1

ŽIVOT U PRIRODI I VJEŠTINA PREŽIVLJAVANJA

Prof. Dražen Harasin

PREDMET PROUČAVANJA teorijska i praktična znanja, vještine koje mogu osigurati zadovoljenje

osnovnih ljudskih potreba korištenjem prirodnih resursa u prirodi

- Razumjeti ljudske potrebe

- Razumjeti prirodna okruženja, međusobni odnosi živih organizama, tok energije

POTREBE ČOVJEKA

Povezivanje

Signalizacija

Sigurnost

Tjelesna sigurnost

Otidi i dodi, idi

Potencijalne opasnosti prirodnog okruženja

Homeostaza

Normalna gustoda tjelesnih tekudina

Normalna tjelesna temperatura

Dostatna količina hranjivih tvari

ŽIVOT I PREŽIVLJAVANJE

Planirana situacija

Odmarajuda rekreacijska aktivnost

Alati i oprema

Ugodan boravak u prirodi

Neplanirana situacija

Stresna situacija

Nema alata ili malo alata i opreme

Borba za život

ŽIV

OT

PR

EŽIV

LJA

VA

NJE

2

HOMEOSTAZA

SIGURNOST

Prva pomod

Neželjena interakcija s prirodom

Orijentacija i navigacija

Kretanje po terenu

Prioriteti u preživljavanju

- Pravilo tri

3 min 3 sata 3 dana 3 tjedna 3 mjeseca

bez zraka bez zaklona bez vode bez hrane bez ljudi

Znanja i vještine

1. Odjeda, obuda i naprtnjača

2. Alat za rezanje, šatorsko krilo i konop

3. Voda

4. Vatra

5. Zaklon

3

6. Hrana

7. Navigacija

8. Komunikacija

9. Neželjena interakcija s prirodom

10. Prva pomod

Odjeća i obuća

Odjeća

- Štiti od utjecaja okoline (vremenskih uvjeta, prljavštine i insekata)

- Čimbenici odijevanja (količina tjelesnog rada, vanjska temperatura)

- Princip slojevitosti

- Sistemi odijevanja (slojevi)

- Karakteristike i materijali

Obuća

- Štiti od terena, vremenskih uvjeta i gmazova

- karakteristike

ergonomija

materijali

đon (vibram)

gore-tex membrana

broj šavova

Naprtnjača

- Tipovi i karakteristike naprtnjača

- Pakiranje stvari u naprtnjaču

- Stavljanje na ramena velike naprtnjače

1. Zakačiti desnom nogom na povišenje, naprtnjaču na stopalo desne noge

2. Povlačenjem s obje ruke prema gore podidi naprtnjaču na natkoljenicu desne

noge

3. Zaokrenuti trup u desno i provlačenjem desne ruke kroz desnu naramenicu

Alat za rezanje

Oštrica je čovjeku oduvijek osiguravala bolje mogudnosti za preživljavanje

U zadovoljenju primarnih fizioloških potreba koristi se u rezanju i obradi različitih materijala

Za prehranu, vatru, zaklon, izradu odjede, opskrbu vodom

Zadovoljenje osnovnih fizioloških potreba podrazumijeva usitnjavanje i obradu materijala

rezanjem, cijepanjem, zasijecanjem, prosijecanjem i širenjem pukotine, struganjem, koljenjem,

kopanjem, udaranjem, lomljenjem, dubljenjem, drobljenjem, razbijanjem

Alati – dijelovi, karakteristike, materijali, namjena

- Nož

4

- Mačeta

- Pila

- Sjekira

Održavanje alata

Šatorsko krilo i konop

Šatorsko krilo (šatorsko platno, cerada, najlon)

- Kišni ogrtač

- Ležaj

- Nosila

- Zaklon

550 paracord (napravljen od najlona, vlačne čvrstode do 250 kg, debljine 4-6 mm, vodootporan

je i brzo se suši, jezgra se sastoji od 8 niti koje se mogu izvudi i koristiti zasebno)

Čvorovi

- UZLOVI U UŽEM SMISLU

obični uzao, osmica, užetarski uzao, ribarski uzao, jeguljac, jeguljac s vojem, vrzni uzao i

dvostruki vrzni uzao, šatorski uzao, pršni uzao, štip, štip za prsten, štip za kolotur, štip za

kljunu, poluuzao, poluuzao s vojem, dvojni poluuzao, čipkarski uzao, plutačni, sidreni,

orepni.

- SPOJNI UZLOVI

Ko što samo ime kaže služe za nadovezivanje, spajanje užeta. Imamo muški, ženski,

zastavni, dvostruki zastavni, poluuzli bez i sa vojem

- GRLJCI

grljak, dvogrljak, žbir, lovna petlja i klizna petlja.

VODA

0,02 – 0,025 l vode dnevno po kg tjelesne mase (85 kg dnevno 1,7 – 2,2 l vode)

Pojačanim radom na visokoj temperaturi gubitak vode može dosegnuti i do 10 l dnevno (Mears,

2003)

Koju vodu u prirodi koristiti?

- Podzemna voda – prirodni izvori

- Površinske vode – iz potoka, rijeka, jezera, bara i lokvi

- Kišnica, snijeg, led i rosa, inje

- Cijeđenje jestive biljke (90% voda, npr. Čuvarkuda)

- Žvakanje jestivih bilja (čuvarkuda, kiseljak, zečja kiselica i svježe vode)

- Iz divlje loze, breze (travanj i svibanj), poljskog brijesta, planinskog bora, gorskog javora

(ožujak i travanj)

- Postavljanje transpiracijske zamke

- Postavljanje kondenzacijske zamke

5

o Kondenzacijska zamka – stara metoda južnoameričkih indijanaca

1. Iskopati rupu u zemlji

2. Na dno staviti posudu

3. Naokolo s ruba postaviti manje grane i grančice koje povezuju površinu zemlje i

posudu činedi lijevak (ovo omoguduje slijevanje kondenzirane vode u posudu)

4. Napraviti debeo pokrov grana, grančica, lišda, trave (osigurava nižu temperaturu i

zadržavanje vlage, isparavanje i ukapljivanje)

Na rupi veličine 30 – 40 cm tijekom nodi može se kondenzirati 1 – 1,5 dl vode

o Transpiracijska zamka

Lisnate grane osunčanog stabla treba omotati prozirnom plastičnom vrečicom i dobro učvrstiti.

Tijekom fotosinteze, voda se izvlači iz zemlje, prolazi kroz žile biljke i izlazi na puči (transpiracija). Tlak

vodene pare (tvp) vuče vodu iz biljke sve dok se ne počne kondenzirati na površini vrečice: ako tvp

postane previsok, puči prestanu izlučivati vodu, zato vrečice treba prazniti svaka 2 sata.

U vrečicu se mogu staviti i busenovi trave ili grančice grmlja – često zamjenjivati, čim prestanu

producirati kapljice vode.

Što kontaminira vodu u prirodi?

- Mehaničke nečistode, gljive, alge, protozoe, bakterije, virusi

- Tretman vode radi pitkosti

o Filtri

o Cijeđenje i prokuhavanje

o Tablete za dezinfekciju (na bazi klora) – izosan

Gdje tražiti vodu?

- Izvori na padinama, u usjecima, u podnožju brda

- Na mjestima gdje raste drvede i bilje koje traži vlagu iz zemlje,

- Na mjestima gdje je bilje jako zeleno,

- Na mjestima gdje se zimi brzo topi snijeg,

- Te na mjestima gdje je zemlja jako vlažna.

- U koritima potoka koji preko ljeta presuše – treba tražiti vlažna mjesta na kojima se

kopanjem dođe do vode

- Pratiti tragove životinja, ptice, insekte

- Tijekom nodi tražiti svjetlost – možda je civilizacija u blizini

VATRA

Uloge vatre u preživljavanju čovjeka u prirodi

- Grijanje

6

- Termička obrada hrane

- Svjetlost (osvjetljavanje)

- Sigurnost u odnosu na kukce, gmazove, itd.

- Signalizacija

Plamenici na kruta (esbit), tekuda (dizel, benzin, kerozin, alkohol) i plinska goriva (propan-

butan)

Otvoreno vatrište

- Odabir drveta

o Suho drvo

Dobro gori: jasen, bukva, grab

Loše gori: vrba, lipa, topola

- Tipovi vatrišta:

o Stožac

o Piramida

o Zvjezdasta

- Priprema vatrišta (gorivo, platforma)

o Platforma

Zbog temperature (jer je temperatura zemlje niža)

Prodor kisika (bolji je prodor ako postoji platforma)

o Potpala vatre (dodavanje sitnijeg pa vedeg drveta)

Šibicama

Ferocerijskim kresivom (legura željeza, cerija, lakih lantara i

magnezija)

Potpala vatre primitivnim metodama

Metodom funkcije – dril lukom, dril pumpanjem, ručni dril

Optičkom metodom

Gašenje vatre (prestat dodavat gorivo, smanjit temperaturu, onemogudit kisik)

ZAKLON

Uloga zaklona u preživljavanju čovjeka u prirodi

- Radi zaklona od sunca, kiše, vjetra, noćni ili dnevni.

- Podiže se između drveća i kamena.

- Ima određen broj uporišnih i sidrenih toćaka. 2 uporišne i 4 sidrene.

Tipovi i karakteristike šatora

- DIZANJE I RUŠENJE ŠATORA

1. Samostojedi (tunel, kopola, čahura)

o Mogu se podidi bilo gdje

o Mogude ga je pomicati

o Nije vezan za zemlju

2. Potpornog tipa

o Uvijek fiksiran za zemlju

o Šator sa uzdužnim grebenom

7

- Izrada zaklona od šatorskog krila

o Sa elastičnom suspenzijom

- Korištenje prirodnih zaklona

- Izrada zaklona od priručnog prirodnog materijala

IZRADA ZAKLONA

- Lokacija

o Na planini (vedoj nadmorskoj visini)

Izbjegavati izložena zemljišta i spustit se niže i pronadi zaklonjen

položaj, mjesto

o U nizini (manja nadmorska visina) Izbjegavati nizak i vlažan položaj Zvuk žuborenja vode: smanjuje zvukove koji upozoravaju na

opasnost

- Ukoliko se radi o vodama tekudicama zvuk žuborenja vode de prikriti ostale zvukove

koji mogu upozoravati na opasnost, odnosno zvukovi traganja ili bježanja

- Na obalama rijeka potražiti mjesta na kojima je voda označila svoj najviši vodostaj, u

planinskim predjelimastrujanja rijeka mogu prerasti u bujice, drastično podižudi

razinu vode u vrlo kratkom vremenu

- Čak i u ravnicama potrebno se držati podalje od starih tokova rijeka, bez obzira koliko

naizgled bili suhi. Obilne kiše u obližnjim brdima mogu uzrokovati navalu vode i

neizbježne poplave. Odabere se zemljište donekle ravno, bez kamenja i stijena.

- Uvjeriti se da ima dovoljno prostora za signaliziranje eventualnim spasilačkim

ekipama. Ako se utabori ispod stabla, provjeri se da iznad nema gnijezda pčela ili

stršljanova, odnosno trulog drveda ili grana koje se mogu slomiti i pasti pri jačem

naletu vjetra ili oluji.

- Izbjegavaju se usamljena drveda koja privlače gromove, a u šumskim predjelima

odaberite područja uz rub šume zbog mogudnosti boljeg nadziranja prostora oko

sebe.

- Potrebno je izbjegavati podizanje tabora na mjestu gdje prolaze životinjski tragovi,

ako se želi izbjedi susret s grabežljivim životinjama

- Miševi i zmije

HRANA U PRIRODI

Kriteriji za odabir namirnica za prehranu u prirodi:

- Hranjiva vrijednost (sastav, energetska vrijednost)

- Trajnost namirnice

- Masa namirnice u odnosu na hranjivu vrijednost

- Složenost u pripremanju i energija (vrijeme) potrebna za pripremanje namirnice

Hrana iz prirode

- Samoniklo jestivo bilje

- Gljive

- Divlje životinje

8

- Praktični lov (oružje, zamke)

- Praktični ribolov (rukama, jedna udica, struk, karabit, kreč, košara, vrška)

- Pripremanje hrane u prirodi

- Konzerviranje hrane u prirodi

SAMONIKLO JESTIVO BILJE

Mala energetska vrijednost – LISTOVI I MLADI IZBOJCI, jedu se sirovi ili kuhani (vitamini)

Srednja energetska vrijednost – PLODOVI I SJEMENKE, jedu se sirovi ili kuhani

Velika energetska vrijednost – PODZEMNI SKLADIŠNI ORGANI (gomolj)

OTROVNE SAMONIKLE BILJKE

U Hrvatskoj raste vrlo malo smtonosno otrovnih biljaka, no treba ih poznavati sve, osobito

one upadljivih bobica.

Vedina ostalih blaže je opasna za ljude, ili pak jednostavno neukusna i neprobavljiva.

Fatalna trovanja biljkama veoma su rijetka – češda su trovanja otrovnim gljivama.

Najotrovnije biljne porodice su:

- Pomodnice (Solanaceae)

- Zijevalice (Scrophulariaceae)

- Žabljaci (Ranunculaceae)

Najotrovnije su bobe likovca, habulice, velebilja, bljušta.

Otrovne su one biljke koje sadrže plodove slične nekim jestivim plodovima sjajne crvene

boje, kao plodovi likovca, pasjeg grožđa, đurđice, kozlaca, paskavice i bljušta.

Smrtno su otrovne tamne bobe velebilja, petrovog krsta, habulice, pomodnice.

Vedina takvih boba ima odbojan i oštar okus, osim boba velebilja, kozlaca i bljušta.

Neke su bobe otrovne u nezrelom stanju, a jestive su ili manje otrovne u zrelom (npr. bobe

žutike, bazge, pomodnice).

Neke imaju samo otrovne sjemenke (tisa, sremza, crvena bazga), pa su jednim dijelom

jestive.

Neke su otrovne u sirovom stanju, a prokuhane su jestive, jer im se toksične tvari razaraju

kod povišene temperature (crna bazga, jarebika, šibikovina).

Običan grah pojeden u sirovom stanju također može prouzrokovati teža trovanja.

Otrovne su i bobe tetivke, šparoge, bljušta, veprine, bijele imele te božikovine.

Mladi izdanci šparoge, bljušta i veprine poznati su kao jestivi.

Koštice lovorvišnje otrovne su. Otrovni su i plodovi bršljana, kurike, biserka, tise i kaline po

parkovima i okudnicama. Bazga ima otrovno lišde. Bobice su otrovne ako se troše u vedoj

količini dok su sirove.

Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.

PRIMJERI SAMONIKLOG JESTIVOG BILJA U HRVATSKOJ

Divlja mrkva

9

Kopriva

Maslačak

Tratinčica

Crijemuž, medvjeđi luk

Šparoga

Kiselica (kiseljak)

Štavelj

Brašnjak

Jaglac

Šumska jagoda

Šumska kupina

Malina

Šipak

Lopoč

Breza

Bagrem

Divlja trešnja

Divlja kruška

Loboda

Čičak

Rogoz

Hrastov žir

PRAVILA ZA SKUPLJANJE

1. Kada se upotrebljavaju listovi i drugi nadzemni dijelovi (pupoljci, ovršci stabljika) treba birati što mlađe dijelove, starije biljke imaju neprobavljive celuloze, manje korisnih sastojaka.

2. Uvijek su bolje biljke koje su rasle u hladu. 3. Kad god je mogude dijelove biljke treba birati ujutro. 4. Pri branju nadzemnih biljnih dijelova treba birati samo svježe, zelene i zdrave.

ORIJENTACIJA I NAVIGACIJA

Primitivna orijentacija

- Prirodni orijentiri (mahovina, sjevernjača)

- Orijentacija pomodu sunca i sata

Pomodu karte i kompasa

- Karta

- Mjerilo

- Boje

- Reljef

- Geografska orijentacija

- Topografska orijentacija

10

- Kompas

- 3 pitanja:

- Azimut, kretanje po azimutu (kut između pravca kretanja i sjevera)

- Određivanje stajne točke presijecanjem azimuta

o u prirodi potražiti neki jaki detalj koji možemo odrediti na karti, odrediti

koliki je azimut tog detalja, na karti povud pravac pod istim kutem u odnosu

na sjever, nakon toga pronadi još jedan detalj, učiniti isto s drugim detaljem,

na mjestu gdje se ta dva detalja sjeku je naša stajna točka.

o Faze azimuta

Kompas prislonit na kartu uz točke gdje smo i gdje želimo dodi,

okredemo krug na kompasu dok orijentacijska strelica ne bude

paralelna sa sjevernicom na karti. Okredemo sve zajedno dok

magnetna igla ne bude u orjentacijskoj točki.

KARTA I KOMPAS

Izbor smjera kretanja – najkradi smjer nije često i najbrži smjer

Najviše energije se troši prilikom savladavanja uspona, za uspon od 7,5 do 10 m potrebno je

otprilike isto vrijeme kao i za 100 m po ravnom terenu.

Za prijelaz udaljenosti od 400 m približno je potrebno:

- Staza ili dobro ugažen put 2 min

- Polje zaraslo u travu 3 min

- Prohodna šuma ali koja otežava trčanje 6 min

- Grmlje, gusta šuma, trnje 10 min

Pri kretanju od jedne do druge kontrolne točke, razlikuju se 3 faze:

1. Izbor smjera kretanja

2. Dolazak do napadne točke (napadna točka je jaki, uočljivi detalj koji se nalazi u

neposrednoj blizini kontrolne točke)

3. Prilaženje kontrolnoj točki

- Ako se promaši kontrolna točka – zbog toga se ranije određuje zaustavni detalj.

Zaustavni detalj je onaj jaki detalj koji se nalazi nakon kontrolne točke i po kojem

demo znati da smo kontrolu promašili.

- Ako se izgubimo:

1) Natrag do zadnje poznate točke

2) Odabrati jaki uočljivi detalj (livadu, potok, cestu,...) i krenuti po azimutu

prema tom detalju.

RUČNI GPS

Orijentacija pomodu GPS prijemnika i sustava od 24 satelita

U civilnoj upotrebi od 1995 kroz SA (Selective Availability), točnost 100 m

2000 ugašena SA, točnost 15 m

GPS uređaj je prijemnik koji (prima signale) određuje udaljenost do satelita na osnovu

vremena koje je potrebno da primi signal određenog satelita

11

Najmanje 24 satelita su u funkciji, svaki u orbiti oko zemlje za 12h

Orbita satelita je dizajnirana tako da bez obzira na kojem se mjestu na Zemlji GPS prijemnik

nalazi, može primiti signal najmanje 6, a najviše 12 satelita (toliko je satelita iznad horizonta

na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme)

Satelitski signal ne putuje kroz planine, zgrade, ljude, guste krošnje drveda; ako GPS uređaj

nije na velikoj vodenoj površini, neki de od satelitskih signala sigurno biti blokirani.

Kako su potrebna najmanje 4 satelita da bi se točno odredila pozicija, potrebno se je

pomaknuti i potražiti bolji prijem, ukoliko nije ostvaren prijem od 4 satelita

EPE ( Estimated Position Error) – točnost je bolja od 50 stopa 95% vremena; najvedi dio

vremena točnost je puno bolja

Negativnosti u korištenju: ograničena energija za rad, moguda oštedenja i lom, previše

nepotrebnih opcija, i drugi nedostatci elektronskih uređaja

Esencijalna znanja u korištenju ručnog GPS prijemnika

Znati kako spremiti trenutnu lokaciju u memoriju GPS uređaja

Znati kako se vratiti na spremljenu lokaciju s bilo kojeg mjesta na kojem se nalazite koristedi

kretanje po azimutu

Znati kako programirati GPS uređaj na koordinate lokacije na koju želite idi

Znati kako navigirati od jedne spremljene točke do druge, sve do finalne destinacije

SIGNALIZACIJA I KOMUNIKACIJA

112

Vizualna (Y/N)

Zvučna SOS (... _ _ _ ...)

IZBJEGAVANJE INTERAKCIJE S PRIRODOM

Savladavanje opasnog terena

- Spuštanje i penjanje užetom

- Prelazak rijeke

Otrovne biljke, gljive

Opasne životinje

Osnove meteorologije

OSNOVNE VREMENSKE PROGNOZE

Prognoza temperature i količine oborine

- Kratkoročna (1 – 3 dana, točnost 80 – 90%)

- Srednjeročna (

- Dugoročna (dulje od 10 dana)

12

- Vrlo kratkoročna (0 – 12h)

- Neposredni izgledi vremena (2 – 3h unaprijed)

Temperatura: opadanje temperature zraka s visinom 0,65°C/100m, ljeti 0,7 – 0,9°C/100m,

zimi 0,4 – 0,6°C/100m, danju je gradijent vedi nego nodu

Količina oborine

- S povedanjem visine, povedava se količina oborine i broj oborinskih dana (do 2000m)

- S povedanjem visine, povedava se količina oborine koja potječe od snijega (iznad

3500m pada isključivo snijeg)

- S povedanjem visine, povedava se broj dana pod sniježnim pokrivačem (svakih 100m

za 8 – 10 dana ; na 500m 20 – 30 dana ; na 1500m 140 dana ; na 2500m 235 dana)

- Povedanjem visine se povedava i debljina snježnog pokrivača

- Snježni pokrivač otežava kretanje po površini zemlje , mogudu je propadanje

- Tlak zraka (lokalna procjena vremena) 1013 hPa ili 1013 mbara, smanjuje se s

visinom, smanji se za 1 hPa svakih 8m = barična stopa

KRATKOROČNE VREMENSKE PROGNOZE

Prognoza lijepog vremena

- Odsutnost oblaka ili grudasti tanki, bijeli oblaci su visoko

- Vidljivost dobra, ljeti ponekad smanjena zbog ˝suhe mutnode˝, niska magla pokraj

rijeka, plavo nebo

- Ujutro obilna rosa (mraz po hladnom dijelu godine)

- Tlak zraka postojano visok ili raste

- Vjetar slab do umjeren

- Temperatura raste od ranog jutra do poslijepodneva

Pogoršanje vremena s dugotrajnom oborinom

- Temperatura ljeti se snižava, zimi povisuje

- Tlak zraka postojano nizak ili postupno se snižava

- Vjetar se postupno pojačava

- Oblaci zahvadaju sve vedi dio neba i zgušnjavaju se i snižavaju

- Nebo bjelkasto, zapadni obzor pri zalasku sunca tamnocrveni ili sivi

- Izostanak rose

- Zujanje telefonskih vodova, zvukovi iz daljine se dobro čuju,

Pogoršanje vremena s grmljavinskom olujom

- Temperatura danju visoka, nodu se jako snizi

- Sparno jutro

- Tlak zraka ujednačen, prije nevremena se naglo snizi

- Vjetar se pojačava danju, nodu se posve stišava

- Oblaci srednjih visina: ˝kao male i velike ovčice˝ ili grudasti oblaci tamnosive boje

- Nema jutarnje rose

- Sijevanje na zapadnom obzoru

13

Loše vrijeme, grmljavina, magla

- Za lošeg vremena (oborinsko, vjetrovito) nije dobro započeti pješačku turu, treba

izbjegavati maglu i provjeriti stanje snježnog pokrivača

- Izbjegavanje udara groma (spuštanje na niže dijelove, izbjegavanje vrhova, grebena,

prijevoja, prestanak penjanja i odstranjivanje metalnih dijelova, ne stajati ispod

usamljenog drveda, ne hodati u gustoj koloni, treba ledi u plitku udubinu)

- Magla (smanjuje vidljivost, otežava orijentaciju, povedava skliskost, kretanje sporije,

povedava čestine u planini, 800m = 130 – 150 dana, 1000 – 1500m = 235 – 275 dana,

kopneni dio Hr = 30 – 60 dana, najčešda u jutarnjim satima, a najrjeđa oko podneva;

potrebno se vratiti na zadnje poznato mjesto po tragovima)

BITI SPREMAN NA NAJGORE

(u prirodu uvijek nositi i prije odlaska u prirodu uvijek napraviti)

Dodatna odjeda

Dodatna hrana i voda

Sunčane naočale

Nož, mulitalat

Šibice, forocerijsko kresivo

Zviždaljka

Komplet za prvu pomod

Baterijska lampa

Karta i kompas

Mobitel

Uvijek redi prijateljima i rodbini za odlazak u prirodu

PRVA POMOĆ U PRIRODI

Prevencija, prepoznavanje i postupak za specifične ozljede

Postupanje za

- Umor (odmor, hrana, voda, izotonici)

- Slomljene kosti (imobilizacija)

- Šok

- Plikove, žuljeve

- Hipotermiju (utopljavanje)

- Iščašenja, uganuda

- Opekline

- Trovanje

- Srčani arest

14

TROVANJE

Trovanje svakom biljkom ima karakteristične, specifične simptome,

reakcije organizma u početku su iste, s poremedajem u probavnom traktu i popratnim

bolovima u želucu. Javljaju se mučnina, povradanje i proljevi.

Tek nakon prvih bolova pojavit de se simptomi, opisom svojstveni za pojedine vrste otrova.

Otrovi, naravno, ne pogađaju uvijek iste organe, a truju i napadnu srce, probavni trakt,

bubrege, dišni sustav ili centralni nervni sustav.

Nastupit de glavobolja ili povišena temperatura, usporeno ili ubrzano lupanje srca,

halucinacije, crvenilo lica, zujanje u ušima, priviđenja, osjedanje velike žeđi, osjedanje vreline

u ustima s pojačanim lučenjem pljuvačke i oštedenje vida.

Kod trovanja kužnjakom, velebiljem, bunikom, jedidem, čemerikom, velikom kukutom,

likovcem i đurđicom ili pomodnicom početak trovanja je nagao. Kod mrazovca opdi znaci

trovanja sporije nastupaju, a kod trovanja biljkom kozja krv ili orlovi nokti i biljkom kozlac teži

slučajevi trovanja su izuzetni. Da su slučajevi trovanja teži, zaključujemo po poremedajima

disanja i radu srca.

Trovanje, naravno, može završiti i smrdu.

Kod različitih biljaka otrovi počinju različito djelovati, neki prije, a neki kasnije. Najbrže je

otrovanje biljkom jedid (Aconitum napellus), jer ved nakon 5 – 10 minuta počinju nagli

znakovi djelovanja. Za 30 – 60 minuta djeluje otrov ostalih biljaka, osim mrazovca kod kojega

prođe i 2 – 5 sati do pojave opdih znakova otrovanja. Pružena pomod u identifikaciji biljke od

velike je važnosti.

PRVA POMOĆ KOD TROVANJA BILJKAMA

Isprva se preporuča ne gubiti vrijeme analizom o kojoj se biljci radi, ved odmah izazvati

povradanje, olakšati ga pijenjem jedne do dvije čaše mlake, jako zasoljene vode ako to čine

odrasle osobe. Ishod slučaja najviše ovisi o poduzetim mjerama, što prije treba spriječiti

upijanje otrova.

Otrovanom se nakon povradanja daje mnogo tekudine, a taj se način ne primjenjuje kod

osoba koje su u grčevima ili bez svijesti.

Dalji je korak ispiranje želuca, što se obavlja u zdravstvenoj ustanovi.

Osim izazivanja povradanja i ispiranja želuca, kod trovanja svim vrstama otrovnih biljaka

pomod su i sredstva za čišdenje ako se ne pojave proljevi. U obzir dolaze i ricinus, gorka sol,

prašak bijele gline, topli napitci, hladni oblozi na glavu, ležanje, ugrijavanje tijela i odmor.

Ostala i sigurna pomod bit de pružena u zdravstvenoj ustanovi jer otrovi u organizmu mogu

ostaviti različite posljedice.

PRVA POMOĆ U PRIRODI

Komplet za prvu pomod u prirodi obavezno sadrži:

- Sterilne komprese, vazelinska gaza

- Zavoj 2 – 4 komada

15

- Sredstvo za dezinfeciju (acteinsept)

- Flasteri sa jastučidem

- Solumedrol – za anti alergijsku terapiju

- Analgin, andoli, aspirini, tablete soli

- Tablete za dezinfekciju vode

- Ogledalo, šivadi pribor i ziherice

- Folija za utopljavanje

- Steznik, elastični zavoj

- Kirurški skalpel

ŽIVOT U PRIRODI

U provođenju programa Škole u prirodi koja je dio plana i programa redovne nastave učenika

razredne nastave

U sudjelovanju rada Izviđača, i to selekcije izviđača kao školske izvannastavne aktivnosti, ili u

programima Saveza izviđača Hrvatske

U izletima i turama kroz prirodu u sustavu obrazovanja, poslovanja ili bilo gdje drugdje

U organizaciji Rekreacijskog kampiranja odraslih

U provođenju programa Team building preživljavanja koje je prilagođeno i odvija se u

kontrolnim uvjetima

U Radnim terapijama osoba oštedena zdravlja uz korištenje primitivnih tehnologija

U Kondicijskim pripremama sportaša uz korištenje primitivnih tehnologija

U Sigurnosnom sektoru, u razvoju situacijskih programa u vojsci i policiji

U urogentnim situacijama (nakon teških prometnih nesreda ili elementarnih nepogoda)

U programima Državne uprave za zaštitu i spašavanje

U Ekspedicijskim istraživanjima