8/18/2019 Znamenitosti blagaja

1/1

Najranije naselje Blagaja je smjeteno u podnoju utvrde, gdje se cesta sputa od utvrde i kria s cestom za Nevesinje. Iako je naseljeno jo od prapovijesti, u ovom poljoprivrednom okruenju je dolo do pojaèanja trgovine i stvaranje urbaniziranog podruèjatek u drugoj polovici 15. stoljeæa, a njegova struktura je oblikovana tijekom 16.stoljeæa.

Povijesni izvori èesto spominju srednjovjekovnu utvrdu Blagaj (Bona ili Stjepangrad) kao zasebnu teritorijalnu cjelinu, odvojenu od naselja Blagaj. Sama utvrda je izgraðena na visokoj, nepristupaènom krkoj stijeni, na nadmorskoj visini od 310 m iznad razine mora i 266 m iznad izvora rijeke Bune.

Tijekom osmanske uprave u okolici utvrde graðene su kuæe i javni objekti, pri èemu sunastala stambena podruèja poput gradskih èetvrti (mahale), sa zgradama okrenutima prema unutranjim dvoritima. Raskona dvorita dokazuju visok ivotni standard i bogatststanovnika, tako je Velagiæ kuæa jedna od najvrednijih ove vrste u Hercegovini. Naselje je razvijenije uz desnu obalu rijeke Bune, jer je lijeva obala neto strmija i manje pogodna za gradnju.

Javne zgrade su smjetene namjerno unutar urbane strukture kao dio cjeline. Meðu prvim zdanjima bila je Sultan Sulejmanova, poznatija kao Careva damija, izgraðena 1521. godine, to je pomoglo da naselje stekne status kasabe (veæeg naselja). Uslijedila je izgradnja Karaðoz-begovog mosta 1570. god., a potom i Lehina æuprija. Uporaba odvanih konstrukcijskih rjeenja je odigrala kljuènu ulogu u arhitekturi Blagaja: nizovi stupova i svodova, zajedno s drugim konstrukcijskim elementima su sasvim oèiti.

Baèvasti svodovi, koji su uobièajeni u damijama, tekijama i hamamima, graðeni su s viskim stupnjem savrenstva i omoguæili su potpuno slobodna tlocrtna rjeenja. Sinkronizacija majstora obrtnika i tehnika gradnje, s jedne strane i razvoja naselja s druge, je ostavilo traga na dojmu Blagaja kao osobitog urbanog sredita u Bosni i Hercegovini.

Tijekom Austro-Ugarske vladavine, Blagaj je zadrao izgled ??orijentalnog naselja, iako je izgubio vanost urbanog sredita.

Meteoroloka postaja Blagaj nalazi se na samom ulazu u Blagaj, na samo 35 metra od rijeke Bune. S ove meteoroloke postaje se od 2006. godine automatskim mjerenjem, svakog sata podaci alju u Federalni meteoroloki zavod u Sarajevu.

Stanovnitvo[uredi VE | uredi]Blagajgodina popisa 1991. 1981. 1971.Muslimani 1.661 (92,07%) 1.364 (89,56%) 1.100 (89,21%)Hrvati 59 (3,27%) 59 (3,87%) 74 (6,00%)Srbi 34 (1,88%) 25 (1,64%) 44 (3,56%)Jugoslaveni 32 (1,77%) 62 (4,07%) 8 (0,64%)ostali i nepoznato 18 (0,99%) 13 (0,85%) 7 (0,56%)ukupno 1.804 1.523 1.233