Značaj inkluzije u obrazovnom sistemu

8/19/2019 Značaj inkluzije u obrazovnom sistemu

1/16

Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Šejla Koluh

ZNAČAJ INKLUZIJE U OBRAZOVNOM

SISTEMU

Seminarski rad

Zenica, 2!"#


2/16

Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Šejla Koluh

Indeks $r# %2!&!' ( redovni&vanredni student

)dsjek Socijalna pedagogija *

ZNAČAJ INKLUZIJE U OBRAZOVNOM

SISTEMU

Seminarski rad

+redmet ****Školska pedagogija******

-entor ***.an#prof#dr# Izet +ehli/*******

Zenica, mart 2!"#

2


3/16


4/16

1.UVOD

Inkluzija je pristup u kojem se naglašava da je razli3itost u snazi, sposo$nostima i potre$ama

prirodna i po4eljna# )na zahtjeva razvoj osjetljivosti i stvaranje uslova za artikulaciju i

zadovoljavanje razli3itih individualnih potre$a, a ne samo potre$a oso$a sa ošte/enjem# 5li,

$ez o$zira na individualne razli3itosti svi 4elimo $iti voljeni, osje/ati pripadnost, 4elimo raditi

i $iti poštovani# Zadovoljstvo vlastitim 4ivotom i prihva/enost od ljudi kojima smo okru4eni

neosporno 3ine klju3ne elemente kvalitete 4ivota# -odel inkluzije pru4a svakoj zajednici

priliku da reaguje na na3in kojim /e podsticati razvoj cijele zajednice, time što /e svaki njen

3lan imati va4nu ulogu i $iti poštovan#

Sama primjena inkluzije u praksi mo4da se naj$olje vidi na primjeru socijalnog modela pristupa hendikepu. U okviru socijalnog modela na oso$e sa hendikepom se ne gleda kroz

hendikep, ne akcentuje se šta neko ne mo4e, ve/ se na oso$e koje su na neki na3in razli3ite

gleda kroz mogu/nosti potencijale, intrese i prava#

Socijalni model polazi od pretpostavke da su polo4aji oso$e i diskriminacije prema razli3itim

ipak društveno uslovljeni# )dnosno prepreke i predrasude koje društvo stvara su te koje ne

pru4aju jednake mogu/nosti i koje i dovode oso$e sa hendikepom u polo4aj hendikepa#

Socijalni model podr4ava inkluzivno o$razovanje i suprotstavlja se medicinskom modelu

koji posmatara dijete sa pose$nim pose$nim potre$ama kao proizvod personalne deficijencije#

Stavovi prema oso$ama s teško/ama u razvoju zadnjih $e tridesetak godina polahko

mijenjaju#

U okviru socijalnog modela javlja se model inkluzije# Inkluzija sama po se$i ne podrazumjeva

izjedna3avanje svih ljudi, nego uva4avanje razli3itosti svakog pojedinca# U tome i jeste njena

vrijednost, jer nam kroz razvoj opšte tolerancije prema individualnim razlikama i potre$ama

omogu/ava širenje spoznaja, o$oga/ivanje iskustava# Inkluzija svakom pojedincu pru4a

mogu/nost odlu3ivanja o vlastitom 4ivotu i preuzimanja odgovornosti#

)snovni cilj inkluzije je sveo$uhvatno uklju3ivanje oso$a sa razli3itim o$licima hendikepa ili

$ilo kakvim drugim razlikama u širu socijalnu sredinu i sve redvne društvene tokove i

izjedna3avanje prava tih oso$a sa pravima svih ostalih 3lanova neke društvene zajednice#

0


5/16

2.DILEME I NESUGLASICE VEZANE ZA IDEJUINKLUZIVNOG OBRAZOVANJA U BIH

+ojavile su se mnoge dileme i nesuglasice oko uklju3ivanja djece s pose$nim potre$ama,

predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, u redovne odgojno o$razovne ustanove# 6o tih

dilema na našim prostorima moglo je do/i z$og toga što je inkluzija do4ivljena kao nametanje

koje su donijeli stranci u našu zemlju ili administrativna nared$a od strane o$razovnih vlasti,

da $i ispunili zahtjeve koje je od njih tra4ila 7vropska zajednica# 8eke od dilema se mogu

shvatiti kao suprotstavljanje tradicionalizmu i 4elja za o3uvanjem postoje/eg stanja u odnosu

na inovacije, zagovaranje naprednih didakti3kih tehnika nasuprot uo$i3ajenim na3inimau3enja, saradnja sa ljekarima a iz$jegavanje shvatanja da se radi isklju3ivo o medicinskom

pro$lemu, potre$a za kompetentnijim i specijaliziranijim nastavnim kadrom, a u isto vrijeme

uz iz$jegavanje oslanjanja samo na njih#

Inkluzija se ne stvara u vakumu# 9o je proces koji zahtijeva suo3avanje sa velikim $rojem

razli3itih potre$a svih u3enika u školi, a promjena sistema i politi3ka akcija /e ohra$riti i

podr4ati kretanje ka inkluziji# 8a nivou škole inkluzija zahtijeva fleksi$ilnost u nastavnom

planu i programu, te nastavni3ki pristup sa osje/anjem za razli3ite potre$e u3enika# 9o

neminovno dovodi do dilema i nesuglasica jer se stavovi ne mijenjaju preko no/i# 9re$a

vremena da se razviju kultura prihva/anja jednakosti, društvena pravda i poštivanje

razli3itosti# 8astavnici moraju ste/i nove vještine i znanja, ali isto tako neophodno je da $udu

podr4ani, te njihova nastojanja da $udu vrednovana :;ati$ovi/, 2"#


6/16

3.FAKTORI UTJECAJA NA RAZVOJ I EDUKACIJUDJETETA

3.1. PORODICA

Utjecaj porodice na dijete sa pose$nim potre$ama je odre=en porodi3nom situacijom, kao i

prirodom i ja3inom poteško/a# 6ijete sa pose$nim potre$ama mo4e predstavljati prakti3an,

kao i emocionalan pro$lem, uklju3uju/i dodatne finansijske izdatke :pove/ani troškovi pranja

veša, specijalna odje/a, pose$ni proizvodi prilago=eni potre$amaesto se dešava da jedan

od roditelja ne radi kako $i neko uvijek $rinuo o djetetu, što smanjuje priliv finansijskih

sredstava# ?azlike izme=u o3ekivanih i stvarnih mogu/nosti 3esto uzrokuju emocionalne

reakcije koje nisu stresne samo za roditelje, $ra/u i sestre, nego i za samo dijete# @ade and

-oore :!AA%#< su pru4ili dokaze da od$ijanje i iskju3ivanje djece sa pose$nim potre$ama

po3inje u porodi3nom okru4enju# +ostoji, prema tome, 4elja za ve/om $rigom i

razumijevanjem, kao i za $oljim odnosima unutar porodice#

3.2. STAVOVI DRUŠTVA

+ose$ne potre$e mogu $iti vi=ene kao stigma i razlog za neprijatne osje/aje# Stavovi koje

imamo prema ljudima sa pose$nim potre$ama su formirani na osnovu vlasititih iskustava i

onoga što primamo od drugih# Stavovi društva 3ine da mogu/nosti i potencijali djece nisu

odre=eni o$jektivnom procjenom njihovog uspjeha, ve/ negativnim osje/anjima, emocijama i

mišljenjima koji su uz$urkani u nama i pod Utjecajem tradicionalnih za$luda# Istra4ivanje o

o$likovanju stavova zajednice pru4a dva va4na prijedloga za rad na ovom polju B kao prvo,

svaki pokušaj da se zajednica ili grupa pripremi za prihvatanje drugih koje vide kao Crazli3iteD

ima pozitivne efekte# Kao drugo, pozitivna iskustva o$likuju pozitivne stavove#

Struktuirana promjena stavova je najefektivnija kada sva djeca od ranog djetinjstva imaju

priliku da se dru4e i komuniciraju# Istra4ivanja su pokazala da se naj$olji rezultati posti4u

uklju3ivanjem djece u aktivnosti od zajedni3kog interesa :sport, muzika ili umjetnost


7/16

3.3. ŠKOLSKI FAKTORI

Za mnogu djecu sa pose$nim potre$ama škola nije pozitivno iskustvo kao što $i to tre$alo $itii naj3eš/e postaje glavni izvor stresa# Škole se razlikuju po svom okru4enju, organizaciji,

nastavnim metodama i, što je najva4nije, po tome kakav stav imaju prema djeci&adolescentima

sa pose$nim potre$ama# Earton :!AA%#< je istakao da su FnatjecanjeF i Fiz$orF postali slogani,

a da je mjera do koje je škola institucija koja pru4a do$rodošlicu svim u3enicima nezavisno

od njihovih sposo$nosti, rase, spola ili socijalne klase pod velikim upitnikom# -nogi faktori

koji su prisutni u redovnim i specijalnim školama poja3avaju nivo stresa kod djece sa

pose$nim potre$ama# 8astavnici i drugo oso$lje su svjesni pro$lema koje donose pritisciispita, ruganja, etni3ke diskriminacije i velikog o$rta kadra# +ostoje i drugi faktori o kojima se

manje govori, a tako=e uzrokuju $rigu, frustraciju i stres kod djece sa pose$nim potre$ama, a

uklju3uju

!# vulnera$ilne periode u toku dana(2# izazovno ponašanje od strane drugih u3enika(%# neo3ekivane doga=aje#

+oteško/e se ne $i smjele posmatrati samo unutar djeteta, nego su sadr4ane u pravilima,nastavnom programu i metodama rada koje škola ima na raspolaganju# 8orGich je naglasio da

poteško/e škole i nastavnika mogu postati pro$lem u3enika, a nastavni program, aktivnosti i

uslovi rada u u3ionici mogu $iti izvor neuspjeha i stresa#

Slika !# Ilustracija

1


8/16

4.MODELI INKLUZIJE

4.1. MODEL KONSULTACIJE

U školi koja ima mali $roj u3enika sa pose$nim potre$ama, kao i sveukupan mali $roj

u3enika, ovaj model $i $io veoma odgovaraju/i# 6efektolog je na raspolaganju kako $i

podu3io neku tešku vještinu ili da $i pomogao u3eniku:cima< u uvje4$avanju tek ste3ene

vještine# )vo je nenapadni pristup koji u3enicima sa pose$nim potre$ama stavlja na

raspolaganje $ar dva u3itelja&nastavnika koji im mogu pomo/i oko pro$lema sa gradivom#

+reporu3eni su redovni sastanci prije nego komunikacija po potre$i#

4.2. TIMSKI MODEL

6efektolog je odre=en za tim jednog od devet razreda sa vremenom za dogovore i planiranja

za tim jedan put sedmi3no# 6efektolog pru4a informacije o u3enicima, mogu/e instruktivne

strategije, ideje za prilago=avanje testova i kontrolnih, kao i strategije za odre=ena

ponašanja# 9im se sastaje redovno, uspostavljaju/i usaglašenu komunikaciju izme=u3lanova tima# 9imski model se prezentuje kako u3itelji&nastavnici ne $i radili sami na

postizanju uspeha sa svojim u3enicima# Svi 3lanovi tima rade zajedno i proširuju svoje

znanje u razli3itim o$lastima, $ez o$zira da li su iz redovnog ili specijalnog o$razovanja#

8edostaci ovog modela $i mogli $iti mogu/ otpor u implementaciji modifikacija, kašnjenje

u pru4anju podrške u3enicima koji imaju poteško/e, veliki $roj u3enika naspram nastavnika,

kao i ograni3ene mogu/nosti za rad defektologa u redovnom odjeljenju#

4.3. MODEL SARADNJE I PARALELNOG PODUČAVANJA

Korištenjem ovog modela, nastavno osoblje i defektolozi rade zajedno kako bi

podučavali učenike sa/i bez posebnih potreba u zajedničkom odjeljenju. Oboje su

odgovorni za planiranje i pružanje instrukcija, uspjeh učenika, ocjenjivanje, i

disciplinu. Učenici dobivaju gradivo koje odgovara uzrastu, podršku, kao i moguće

prilagođene instrukcije. Ovaj model stvara najmanje problema u organizovanju


9/16


10/16

• povremenim individualnim radom sa u3enikom koji je osmislio stru3ni tim škole u

koji je uklju3en i defektolog

.EDUKACIJA NASTAVNIKA U PROCESUINKLUZIJE

)$razovanje nastavnika za rad sa djecom sa pose$nim potre$ama mo4e se odvijati na 2

na3ina# Hedan od njih je da se nastavnici edukuju putem kurseva i u okviru specijalisti3kih i

postdiplomskih studija na fakultetu# 8a taj na3in uvode se u pro$leme o$razovanja djece sa

pose$nim potre$ama# 6rugi na3in je stvaranje stru3njaka na zase$nim fakultetima koji se

$ave pro$lematikom o$razovanja djece sa pose$nim potre$ama#

Svaka zemlja kreira svoj plan edukacije stru3njaka koji /e se $aviti o$razovanjem ove djece#

Stru3njaci se osposo$ljavaju za rad sa jednom vrstom ošte/enja npr# u Sr$iji se školuju

stru3njaci koji se $ave razli3itom pro$lematikom# 9ako se mogu na/u defektolozi koji rade sa

djecom sa ošte/enjem sluha, vida, tjelesnim ošte/enjem, intelektulano ometenim i dr# 6ok

neke zemlje poput ;olandije nemaju o$u3avanje stru3njaka na ovaj na3in, ve/ se školovani

u3itelji putem usavršavanja na -aster studijama, seminarima usavršavaju za rad sa djecom sa

pose$nim potre$ama#

8astavnici koji se $ave pro$lematikom o$razovanja ove djece, usavršavaju se zavisno od

stepena školskog o$razovanja# 9ako je mogu/e o$razovati se za rad sa djecom na

predškolskom, osnovnoškolskom, i srednješkolskom novou#

!


11/16

!.INKLUZIJA U OBRAZOVNIM INSTITUCIJAMA UBIH

U Ei; je z$og nekonsolidirane $aze podataka teško procijeniti ukupan $roj oso$a s

invaliditetom# +rema procjenama u 2# godini ukupan je $roj oso$a s invaliditetom :?.I,

civilnih 4rtava rata i civilnih invalida< oko 2'##

+ristup o$razovanju je prepoznat kao jedan od osnovnih elemenata za prevladavanje

isklju3enosti i izlazak iz siromaštva# Strategija reforme o$razovanja sadr4i specifi3ne

smjernice vezane za o$razovanje djece sa pose$nim potre$ama# )$e/anje ! Strategije nala4e

da je nu4no utvrditi $roj djece sa pose$nim potre$ama i poteško/e s kojima se suo3avaju kako

$i se odredile prepreke koje onemogu/avaju njihovo uklju3enje u redovnu nastavu#

)$e/anje ! tako=er iznosi potre$u za izradom plana o$razovanja za širu društvenu zajednicu,

po pitanju uklju3enja djece sa pose$nim potre$ama na svim nivoima sistema o$razovanja#

)$e/anje 2 dodatno zahtijeva izradu i implementaciju programa o$uke i za $udu/e nastavnike

koji ve/ rade sa djecom sa pose$nim potre$ama na svim nivoima o$razovanja# U isto vrijeme,

trenutni sistem klasifikacije za djecu sa pose$nim potre$ama mora $iti revidiran, kako $i se

osigurala proved$a suvremenih principa inkluzivnog o$razovanja#

Uspostavljena je ?adna grupa za inkluzivno o$razovanje kojom zajedni3ki predsjedavaju

stru3njaci iz o$a entiteta i koja se sastoji od stru3njaka iz ove o$lasti sa podru3ja cijele Eosne

i ;ercegovine# rupa trenutno radi na izradi planova implementacije :izra=en je +lan

aktivnosti< koji /e osigurati potpunu implementaciju ciljeva odre=enih )$e/anjem ! i 2

Strategije reforme o$razovanja# +lan aktivnosti još uvijek 3eka na usvajanje od strane

ministara zadu4enih za o$razovanje#

9emelji inkluzivnog o$razovanja u Ei;

• )kvirni zakon o osnovnom i srednjem o$razovanju :)Z )S)< i zakon o o$razovanju

u ?epu$lici Srpskoj, kantonima Jederacije Ei; i 6istriktu Er3ko•

+ravila "# iz Standardiziranog pravilnika o ujedna3avanju mogu/nosti za ljude• Strategije reforme o$razovanja :22#<

!!


12/16

• Konvencija U8a o pravima djece• )d augusta 2# godine na snazi je novi Zakon o osnovnom i srednjem o$razovanju

koji u potpunosti podr4ava školovanje djece sa smetnjama u redovnom odgojno

o$razovnom sustavu u skladu s njihovim mogu/nostima i potre$ama#• U tom cilju kontinuirano se radi na unapre=ivanju nastave, organiziraju se

savjetovanja, seminari, okrugli stolovi radi se na pedagoškoinstruktivnom i

savjetodavnom radu nastavnika, roditelja###• U skladu sa Zakonom i +ravilnikom o školovanju djece s pose$nim o$razovnim

potre$ama u '0 škole širom ?Sa upu/eni su defektolozi i&ili logopedi koji pru4aju

potporu inkluzivnom o$razovanju pet sati sedmi3no# U tim školama oni poma4u

nastavnicima, roditeljima i rade s u3enicima#• Za djecu s pose$nim o$razovnim potre$ama ura=eni su pose$ni 8++ovi za osnovne i

srednje stru3ne škole, za dvanaest struka i petnaest zanimanja# +rema ovim 8++

ovima djeca sa smetnjama u razvoju u redovnim srednjim stru3nim školama nastavu

mogu pratiti u skladu sa svojim mogu/nostima#• U redovnim se školama sve više zapošljavaju defektolozi i logopedi# )sam škola ima

stalno zaposlene defektologe i&ili logopede kao stru3ne suradnike#• Unapre=uje se suradnja s institucijama od zna3aja za edukaciju i reha$ilitaciju djece sa

smetnjama u razvoju, lokalnom zajednicom, udru4enjima, 8.)ima i pojedincima

U Zakonu o srednjem školstvu Kantona ! ni u jednom 3lanku se eksplicitno ne tretira

inkluzija djece s teško/ama u psihofizi3kom razvoju, ali se u 3lanu 0, gdje se definiraju op/i

ciljevi o$razovanja, u stavku 2# pod $< kao op/i cilj navodi i Losiguravanje optimalnog

razvitka za svaku oso$u uklju3uju/i i one s pose$nim potre$ama, sukladno njihovom uzrastu,

mogu/nostima i duševnim i tjelesnim sposo$nostimaM

U ! redovnih osnovnih škola :$ez osnovnih glaz$enih i specijalnih škola< u školskoj21#&# godini upisan je !!"#0'! u3enik# )d ovog je $roja %" ili ,12N razvrstanih

:kategoriziranih< u3enika s razli3itim smetnjama u razvoju# +rema internim evidencijama

škola $ez potpune dokumentacije :slu4$eno nisu razvrstani kategorizirani< upisano ih je još

!#1%! ili !,'N# Iz ovih podataka je vidljivo da se djeca sa smetnjama u fizi3kom i&ili

psihi3kom razvoju upisuju u redovan odgojnoo$razovni proces#

!2


13/16

6osadašnja iskustva s inkluzivnim o$razovanjem ukazala su na 3injenicu da usprkos

ostvarenom napretku stvaranje inkluzivnog, nediskriminatorskog o$razovnog sustava još

uvijek predstavlja izazov za reformu o$razovanja koja je u tijeku# 6jeca s pose$nim

potre$ama, tako=er, trpe posljedice nemogu/nosti poha=anja redovne nastave uslijed

smanjene sposo$nosti nastavnika da ispune pose$ne zahtjeve o$razovanja takve djece#

Zna3ajan pro$lem je i pro$lem ote4anog pristupa djece s fizi3kim onesposo$ljenjem školskim

zgradama u kojima nisu uklonjene fizi3ke $arijere# Sadašnja situacija je takva da noviji sustav

redovnog inkluzivnog o$razovanja i sustav koji podr4ava ustanove s djecom s

onesposo$ljenjem nastavljaju postojati paralelno#

Kada razmatramo polo4aj nacionalnih manjina u ovoj o$lasti, pose$nu pa4nju tre$a posvetiti

romskoj zajednici koja trpe naslje=e diskriminacije koja je doprinijela sveop/em siromaštvu,

nezaposlenosti, $esku/ništvu i nedostatku pristupa o$razovanju#

+otre$no je naglasiti da se o$razovni zakoni, pa tako i dio koji se odnosi na inkluziju u

o$razovanju, ne implementiraju na dr4avnom nivou nego na entitetskom i kantonalnom#

!%


14/16

".AKTUELNA OBRAZOVNA POLITIKAEVROPSKIH ZEMALJA

5ktuelni koncepti o$razovanja u3enika sa teško/ama u razvoju podrazumevaju pet

prioritetnih o$lasti o kojima svaka zemlja vodi ra3una#

)ve o$lasti koreliraju sa pet klju3nih pro$lema u edukaciji djece

!# inkluzivna o$razovna politika i praksa,

2# finansiranje o$razovanja u3enika sa teško/ama u razvoju,

%# nastavnici i o$razovanje u3enika sa teško/ama u razvoju, 0# informaciona komunikaciona tehnologija u o$razovanju u3enika sa teško/ama u razvoju,

'# rana intervencija, odnosno rani tretman#

Zemlje evropske unije i zemlje koje su kandidati za ulazak u uniju razvijaju o$razovnu

politiku u pravcu uklju3ivanja :inkluzije< u3enika sa teško/ama u razvoju u redovne škole# 9o

podrazumjeva o$ez$je=ivanje specijalnog nastavnika koji ima promjenljiv stepen

anga4ovanja, ali za svoj rad mora da koristi dodatni prostor i opremu# 6odatna o$uka za

nastavnike tokom rada je o$avezna# +olitika o$razovnih sistema evropskih zemalja mo4e se

grupisati u tri kategorije# U prvu kategoriju se u$rajaju zemlje koje razvijaju praksu

uklju3ivanja gotovo svih u3enika u redovno o$razovanje# )vaj sistem o$razovanja

podrazumjeva pomo/ velikog $roja slu4$i koje su usmjerene ka redovnoj školi# )vakav

koncept su prihvatile Španija, r3ka, Italija, +ortugal, Švedska, Island, 8orveška i Kipar#

Zemlje koje pripadaju drugoj kategoriji imaju višestruk pristup inkluziji# )ne nude razne

slu4$e izme=u dva sistema :specijalnog i redovnog školstvaeška, 7stonija, Oitvanija, +oljska, ;rvatska i Slovenija#

9re/a kategorija tretira dva odvojena školska sistema koji me=uso$no nisu povezani, jer su

u3enici sa teško/ama u razvoju o$i3no smješteni u specijalne škole ili odjeljenja# )vi sistemi

o$razovanja su pod razli3itim zakonodavstvom# zemlje koje imaju dva paralelna sistema su

Eelgija, Švicarska, 8jema3ka, ;olandija, Sr$ija i Prna ora#

!0


15/16

8ajnovija istra4ivanja pokazuju da 8jema3ka i ;olandija, z$og nedavne izmjene politike

napuštaju ovaj o$razovni sistem i kre/u se prema drugoj karakteristici :višesmjerni pristupi

inkluziji


16/16

$.LITERATURA

!# .odi/ kroz inkluziju u o$razovanju, 6uga, Sarajevo 2"#2# ;ati$ovi/, Q# :2"#

Documents

Značaj inkluzije u obrazovnom sistemu