoteRef:12] Sredinom 19. stoljea se poinju stvarati skupine imunijih idovskih trgovaca, koji svojim jaanjem osnivaju tvrtke koje e postati vrlo jake i poznate. Zajedno s jaanjem zagrebake idovske zajednice jaa i potreba za jaom afirmacijom. Gradnja zagrebakog idovskog hrama zapoinje 1866. godine dok je jedanaest godina ranije bio donesen zakljuak o gradnji novog hrama.[footnoteRef:13] Posveenje ove nove graevine je bilo 1867. u tadanjoj ulici Marije Valerije, danas Praka ulica. Osebujna arhitektura, arhitekta Franje Kleina, i monumentalni izgled mijenjaju izgled samog gradskog sredita, a ujedno i simboliziraju znaajnu ulogu koju su imali zagrebaki idovi u svome novom gradu. Sinagogu su sruile vlasti Nezavisne Drave Hrvatske 1942. godine.[footnoteRef:14] Zagrebako idovsko humanitarno udruenje (Israelitischer Humanittsverein), osnovano 1846., postupno je preraslo u zajedniko udruenje idova i krana. Godine 1887. dr. Ljudevit Schwarz je poznat kao idov koji je izabran u Hrvatski sabor. Dakle, nakon stjecanja pune graanske ravnopravnosti, druga i trea generacija idovskih doseljenika se akademski obrazuje i postaju ugledni lanovi zagrebakog drutva. Tako postoji podatak prema kojem oko 1910. godine idovi ine 1% stanovnitva grada Zagreba, ali ak 25% zagrebakih lijenika su idovi, 17% odvjetnika i velik broj graevinara i arhitekata.[footnoteRef:15] [footnoteRef:16] S porastom idovskih studenata u Zagrebu je 1898. bilo osnovano idovsko studentsko drutvo Literarni sastanci idovske omladine. Broj idova u Zagrebu do Prvog svjetskog rata uglavnom je rastao zbog imigracije iz drugih sjevernohrvatskih i slavonskih sredina.[footnoteRef:17] Na samom poetku 20. stoljea (1900. godine), 54% zagrebakih idova kao materinji navodi hrvatski jezik, a idovska nacionalna manjina u Zagrebu je mogla od 1906. itati svoj list idovska smotra, koji je bio prvi idovski list na junoslavenskom prostoru. Najutjecajnije idovsko glasilo do 1941. bio je tjednik idov koji je poeo izlaziti 1917. godine.[footnoteRef:18] [11: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 15.] [12: N. M. BRANDL; Povijest idova: 7.] [13: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 16.] [14: Sonja Samokovlija; idovi u Zagrebu (http://www.bet-israel.com/?page_id=1126), idovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj, ulaz ostvaren 7.11.2014.] [15: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 15.] [16: S. Samokovlija; idovi u Zagrebu.] [17: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 308.] [18: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 16.]

Taj tjednik je postao i slubeno glasilo Saveza cionista Jugoslavije.[footnoteRef:19] Zakljuno s ovim poglavljem jo valja navesti kako je nakon Prvog svjetskog rata (1921.) u Zagrebu ivjelo 6000 idova koji su inili 4,6% stanovnitva grada.[footnoteRef:20] [19: (http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10), idovska opina Zagreb, Kronologija idovske opine Zagreb, ulaz ostvaren 7.11.2014.] [20: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 307.]

Zagrebaki idovi izmeu dva svjetska rataRazdoblje izmeu dva svjetska rata za zagrebake se idove uzima kao zlatno razdoblje, to je mogue uvidjeti i iz popisa lanova idovske opine Zagreb. Koliki je bio znaaj pokuat u prikazati nabrajanjem nekih zagrebakih tvornica, kina, kavana, hotela, bolnica. Poznate zagrebake tvornice idovske manjine su: Tvornica koa i obue, Paromlin, Moster-Penkala, Union, Lipa Mill, Franck, Uljara; zatim kina: Union, Helios, Europa-Palace, Apolo, Balkan-Palace; kavane: Corso, Meduli, Zagreb, Astoria, Velika kavana; hoteli: Palace, Imperial, Caru austrijanskom, Pruckner-Royal; bolnice: Merkurov sanatorij u Klaievoj; tedionice, kreditni zavodi i banke: Hrvatska eskomptna banka, sve je to samo dio onoga to su idovi stvorili u Zagrebu. Nezahvalno bi bilo ne spomenuti brojne arhitekte, lijenike i druge istaknute zagrebake idove, koje je teko sve pobrojiti.[footnoteRef:21] [21: Ognjen KRAUS; idovi i Zagreb Zagreb i idovi, Zagreb moj grad, Zagreb, 5/2011., br. 33, 8-14.]

Zavretkom Prvog svjetskog rata i raspadom Monarhije, hrvatske idovske zajednice pa tako i zagrebaka, su postale dijelom ire jugoslavenske idovske zajednice, koja je od 1919. okupljena u Savez jevrejskih vjeroispovjednih opina u Kraljevini SHS. Tako 1920. dolazi do pobjede cionistike liste na izborima u zagrebakoj opini. Godine 1929. u Kraljevini Jugoslaviji je donesen novi zakon o zajednici idova (Zakon o verskoj zajednici Jevreja u Kraljevini Jugoslaviji) kojim je prvi puta bila regulirana ova tema.[footnoteRef:22] [footnoteRef:23] Dolaskom nacionalsocijalizma na vlast u Njemakoj 1933., zapoinje razdoblje jaanja antisemitizma koji je rastao pribliavanjem politike povezanosti. Otkako su zapoeli progoni idova iz Treega Reicha, nalazimo podatke o boravku oko 1000 idovskih izbjeglica iz Austrije i Njemake u samom gradu Zagrebu i njegovoj okolici 1939. godine.[footnoteRef:24] Potrebno je spomenuti da je skuptina Kraljevine Jugoslavije donijela 1940. dva zakona kojima je bila ponitena ravnopravnost idova. [22: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 319-320.] [23: (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67720) ulaz ostvaren 7.11.2014.] [24: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 448-449.]

Dakle, uredba kojom se zabranjuje rad svim veletrgovinama namirnicama u idovskom vlasnitvu i suvlasnitvu te numerus clausus, kojim se ograniio broj idovskih uenika i studenata na postotak idovskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu.[footnoteRef:25][footnoteRef:26] Sve je to vodilo sudbini koju e zagrebaka idovska manjina osjetiti na vlastitoj koi jednako kao i ostale europske idovske manjine. Brojnost idovske nacionalne manjine pred izbijanje Drugog svjetskog rata na jugoistonim prostorima Europe je grafiki prikazana u dodatku seminarskog rada. [25: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 504-505.] [26: (http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10), idovska opina Zagreb, Kronologija idovske opine Zagreb, ulaz ostvaren 7.11.2014.]

Zagrebaki idovi u Drugom svjetskom ratu i nakon njegaZavretkom Travanjskog rata i uspostavom Nezavisne Drave Hrvatske, predstavnici Treega Reicha prepustili su rjeavanje idovskog pitanja (od travnja 1941. do kolovoza 1942.) novoosnovanim vlastima. Zatim je nova vlast donijela rasne zakone po uzoru na Reich, pa je tako stvorena zakonska osnova za progone svi idova pod ingerencijom nove vlasti, a tako i zagrebakih idova.[footnoteRef:27] Od 1941. do 1945. godine po raznim je logorima ubijeno izmeu 8000 i 9000 zagrebakih idova, a manje od 3000 ih je preivjelo strahote Drugoga svjetskoga rata da bi se njih oko 800 ve 1948. iselilo u Izrael.[footnoteRef:28] Mnogi su idovi sudjelovali i u NOVJ-u o emu nam moe posluiti primjer koji se tie zatvorenika logora Kampor na otoku Rabu koji su osnovali idovski bataljun i prikljuili se partizanima. Valja spomenuti osobu tadanjeg zagrebakog nadbiskupa Alojzija Stepinca koji je pokuavao na sve naine spasiti to vie svojih sugraana pa je kasnije odlikovan i proglaen medaljom Pravednik meu narodima. Usporeujui prijeratni broj lanova zagrebake idovske opine (oni koji su prijavljeni, u stvarnosti bilo vie) njih oko 10000 (9653 lana) dolazimo do nevjerojatne injenice da je zagrebaka idovska manjina smanjena za 70% ukupne prijeratne populacije. Preostali broj lanova se takoer prepolovio iseljavanjem u novu domovinu do 1952. godine. [27: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 523.] [28: I. GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu: 307.]

Veina privatne imovine, kao i imovina opina, koja je bila oduzeta, nakon rata nije vraena. Vjerski se ivot gotovo ugasio nakon rata. U razdoblju od 1945. do 1990. idovske opine u Hrvatskoj nalazile su se pod krovnom organizacijom Saveza idovskih opina Jugoslavije (Saveza jevrejskih optina Jugoslavije SJOJ), smjetene u Beogradu. Poetkom Domovinskog rata i raspadom Jugoslavije, idovske opine prestaju biti lanicama SJOJ-a te su postale autonomna tijela.[footnoteRef:29] Godine 1991. idovska opina Zagreb takoer prestaje biti lanicom SJOJ-a te od tada djeluje kao sredite idovske zajednice u Republici Hrvatskoj. Zanimljivo je na kraju spomenuti kako od 2011. godine, a na inicijativu Hrvatskog Izraelskog drutva, u Zagrebu postoji park Pravednika meu narodima. Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, u Republici Hrvatskoj ivi 509 idova po nacionalnosti. Danas u Zagrebu postoje dvije zajednice koje osiguravaju nastavak idovskog ivota i tradicije, a to su idovska Opina Zagreb, koja ima djeji vrti, dom za starije osobe i odmaralite te idovska vjerska zajednica Bet Israel. [29: (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67720) ulaz ostvaren 7.11.2014.]

ZakljuakTemeljem pronaenih podataka, postojeih zgrada, bolnica, zaklada i ostalih infrastruktura moemo zakljuiti kako je idovska nacionalna manjina imala nemjerljiv utjecaj i zasluge za napredak grada Zagreba. Drugi svjetski rat je tako odigrao kljunu ulogu u zaustavljanju i usporavanju napretka upravo izuzimanjem najistaknutijih i najsposobnijih pripadnika ove nacionalne manjina, koja je svojim suivotom i afirmacijom itekako prihvatila zemlju i grad u kojoj se nastanila. Ukratko reeno, Zagreb kakav danas poznajemo bez idova ne bi bio isti.

Dodatak

Literatura1. Ivo GOLDSTEIN; idovi u Zagrebu 1918.-1941., Novi Liber, Zagreb 2004.:14-16; 308-523.2. Naida Mihal BRANDL; Povijest idova u hrvatskim zemljama do 1941. godine, Katedra za judaistiku, Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, (http://www.azoo.hr/images/razno/Brandel.pdf)3. Sonja Samokovlija; idovi u Zagrebu (http://www.bet-israel.com/?page_id=1126), idovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj, ulaz ostvaren 7.11.2014.4. (http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10), idovska opina Zagreb, Kronologija idovske opine Zagreb, ulaz ostvaren 7.11.2014.5. (http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67720) ulaz ostvaren 7.11.2014.6. Ognjen KRAUS; idovi i Zagreb Zagreb i idovi, Zagreb moj grad, Zagreb, 5/2011., br. 33, 8-14.7