MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije

šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

Maja Pirolić Hure

slika tjedna

ZIMSKI DAN NA ELAFITIMA

CRTICA - 04.01.1901. POSLANA MOLBA ZA UVOĐENJE ELEKTRIČNOG TRAMVAJA U DUBROVNIK

Tramvaji s konjskom vučom ili na elek-trični pogon sve su se više javljali u gradskom i prigradskom putničkom prometu u Europi i izvan Europe tije-

kom druge polovice 19. Izgradnja tramvaja s konjskom vučom na najprometnijoj liniji du-brovačkog područja između Pila i Gruža nije dolazila u obzir zbog konfiguracije terena, jer je

od Pila do Boninova i od Graža do Boninova po-prilična uzbrdica. No, čim se u Dubrovniku sred-inom zadnjeg desetljeća 19. stoljeća počelo razmišljati o elektrifikaciji, nametnula se, u vezi s tim, i misao o uspostavljanju električnog tram-vaja na relaciji Pile - Gruž. Dubrovačka je općins-ka uprava 4. siječnja 1901. godine, zaključila da se obrati molbom Ministarstvu željeznica u

Beču “za dopust općini da zametne prethodne radnje radi zavedenja jednog električnoga tramvaja od Du-brovnika do Gruža”. Početkom ožujka 1901. stigao je iz Beča odgo¬vor, kojim je Ministarstvo željeznica udovoljilo toj molbi. Ipak, od te odluke, do pojave tramvaja na du-brovačkim uliama proteklo je gotovo punih 10 godina.

• bogati izbor svadbenih menija po najpovoljnijim cijenama

• promotivne cijene koktela • piæe, torta i pjenušac po najpovoljnim cijenama

• svijeænjaci, svijeæe i trake za stol u boji Vašeg vjenèanja • bijele navlake za stolice s mašnama u boji Vašeg vjenèanja

• soba za mladence (pjenušac i košara s voæem) • povoljne cijene hotelskog smještaja za Vaše uzvanike • popusti za organizaciju djevojaèke i momaèke veèeri

• besplatni parking za uzvanike

• najljepši zalazak sunca i pogled na Elafitsko otoèje

Masarykov put 5, Dubrovnik • T: 020 433 520 | 098 214 852 E: gm_adriatic@hotelimaestral.com • W: www.hotelsindubrovnik.com

Najbolja kuhinja u graduVjenèanja u hotelu Adriatic

Dubrovnik Cleaning ServiceDCS

- dugogodišnje iskustvo u iznajmljivanju, upravljanju te održavanju privatnog smještaja

- usluga čišćenja po unaprijed ugovorenim cijenama

- vlastita praonica sa uključenim transportom

Dubrovnik Cleaning Service d.o.o.OIB: 41056863453 Dr. Ante Starčevića 16, Dubrovnik Mobitel: 091/732-8606E-mail: info@ducs.hrWeb: www.ducs.hr

Brigu o Vašem objektu prepustiteNAMA. Nazovite nas !

INTERVJUTJEDNA

Najvažniji projekt nam je projekt obiteljske kartice jer nastojimo stvoriti društveno okruženje gdje će biti manje financijskih prepre-

ka za velike obitelji

Roditelji često u šali kažu kako je imati jedno di-jete kao nijedno, dvoje kao sto, a kako je imati troje ili više djece, popričali smo s Ninom Mašić i Ivanom Marić, članicama Udruge Obitelji 3plus, koja se nedavno aktivirala na dubrovač-kom području.

Predstavite nam ukrako Udrugu Obitelji 3plus?Ivana: Udruga je osnovana početkom 2018. godine na razini Hrvatske, u početku su bile neke osnivačke aktivnosti tako da nismo izlazili u javnost do prije dva mjeseca. Tad smo orga-nizirali press konferenciju u Zagrebu i počele aktivirati članstvo, a sad se nastojimo malo više aktivirati na samom jugu Hrvatske. To je jako važno, imamo neke specifične interese koje moramo zastupati jer je na razini Hrvatske pre-ko 100 tisuća obitelji s troje ili više djece. Mi tek krećemo u skupljanje članstva, ali potencijal je jako velik. U našoj županiji nas je trenutno tri-desetak obitelji prepoznalo i učlanilo se. Neki imaju troje djece, neki četvero, a neki čak i više, imamo baš brojne obitelji. Najvažniji projekt nam je projekt obiteljske kartice jer nastojimo stvoriti društveno okruženje gdje će biti manje financijskih prepreka za velike obitelji. Na javnoj razini nastojimo obiteljima dati neke pogodno-sti, a to funkcionira tako da naši partneri daju određene popuste na stvari koje oni prodaju.

Nina: Ne samo proizvode nego i usluge jer često obitelji s više djece možda mogu bez nekih stvari koje se mogu kupiti ali usluge svi trebamo, od onih najbanalnijih tipa šišanje svaki mjesec do nekih možda većih potreba kao što su usluge centara za razvoj djece koja imaju možda nekih problema. To je jedna od temeljnih usluga koje bismo trebali omogućiti obiteljima s više djece da im bude dostupnija.

OBITELJ JE TEMELJ RAZVOJA DRUŠTVA I TREBA RODITELJIMA OLAKŠATI

Razgovara: Dajana Brzica

NINA MAŠIĆ I IVANA MARIĆ, ČLANICE UDRUGE OBITELJI 3PLUS

Kako izgleda svakodnevnica s troje djece?Nina: Vjerujem da u obiteljima s bilo kojim bro-jem djece počinje jutro s riječima: Pokreni se! Jesi li? Obuci se! Još se nisi presvukao!? Zakas-nit ćemo! i sl. Naravno da je malo lakše kad je mama na porodiljnom ili kad ima neko skraće-no radno vrijeme ili kad to nije škola nego vrtić gdje možete malo i zakasniti, ali vjerujem da tako svima započne dan.

Ivana: Slažem se. Ja čak često kažem da mi je bilo teže kad sam imala samo jedno dijete. Nekako se čovjek uživi u tu ulogu. Neke stvari treba naučiti organizirati i preskočiti ono što je nebitno i fokusirati se na ono bitno. Ali uvijek ima ovih riječi kako Nina kaže – Ajde! Jesi li? Još nisi? Požuri! - to je uvijek tako ali zato su bitni ti momenti da se okupimo kao obitelj negdje krajem dana ili vikendom, bez neke užurbano-sti da se onako malo možemo i opustiti. Škola iziskuje neke nove stvari, neke druge aktivnosti, moji su svo troje u školi, najmlađa je krenula ove godine.

Nina: Kad imate djecu u vrtiću onda kad dođemo doma postavljaju pitanja – Mama, što ćemo raditi? Mama, ajde se igraj s nama. Mama, mama, mama? Tata, gdje je mama!? Ali ja se stvarno svaki dan trudim u to vrijeme popodne pokušati - koliko god želim skuhati, oprati u srediti, njima posvetiti barem jedan dio vremena.

Kako se nosite s dječjim neposluhom?Ivana: Pa jedna od naših aktivnosti doma je i smirivanje međusobnih ratova među djecom u kući. (smijeh)

Nina: Iskreno mislim da djeca iz obitelji s više djece više slušaju roditelje, koliko god to sad možda nekome zvuči “Ajme meni”, ali gdje je više djece tu nekako stvari lakše funkcioniraju, a možda i iz razloga što, evo ja prva kao majka nekad nemam vremena raspravljati. Kažem – to je tako i gotovo. I sigurna sam da vam djeca osjete u glasu kad je to tako i gotovo i kad nema rasprave. Čak i moja najmlađa kći koja nema još tri godine zna kad može raspravljati sam-nom i doći do nekog kompromisa, a kad ne.

Događa li se da se urote protiv vas i da vas “motaju oko malog prsta”?Ivana: Lijepo je kad se oni udruže i ja uživam u tome kad oni nastupaju zajednički kad im nešto treba i kad nešto mole mamu – onda se

odjednom svi slože, sve su si oprostili, svi su se pomirili, i onda idemo prema mami nastupati zajednički ne bi li ona nešto odobrila. Meni je to onda drago, super je to, ali rijetko je. Uvijek citi-ram svog dragog prijatelja koji već ima odraslu djecu – Djeca uvijek nađu način kako će te is-korištavati, ali mislim da je to lijepo posebno u velikim obiteljima jer gdje je više djece tu je više odnosa i s roditeljima i djecom međusobno, da se uče rješavanju sukoba, nekakvih kompromi-sa, strpljenju, poštovanju, tako da mislim da je to baš ono lijepo što će djeca iz brojnijih obitelji više ponijeti sa sobom sutra u život nego gdje je samo jedno dijete kojemu se često povlađuje.

Odnose li se danas roditelji previše zaštit-nički prema djeci?Nina: Tu ne možemo ni kriviti roditelje, stvar je užurbanog tempa u kojem živimo, svuda neg-dje žurimo, mame danas ne mogu pustiti da s djetetom koračaju pola sata do vrtića jer je di-jete negdje putem vidjelo puža, pa je vidjelo da je otpao list, pa bi malo stali... Nama je recimo neki dan od vrtića kod Hiltona do Straduna tre-balo doslovno više od pola sata jer su se moja djeca ponašala kao da su bila zatvorena negd-je: Mama, vidi lampice! Mama, vidi meda! Kug-la! Maca! Njima je stvarno sve zanimljivo i onda je super kad roditelj ima vremena djecu pustiti da uživaju i uživati skupa s njima Ja mislim da mi nikad nećemo shvatiti što je u tim dječjim glavicama, koliko je radosti i sreće kad oni vide recimo macu.

Ivana: Od djece možemo puno toga naučiti. Bilo bi lijepo kad bi i mi odrasli imali malo više vremena i učili se diviti svijetu kao oni.

Osjećate li grižnju savjesti?Nina: Redovito. Nekad sam jako zadovoljna kako nam je prošao dan, ali znam se uhvatiti kako razmišljam – joj nisam trebala tada vikati, joj nisam trebala tako reagirati, joj trebala sam ostati s djecom u Uvali,a ne ići doma kuhati...

Ivana: Djeca moraju naučiti da i njihovi roditel-ji nisu savršeni i da treba nekad reći oprosti. Kao što oni pogriješe, pogriješimo i mi. Nismo savršeni. Ali tu je bitno da smo se mi umrežili, da se družimo, da imamo koga nazvati i reći – joj, dogodila mi se ta i ta situacija, što ću učiniti, kako bi ti? To je međusobna podrška brojnih obitelji i mama općenito. Nismo svi isti i djeca su vrlo različita i zahtijevaju različit pristup u odgoju. Tu nam nekad treba i stručni savjet i

savjet neke mame koja je prošla isto.Nina: Nadam se da ćemo kroz ovu godinu organizirati neka predavanja i okrugle stolove gdje bi mogli savjetovati roditelje ili barem ot-voriti oči u nekim segmentima.

S kojim se sve problemima susreći obitelji s troje djece i više djece u našem gradu?Ivana: Mislim da su ti problemi slični u cije-lom svijetu. Iznenađujuće je da udrugu nismo i dosad imali. Poticaj je došao iz nekih kon-takata iz udruga diljem Europe i u razgovoru s nekim ljudima smo došli na tu ideju – pa mi u Hrvatskoj to nemamo. Nailazimo uglavnom na financijske probleme, primjerice kupnja većeg automobila, a i porez je puno veći jer je volu-men auta veći. Mi to ne radimo iz luksuza nego iz puke potrebe jer ako imate četvero djece za-konski ih ne smijete stvatiti u jedan “normalni” auto. Ili, recimo, idemo svi posjetiti muzej. Neki muzeji imaju obiteljske ulaznice, ali često toga nema. Tako da, gdje god krenete, broj ulazni-ca se množi, broj autobusnih karata i sl. Kao i kad, recimo, negdje otputujete. A mislim da to tako ne bi trebalo biti jer obitelji su temelj raz-

voja društva i ta naša djeca će sutra doprinijeti razvoju društva pa mislim da obiteljima treba olakšati.

Jesu li djeca iz brojnijih obitelji skromnija od jedinaca?Nina: Ja moram reći da moje jesu. Možda bi ja odgajala i jedno ili dvoje djece jednako tako kao njih tri, ali vjerujem da su djeca naša slika i roditelj može tu učiniti puno za to dijete bez obzira na broj djece. A možda i više djece ne traži te materijalne stvari kao jedno dijete. Kad ih je više, možda im je samo bitno da su s ma-mom, kao moje.

Ivana: To je stvar odgoja. Kad sam imala samo jedno dijete, postavila sam granice – ne može uvijek kad se uđe u butigu dobiti neki slatkiš. Dijete mora znati da ne može sve do-biti jer ni mi kao djeca nismo sve imali. E sad, imate roditelja koji rade suprotno upravo zato jer žele da njihova djeca imaju ono što oni nisu. Ja ne razmišljam tako jer baš to što mi nismo imali sve nas je oblikovalo i naučilo životu.

Je li promicanje nataliteta također jedan od ciljeva Udruge?Ivana: Ideja Udruge nije da nagovaramo ljude na to, međutim jedna velika anketa iz 2011. go-dine na razini Europe među ženama od 50-go-dine je pokazala da je većini bilo žao što nisu imale više djece. Ja još nisam od nikoga s više djece čula da mu je žao što ima toliko djece, ali jesam da je ženama u dobi kad više nisu fertilne žao što nisu imale još jedno dijete. I to je ono što bi Udruga htjela – onima koji to žele omo-gućiti, dakle stvoriti jedno afirmativno društ-veno okruženje s poslodavcima, sa zakonskim okvirima da to bude moguće i kad je kasno, da nitko ne žali što nije imao još jedno dijete.

Gdje vas mogu novi članovi pronaći?Nina: Najlakše i najjednostavnije na strani-ci obitelji3plus.hr i novi članovi i oni koji žele postati partneri i oni koji žele podržati rad udruge - jednostavno je. Ima jedan formular za registraciju za svakog od njih po kategorijama i tamo imaju sve informacije i popis partnera i popis pogodnosti i sve čim se udruga bavi i no-vosti i sve je jednostavno i dostupno.

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Stol je jedan, ali cijelog društva vrijedan - Ivan, Dragana, Toni, Dario, Mario, Martina i Ana

Margo, Erika i Josip - zajedno im je uvijek biti drago

Toni i Tea zajednički su Staru ispratili i u Novu jednako zaljubljeni "uplovili"

Katarina i Vilma - na kolendu u Grad poći se ne propušta, u svakom se momentu gusta

Marija i Nikša - ne mogu rockeri i rockerice bez Crne udovice

Ivana, Karmen i Sanja su se provele na način o kojem se sanja

Iz Norveške bi, da nema aviona, Dominik, Lejla, Lana, Damir i Đesi za feste u svoj Dubrovnik došli i pješke

Pravo prijateljstvo je važnije neg' sva imovina - iskreni su prijatelji Biserka, Marija, Stanko, Irena, Luce, Miho, Sven, Davor, Valentina, Josip, Leticija i Ina

Dubrovački barmeni Srđan, Leo, Mario, Andrea, Mia, Frano, Dora, Željko i Vladimir su sretni što su brojni gosti i sugrađani na Staru godinu bili počašćeni i njihovim koktelima oduševljeni

Sanja i Lea - majka i kćer vole zajedno prošetati, jedna drugoj i novogodišnji đir uljepšati

Opisujući dolazak mudra-ca u pohode novorođenom židovskom kralju da bi mu se poklonili, evanđelist nas ne

želi upoznati s povijesnim činjenica-ma, nego nam želi prenijeti određenu poruku ili poruke, jer ima ih više. Vezano uz činjenicu da mudraci nisu bili Židovi, a što znači da su ispovijedali drugu vje-ru i pripadali drugim narodima, a pre-ma tradiciji i različitim rasama, ja bih za danas izdvojio samo jednu poruku da-našnje svetkovine, a ta poruka je pouka o vjerskoj slobodi i toleranciji. Vjerske slobode ne smijemo shvatiti „samo s negative točke gledišta, kao slobodu od … obveza i prisila u po-gledu slobode izbora vlastite religije – nego također s pozitivne točke gledišta … kao slobodu za … svjedočenje vlas-tite vjere, obznanjivanje i prenošenje svoga učenja, uključivanje u aktivnosti na odgojnom, dobrotvornom i karita-tivnom polju…“ (Benedikt XVI.). Anal-iziramo li vjerske slobode u Republici Hrvatskoj, pa i u Europi, na temelju ovoga ono što nam se događa posljed-

njih godina, onda možda možemo reći da smo kao vjernici doista slobodni u ispovijedanju svoje vjere, ali samo s negativne točke gledišta. Ovo, nažalost, znači da nismo dovoljno slobodni u ispovijedanju svoje vjere s pozitivne točke gledišta. Diktatura relativizma, pod čiji se utjecaj danas nalaze i mno-gi koji se nazivaju kršćani, a koja se, na primjer, očituje u pokušaju ušutkivan-ju svakog glasa Crkve i kršćana kad su u pitanju određeni zakoni i njihovo donošenje ili u opetovanim pokušajima da se vjeronauk izbaci iz škole, s čim je povezana nedavna rasprava o navodnoj vjerskoj diskriminaciji u dubrovačkim vrtićima samo zato što su se na zamol-bu roditelja organizirale dvije vjerske sk-upine upravo zato da se ne diskriminira one koji ne žele vjerski odgoj, pokazuje da nažalost nismo slobodni i s pozitivne točke gledišta. Zbog navodne manjine, iako nije o tome riječ nego o nekim dru-gim procesima u suvremenom svijetu kojima izgleda najviše smetaju auten-tični kršćani, pokušava nas se ušutkati i ograničiti u slobodi za svjedočenje vlastite vjere, prenošenje svoga učenja i osobito uključivanja u aktivnosti na odgojnom polju.Moramo, međutim, danas nešto i nauči-ti, a to je da ona prava koja tražimo za sebe trebamo znati prepoznati i dru-gima. Ovo je lekcija koju nam daje sv-etkovina Bogojavljenja. Ta se lekcija može odnositi na raspravu o vjerskim slobodama i slobodi na odgoj u skla-du s vlastitim vjerskim uvjerenjem, ali ona može, a i treba biti proširena na sve druge slobode. Želimo li naučiti današnju lekciju, lekciju Bogojavljenja, mi kršćani ne bismo trebali zaostajati u ljubavi i toleranciji drugih i drugači-jih – samo ću usputno spomenuti da to uključuje i migrante koje bismo trebali, kako nas poziva papa Franjo, primiti, zaštiti, promovirati i integrirati – nego bismo mi u ljubavi i toleranciji trebali prednjačiti.Spominjem ovo i stoga što se svet-

AUTENTIČNI KRŠĆANI / BOGOJAVLJENJE

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

POŠTIVANJE SVOJE I TUĐE SLOBODE NA SLAVLJENJE BOGA

kovina Bogojavljenja slavi uoči pravo-slavnog Božića. Zašto je u praktičnom smislu ovo važno primijetiti? Ne zato da bismo se dodvoravali pravoslavnim vjernicima, kao što to ovih dana mnogi neiskreno čine, nego da bismo shvatiti da prihvaćanje drugih u njihovoj različi-tosti i slobodi slavljenja Boga, uz pret-postavku poštivanja svoje vjere i svog načina slavljenja Boga, spada u bitni dio kršćanske poruke. Na tome koliko smo ponosni zbog svoga i tolerantni prema onima koji su drugačiji od nas i Boga slave na drugačiji način, naše biti kršćani, katolici, prolazi ili pada. Ovo znači da druge ne smijemo odbacivati zato što vjeruju drugačije, da im ne smi-jemo nametati naš način i naše vjersko uvjerenje kao jedino ispravno, ali i da trebamo biti svjesni da i onda kad drugi i ne prihvaćaju našu kršćansku poruku ili je prihvaćaju na drugačiji način, to ne umanjuje vrijednost poruke koju mi ispovijedamo i s kojom se ponosimo, poruke o Bogu koji se za sve utjelovio i u betlehemskom Djetetu na jedinstven način ušao u našu ljudsku povijest.Ovom svom promišljanju ću dodati i promišljanje jedne svoje prijateljice (An-tonella Fontana) koje dočarava otajstvo današnje svetkovine, ali i našu kršćan-sku zadaću da sa svoje strane učinimo ono što su učinili sveti mudraci da bis-mo i sami mogli postati dionici toga ota-jstva:„Mudraci nisu vidjeli zvijezdu najednom. Temeljno su istražili nebo, proučava-li zapise, krenuli na put, sukobili se s Herodom i prešli pustinju, a onda im se na kraju zvijezda prikazala u svoj svojoj svjetlosti objavljujući im slavu Gospo-dina koji se učinio čovjekom za naše spasenje. Ne čekajmo nepokretni i rav-nodušni ukazanje Zvijezde. Okrenimo i mi naše oči prema nebu, čitajmo Božju Riječ, krenimo na put, pobijedimo strah od susreta s Herodom i od prelaska pus-tinje, krenimo na put, pa će se i nama također očitovati Gospodin u svoj svojoj slavi.“

Program Dubrovačkog zimskog festivala valja i organizirati i dokumentirati - Romana, Nikša, Morana i Goja

Ponosna baba Marija s dragom unučadi je najsretnija! S njom su Frane, Paula, Marko, Tonka i Pia

Tamara, Ana i Jovana - za kavu je neobično dizajnirana lokacija izabrana

Petra i Krisia - styling im je fantazija

Kad se može bar na sat - dva i zimi na Lokrum poći Lokrumskim vatrogascima se javiti i čestitati vrijedi doći - Maroje, Jadranka, Marijana, Luka, Maja, Mirko, Ivica, Katarina i Hamo

LUKA ŠULIĆ OČEKUJE PRINOVUGlazbenik Luka Šulić sve više vremena posvećuje obitelji. U srp-nju 2017. godine vjenčao se za Tamaru Zagoranski, a u studenom iste godine sretni par dobio je svoje prvo dijete. Lukini oboža-vatelji kroz proteklu godinu imali us priliku vidjeti ga u ulozi oca u objavama na društvenim mrežama, a sada izgleda da u novoj go-dini očekuju još jedno dijete. Objavljenom slikom na Instagramu luka je najavio dolazak prinove te svima čestitao blagdane.

NINA BADRIĆ SPOJILA UGODNO S KORISNIMNina Badrić svojim nastupom uljepšala je doček Nove godine u Dubrovniku. Izgleda da joj ovaj put posao nije teško pao jer je odlučila uživati i u svim čarima Dubrovnika. To je pokazala i na društvenim mrežama gdje se pohvalila fotografijom pogleda iz svoje sobe. Slikala je gradske zidine te napisala: “Ovo ja zovem čarobno jutro. Ispraćamo Staru i dočekujemo Novu u najljepšem gradu na svijetu.”

SLAVNA GLAZBENICA U GRADUTijekom blagdana u Dubrovniku se našla i glazbenica Maja Šuput koja je protekle godine već nekoliko puta posjetila Grad. I ovaj put pohvalila se fotografijom na društvenim mrežama ta ispod slike napisala: “Ovo je valjda prvi i posljednji put da nema milion ljudi iza i da imam super fotku sa skalina... pusa iz Dubrovnika.” Maja je za Božić nastupila u Čilipima, a sada uživa u zasluženom odmoru.

MODNO USKLAĐENI ČILIĆITenisač Marin Čilić i njegova supruga Kristina blagdane su proveli u Gradi gdje su i upoznali 2008. godine gdje je sadašnja gospođa Čilić radila kao hostesa na Davis Cupu. Marin i njegova supruga rođena u Cavtatu iskoristile su ove slobodne dane kako bi uživali u Dubrovniku. Par koji se vjenčao u travnju fotografijom se pohvalio i na Instagramu, a mnogi obožavatelji komentirali su kako su oboje lijepo sređeni.

KUNDURARIJE

25. 10. 2018. - 24. 1. 2019.

TABLET Samsung Galaxy Tab A 10.1, 32GB

TABLET Samsung Galaxy Tab A 10.1, 32GB

TABLET Samsung Galaxy Tab A 10.1, 32GB

1 KRUG 25. 10. - 24. 11. 2018. IZVLAČENJE 30. 11. 2018.!

Nagradna igra traje od

2 KRUG 25. 11. - 24. 12. 2018. IZVLAČENJE 29. 12. 2018.!

3 KRUG 25. 12. 2018. - 24. 1. 2019. IZVLAČENJE 29. 1. 2019.!

Mobitel Samsung Galaxy A6+

Mobitel Samsung Galaxy A6+

Mobitel Samsung Galaxy A6+

Pemo poklonbon od 500 kn

Pemo poklonbon od 500 kn

Pemo poklonbon od 500 kn

1x

1x

1x

3x

3x

3x

60x

60x

60x

UHVATI

RITAMNAGRADNA IGRA

VOLKSWAGEN T-ROCGlavna NAGRADA

Završno izvlačenje 29. 1. 2019.

TSI DESIGN

više

info

rmac

ija o

nag

rad

no

j ig

ri n

a w

ww

.pem

o.h

r

U nagradnoj igri sudjeluju svi članovi Pemo cluba. Za svaki račun veći od 100 kuna uz očitanje Pemo club kartice kupac dobiva kupon. Plaćanjem American express karticom kupac dobiva jedan bonus kupon.K

AK

O s

ud

jelo

vati

?

prikazano vozilo se može razlikovati u boji i opremi od vozila koje se poklanja u nagradnoj igri

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Priča oko izložbe „Dubrovnik, a Scarred City“, koja je od 17.-28. pros-inca otvorena u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, započe-la je u ožujku te sada već prošle 2018. godine. Gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica u veljači

su bili u službenom posjetu u SAD-u te su, odlazeći na sastanak kod vele-poslanika Republike Hrvatske u UN-u, Vladimira Drobnjaka, komentirali o mogućem zajedničkom projektu Grada i naše misije u UN-u. Kako su znali da je 2019. godina obljetnička jer će se napuniti 40 godina od kada je Grad stavljen na listu svjetske baštine UNESCO-a, gradonačelnik je došao na ide-ju da se napravi izložba koja bi govorila ne samo o ratnom razaranju Grada nego i o njegovoj obnovi. U stilu „jesu nam napravili štetu i razorili su nas, ali smo se ipak, kao i toliko puta do sada, poput mitskog Feniksa podigli iz pepela“.Ideju su prezentirqali veleposlaniku Drobnjaku i on se složio da bi to zaista bio dobar projekt. I tako je krenulo. Po povratku u Grad, gradonačelnik mi je ispričao susret s Drobnjakom i ideju koju su imali. Pitao je što ćemo s time, a ja sam mu odgovorio da me samo pusti da to sve osmislim. Dao mi je apsolutno povjerenje i odriješene ruke. I hvala mu na tome. Razmislio sam neko vrijeme s kime bih mogao odraditi ovaj projekt. Nakon nepune sekunde shvatio sam da su najbolje osobe za raditi izložbu o ratu u Gradu doktori znanosti Julijana i Mato Brautović. Osim što je Julijana dok-torirala na Domovinskom ratu, i to na kontroverznu temu pokušaja razm-jene teritorija na području Konavala (između Crne Gore, BiH i Hrvatske) znam da su ona i Mato prikupili zaista zavidnu zbirku svjedočanstava i svega ostaloga vezanoga uz rat. Nazvao sam ih i iznio im ideju. Pristali su, ali pod određenim uvjetima. Jedan od uvjeta je bio da nam se nitko ne petlja u posao. Iznijeli smo gradonačelniku koncept izložbe i rekli mu svoje uvjete, ali smo se istodobno i odrekli popriličnih honorara za ovaj posao. Sama činjenica da smo dobili priliku pripremiti ovako značajnu izložbu u UN-u u New Yorku bila nam je dovoljna zadovoljština. Plaća- ponos i čast!Gradonačelnik je oformio projekt tim u kojoj je uz nas troje autora izložbe bila i pročelnica za međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, kao glavni oper-ativac i osoba bez koje bi u realizaciji ovoga bilo mnogo više stresa nego ga je bilo. A stresa je bilo. Sve od ljeta kada smo zapravo i krenuli u realizaciju. Bilo je omalovažavanja nas autora, bilo je podmetanja nogu i molitvi da projekt propadne. Pa i do pola sata uoči otvaranja izložbe. No, sve smo to nekako pregrmili i nadvladali. Cilj nam je bio bitniji od đelozece i zločestoće

„naših“. Naš im je uspjeh najveća moguća kazna.New York nas je dočekao ponosne i sretne. Po prvi put smo mogli na na-jvećoj političkoj pozornici na svijetu prikazati stradanje Grada u Domovins-kom ratu. I to prije svih gradova u Hrvatskoj, ali i prije same države. Zašto to nikome nije palo na pamet ovih preko dva desetljeća od rata, nije nam jasno. Jer, sve to polako pada u zaborav, a bez da smo raščistili ta događan-ja. A stradanje Grada je ponudilo i dva presedana vezano za UNESCO- prvi put su njihovi izaslanici bili u ratnoj zoni (pa čak i na sam „crni petak du-brovački“ 6. prosinca), a prvi vojnici u povijesti koji su osuđeni za uništenje UNESCO-ve baštine bili su agresori na Grad- general Pavle Strugar, koji je preminuo uoči naše izložbe, te admiral Miodrag Jokić. Htjeli smo to nagla-siti i prikazati barbarstvo JNA i dobrovoljaca iz Crne Gore te Istočne Herce-govine.Otvaranje izložbe bilo je, prema riječima diplomata u UN-u, jako zaniml-jivo i atraktivno jer se okupio veliki broj diplomata i uzvanika. Imali smo i sreću jer se taj dan održavala Opća Skupština UN-a, pa su sve delegacije (uključujući i delegacije država koje su nas razarale) morale proći pored naše izložbe. Na otvaranju je uz veleposlanika Drobnjaka i gradonačelnika Frankovića govorila i Marie Paule Roudil, direktorica UNESCO-vog ureda u New Yorku, ujedno predstavnica UNESCO-a u UN-u, a izložbu je svojom nazočnošću uveličala i Alison Smale, pomoćnica generalnog tajnika Ujedinjenih naro-da zadužena za globalne komunikacije. Došli su i brojni diplomati, članovi kluba Libertas iz New Yorka te predstavnici iseljenika iz drugih američkih gradova.Svakako, bio je to jedan od trenutaka za pamćenje. Grad po prvi put u UN-u, prvi govor gradonačelnika u toj zgradi i super tim koji je odradio izložbu. Uz već spominjane tu su bile i zagrebačke tvrtke Novena i Clinica, a koje su radile postav i dizajn izložbe. Pokrovitelji su bili predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i Vlada RH, a sponzor Društvo prijatelja dubroivačke starine. I hva-la im svima na podršci. Nadam se da smo ispunili njihova očekivanja.Osobno mislim da smo odradili dobar posao i da smo dostojno predstavili Grad i Hrvatsku. A kako izložba izgleda, naši će sugrađani morati pričekati još neko vrijeme. Naime, izložba bi, kako sada stvari stoje, trebala najprije biti postavljena u Washingtonu (u organizaciji veleposlanstva RH u SAD-u), pa bi onda trebala krenuti doma i postati dio programa obljetničke godine UNESCO-a i Grada.

GOST UREDNIK: DR. GORAN CVJETINOVIĆJEDAN OD AUTORA IZLOŽBE„DUBROVNIK, A SCARRED CITY“

MISLIM DA SMO ODRADILI DOBAR POSAO I DA SMO DOSTOJNO PREDSTAVILI GRAD I HRVATSKU

PETAK / 04. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 Panorame Grada 09:30 UŽIVO S KUĆICE LTV – a

13: 00 Panorame Grada 14:00 HEADLINES LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00HEADLINES LIBERTAS TV– info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16: 30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 S kućice Libertas televizije – snimka 18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA – serija20: 00 OKUSI ZAVIČAJA - dok. emisija 20:45 Glazbene minute 21: 00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 Glazbene minute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 05. 01. 2019.07:45 JOGA I PILATES ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 SPJEGAJ MI (R)17:30 SUBOTOM POPODNE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 Glazbene minute18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 19:00 UNIDU - studentska emisija20: 00 HUMANITARNI KONCERT KLAPA U CRKVI SVETOG MIHAJLA - snimka koncerta (R)21: 30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 CIKLUS FILMOVA PEDRA ALMODO-VARA – Živo meso – igrani film (12)

23: 40ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00:: 00LIBERTAS INFO – STRADUN

NEDJELJA / 06. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10: 00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11: 25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija 12:05 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repri-za svih epizoda proteklog tjedna)14:30 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama 17:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija18:00 AUTOSERVIS 18: 30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19: 00 Glazbena ura20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru20:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE – lifestyle emisija 21:10 Glazbene minute 21:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija (R)22:00 CIKLUS FILMOVA PEDRA ALMODO-VARA – Živo meso – igrani film (12) 23:40 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 07. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok15:15 Zagrljaj ljepote – lifesytle emisija (R)16:30 NA DNEVNOJ BAZI 17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Okusi zavičaja - dok. emisija (R)18:50 Subotom popodne (R)19: 20 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 Glazbene minute 20:30 ŽIVOTOPIS – dok. Emisija 21:00 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO – STRADUN

UTORAK / 08. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 PREGLED GODINE – inf. emisija 16:00 HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija17:55 Glazbene minute18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – maga-zin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R )18:45 Glazbene minute 19:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija (R)19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija

21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 PULS – inf. emisija (R)23:20 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija(R)23:50 VIJESTI – inf. emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO – STRADUN

SRIJEDA / 09. 01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panora-ma15:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok15:05LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok16: 30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Glazbena ura 19: 00 UNIDU – studentska emisija (R)19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija 20:30 PULS – inf. emisija 21:15 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – maga-zin (R)22:30 TOPONIMI – dok. emisija (R)23:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:30 VIJESTI – inf. emisija (R)23:55 LIBERTAS INFO - STRADUN

ČETVRTAK / 10.01. 2019.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program13:00 Panorame Grada 14:00 HEADLINES LIBERTAS TV– info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panora-ma15:00HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panora-ma16:00HEADLINES LIBERTAS TV–– info blok16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija17:00HEADLINES LIBERTAS TV– – info blok17:15 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 Glazbene minute 18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 TOPONIMI20:30 Glazbene minute21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 22:45 Glazbene minute 23: 00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R) 23: 30 VIJESTI – inf. emisija (R)00: 00 Libertas info – Stradun

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE

Živo meso - igrani film

Uživo s kućice LTV – a

SLOBODNA RADNA MJESTA

DUBROVNIKPETAK, 4.1.

SUBOTA, 5.1.

NEDJELJA, 6.1.

0°C / 3°C

-1°C / 4°C

1°C / 8°C

ARHITEKT / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: NONA d.o.o. za pro-jektiranje i uslugeRok za prijavu: 31.1.2019.

RECEPCIONAR / KATraženo radnika: 3 Poslodavac: SMJEŠTAJ I TO d.o.o. za turizam i usluge Rok za prijavu: 31.1.2019.

OSOBNI ASISTENT / ICATraženo radnika: 2Poslodavac: Udruga za sav-jetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama "Poseban prijatelj"Rok za prijavu: 31.1.2019.

IT TEHNIČAR / KATraženo radnika: 1Poslodavac: IMPORTANNE RESORT, hotelijerstvo i turizam, d.O.O.Rok za prijavu:13.1.2019.

ČISTAČ / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: AG SJAJ d.o.o. za čišćenje svih vrsta objekataRok za prijavu: 27.1.2019.

ČISTAČ / ICA ZRAKOPLOVATraženo radnika: 5Poslodavac: ZRAČNA LUKA DUBROVNIK D.O.O. ZA USLUGE U ZRAČNOM PROMETURok za prijavu: 31.1.2019.

KUĆNI MAJSTOR / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: IVIĆ & COMPANY d.o.o. za prijevoz i uslugeRok za prijavu: 15.1.2019

VODITELJ PRODAJETraženo radnika: 1Poslodavac: KLARISA d.o.o. za ugostiteljstvo, turizam i uslugeRok za prijavu: 21.1.2019.

TURISTIČKI ANIMATOR / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: SELECT DUBROVNIK d.o.o. za turi-zam, ugostiteljstvo i putnička agencijaRok za prijavu: 19.1.2019.

PROGNOZA

Potrebno vam je: 2 žlice maslinovog ulja 1 mali crveni luk, narezan na sitno komad svježeg đumbira (širine oko 4 cm) oguljenog i naribanog 1 režanj bijelog luka, narezanog 6 šalica povrtnog temeljca 8 mrkvi narezanih na kolutove sok jedne limete 1 šalica jogurta sol, papar i peršin

Priprema: Zagrijte ulje na tavi, smanjite vatru, dodajte luk te pir-jate dok ne omekša. Dodajte bijeli luk i đumbir, pir-jajte jednu do dvije minute. Pojačajte vatru, dodajte mrkvu te u posudu dodajte povrtni temeljac i pustite da zavrije. Smanjite vatru i ostavite da se sve kuha ot-prilike 25 minuta. Maknite posudu s vatre i ostavite sve da se malo ohladi. U nekoliko navrata smjesu stavite u blender i dobro izmiksajte, prebacite sve u veliku posudu i ostavite da se ohladi u hladnjaku najmanje 2 sata. Prije posluživanja, pomiješajte sok od limete i jogurt te začinite po želji. Poslužite hladno!

JUHA OD MRKVE I ĐUMBIRA

RECEPT TJEDNA