ŽIVČANI SUSTAV

Znanstvene teorije Zapada povezane s disanjem ograničuju se na učinak apsorpcije kisika kao i na njegovo korištenje putem krvotoka. No teorija yoge u razmatranje uzima a p s o r p c i j u prane i njezina očitovanja u živčanom sustavu. Prije nego li nastavimo dalje bit će nam dobrobitno reći nešto o živčanom sustavu. Živčani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na cerebrospinalni i simpatički. Cerebrospinalni sustav sastoji se od mozga i leđne moždine te onih živaca koji iz njega izlaze. Ovaj sustav upravlja onim funkcijama animalnoga života koji su poznati kaohtijenje, osjeti i drugo. Simpatički sustav uključuje sve dijelove živčanog sustava koji su uglavnom smješteni unutar određenih živaca i ganglija simpatičkog i parasimpatičkog sustava u torakalnoj i abdominalnoj šupljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnje organe. Kontrolira involutarne procese poput rasta, probave i drugih procesa. Cerebrospinalni je sustav odgovoran za vid, sluh, miris, osjet i drugo. Odgovoran je za kretanje i Ego ga koristi za razmišljanje - za očitovanje svijesti. To je instrument kojim Ego komunicira s vanjskim svijetom. Ovaj se sustav može usporediti s telefonskom mrežom u kojoj mozak predstavlja centralu a leđna moždina i živci vodove i žice. Mozak je izgrađen od velike mase živčanog tkiva. Sastoji se od tri dijela: velikog mozga (cerebrum) koji zahvaća gornje, prednje, središnje i stražnje dijelove lubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahvaća donje i stražnje dijelove lubanje i produžene moždine (medulla oblongata) koja je prošireni početak leđne moždine (medulla spinalis) a koja se nalazi ispod maloga mozga. Veliki mozak je organ razuma koji se očituje u intelektualnim aktivnostima. Mali mozak regulira ravnotežu i fine kretnje. Medulla oblongata je prošireni završetak leđne moždine. Iz nje i velikog mozga polaze kranijalni živci koji inerviraju torakalne i abdominalneorgane. Leđna moždina zahvaća središnji kanal kralježnice. To je dugačka nakupina živčanog tkiva iz kojega polaze živci koji odlaze u razne dijelove tijela. Leđna moždina sliči velikom telefonskome vodu a živci koji iz nje izlaze mogu se usporediti s linijama koje vode do kućnih telefona. Simpatički živčani sustav sastoji se od dvostrukog niza ganglija smještenih uz leđnu moždinu i ganglijskih nakupina u glavi, vratu, prsnoj i trbušnoj šupljini (ganglij je nakupina živčanog tkiva koja uključuje i živčane stanice). Međusobno su gangliji povezani živčanim okončinama, ali su također povezani s cerebrospinalnim sustavom motoričkim i senzibilnim živcima. Iz ganglija polaze Mnogobrojni spletovi živaca koji se račvaju po čitavom tijelu. Simpatički i p a r a s i m p a t i č k i živčani sustav (autonomni ili vegetativni) kontrolira one procese u organizmu koji nisu pod utjecajem naše volje, poput cirkulacije, disanja, probave i drugih. Snaga ili energija koja se od mozga živcima prenosi u sve dijelove tijela naziva se živčanim impulsima premda je yogin poznaje kao očitovanje prane. Svojim osobinama i brzinom nalik je električnoj energiji. Bez te „živčane energije" srce ne može kucati, krv ne može cirkulirati, pluća ne mogu disati, različiti organi ne mogu funkcionirati. Zapravo, čitav bi tjelesni mehanizam stao. Bez prane čak niti mozak ne bi mogao sudjelovati u oblikovanju misli. Razmotrivši sve ove činjenice uočavamo važnost apsorpcije prane pa znanost disanja postaje puno značajnija čak i u znatno većoj mjeri nego što to priznaje zapadna znanost. No, u povezanosti s karakteristikama i ulozi živčanog sustava yoga učenje ide korak dalje od zapadne znanosti. Mislimo ovdje na ono što zapadna medicina naziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavno kao niz isprepletenih mreža simpatičkih vlakana s pripadajućim ganglijima. Znanost yoge uči da je solarni pleksus doista najvažniji dio živčanog sustava, da je to neka vrsta mozga s vrlo važnom funkcijom u ljudskome organizmu. Zapadna se znanost postupno približava . prepoznavanju ove činjenice koja je yoginima Istoka poznata već stoljećima. Neki zapadni autori nazvali su solarni pleksus abdominalnim mozgom. Solarni pleksus nalazi se u epigastričkoj regiji, iznad pupka s obje

strane kralježnice. Sastoji se od bijele i sive moždane tvari slične onoj koja izgrađuje veliki mozak čovjeka. Ima kontrolu nad glavnim unutarnjim organima a njegova je uloga znatno veća od one koja mu se obično pridaje. Nećemo ovdje ulaziti u teoriju yoge o solarnom pleksusu. Reći ćemo samo da yogini solarni pleksus smatraju velikim središnjim spremištem prane. Poznato je da nekoliko udaraca u područje solarnog pleksusa može izazvati smrt. Ovo je mjesto vrlo ranjivo. Boksači i drugi borci znaju da udarcem u ovo područje tijela privremeno mogu paralelizirati svoga protivnika. Naziv „solarni" odlično je upotrijebljen za taj „mozak" budući da on zrači snagu i energiju svim dijelovima tijela pa čak i gornjem mozgu koji ovisi o njemu kao o spremištu prane. Prije ili kasnije zapadna će znanost u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju solarnoga pleksusa i složiti se da on ima važniju ulogu od one koja mu je sada dodijeljena u njihovim knjigama i učenjima.