BROJ 16, SRPANJ 2015.

TEMA BROJA: Fantastično i neobično

LIST UČENIKA SREDNJE ŠKOLE MATIJE ANTUNA RELJKOVIĆA, SLAVONSKI BROD

ZRNO

2

IMPRESSUM:

Srednja škola Matija Antuna Reljkovića

Ivana Cankara 76, Slavonski Brod

Tel: 035/255-697

e-mail: srednja-skola-mar@sb.t-com.hr

web stranica:

www.ss-mareljkovica-sb.skole.hr

ZA IZDAVAČA: Vlado Prskalo, prof.

MENTORICA: Marija Vlasac, prof.

NOVINARI:

Maja Brnić

Sandra Stilinović

Bernardo Kolauti

Dominik Andrijanić

Sebastian Bašić

Mara Martić

Filip Karakaš

Ivona Pernar

Maja Rajković

Davor Horvat

GRAFIČKA PRIPREMA:

Tomislav Barišić, prof.

FOTOGRAFIJA:

Tomislav Barišić, prof.

Marija Vlasac, prof.

www.visualiseus.com

www.9gag.com

pinterest

SADRŽAJ:

RIJEČ UREDNICE...........................................................3

PORUKA IZ ČETVRTOG RAZREDA............................4

FANTASTIKA U SIVOJ SVAKODNEVIci...................5

CRNA KRALJICA............................................................7

VERONIKA DESINIĆKA................................................9

ELIZABETH BATHORY...............................................11

TAJNE SVIJETA............................................................13

BOŽIĆNI SAJAM.........................................................17 RAZGOVOR S RAVNATELJEM..........................19

INTERVJU S PROFESOROM LUCOM...............22

RECENZIJA - ZOVITE JU ZEMLJA....................23

KATARINSKI SAJAM...........................................24

POHVALE I KRITIKE............................................27

RADIONICA - PRIPREMA ZA AKADEMIJE...28

SAVJETI ZA UČENJE............................................29

VICTUS...................................................................30

KAKO SE RIJEŠITI STRAHA OD TESTA?.........31

NJEMAČKI JEZIK JE RELATIVNO LAGAN.....32

PORIJEKLO PREZIMENA U HRVATSKOJ.......33

ZNAČENJE BROJEVA...........................................37

POZNATI CITATI POZNATIH KNJIGA...........38

SAVJETI I PREPORUKE ZA MATURALNO PUTOVANJE..........................................................40

TAJICE I NEPRISTOJNE MAJICE.......................43

VJERUJU LI MLADI..............................................44

UČENIČKI RADOVI.............................................45

HAIKU....................................................................46

3

RIJEČ UREDNICE

Poštovani čitatelji!

Dragi moji, i ove vas godine pozdravljam iza ekrana laptopa dok pišem ove riječi. I ova nam je školska godina došla kraju i polako se svi mičemo iz klupa naše škole. S krajem školske godine tradicionalno izlaze i školske novine.

Ove godine su naši vrijedni novinari odradili jako dobar posao i napisali za vas mnoštvo članaka. Obrađene su razne teme - od fantastičnih vampira, progona vještica, raznih mi-tova pa sve do savjeta o učenju, rezultata naših učenika na raznim natjecanjima i inter-vjua s profesorima. Sve u svemu, pred vama su još jedne školske novine iz kojih možete ponešto naučiti, pročitati o aktualnim i odrađenim školskim aktivnostima.

Želim vam ugodne ljetne praznike i vidimo se na jesen opet u školskim klupama, uz svjež start i novo Zrno.

Sandra Stilinović

4

Poruka iz četvrtog razreda

Zapravo i ne znam kako bih točno opisala ovih nekoliko godina provedenih u našoj školi. Bilo je trenutaka kada sam i poželjela da idem u neku drugu školu, ali bilo je i prekrasnih trenuta-ka koji će mi ostati u lijepom sjećanju. Nije bilo lako, moralo se učiti, pratiti nastavu i sve što dolazi uz to, ali sav trud i odricanje se isplati. Istina je da nastavnici očekuju puno od svojih učenika, također i svaki nastavnik ima svoje mušice, ali uvijek pokažu poštovanje prema svo-jim učenicima i pomognu kada treba. Naša je škola velika, učenika je mnogo, kao i usmjerenja koja su nam pri upisu ponuđena. Smjerovi su raznoliki, naša škola obučava učenike u mnogim i raznolikim područjima. Također imamo i mnogo nastavnika koji, kad ih pogledate iz drugog kuta od onog predavačkog i ocjenjivačkog, imaju mnogo za ponuditi. I škola nama učenicima, uz obrazovanje, nudi mogućnost da putujemo, upoznajemo nove krajeve i ljude ili da se pov-ežemo s raznim gradskim aktivnostima, da sudjelujemo u humanitarnom radu ili u životu gra-da kroz razne sajmove i događanja, da vidimo kako zajednica nastaje i djeluje u vidu razreda, škole, struke, grada i regije.

Pomalo mi je žao što je ovih nekoliko godina tako brzo prošlo jer sam u ovoj školi postala zreli-ja, upoznala nove ljude i doživjela nova iskustva. Uvijek ću se sjećati svojeg srednjoškolskog iskustva i rado ću se vraćati u svoju školu. Svima koji pohađaju ovu školu ili će je tek pohađati bih poželjela svu sreću i da se trude i uče jer će samo tako ostvariti svoje ciljeve. Sve u svemu, bilo je dobro dok je trajalo.

Sandra Stilinović

5

Raskošna fantastika u sivoj svakodnevici

Jeste li primjetili pravu poplavu filmova koji kao glavne likove imaju superjunake? Bat-man, Superman, Batman protiv Supermana, Deadpool, Spiderman, Green lantern, Ironman, cijela X-men franšiza, Hulk, Kapetan Amerika, Conan, Fantastična četvorka, Wonder woman, Ghost rider, Daredevil, Flash, Thor, Hellboy, Phantom, nindže kornjače, uskoro i Aquaman – popis filmova sa superiornim junacima duži je nego biste isprva pomislili. Uz očite superju-nake, sve su češći i filmovi s fantastičnim protagonistima – Hobit, Godzilla, Maleficent (tj. vila Grdana iz Disneyjeve Trnoružice), Van Helsing, filmske mračne verzije Ivice i Marice ili Snjegul-jice, Heraklo i Kralj Škorpiona, Gospodar prstenova, Avatar, John Carter of Mars i slični naslovi jasno pokazuju koliko je današnja publika željna junačkog i fantastičnog u filmovima, ali i u drugim medijima. Fantastika i znanstvena fantastika tražene su i popularne teme u kinima, ali i knjigama, stripovima i umjetnosti. Ljudi su željni odmaka od stvarnosti, željni doze magije i avanture, natprosječnog i drukčijeg. I tako smo, od pradavnih vremena i drevnih mitova, preko antike i srednjeg vijeka koji su još dovoljno daleki da nam budu mistični i intrigantni, preko preporoditeljske renesanse i religioznog baroka, preko razumnog i krutog klasicizma i opet maštovitog romantizma (u kojem su nastale prve horror-priče i kriminalistički romani i kojeg karakterizira ljubav prema tajanstvenom i neobičnom), preko društveno angažiranog realizma koji nije pokazivao nimalo naklonosti fantastičnom i nerealnom konačno stigli do razdoblja moderne i postmodernizma. A u postmodernizmu se trenutno nalazimo i postmodernizam je obilježen, uz ostalo, i velikom dozom science-fiction i fantasy literature. Dakle, fantastika i znanstvena fantastika u književnosti današnjice svoj su pandan našle u kulturi filmova, stripo-va i videoigara. Fantastika je sveprisutna i izrazito popularna.

Stanje u društvu, financijske i političke krize, socijalni i društveni problemi dijelovi su koktela stvarnosti u kojoj živimo. Bilo da se radi o novom nastavku Transformersa ili novoj kn-jizi Georgea Martina, mediji i umjetnost nam serviraju vrlo živopisne i privlačne načine za bijeg od sumorne stvarnosti. Već najstariji mitovi pripovijedali su o snažnim i moćnim ljudima (npr. Gilgameš, Heraklo, Beowulf ), a o snažnim i moćnim ljudima danas se pišu knjige, ilustriraju se stripovi, snimaju se filmovi. Jednostavno, ljudi vole superjunake. Ljude s izvanrednim moćima koji su spremni uzeti stvar u svoje ruke i postaviti stvari na svoje mjesto. Kao što se kroz po-vijest pamti i slavi ljude koji su se također trudili postaviti stvari na pravo mjesto i ispraviti ono što nije u redu (sjetimo se Martina Luthera Kinga).

6

Popularnost fantastičnog i nadrealnog ne otkriva se samo u filmovima o superjunaci-ma, nego i izrazitoj popularnosti fantastičnih bića. Film o ljubavi žene i vampira, film o ljuba-vi žene i zombija, općenito vampirska ljubav, ljubav Zemljanina i Marsovke, ljubav dok traje sukob planeta – možete naći nešto za sebe u nadnaravnoj tematici čak i ako niste ljubitelj veličanstvenih bitki i prolijevanja litara krvi. Fantastične priče namijenjene djevojkama i fantastične priče namijenjene dečkima, fan-tastične priče općenito zavladale su dijelom popularne kulture. Zato ne treba čuditi i za-nimanje za stvarne povijesne ličnosti koje su neuobičajene i bliže onoj nadrealnoj strani – poput Erszebet Bathory i Crne kraljice.

Fikcija i činjenice miješaju se u pričama znanstvene fantastike, fikcija nadograđuje naš svijet i mijenja ga u određenoj mjeri te taj svijet s ''otklonom'' postaje zanimljiv onima željnim drukčijeg. Međuzemlje, Hogwarts, Westeros, Narnija, Oz, Nedodžija (možda poznatija kao Neverland – ali ne onaj Michaela Jacksona, nego Petra Pana), Pandora, Arakis, Namek, Ta-tooine, Gotham, Macondo, Kripton – izaberite svoj svijet. Popularna je kultura vrlo usko veza-na i često knjiga ili strip ne mogu bez svoje filmske verzije. Istražite fantastične druge sv-jetove i izgubite se satima iz 2014. godine i svo-je sobe – a da ne pomaknete prstom. Bilo da pročitate knjigu poput Adamsova Vodiča kroz galaksiju za autostopere ili koji svezak Mono-litha, bilo da uzmete strip u ruke i proučite Ratnike sa Akbara ili Čudovište iz močvare, bilo da pogledate film (s više ili manje kvalitet-nom pričom), poput Aliena i poput Prometeja – dotaknut ćete maštovit, novi svijet, mrvicu drukčiji od našeg i kolosalno zanimljiv.

Marija Vlasac

7

Crna kraljica

Crna kraljica zapravo je Barbara Celjska. Rođena je 1392. godine. Udovica je hrvats-ko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Kao mlada ušla je u brak i postala njegova četvrta žena.

Naziv Crna kraljica potječe od njenih noćnih pohoda sa Medvedgrada, crne odjeće i velike zloće. Stari izvori govore da je Barbara Celjska spasila Medvedgrad i stvorila Plitvička jezera. U ostatku teksta navest ću najpoznatije legende o Crnoj kraljici.

Crna kraljica vladala je Medvedgradom. Legenda govori da su Osmanlije htjele uzeti Medvedgrad te je zbog toga zazvala sotonu riječima: „Pukni vrag dam ti Medvedgrad“, ali vragu to nije bilo dovoljno pa mu je ponudila svoju dušu. Osmanlije su otišle, a Medvedgrad je bio spašen.

Plitvička jezera nastala su nakon velike suše. Ljudi, životinje i biljke čeznuli su za vodom. Crna rijeka koja je žuborila između strmih litica bila je osušena. Narod je molio za malo kiše kada se ukazala Crna kraljica s pratnjom. Narod ju je zamolio za pomoć i ona im se odlučila smilovati. Uz grmljavinu spustila se kiša koja je padala sve dok se nije stvorilo 13 jezera. Prvo jezero nazvano je Prošćanski po „prošnji“ naroda. Narod je, kao i Crna kraljica, bio sretan zbog Plitvičkih jezera. Odjednom se počela dizati voda iz Galovačkog jezera pa je narod opet zatražio pomoć od Crne kraljice. Ukazala se i rekla im: „Narode, ti si dobar, vjeran i odan svojoj zemlji, ali ćeš biti dugo na straži kršćanstva prolijevajući krv za svog vladara i vjeru. Stoga ću ja opet k tebi doći, a s mojim će ti dolaskom sinuti sunce ljepše budućnosti. Onda neće biti zapušteni tvoji hladnoviti gajevi, otada će k tvojim divnim Plitvičkim jezerima u pohode dolaziti gospoda iz cijelog svijeta“.

8

Postoji jedna narodna priča o kraljičinom zdencu. Jedne godine osušili su se svi zdenci osim dubokog zdenca u Medvedgradu, kojim je gospodarila Crna kraljica. Narod je bio izmučen od žeđi i uputio se k Crnoj kraljici te je zamolio za vode. Crna kraljica im je uskratila vodu pa je narod otišao u šumu. Šuma je bila puna zvijeri i medvjeda. Kad je narod došao, ugledao je zdenac koji prije nije postojao, a u isto vrijeme zdenac u Medvedgradu je presušio.

Crna kraljica često je posjećivala svoje kupalište. Ono se nalazilo nedaleko od Med-vedgrada. Tu bi pod vedrim nebom uživala, a ponekad bi se kupala u mlijeku i tako svoje tijelo održavala lijepim i zdravim.

Imala je ogromnog crnog gavrana kojeg je ljubila i njegovala. Ako bi se na nekog nal-jutila, zapovjedila bi gavranu da ga napadne. Ona je osoba koja je ujedno pomagala svome narodu, bila mu vjerna, odana i mračna vještica

Crna kraljica je možda htjela imati mračnu stranu kako joj se ne bi približavali ljudi. Uz pomoć svog gavrana htjela je tjerati ljude od sebe iako im je pomagala. U kinima će uskoro izaći film Maleficent u kojem glumi Angelina Jolie. Ona podsjeća na Crnu kraljicu te ima i svog gavrana.

Maja Brnić 4. g

9

Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrda, smješten u čarobnom zelenom krajoliku Desinićke gore. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća. Tijekom pet stoljeća nastale su nevjerojatne priče o raznim sablastima u Velikom Taboru, o jezivom stenjanju za olujnih noći, o povorci kostura uoči Svih svetih, o uk-letom kaštelanu, o bijelim prikazama, o ponoćnom lupanju na gradskim vratima, o crnom psu, zakopanom blagu te o duhu lijepe i nesretne Veronike. Najljepša od svih legendi je legenda o Veroniki Desinićkoj.

Veronika Desinićka živjela je podno Velikog Tabora u selu Desiniću. U to vrijeme dvorcem je upravljao grof Herman II. Celjski. Njegov mladi i stasiti sin Fridrih, brat Barbare Celjske takoz-vane Crne kraljice, jašući očevim posjedima, zagleda se u lijepu Veroniku. I ne samo zagleda, već i čvrsto zaljubi. Međutim Fridrih je tad već bio u braku sa Elizabetom Frankopan. Fridrih nije živio sa svojom ženom te su njihovi roditelji donijeli odluku da ih pomire dogovorivši njihov sastanak u gradu Krapini. Fridrih i Elizabeta su se pomirili, ali slijedećeg jutra Elizabeta je pronađena mrtva s nožem zabodenim u trbuh. Iako se pričalo da ju je ubio Fridrih, nisu pronađeni dokazi za to. Njegova ljubav prema Veroniki nije bila po volji njegovom ocu te on donese odluku da im stane na put. Mladi pak, odlučni u svojoj ljubavi, pobjegoše u grad Frid-richstein u Sloveniji. Lijepi i donekle utvrđeni grad sagradio je stari Herman upravo za svog sina Fridriha kao lovačku kuću pa je tako i građevina dobila ime po mladom Fridrihu. U tom gradu ljubavnici su obavili svoje vjenčanje.

Veronika Desinićka

10

Nažalost, medeni mjesec nije dugo trajao. Stari grof Herman ubrzo je doznao gdje mu je sin i odmah je uputio vojsku s nalogom da uhvate mlade ljubavnike. Fridrih je uspio spasiti Veron-iku te ju uputio kod jednog seljaka kod kojeg se on odmarao poslije lova. Fridrih nije mogao umaći očevoj vojsci te ga nakon nekoliko dana privedoše i za kaznu otac ga zatvori u kulu koja je poslije dobila naziv „Fridrihova kula“. Kula je bila uska i visoka oko dvadeset i tri metra te nije imala krov. Nakon što su u nju zatvorili Fridriha, zazidali su sve otvore osim jednog kroz koji su mu davali hranu. U kuli je proboravio četiri go-dine nakon što ga je otac odlučio osloboditi. Zbog toga je Fridrih bio psihički slomljen. Ve-ronika također nije imala sreće, vojska ju je uh-vatila i privela u Veliki Tabor. Grof je osudio Ve-roniku da je vještica koja je zavela njegova sina, a njega pokušala otrovati te je pozvao suce, ali suci u njoj nisu vidjeli nikakvu zločinku. Kralj se nije mogao pomiriti s presudom te je po-tom naredio da se Veronika zadavi i zazida u zid dvorca. Je li ta legenda istinita ili ne, ne zna se. Međutim, u Velikom Taboru pronađena je lubanja koja pripada ženskoj osobi i pramen kose. To zanimljivo otkriće krije puno znatiželje među istraživačima. Postoji mogućnost da je Veronika na kraju udana za Fridriha te da ova priča ima sretan kraj. Nama zasad ostaje samo divljenje toj hrabroj i strastvenoj ljubavi te nagađanja je li to samo bajka ili istina.

11

Elizabeth Bathory, rođena u Mađarskoj 1560. godine, bila je plemkinja, članica bogate i moćne obitelji. Već u ranoj dobi razboljela se od jedne vrste epilepsije. Kao mala prisus-tovala je izvršenju smrtne kazne nad cigani-nom optuženim za izdaju kojeg su stavili u rastvoreni trbuh konja te ušili. Taj događaj je utjecao na Elizabetu te je shvatila kako može raditi što god želi sa onima koji nisu plemičkog roda. Kada je imala jedanaest godina udala se za Ferencza Nadasdyja te rodila troje djece o kojima nije vodila brigu. Nakon muževe smrti grofica je postala opsjednuta svojom ljepotom i mladošću. Jednom ju je sluškinja pri češljan-ju slučajno počupala, to je razljutilo groficu te ju je udarila toliko da joj je na ruci ostalo krvi od sluškinje te joj se učinilo da joj je koža na ruci mekana i glatka. Uputila se svojim savjet-nicama, vješticama Darvuliji, Heleni Jo i Dorki, koje su joj rekle da može očuvati mladost ako se kupa u krvi djevica. Odmah je ubila nesretnu sluškinju i okupala se u njenoj još toploj krvi. U godinama što su uslijedile iz sela u okolici dvor-ca nestale su stotine djevojaka. Mučila je samo mlade djevojke, na pragu djevojaštva.

ELIZABETH BATHORY

12

Između nožnih prstiju umetnula bi im papir i zapalila ga, smijući se dok bi one pokušavale mašući nogama ugasiti plamen. Slamala bi im vrat otvarajući im usta do krajnjih granica, dok im vratna kralježnica ne bi pukla. Što je bila starija, izmišljala je sve gora mučenja, namaza-la bi sluškinje medom i ostavila ih među kukci-ma i grabežljivcima, ili bi ih izbacila na najveću zimu i polijevala ledenom vodom dok se ne bi smrznule. Imala je posebne sprave za njihovo mučenje i „cijeđenje“ krvi, a jedna je čak služila poput krvavog tuša. Kada je ponestalo djevo-jaka u selu Elizabeth je otvorila školu za mlade plemkinje nižeg ranga koje se nikad nisu vratile kućama. Iako je bila bogata i utjecajna žena nije mogla sakriti smrt 650 djevojaka koliko ih je bilo na popisu nađenom na njenom sto-lu. Također mnogim događajima svijedočio je grof Thurz te ju je stavio u kućni pritvor. Suđen-je se održalo 1610. godine, no ona nije bila pri-sutna. Njene savjetnice vještice osuđene su na smrt, dok su nju zazidali u jednu prostoriju kule njenog dvorca i ostavili joj samo jedan otvor za zrak, hranu i vodu. Umrla je 1614., u dobi od 54 godine, nakon što je prethodno odbila čitav niz svećenika koji su joj nudili posljednju pomast i odrješenje grijeha. Dokumenti sa suđenja, koji potvrđuju istinitost ove priče, čuvaju se danas u Budimpešti, u državnom arhivu. Krvava je grofica pokopana u obiteljskoj grobnici, uz cvi-jeće i neke počasti, za razliku od stotina mladih žena koje je ubila, čije su kosti po šumama raz-vukli vukovi ili su istrunule u magli oko njene kuće strave i užasa.

13

TAJNE SVIJETA

Po svijetu se nalaze mjesta koja su zapanjujuća i misteriozna. Ona jednim dijelom otkrivaju naš pos-tanak, a jednim dijelom su nam zacrtala budućnost. Nešto se skriva u tim mjestima, nešto što mnogi povjesničari i arheolozi još uvijek nisu pronašli.

Mnoga takva mjesta još su uvijek skrivena ljudima, no neka su otkrivena i istražena. To su Stonehenge, Uskršnji otok i piramide u Gizi.

1. STONEHENGE

„Vrag, kažem vam! Samo su misteriozne sile zla mogle stvoriti ovakvo djelo!“ rekao član londonsk-og kluba na povratku s izleta 120 km od prijestolnice. Ondje su vidjeli visoko, uspravno podignuto kamenje, postavljeno u tajnovite krugove.

Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba koja se sastoji od mnogo vulkanskog kamen-ja teškog po 50 tona,a uspravno poredanog u krug. Mnogi su razmišljali i rekli da su to ljudi donosili kamenje sa mjesta 2 km udaljenog od Stonehengea, no neki stručnjaci smatraju da je za podizanje Stonehengea bilo potrebno 2500 ljudi, odnosno 22 milijuna radnih sati.

Uz pitanje tko je sagradio Stonehenge, tu se nalazi još jedno pitanje: za što je Stonehenge služio?

Mnogi smatraju da je sagrađen od štovatelja Sunca, a godine 1963. američki astronom Gerald Haw-kins potvrdio je da megaliti Stonehengea nisu samo posloženi u odnosu na određene položaje Sunca, nego i u odnosu na Mjesec.

14

Smatrao je da su stari ljudi pomoću Stonehengea predviđali astronomske pojave, uključujući i zimski i ljetni solsticij, pomrčine Sunca i Mjeseca te određivali kalendar.

U Stonehengeu se ponavlja isti princip koji je oživotvoren u svim hramovima i zdanjima starog svijeta: napraviti savršeno skladno djelo kao odraz savršenstva Neba, kao mjesto gdje se mogu sresti čovjek i Bog.

Osnovu cjelokupne konstrukcije čini tzv. mjesečev kut koji tvore krajnji azimuti (vodoravni kutovi koji zatvaraju pravac sjevera s točkom promatranja) Mjeseca dan prije i dan poslije ravnodnevnice na šir-ini Stonehengea. Taj kut dijeli kružnicu na 22 dijela, a stranica tog kuta sadržana je 7 puta u radijusu opisane kružnice, što nas dovodi do broja Pi (22:7). Udvostručeni kut tvori jedanaesterokut, osnovni element Stonehengea.

Interesantne su i mjere kojima su se služili graditelji. Uspoređivanjem građevina megalitske Europe utvrđeno je postojanje tzv. “druidskog” lakta, dužine 86 cm. Zanimljivo je da se dijeljenjem te veličine sa zlatnim rezom (1,618) dobiva vrijednost egipatskog lakta, što može značiti da obje mjere vode pori-jeklo iz nekog zajedničkog izvora, ili da je bar postojala veza između ovih dviju kultura.

Druidi su bili politeisti, posebno su obožavali duhove prirode za koje su vjerovali da nastanjuju Zemlju i izlaze iz prirodnih pojava poput oluja i gromova. Slavili su i mjesta poput planina, rijeka i jezera, a vjerske proslave i rituali vezani su uz prelaske godišnjih doba. Druidi su bili dobri poznavatelji magije, astrologije i mističnih moći biljaka i životinja, a jedno od najsvetijih druidskih mjesta i središte ok-upljanja druida iz cijeloga svijeta je upravo Stonehenge.

15

2. USKRŠNJI OTOK

Stari narodi Uskršnji otok nazivaju Pupak svijeta jer se na njemu nalaze tri vulkana, a i sam otok je zapravo vulkan. Nalazi se u Pacifiku i pripada Peruu.

Moai, ovi sjajni monumentalni kipovi otoka, potječu iz dvaju kamenoloma u kojima neki nedovršeni kipovi još spavaju. Na cijelom obalnom području ima ih više stotina, visokih od 4 do 10 m, a svaki je prosječno težak dvadesetak tona. Tijela kipova kojima se vide samo glave zakopana su u zemlji. Neki kipovi na glavama nose krune ili kape od crvenog vulkanskog kamena. Vjeruje se da su ti kipovi bili posebno bitni u vjerskim obredima.

Zanimljivo je to što su to i kipovi i glave poredane jedna do druge i postavljene tako da gledaju u nebo, kao da nešto iščekuju.

3. PIRAMIDE U GIZI

Piramide su zapravo grobnice faraona Keopsa, Kefrena i Mikerina koje su izgrađene u 26. stoljeću pr. Kr. Raspored piramida oslikava pozicije triju glavnih zvijezda zviježđa Orion, što je u svojem djelu obradio R. Bauval.

Mali elektronski robot je nedavno prošao put od 65 metara od Kraljeve komore i potvrdio da ovi ot-vori gledaju direktno u sazviježđa Zeta Orionis i Alfa Drakonis. Iz Kraljičine komore otvori su upereni prema Siriusu i Orionu. Očito da su originalni graditelji s razlogom upirali prst u ove planete. No ako bolje istražimo razlog tome, dolazimo do tvrdnji da su drevni narodi pomoću zvijezda mnogo toga određivali zbog čega su im zvijezde postale jednako simbolične kao i Sunce i Mjesec, a budući da su Egipćani željeli svojim mrtvima što više uljepšati sljedeći život, potrudili su se da sva blaga i ljepote povežu sa grobnicama faraona kako bi vladaru uljepšali zagrobni život.

16

Velika piramida istovremeno je i sunčev kalendar. Dok je sjena na sjevernoj strani, sunčeva svjetlost se odbija na južnoj strani, precizno označavajući godišnje dane solsticija i ekvinocija.

Stranice piramide u perfektnoj su liniji sa stranama svijeta. Preciznost je zapanjujuća: 99,99%

Kada bolje razmislimo, ove navedene građevine povezane su sa Suncem i Mjesecom, glavnim ne-beskim tijelima potrebnim ljudima za orijentaciju u gotovo svemu u tadašnje doba. Sunce i Mjesec korišteni su za određivanje koordinata, za određivanje vremena sjetve i žetve pa piramide, uz svoju mauzolejsku funkciju, služe i za snalaženje u prostoru i vremenu.

17

I ove smo godine u školi organizirali zanimljiv božićni sajam dan uoči početka zimskih praznika i kao uvod u blagdansko raspoloženje. Bilo je pregršt zabavnih aktivnosti, natjecanja, predstava te si je svatko mogao pronaći nekakvu zabavu.

Profesorica Bastijanić je vodila likovnu grupu, učenici su s profesoricom pravili razne božićne ukrase. Kemijski tehničari su pravili ekološke sapune koje ste mogli kupiti za samo 2 kune. Cvjećari su napravili minijaturna božićna drvca te s njima pokazali svoj trud i talent. Profesorica Vlasac je vodila natjecanje u pikadu, natjecali su se Zoran Starčević, Mihael Sertić, te troje učenika iz prvog razreda. U amfiteatru se održavala predstava, te natjecanje u mijenjanju lanca, pobijedio je Filip Popović. Pred-stava nas je upoznala s nekadašnjim običajima za Badnjak. U današnje vrijeme se običaji sve više krše, pa je ova predstava bila lijep uvod u blagdane. Osim što je razveselila, bila je i poučna. Božićni sajam je bio i humanitaran, veterinarski tehničari prvog razreda su skupili razne sitnice, te prodavali kako bi pomogli udruzi za zaštitu životinja. Kroz cijeli sajam su nas veselili tamburaši, te zbor sa svojim pjes-mama.

Maja Brnić 4.g.

Božićni sajam

18

19

Ravno na razgovor...s ravnateljem

U dvadeset i pet godina koliko se nalazi na mjestu ravnatelja Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, Vlado Prskalo je definitivno izmjenio slavonskobrodsku prosvjetnu scenu. Uveo je nove tehnologije u obrazo-vanje, pokrenuo je cijeli niz projekata koji su rezulturali novim školsko-proizvodnim pogonima i kapacitetima, od laboratorija za propagaciju do Centra za biotehnološki razvoj...

Kakav je danas položaj škole na području Brodsko Posavske županije? Prije deset godi-na, srednja škola Matije Antuna Reljkovića je bila prosječna škola u Slavonskom Brodu tj. u Hrvatskoj, a danas se sve više ističe u gradu.Ovu sam školu naslijedio prije dvadeset i pet godina. Tada je imala takav status da su se djeca stidjela upisati je. Tad su se nastavnici stidjeli reći da tu rade. Počeli smo razmišljati kako napraviti poželjnu školu te smo našli partnere u Nizozemskoj i izložili smo im primjer što bismo htjeli napraviti od ove škole. Pomogli su nam da napravimo te promjene, da dogradimo školu fizički, i da napravimo sve sadržaje koje škola sad ima, od opreme i dvorane preko edukacije nastavnika za bolji rad. To se pokazuje da smo u zadnjih pet i više godina postali škola koju svi prate: ministarstvo, roditelji, učenici, druge zemlje Europske unije i znači da radimo nešto što je potrebno gospodarstvu, državi ili županiji.

Uveli smo školu u sustav promjena. To je stalni proces koji traje, ne može se dogoditi preko noći da se ne uplaše učenici, nastavnici i lokalna samouprava. Promjene se moraju stalno događati. Mijenjamo nastavnike, kurikulum škole, opremu škole, natječemo se sa drugim školama koje su nekad bile bolje od nas, austrijske i druge škole. U školi imamo opremu koja se koristi bilo gdje u svijetu, tako da kada izađete iz ove škole imate mogućnost zapošljavanja u cijelom svijetu; samo se još nastavnici moraju promjeniti jer se moraju prilagoditi promjenama. Ne može nastavnik diktirati na satu, on mora imati druge metode rada. Nastavnike se mora educirati i mora se uložiti u njih. Jako puno učenika i nastavnika ima koji putuju po svijetu i gledaju kako tamo rade i pokusavamo to uvesti kod nas.

U međuvremenu je izgrađen centar za biotehnološki razvoj. Što on znači za učenike i nastavni proces, a što znači za poljoprivrednike i ostale korisnike izvan nastave?Na natječaju smo dobili milijun eura od EU za taj centar, a naša županija je dala 480 000 eura da pomogne da se on napravi. To je bio natječaj na koji se svako mogao prijaviti. Zvao se „Poduzetništvo u školi“. Kao škola smo dobili nove prostore, novu opremu i nove laboratorije, a ljudi koji se bave poljoprivredom tu dobivaju priliku za cjeloživotno ucenje. Sve nove tehnologije koje dolaze iz svijeta dolaze u taj centar u koji ljudi dolaze na edukaciju u bilo kojoj proizvodnji. Tko god želi može doći tu i educirati se. To je kao tehnološko usavršavanje za poljoprivrednike. Centar je namjenjen za obrazovanje, edukaciju, razvoj i znanstvena istraživanja. Trenutno u ovoj fazi neće biti znanstvenih istraživanja jer i mi prvo moramo ovladati tehnologijom koje razvijeni svijet koristi, dok se u Hrvatskoj to još malo radi. Centar ima tri komponente, razvojni karakter, obrazovanje i eduk-aciju. Tehnologija koja se nalazi u centru je vremenski dvadesetak godina ispred uvjeta u kojima živimo. Jedina smo srednja škola koja ima takvu opremu u Hrvatskoj. Projekt je bio velik i trebao se provesti po dogovoru s EU. Radnike smo birali preko natječaja preko županije, zato centrom upravlja škola 70 posto a županija 30 posto. Te tri ustanove zajednički vodimo da bi dobili što bolje rezultate. U BioTechu nema zabušavanja, nego moraju doći ljudi koji znaju tamo raditi jer je uvjet takav da taj čovjek mora moći zaraditi plaću. Radnik mora proizvesti proizvod koji će ljudi kupiti. U sklopu tog centra, tu je još i centar za mikropropagaciju, odnosno kloniranje biljaka.

20

On je izazvao veliki interes javnosti na području Hrvatske. Kakva je danas s njim situaci-ja, koje se biljke proizvode i ima li novih planova?To je velik projekt koji smo uspješno realizirali. Za to je bio dosta veliki interes jer vi povlačite sredstva koja nisu od nase države i trošite ih ovdje. Povlačenjem europskih fondova otvaraju se mogućnosti da se ljudi ovdje zaposle. Mi smo kroz taj centar zaposlili nekoliko firmi koje su sudjelovale u izgradnji centra, u izradi projek-tne dokumentacije, opremanju cetra. To je sve zapošljavanje domaćih ljudi koji se žele baviti poljoprivredom. Druge ustanove u Hrvatskoj se nisu s tim bavile jer im je to pretežak posao.

Otvorili smo svoje vlastite kapacitete gdje smo procjenili da možemo takav projekt izdržati i napraviti. S tim dobivamo mogućnost da se pojavljujemo u realnom svijetu, možemo reći da smo sposobni proizvest bilo koje sadnice. Uz pomoć tehnologije, iz jednog pupa možemo proizvesti stotine tisuća istih takvih sadnica. Ove godine smo potpisali ugovor sa zadarskom županijom o proizvodnji sadnica bijelog luka. Sadnice proiz-vodimo iz donešenog pupa. Iz njega kloniramo ostale koje ćemo prodavati. Na tržištu nudimo svoju uslugu i tko god ju treba, dođe i dobije tu uslugu za određenu cijenu. Ta sadnica se ne mora dovoditi iz drugih dijelova svijeta nego se proizvodi ovdje kod nas. Cilj nam je razviti poduzetništvo i zaposliti što više domaćih ljudi, ima-ti sadnicu koja po hektru daje tridesetak tona proizvoda, a sada se po hektru dobije tona, eventualno dvije. Europska unija sedam godina promatra taj projekt, daje li ciljeve koje smo napisali i dogovorili jer se dogovor mora poštivati a to predstavlja obavezu. Druge škole to ne rade, i po tome se ova škola razlikuje od ostalih.

Nakon 7 godina EU odlazi i to ostaje u vrijednosti škole. Mi smo do sada realizirali osamnaest različitih projeka-ta i to je blizu negdje 6 000 000€ sredstava koje smo dobili za svoj rad i po tome smo prepoznati kao ozbiljan partner i državi i europskoj uniji. 12.2. smo imali goste iz Američke ambasade, i sada Amerikanci iskazuju in-teres i žele s nama raditi. Dan poslje su nam bili gosti iz Nizozemske koji nam nude kod njih svoje usluge da bi digli kvalitetu rada škole. Planiramo napraviti još jedan ovakav centar za stočarstvo.

Koji su preduvjeti za rad u biotehnološkom laboratoriju?Preduvjet je volja za radom. Sve što se tamo radi to se ne uči ni na jednom fakultetu. Zaposleni odlaze na obuku u institut u Osijeku, ali neki odlaze u Austriju i Nizozemsku s ciljem da bi naučili te vještine. To je samo želja za učiti i raditi. Mora se znati i jezik i komunicirati s ljudima. Osobno sam polagao ravnateljsku licencu jer se mora imati znanja kako voditi određenu ustanovu. Svaki dan na poslu odradim 10 do 12 sati što u drugim školama ne rade jer nema ostalih aktivnosti. Sad je to samo proizvodnja i edukacija jer tamo ide i dio učenika na praksu. Kasnije u planu imamo i znanstveno istraživački rad. Moraju se ispitivati određene sorte koje daju više rezultata. S Nizozemcima smo dogovorili da ćemo testirati jednu vrstu jagode koju sadimo u školi na dva velika OPG-a, pratimo sve uvjete uzgoja a ta jagoda, ako se posadi danas ona već za dva mjeseca ima rod, što je vrlo brzo, a s tim se otvara mogućnost znanstveno istraživačkog rada.

Škola je do sada sudjelovala u šumarskim olimpijadama, sudjelujemo li i ove godine i da li smo domaćin? Ove godine također sudjelujemo, ali nismo domaćini. Dva puta smo bili domaćini. Ove godine se ide u Italiju, a kod nas će ostale škole opet dolaziti kroz jedno tri do četiri godine kada opet budemo domaćini. Tu sudjelu-ju škole iz različitih zemalja, iz Slovenije, Italije, Austrije i Hrvatske.

21

U koje sve države mogu ići danas naši učenici u cilju razmjene učenika , koji su uvjeti za to i iz kojih sve država možemo primiti učenike?Do sada smo išli u Englesku, Tursku, Belgiju, Nizozemsku, Njemačku, Italiju i Poljsku, ali i isto tako iz tih zemalja mi primamo djecu. To je u programu mobilnosti nastavnika i učenika. Sad smo započeli razgovore s Nizozems-kom gdje šaljemo učenike geodezije i hortikulture na praksu. Tamo bi u firmama radili praksu. U Ameriku ćemo najvjerojatnije slati učenike i nastavnike s ciljem poboljšanja englskog jezika, ali moramo vidjeti kroz koji projekt to možemo financirati. Uvjeti za razmjenu učenika su dobre ocjene u školi, dobro vladanje, i da se njihovi roditelji s tim slažu i da smo sigurni da ih možemo poslati u svijet na tjedan ili dva.

Škola organizira poljoprivredni sajam. Kolika je bitna ta povezanost škole sa privredom i što ona znači za učenike? Tu se predstavljamo kao jedan od organizatora koji organiziraju taj sajam tj. predstavljamo se našim budućim učenicima i njihovim roditeljima odnosno proizvođačima kao ustanova koja daje vjetar u leđa tom zanimanju, razvoju Slavonije i Republike Hrvatske. Na temelju toga oni nama daju svoju djecu. To je kao simbioza, škola zajedno sa gospodarstvom i žiteljima županije nastupa na prvom sajmu gdje se mi prezentiramo, otvaramo vrata škole i predstavljamo se kao ozbiljna ustanova koja će školovati njihovu djecu za ona zanimanja koja nji-ma trebaju. Tako povezujemo školu sa gospodarstvom i ljudima koji tu žive. Ima i obiteljske povezanosti tj. da su u nekim obiteljima kroz ovu školu prošli svi, od djeda pa do unuka. Kad se ima jedan takav odnos, nastava se kvalitetnije odvija i ljudi se osjećaju sigurnije. Jedna odgojno obrazovana komponenta se razvija na takav način, i onda škola ima ozbiljniji rad.

Filip Karakaš

22

INTERVJU S PROFESOROM IVANOM LUCOM

Novinarke: Otkad se bavite pisanjem?

Prof. Luc: Otkako sam naučio pisati, dakle sa četiri godine. Cijeli život pišem, no stvari koje sam napisao kad sam bio vaših godina poštedio sam publiku od čitanja jer sam znao da nisu dovoljno dobre. Dovoljno dobro je sa trideset, kada sam rekao: „E, vidiš, to je to. Sad bih mogao nešto poslati.“

Novinarke: Što vas je inspiriralo za knjigu? Koji autori?

Prof. Luc: Trenutno u mojoj kući ima oko 700 naslova i knjiga. Da nije bilo Arthura C. Clarka, Friedricha Paula, Stanislava Lema, Dana Simmonsa i mnogih drugih, ja vjerojatno ne bih pisao. To su sve stari autori od kojih nitko osim Dana Simmonsa nije živ. Da nema dobrih pisaca ni mi ne bi pokušavali biti pisci. Pisanje se najviše uči aktivnim čitanjem. Svaki pisac nekako je utjecao na mene, ali ne mogu reći koji je najviše. Svi su oni tu nešto dali.

Novinarke: Zašto baš znanstvena fantastika?

Prof. Luc: Inače volim čitati sve, ne čitam samo znanstvenu fantastiku niti samo nju pišem, ali nju najviše volim jer ja sebe mogu pustiti da odem negdje i da zaboravim gdje sam zaista.

Novinarke: Opišite svoju omiljenu scenu iz knjige.

Prof. Luc: Hm, sve.

Novinarke: A sada opišite. Haha!

Pof. Luc: Ne, nema omiljene scene. To je kao kada napravite kip konja i onda vas netko pita koji vam je najbolji dio konja. Sve ti je dobro, kao dijete voliš ju cijelu.

Novinarke: Navedite sličnosti između sebe i poručnika Brenna.

Prof. Luc: Sličnosti gotovo i nema. Poručnik Brenn jedan je divlji čovjek, ali umjetnik ima pravo na svoj alter ego. Mi umjetnici može-mo biti divlji u knjigama, na platnima, u filmovima, u glazbi i tako se mi „liječimo“. Nemoguće je izbjeći da pišete o sebi. Koliko god se mi trudili da taj lik ne liči na nas, on svejedno liči. I još samo želim reći da se sa poručnikom Brennom slažem u svemu.

Novinarke: Predviđate li sličnu budućnost i našem planetu?

Prof. Luc: Hoćete li da vam kažem da ili da vam objasnim zašto da? U mojoj knjizi planeta Zemlja strada na najgori način. Mislim da ne možemo proizvesti toliku energiju da raspadnemo Zemlju. Mi onečišćujemo Zemlju tako što bacamo smeće, pušimo, onečišćuje-mo zrak automobilima, naftnom industrijom i sl. Sve to i naš odnos prema prirodi dovest će do toga da ćemo morati nešto jako brzo poduzeti da bi naša djeca i njihova djeca imali dom.

Novinarke: Planirate li u bližoj budućnosti izdati novu knjigu?

Prof. Luc: I u bližoj i u daljoj.

Sandra Stilinović 4. g

Ivona Pernar 4. g

23

Recenzija djela – Zovite ju Zemlja

Svi već dobro znaju kako je naš nastavnik fizike, Ivan Luc, pisac priča znanstvene fantastike. I ja sam pročitao njegovu trenutno najpoznatiju knjigu, „Zovite je Zemlja“. Priča počinje dobro i već u početku saznajemo glavne činjenice koje nam govo-re o zamisli samog djela. Saznajemo kako planet Zemlja doživljava svoje posljednje dane. Posebno cijenim prividnu znanstvenu “opravdanost“ događaja u knjizi; kao na primjer samo putovanje i potraga za tako zvanim „G-planetom“ (planetom pogodnim za naseljavanje) je prividno realna jer su na put krenuli brodom koji ne postiže nikakve ne moguće svjetlosne brzine, neko se put odvija tisućama godina, a generacije se izmjenjuju. Ta me se ideja, kao ljubitelja realnosti u nerealnim pričama kao što su SF i fantasy, dojmila.

Glavni lik poručnik Brenna je tipični ljudski sivo karakterizirani lik. Iako nervozna i razdražljiva osoba željna tučnjave i nereda mogli bi ga smatrati više crnim (ali ne i zlim) nego bijelim, ali u ovom djelu on je protagonist i osim tih mana, Brenna ima i svoje svijetle strane. Pripadnik je “Reda“ (nazovimo “Red“ policajcima) i izgledalo to tako ili ne Brenna je pozitivac i protagonist u ovom dijelu, makar se nekad koristio manje pozitivnim sretstvima da ostvari više ciljeve, a na nama je da zaključimo dali pojedini cilj opravdava sretstvo.

Što se tiče vulgarizama u dijalogu moje mišljenje je da u dijalogu trebaju biti prisutni jer oni naglašavaju grubu realnost da ljudi u stvarnosti psuju i to monsturozne i komplicarne psovke sa kakvim se nisam susreo u niti jednoj knjizi kou sam pročitao. Treba napomenuti kako knjiga nije namjenjena za djecu. Ali bez obez obzira na to mislim da je koncentracija psovki u rečenici pomalo nerealna jer ja osobno ne znam nikoga tko psuje tako često kao poručnik Brenna.

Većina događaja odvija se na samom “Brodu grdosiji“ koji prevozil ono što je ostalo od ljutske rase, u potrazi drugim naseljivim plan-etom (G-planetom). Tu upoznajemo dnevnu rutinu na “Brodu grdosiji“, razne vrste ljudi koje žive na tom brodu i način na koj ljudi na njemu preživljavaju (modificirana hrana i biljke). Nakon mnogo više tislućljeća “Brod grdosija“ se približava planetu na kojem je moguć život. Brenna kao pripadnik reda dobiva zadatak oformiti grupu redara koji će sići na planet i istražiti ga. Brenna bira mješo-vitu ekipu. Neki od njegovih odabranika nisu dobri ljudi ali su učinkoviti u borbi, što je bilo puno bitinje. Suprotno očekivanjima Brenna se nađe u pucnjavi prije odlaska na G-planet. Pri pobuni u kažnjeničkom sektoru. Tu mi se posebno sviđa mučan, ali realan i znanstveno opravdan opis utjecaja vakuma na ljutsko tijelo. Objektivno mučni opisi nasilnih scena nisu plod sadističke naravi pisca nego sretstvo preko kojeg se prikazuje stvarnost događaja. Sama pobuna opisana je u nekolik stranica čiste i uzbzdljive akcije u bestežinskom stanju. Nakon pobune Brenna biva ranjen i budi se u bolnici sa umjetnim plućnim krilom, ali još uvijek sposoban za misiju na G-planetu. Svjesni da ih na planeti ne čekaju gostoljubivi domaćini, Brenna i njegova ekipa redara slijeću na površinu.

Kraj knjige opisuje kako “Brod grdosija“, napušta G-planet i ostavlja za sobom domaćine (primate) koji su sada gentetski promjenje-ni tako da se brže evolucijski razviju u ne nasilna napredna bića slična ljudima.

Moje osobno mišljaenje je da je je knjiga dbora, ali ima jednu, nazovimo rupu. Cjela se knjiga temelji na odlasku na G-planet, ali se nigdje ne daje dovoljno čvrst motiv za spuštanje na taj planet i riskiranje ljudskih života na tako opasnoj misiji.

Knjigu treba pročitati i sama činjenica da se netko na našim prostorima uopće bavi pisanjem SF-a je pohvalna.

Sebastian Bašić

24

KATARINSKI SAJAM 2014.Zatvoren je devetnaesti (19) Katarinski sajam u Slavonskom Brodu.

Nakon četiri dana sajmovanja u brodskoj sportskoj dvorani Vijuš i na vanjskom prostoru, završen je devet-naesti po redu Katarinski sajam - sajam obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Začet još davne 1769. godine, nekada je bio rijetka prilika za susret gospodarstvenika, obrtnika, domaćih radinosti, a to je i danas, prema riječima gradonačelnika Mirka Duspare, te predstavlja priliku za umrežavanje i za zasnivanje poslovnih kontakata, dok je za Slavonski Brod postao svojevrsni brend za očuvanje tradicije i za promociju grada. Zanim-ljiv gospodarstveni događaj proteklih je dana privukao tisuće posjetitelja iz bliže i šire regije koji su na štan-dovima 230 izlagača mogli naći široku ponudu odjeće, obuće, dječjih igračaka, ukrasa, cvijeća, nakita, raznih aparata pa sve do voća i prerađevina, domaćeg piva, kolača, meda i sl.

Ponudu na brodskom Katarincu pohvalio je i presjednik Ivo Josipović, koji je u subotu posjetio sajam:

„Vidim dosta onih koji su neovisno o potporama, vlastitim sredstvima, znanjem i optimizmom napravili OPG-ove i uspješni su.“ izjavio je.

25

Česti sudionik sajma je i Franjo Lekhi iz Gata, kod Osijeka. Preko dva desetljeća se bavi ekološkom proizvod-njom kozjeg sira i ne žali se: „Ljudi traže kozje mlijeko za zdravlje djece, kao i ostale proizvode poput sira, a u ponudi su i sapuni od kozjeg mlijeka i loja –izvrsni za suhu kožu“.

Osim puno tamburaške i zabavne glazbe, dobrih vibracija, hit ovogodišnjeg Katarinca, bio je Gastro šou, na kojemu je umijeće spravljanja i serviranja , hladne plate, čobanca i slastica, predstavilo osam ekipa. Nadmetali su se profesionalni kuhari i amateri, a prosudbena komisija na čelu s poznatim majstorom kuhinje Stephanom Macciem, imala je ugodan zadatak sve isprobati i ocijeniti. Za čaroliju hladne plate - na kojoj se našao kulen, slanina, kobasica, švargl, a nagrađen je Tihomir Krijan, šef kuhinje brodskog Hotela Art. Sve „kušače“ najviše se dojmila njegova pašteta od čvaraka u koju se uz mljevene čvarke dodaje majoneza, senf, češnjak, kiseli krastavci i začini.

26

Prva nagrada u spravljanju čobanca pripala je Anđelku Lediću iz požeške ekipe Zlatni lug, čiji je,kaže, najvažniji sastojak-domaći proizvod: „Sve je domaće, meso, paprika, nema nikakvih dodataka ni praška...“ A premda je slanina jedna od najomiljenijih namirnica gastro majstora Stephana, izjavio je da ne može odoliti ni kulenu, šunki i ostalim slavonskim delicijama: “Slavonija ima puno toga za ponuditi samo treba na tome više raditi“ savjetuje kuharski znalac.

Kroz dane sajmovanja održan je i Dječji sajam, posjetitelji su mogli pogledati izložbu nagrađenih fotografi-ja „Šuma okom šumara“ autora Gorana Dorića, te poslušati tematske radionice kuhanja za djecu brodske Udruge Moj Gastro,i pogledati prezentaciju projekta „Budi majstor“ i „Učimo da ne zaboravimo“- interaktivne radionice Sekcije tradicijskih i umjetničkih obrta Udruženja obrtnika s prikazom starih zanata i vještina majsto-ra. Već tradicionalno iz Zagreba je na sajam stigao „Katarinski ajziban“ s ljubiteljima slavonskih specijaliteta,ko-je su mogli kušati i kupiti po promotivnim cijenama.

Ivona Pernar, 4g

27

Pohvale i kritike

Cilj ovoga članka je ukazivanje na dobre i loše stvari u našoj školi, a ne vrijeđanje nekog od sudionika nastave. Iz tog razloga neću spominjati vlastita imena niti jednog djelatnika u školi. Započinjem s kritikama, a pohvale ostavljam kao šećer na kraju.

Prvo ću krenuti od onoga čega se svi sjetimo kada čujemo riječ škola, a to je nastava. Često profesori samo diktiraju i ne objasne gradivo kako treba. Osim toga, profesori često misle da su u pravu, čak i kada nisu. Neki profesori uopće nemaju kontrolu nad učenicima i to znatno smanjuje kvalitetu njihove nastave.

Sljedeća stvar koju valja spomenuti su računala koja su nedavno postavljena u mnoge učionice. Dobra je ideja imati računalo u učionici, ali ova računala su jako slaba pa im treba dugo da se pokrenu i prespora su za ozbiljan rad na njima, a uz to sve nemaju ni internet. Mis-lim da na tome treba još poraditi i s vremenom postaviti jača računala koja će možda moći poslužiti nastavi. Smatram da škola treba bolje organizirati neke stvari poput priredbi i raznih događanja. Nadalje, govorio bih o problemu s kantinom. Naime, proizvodi ne odgovaraju ci-jenama, nego su manje vrijedni. Kao primjer navest ću pileći sendvič, čija je cijena otprilike 10 kuna, a u njemu ima premalo piletine.

U ovom odlomku prešao bih na pohvale. Najprije bih pohvalio ravnatelja koji je i više nego zaslužan za mnoge europske uspjehe koje je postigla naša škola. Istaknuo bih sudjelo-vanje na šumarskoj olimpijadi, sudjelovanje u raznim projektima i razmjenama učenika te u drugim događanjima vezanima uz naš grad i županiju. Htio bih pohvaliti i profesore koji su zais-ta pošteni i korektni prema učenicima i ostalim kolegama. Na kraju, pohvalio bih spremačice koje uistinu obavljaju svoj posao kako i priliči te sve ostale djelatnike koji imaju izvanškolske uspjehe jer tako pokazuju učenicima kako je upornost iznimno važna u životu i kako svaki naš hobi ima nekakvu vrijednost.

Na kraju bih naglasio kako i naša škola ima svoje mane koje bi trebalo izmijeniti te potak-nuti sve djelatnike na stalan rad na sebi i poboljašanju nastave, a uz njih i učenike na još veće zalaganje i uspjehe.

Bernardo Kolauti, 4. g

28

Radionica “Priprema za akademije”

Pod vodstvom akademske slikarice Ivane Kutuzović 17. svibnja 2014. u izložbenom prostoru Muzeja Brodskog Posavlja održana je radionica pripreme učenika srednjih škola za prijave na umjetničke ak-ademije i fakultete. U radionicu se uključila Likovna grupa naše škole. Sudjelovali su Lucija Agić (2.g), Valentino Mačinković (2.c) te profesorica Ivana Bastijanić.

29

Savjeti za učenje1) Počni od najtežeg predmeta, a najlakši ostavi za kraj učenja ili ponavljanja

2) Podvuci ono što je važno – vizualno šaren i označen tekst lakše se pamti

3) Ako ne možeš neku riječ zapamtiti, sjeti se kakve slične riječi i tako je zapamti; Uz to, možeš si olakšati učenje igrom riječima koje otprije znaš (npr. konzervativnost označava zatvorenost i tradi-cionalnost – kao što je konzerva zatvorena i štiti svoj sadržaj)

4) Piši si kratke crtice, umne mape, tablice i slično. Zapisivanje pojmova tijekom učenja olakšava pamćenje jer mozak pamti pokret ruke i lakše priziva informaciju iz sjećanja.

5) Ako pišeš test pronađi na internetu primjere zadataka i vježbaj

6) Instrukcije ti neće puno pomoći ako sam ne izvježbaš gradivo kod kuće

7) Uči u razmacima, trebaš i malo odmora – napravi pauzu, skuhaj si napitak (kava, cappuccino, ...) kako bi se bolje usredotočio na gradivo

8) Nakon učenja izađi van, udahni malo zraka, prošetaj i nagradi se

9) SRETNO!

30

VICTUS

Udruga „Victus“ je udruga za pomoć napuštenim životinjama Brodsko-posavske županije. Službeno je osnovana 15. 1. 2011. godine na poticaj skupine ljubitelja životinja, a sve u cilju zaštite i promicanja privre-menog i trajnog zbrinjavanja napuštenih, izgubljenih i odlutalih životinja na području Brodsko-posavske županije. Sve troškove udruga financira vlastitim sredstvima, tj članarinom svojih članova. Volonteri i članovi udruge brinu se o napuštenim psima i mačkama. Uz udomljavanje životinja udruga obavlja cijepljenje i steril-izaciju te liječenje. Udruga je do sada udomila oko 250 pasa, međutim, cilj joj je udomiti još. Veterinarska am-bulanta Praxis-vet pomaže u obavljanju svih poslova udruge. Najveća je potreba udruge izgradnja sklonišna ili azila koji je neophodan za napuštene životinje. Program udruge temelji se na humanom i trajnom rješavanju problema zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja na korist društvene zajednice i suzbijanju okrutnosti prema životinjama u gradu Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji.

31

KAKO SE RIJEŠITI STRAHA OD TESTA?

Strah od testa još se naziva testofobija. Testofobija je svakodnevna pojava kod učenika. Dok neki osjećaju prirodan i normalan strah kod drugih se javljaju simptomi panike, znojenja, ubrzang kucanja srca, zabora-vljanje gradiva, pa čak i do gubitka zraka, vrtoglavice, nesvjestice. Prevelika zabrinutost o rezultatima testa uzrokuje strah. Nedovoljno učenje uzrokuje povečan strah. Učenici koji se dobro pripreme za test imaju više samopouzdanja ali i kod njih se javlja strah od nerazumijevanja pitanja, blokade mozga, hoće li se možda po-javiti u testu nešto što nisu pročitali. Dakle , strah od testa može se pojaviti i kod učenika koji nisu dovoljno učili i kod onih koji jesu. Međutim za svaki problem postoji riješenje pa tako i za strah od testa.

Kako biste izbjegli strah od testa potrebna je dobra priprema jer daje više samopouzdanja te smanjuje na-padaj panike. korisno je razgovarati o svom strahu sa stručnom osobom ili prijateljem. Ljudi pod stresom dišu površno ili zadržavaju dah te tako mozak prima manje kisika stoga bitno je sporo i duboko disanje.

Dehidracija je velik problem za mozak te mu je potrebna voda, dok kofein i gazirana pića uzrokuju dehidraci-ju. Također je bitna koncentracija te opuštenost. Ne bismo se trebali zadržavati na pitanju za koje ne znamo odgovor jer samo gubimo vrijeme, gledamo u sat i još nas više hvata strah. Prvo uvijek treba riješiti lakša pi-tanja te pri rješavanju usmjeriti pažnju na samo jedno pitanje a ne na više njih.

Ponavljanje je majka znanja, mnogi učenici to zanemaruju, a zapravo je jako korisno.

Na dan kad pišemo test nošenje udobne odjeće pomaže u podsvjesnom otklanjanju straha kao što podsvjes-no pomaže i određena boja odjeće. Plava boja smiruje, žuta daje snagu, bijela sigurnost. Kako bi uz učenje imali slobodnog vremena potrebna je organizacija to jest plan učenja.

32

Njemački jezik je relativno lagan. Za onog tko zna latinski, i naviknutog na padeže, njemački jezik ne predstavl-ja neku teškoću... To je ono što profesori njemačkog kažu na prvom satu... A onda počnu s “der, die, das, den” itd, govoreći da je sve dalje logično. Znači lako.

To ćemo na sljedećem primjeru i dokazati. Kao prvo, potrebna nam je jedna knjiga na njemačkom jeziku.

Radi se o prelijepoj knjizi u skupom povezu, izdanoj u Dortmundu, koja govori o običajima u plemenu Hoten-tota (auf Deutsch: Hottentotten). Knjiga kaze kako klokane (Beutelraten) hvataju i zatvaraju u kaveze (Kotter), koje zatim prekrivaju tendom (Lattengitter) da bi ih zaštitili od nevremena.

Na njemačkom se ti kavezi zovu: kavezi prekriveni tendom (ili Lattengitterkotter), a kada su u njima i klokani, to su onda Lattengitterkotterbeutelraten.

Jednog dana su Hotentoti uhvatili ubojicu (Attentater), optuženog da je ubio majku (Mutter),

također iz plemena Hotentota (dakle Hottentottermutter), majku mucavog djeteta (Stottertrottel).

Ta se majka na njemačkom dakle zove Hottentottenstottertrottelmutter, a njen ubojica, naravno, Hottentot-tenstottertrottelmutterattentater. Privedenog su zatim privremeno zatvorili u kavez za klokane (Beutelraten-lattengitterkotter), iz koga je on ubrzo zatim pobjegao. Svi su se odmah dali u potragu za njim, kada je jedan hotentotski ratnik pobjedonosno uzviknuo:

- Uhvatio sam ubojicu (Attentater)!

- Šta? Koga? , upita ga poglavica.

- Pa, Lattengitterkotterbeutelratenattentater! - uzvrati ovaj.

- Kako ? Ubojicu iz kaveza za klokane prekrivenog tendom ??? - upita poglavica.

- Da, to je Hottentottenstottertrottelmutterattentater (Ubojica majke mucavog djeteta), reče ratnik.

- Pa naravno, reče poglavica, samo trebao si mi odmah reči da je to u stvari Hottentottenstottertrottelmut-terlattengitterkotterbeutelratenattentater !!!

Vidite, njemački jezik je izuzetno lagan, samo se treba dovoljno zainteresirati.

Njemački jezik je relativno lagan

33

Porijeklo prezimena u Hrvatskoj

O vlastitom porijeklu možete mnogo saznati iz neočekivanog i zanemarenog izvora – vlastitog prezimena! Prezimena nam otkrivaju detalje iz prošlosti, odaju nam osobine naših predaka ili njihovo zanimanje i pred-stavljaju prozorčić u povijest vlastite obitelji. Primjerice, mnoga hrvatska prezimena nastala su po oznaka-ma karakterističnim za određenu osobu, za našeg pretka i začetnika prezimena. Ćoro, Grbo, Zlurad i slična prezimena zapravo su upočetku bila nadimci, kao i Sremec, Bošnjak ili Slunjski. Prva prezimena nastala su na temelju fizičkih karakteristika nositelja, a druga su vezana uz mjesto porijekla nositelja. Treća verzija nastanka prezimena je ona po zanimanju nositelja – a takav je oblik prezimena i najčešći u srednjoj Europi i sjevernoj Hrvatskoj. U tu skupinu prezimena ulaze i ona poput Kovačića, Kovačevića, Kuhača i sl.

Naša današnja predodžba o prezimenima proizlazi iz činjenice da se s njima rađamo pa su stoga ona nešto uobičajeno, nešto o čemu niti ne razmišljamo.

No, već i površna analiza njihove pojave dovest će nas do vrlo zanimljivih zaključaka. Ponajprije, njihovo pori-jeklo ne seže u neku daleku, mitsku prošlost; ona su uglavnom novovjeka pojava i u svakom slučaju su po postanku daleko mlađa od imena. Najsigurniji dokaz tomu je činjenica da je jedna velika kategorija prezimena nastala upravo od osobnih imena.

Prezimena su danas obavezna. Niti jedna civilizirana uprava ne može se zamisliti bez njih. Ona nam omoguću-ju da ljude međusobno razlikujemo u daleko većem stupnju nego u slučaju da ljudi nose samo imena. Stoga uz prezime vežemo i osobnost njegovog nositelja.

Riječ prezime (=prez-ime) ima značenje preko imena, tj. iza imena, nadimak, ustvari prezime i jest neka vrsta nadimka. Ime je i danas važnije od njega, stoga ih navodimo redoslijedom: ime i prezime pa oni stoje u istom odnosu kao u sintaksi imenica i njen atribut.

Kada govorimo o imenima i prezimenima, moramo voditi računa još o nekim relacijama prije svega o imeno-vateljima. Ime nam redovito daje netko kome smo dragi, majka, otac, rođak, kum ili neki obiteljski prijatelj. Stoga imena gotovo bez izuzetka iskazuju neku dobru, poželjnu karakteristiku ili iskazuju nadu da će njegov nositelj postići cilj zadan imenom.

Iz istog razloga djetetu se daju imena poznatih osoba iz prošlosti koje su nositelji poželjne karakteristike ili služe kao primjer općeprihvaćenog načina života (Željko, Radovan, Miroslav, Zdravko, Borben, Lav, Božidar, Dominik …). S prezimenima je drugačije: njih nam daju oni udaljeniji i manje dobronamjerni ljudi; ponekad koriste priliku da istaknu neku negativnu ljudsku karakteristiku pa tako nastaju rugalačka i nadimačka prezi-mena.

Treba reći da prezime koje iskazuje neku karakteristiku njegovog nositelja za nositelje u idućim naraštajima nema više prvobitni značaj. Ako je netko dobio prezime Filipčić jer je bio Filipov sin onda će unuci i praunuci naslijediti rečeno prezime mada njihov otac nije bio Filip.

To je još vidljivije kod prezimena koja su nastala iz nekog ljudskog nedostatka ili jednokratne karakteristike: prezimena Šepak, Gluhak ili Hustić govore o karakteristici njihova prvog nositelja, a ona se najčešće nije preni-jela u drugi naraštaj pa tako Šepakov sin više nije bio šepav, niti Gluhakova kći gluha, a niti mladi Hustić više nije morao živjeti u šumi. Prezime je postalo nasljedno.

Do masovne pojave prezimena u Evropi pa onda i u Hrvatskoj dolazi nakon Tridentskog koncila (1545.-1563.) kada su se počele kao obavezne voditi matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih.

34

Treba napomenuti kako su etnonimi su prezimena istovjetna imenu nekog naroda ili su proizašla iz imena naroda kojemu je nositelj prethodno pripadao ili bio pod njegovom dominacijom. Etnici su pak prezimena koja pobliže određuju otkud je njegov nositelj, iz koje pokrajine, grada, sela, mjesta uopće ili čak niti to, naime, ljudima kojima prethodno boravište nije bilo moguće ustanoviti, nadijevalo se neodređeno prezime (npr. No-vak itd).

Želite li saznati više o svojoj obitelji ili prezimenu, potražite na internetu stranicu imehrvatsko.net i otkrijte više o migracijama svojih predaka ili o broju ljudi u Hrvatksoj koji nose isto prezime kao i vi.

• • Babić – od baba ili babo

• • Bakran - iz Bakra (kod Rijeke)

• • Basara – od Besaraba, ime plemena s područja današnje Moldavije

• • Bednjanec - sa rijeke Bednje ili iz Bednje

• • Biščan - iz Bišća (Bihaća)

• • Bišćan - isto kao Biščan

• • Bosnar - iz Bosne (jedno od prezimena zanimljivih za proučavanje migracionih tokova)

• • Brezak - iz Brezna (Donjeg ili Gornjeg)

• • Brezinščak - isto kao Brezak

• • Brežnjak - isto kao Brezak ili s brijega

• • Bukovski - iz Bukovja područja uz desnu obalu donjeg toka Sutle (Slovenija)

• • Bukovšak - isto kao Bukovski

• • Ceraj - iz Cerja

• • Cerovski - isto kao Ceraj

• • Cigrovski - iz Cigrovca, sela jugozapadno od Pregrade

• • Crnogaj - iz crnoga gaja (šume)

• • Dravinec - sa Drave, iz Podravine

• • Gaber - iz Gabra sela kod Desinića

• • Gaberšek - isto kao Gaber (u pozadini je fitonib grab)

• • Gajski - iz gaja (gaj je uzgojena, njegovana šuma)

• • Gajšak - isto kao Gajski

• • Gajšek - isto kao Gajski

• • Gmajnić - sa gmajne, poljane

• • Gorišek - iz gore

• • Gradiški - iz Gradišća ili Gradeca

• • Halužan - iz slovenske pokrajine Haloze

• • Horvat - istovjetno s etnonimom Hrvat

• • Hostić - iz hoste (šume)

• • Hriberski - sa hriba, vrha planine

• • Humski - iz Huma

• • Hustić - isto kao Hostić

35

• • Jazbec - iz jazbine (jazbina = dolina), srodno prezimenu Dolinar

• • Jurić – od Juraj ili Juro

• • Jurišić – od grčke riječi georgius, tj. ratar, poljoprivrednik

• • Klanšek - iz klanca

• • Klauški - iz Klauža zaselka u Humu na Sutli

• • Klenovšak - iz Klenovca (selo u Općini Hum na Sutli) ili iz Klenica (zaselak u sastavu Plemenšćine)

• • Klokočovnik - iz Klokočevca

• • Kostanjšek - iz Kostajnice ili nadimačko prezime vezano na kesten

• • Kranjčec - iz Kranjske ili iz Kranja (Slovenija)

• • Kranjec - isto kao Kranjčec

• • Lazanec - živi uz laz (laz = polagani uspon na cesti, dio terena gdje se zaprega kreće usporeno)

• • Lazar - isto kao Lazanec

• • Lazički - isto kao Lazanec

• • Lupinski - iz Lupinjaka (naselje u Općini Hum na Sutli)

• • Lupinšek - isto kao Lupinski

• • Marković – od imena Marko

• • Mlakar - iz Mlake

• • Mihovljanec - iz Mihovljana

• • Novačko - novi stanovnik nekog naselja kojemu porijeklo nije precizno ustanovljeno

• • Novak - isto kao Novačko

• • Novaković - isto kao Novačko

• • Oreški - iz Orešja (u Humu na Sutli)

• • Osrečki - iz Osretka (toponimi istog imena nalaze se kod Vinagore i kod Desinića)

• • Plavćak - iz Plavića (u Zagorskim Selima)

• • Podgajski - iz Podgaja (Petrovskog) ili općenito ispod gaja (uzgojene šume)

• • Podhraški - pod-gradski iz podgrađa nekog (feudalnog, utvrđenog) grada

• • Pohovski - iz Pohorja (Slovenija)

• • Pokupec - iz Pokuplja

• • Poljanec - sa Poljane (ili općenito sa neke poljane)

• • Poredski - iz Poredja (toponim u Humu na Sutli)

• • Posavec - iz Posavine

• • Potočki - sa potoka

• • Potočnik - isto kao Potočki

• • Presečki - iz Preseke (npr. Petrovske) ili općenito iz preseke

• • Rovišnjak - iz Rovišća

• • Slonjšak - iz Slunja

• • Staroveški - iz stare vesi, tj. iz starog sela

36

• • Šaško - iz Šaše (selo između Jesenja i Bednje)

• • Škrnički - sa Škrnika (kod Kumrovca ili Krapinskih Toplica

• • Škrnjug - isto kao Škrnički

• • Turčić - Turak, doseljenik iz turskih krajeva (najvjerojatnije iz Bosne)

• • Turk - isto kao Turčić

• • Turniški - iz Turnišća (možda kod Desinića

• • Vrhovski - iz vrha (usp. Hriberski)

• • Zagvozda - gvozd = drveni ili željezni klinac, ili šuma (zagvozda = za šumom). Usporedi Hustić

• • Završki - za vrhom (usp. Vrhovski)

• • Zbiljski - iz Zbilja (naselje kod Desinića)

• • Zdolc - iz dola, doline (vidi Jazbec)

37

Značenje brojeva1. - udružuje načela postojanja

- svemir je obrnuti prikaz broja 1

- broj jedan je ujedno i početak i završetak

2. - predstavlja yin-yang i ima ujedinjujuću ulogu

- simbolički prikazuje zmiju ili zmaja

- simbolizira jedinstvo vidljivog i nevidljivog

3. - predstavlja kreativno načelo i poveznicu

- tri faze postojanja (rođenje, život, smrt)

- Trojstvo - duša, tijelo, um

- boja koja predstavlja trojku - žuta

- geometrijski simbol - trokut

4. - predstavlja sudbinu, slobodnu volju

- prodire u zatvoren, savršen svijet

- 4 glavne strane svijeta, 4 godišnja doba

- potiče nas da se smatramo sretnima

- boja - zelena

- geometrijski simbol - kvadrat

5. - 5 prstiju, 5 čula

- simbol čovječanstva

- boja - plava

- geometrijski simbol - pentagram

6. - broj Postanka

- svijet je stvoren u 6 faza

- Salomonov pečat - simbolizira ženu i muškarca

- boja - modroljubičasta

- geometrijski simbol - šestokraka zvijezda

7. - jedan tjedan ima 7 dana

- duga ima 7 boja

- broj savršenosti i potpunosti

- broj za Bogove

- boja - ljubičasta

- geometrijski simbol - sedmokraka zvijezda

8. - beskonačnost, vječnost

- čovjek se rađa, umire i ponovno rađa

- boja - crvena

- geometrijski simbol - oktogon

9. - znak raka i zmije

- potrebno je 9 mjeseci da se dijete rodi

- 6 i 9 su yin i yang

- boja - crvena

10. - povratak u jedinstvo, novi početak

- ujedinjuje sve prethodne brojeve

- 10 prstiju na dvjema rukama

- geometrijski simbol - desetokraka zvijezda

12. - broj znakova zodijaka

- noć i dan - 2 razdoblja od po 12 sati

- 12 apostola

13. - nesretan broj, vezan uz praznovjerje

- - simbolično vezan uz petak trinaesti

Maja Brnić, 4.g

38

Poznati citati poznatih knjigaPokušajte prepoznati o kojoj se knjizi radi i provjerite koliko ste naučili na satu književnosti (ili barem ko-liko ste zapamtili od pročitanih lektira s interneta). Citirane rečenice nisu samo iz lektirnih djela, nego i iz drugih poznatih djela svjetske književnosti koje nisu dio lektirnog spiska u hrvatskim školama, no čitatelji bi ih mogli prepoznati zbog njihove velike popularnosti i utjecaja na modernu kulturu.

Povežite rečenicu s pripadajućim književnim djelom:

1. Zovite me Išmael.

2. Biti ili ne biti, to je pitanje

3. Kad je gospodin Bilbo Baggins iz Vrećastog vijenca najavio da će uskoro izvanredno svečano pro-slaviti svoj jedanaestoprvi rođendan, nije bilo kraja govorkanju i uzbuđenjima u Hobbitonu.

4. Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio je da se u svojem krevetu pretvorio u golema kukca.

5. Mir! Molim mir! – zaori dubokim basom koštunjava, dugokraka ljudina, čađava obraza i zaprašene kose. To bijaše gospodin Registar.

6. Danas je mama umrla.

7. Svitalo je, kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor.

8. Kroz ogradu, između kovrčavih otvora cvjetnih penjačica, vidio sam ih kako udaraju palicom loptu.

9. Na početku mjeseca srpnja, za velike žege, jedan je mladić izašao pred večer iz svoje sobice koju je bio unajmio kod stanara u S...koj ulici i polagano, kao da se dvoumi, pošao prema K...nu mostu.

10. Sve sretne obitelji, nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.

11. Srdžbu mi boginjo pjevaj, Ahileja, Peleju sina, pogubnu kojano zada Ahejcima tisuću jada.

39

12. Lolita, svjetlosti mog života, ognju mojih prepona.

13. Ako već zaista želite da vam pričam o sebi, prva stvar koju ćete vjerojatno htjeti znati jest gdje sam se rodio, kakvo je bilo moje glupo djetinjstvo, čime su se bavili moji roditejli prije nego sam došao na svijet i sve ono uobičajeno davidkoperfildsko sranje, ali ja nekako nisam raspoložen da se upuštam u te stvari.

14. Bit će da je Josefa K. netko oklevetao jer su ga jednog jutra uhitili, iako nije učinio nikakvo zlo.

15. Većim dijelom svoga toka rijeka Drina protiče kroz tijesne gudure između strmih planina ili kroz duboke kanjone okomito odsječenih obala.

Odgovori:

1. Moby Dick, 2. Hamlet, 3. Gospodar prstenova, 4. Preobrazba, 5. U registraturi, 6. Stranac, 7. Povratak Filipa Latinovicza, 8. Krik i bijes, 9. Zločin i kazna, 10. Ana Karenjina, 11. Ilijada, 12. Lolita, 13. Lovac u žitu, 14. Proces, 15. Na Drini ćuprija

40

Učenici naše škole uglavnom odabiru Češku kao odredište za svoje maturalno putovanje. U ovom članku donosim nekoliko korisnih savjeta, činjenica i preporuka kako se pripremiti za jedno od najza-nimljivijih putovanja svoga života.

1.) PLANIRANJE PUTOVANJA - običaj je da razrednik vodi svoj razred na maturalac krajem ljeta, prije početka 4. srednje (ako se radi o trogodišnjem smjeru onda je putovanje organizirano na kraju dru-gog razreda). Ukoliko razrednik nije u mogućnosti voditi svoj razred, treba se pronaći zamjenski profe-sor. Prijaviti se možete u tekućoj školskoj godini tako da svaki učenik koji je zainteresiran za putovanje donese svome razredniku prvu ratu u dogovorenom iznosu. Novac se donosi razredniku i u slučaju otkazivanja putovanja moguće je dobiti sav iznos natrag osim početno uplaćenih 400 kn.

Prije polaska na putovanje učenicima se savjetuje da izvade europsku zdravstvenu iskaznicu. Ona se može zatražiti besplatno na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i služi kao putno osiguranje. Ova iskaznica vrijedi godinu dana u bilo kojoj državi članici Eropske Unije. Važno je napomenuti da ova iskaznica vrijedi samo u slučaju nužde (ne vrijedi ako se želimo liječiti u nekoj državi). Iskaznicu možemo naručiti preko interneta (potrebno je ime, prezime i OIB) te nakon što pošaljemo zahtjev ona u roku od dva tjedna stiže u ured zdravstvenog osiguranja (Trg Pobjede u Slavonskom Brodu).

Prije polaska na put moramo dati razredniku 30 eura koji služi kao polog u hotelu i mjera osiguranja od moguće štete napravljene u hotelu (dobiva se natrag na kraju putovanja).

Ako je sve uspješno obavljeno možemo krenuti na putovanje.

Savjeti i preporuke za maturalno putovanje (Prag, Dresden, Beč)

41

2.) PUTOVANJE - na putovanje se kreće krajem osmog mjeseca i traje u prisjeku četiri do pet dana.

Prvi dan - Kreće se oko ponoći autobusom ispred Kauflanda u Slavonskom Brodu. Putuje se cijelu noć pre-ko Mađarske i Slovačke pa sve do Češke. Stajanja su relativno česta. Prvo veliko stajanje je ujutro u gradu Telču na jugu Češke koji je pod zaštitom UNESCO-a.

Grad Telč je iz 16. stoljeća i obiluje renesansnim i baroknim građevinama. U ovom gradu imate dvije op-cije. Prva je da polagano ispijate kave na glavnom trgu, a druga je da istražite grad i otkrijete prekrasni dvorac okružen jezerom. Nakon nekoliko sati nastavlja se putovanje prema glavnom odredištu - Pragu.

U Prag se dolazi u poslijepodnevnim satima. Po dolasku je potrebno obaviti „check in“ (prijaviti se u sobe). Tu je potrebno priložiti svoje osobne dokumente i preuzeti ključeve od sobe. Sobe su trokrevetne i četvero-krevetne i razmještaj po sobama prave razrednici. Nakon toga slijedi odmor koji učenici obično iskoriste za degustiranje češke pive koja je poznata po bogatom okusu i vrlo pristupačnoj cijeni (kreče se od 3 kn za 0.5 l do 10 kn za 0.5 l). Najpoznatije marke piva su Velikopopovycki Kozel, Branik, Staropramen i sl.

Drugi dan - odlazak u organizirani obilazak Praga.

Obilaze se brojni muzeji (muzej komunizma, muzej voštanih figura i sl.), različite građevine kao što su Kar-lov most, Staro Mjesto, Katedrala sv. Vida i sl. Nakon toga učenici mogu otići u kupnju ili u šetnju. U večern-jim satima se odlazi natrag u hotel na večeru, a zatim se odlazi u najpoznatiju i najveću diskoteku u Euro-pi- Karlovy Lazni. Cijene su neznatno skuplje nego u Hrvatskoj, izbor pića je odličan. Diskoteka je na pet katova i na svakom katu je drukčija glazba. Nije strano da tijekom boravka u pragu naletite na hrvatske turiste.

Treći dan - Cijelodnevni izlet u njemački grad Dresden.

Ovaj grad je zanimljiv zato sto je potpuno srušen sa strane saveznika u Drugom svjetskom ratu. Obilazi se grad (posebni naglasak stavljam na Zwinger, katedralu, dvorac te na crkvu Frauenkirche). No ukoliko vas to ne zanima, možete na kavu ili u kupnju. Navečer se odlazi natrag u Prag.

42

Nijemci su također poznati po pivu. Neka od njihovih cijenjenih piva koje ne možete naći u Hrvatskoj su Faxe, Kolsch itd. Napomena - u Njemačkoj je legalno kupovati alkohol sa sedamnaest godina, no u Češkoj tek sa osamnaest.

Četvrti dan - Cijeli dan je slobodan, organiziran je ručak na brodu (na rijeci Vltavi). Dan se organizira indi-vidualno.

Peti dan - Check out i polazak prema Beču.

U Beču se provodi cijeli dan (i razgleda Stephansplatz, Prater, Opera haus i sl.). U večernjim satima se odlazi kući preko Mađarske na mjesto polaska, dakle u Slavonski Brod.

2.) DOLAZAK KUĆI - Nakon dolaska kući poželjno je da se učenik odmori od bančenja i hedonističkog živo-ta.

Sljedeće na rasporedu je početak nove školske godine godine koja je putnicima i završna i u kojoj se nalazi puno posla (matura, završni radovi i sl.). Ovo putovanje se zauvijek pamti i svakom bih poželio da mu os-tane u što boljem svjetlu.

Dominik Andrijanić 4.g

43

Tajice i nepristojne majice

Moda je prisutna svugdje u svijetu te je veliki postotak žena prati. Svakako, ima i onih koji ju baš i ne slijede, ali većina voli te tako svoj ormar zasipa modnim trendovima.

Živimo u državi u kojoj vlada recesija te nekima nije lako kupovati odjeću i pratiti najnovije trendove. Ponekad moramo riskirati te se nagraditi ponekim komadom odjeće. Svaki trend je pose-ban i drugačiji i zbilja ponekad ima onih ljudi koji stilom odudaraju od svakodnevice. Ima ljudi koji vole biti u centru pažnje te tako nose neprimjerenu ili neobičnu odjeću.

Ulica je krcata ljudima te se može naći sve i svašta. Jedan od neobičnih i čudnih predmeta su tajice boje kože. Ako se ne zagledaš malo bolje, pomisliš da ta osoba nema apsolutno ništa, dakle, ni hlače, a ni suknju. Tajice u boji kože jesu možda trend, ali u modi svakako nisu. Od malena nas uče da ljude ne smijemo osuđivati i da su svi različiti, ali kada vidiš nekoga u tajicama boje kože to je jednos-tavno jače od tebe.

Svi znamo da je škola obrazovna ustanova, a isto tako i kulturna ustanova. Škola nas uči kako bi danas, sutra bili spremni za život. Samostalni i staloženi. Većina cura nosi majice s V-izrezom ili, narodski rečeno, dekoltirane majice. U školi postoji pravilo odijevanja te bi ga se stoga trebali pridrža-vati. Ne moramo svima pokazivati kako imamo bogat grudni koš ili kako smo građeni - od glave do pete. Nitko nije savršen, svi imamo svoje mane i vrline. Vremena se mijenjaju te dobne granice više ne određuju odijevanje. Cure od trinaest godina nose dekoltirane majice dok žene od trideset i tri nose uske tajice.

Pravila odijevanja bi se trebala poštivati. Zna se kako se treba obuči u školi, a kako izvan škole. Učenici ne dolaze na nastavu kako bi pokazali svoj izgled već znanje. Trebamo se držati one poruke 'Znanje je moć'. Cure oblače što veće dekoltirane majice samo kako bi skupile lajkove na fejsu. Na kra-ju uspiju u tome, ali tako samo pokazuju da su lake, naivne i nekulturne. Kada bi svi bili bez interneta samo jedan dan, mnoge maske bi se sklonile s lica.

Trebamo imati nekakav sustav vrijednosti, procijeniti što i kako prezentirati na sebi te znati kako pokazati sebe na pravi način.

Moda je vladajuća i svatko ima svoj stil. Moj savjet je da pobjegnemo ponekad od svog stila te pokažemo svoju kulturu. Ljudi će nas više cijeniti, nećemo biti predmet ismijavanja, te ćemo se poka-zati u najboljem svijetlu.

Maja Brnić 4.g.

44

Vjeruju li mladi?

Na pitanje iz naslova je veoma teško dati konkretan odgovor jer su mladi podijeljeni u svo-jim stavovima. Sve više mladih okreće leđa vjeri i Bogu jer smatraju da to nije „to“ u što oni vjeruju ili ne vjeruju u ništa i nikoga. Sumnjam da je posrijedi loš odgoj roditelja koji ih možda nisu učili o vjeri, zapravo vjerujem da više ateista i agnostika dolazi iz veoma religioznih obitelji. I sama sam se ponekad osjećala kao prisiljena ići na misu ili vjeronauk. Poznajem puno mladih koji su ateisti ili ag-nostici, neki su to zbog vlastitih uvjerenja i stavova, a neki su pak zbog utjecaja društva.

Svi znamo da većina starijih ljudi ima snažnu vjeru u Boga i ne razumiju mlade, ali što sve više vrijeme prolazi i mijenjaju se društvo, stavovi i sve više postaje normalno biti nevjernik. Štoviše, svi mi mladi koji ne vjerujemo smo primili sve sakramente i teorijski jesmo vjernici, ali svejedno u nama postoji taj prekidač i nešto je poljuljalo našu vjeru. Naravno, neki su vjeru i povjerenje u Boga izgubili jer su se osjetili iznevjereno i to ih je natjeralo na razmišljanje da li Bog uopće postoji. Kao agnostik, ni-sam protiv ni jedne vjere i nemam ništa protiv ljudi koji vjeruju, dapače jako ih poštujem jer pokazuju snagu u vjeri i čvrsto se drže svojih uvjerenja. Puno mladih prestaje ići na svete mise, a zatim prestaje i vjerovati. Kriza je, to svi znamo i Crkva to stalno propovijeda i naziva se siromašnom institucijom, a zapravo sebi uzima milijune kuna i troši na tko zna što. Svećenici sve više pokušavaju nametnuti svoje stavove mladima jer su oni protiv vanbračnih zajednica, protiv homoseksualaca i slično, a mladi se ne moraju slagati s time. Svećenicima je takvo nešto nepojmljivo i protiv toga su, dok je to mladima sasvim normaln. Završimo na tome da mlade jako smeta to nametanje i počinje ih odbijati.

Većina vjernika zna reći zašto vjeruju, kao i oni koji ne vjeruju, ali uvijek će biti onih koji će se povlačiti za drugima jer je ovo moderno društvo. Kao zaključak ću reći da imam osjećaj kako sve više mladih ne vjeruje i mislim kako će ih sve manje i manje vjerovati dok jednog dana možda religije i ne nestanu. Možda se s godinama i iskustvom neki od mladih nevjernika vrate vjerovanju, možda sam neiskusna i naivna glede ovako složene teme, ali moram reći kako imam osjećaj da je iskrenih vjernika sve manje, a da je na to utjecalo i ponašanje same Crkve, a ne promjene u modernom društvu.

Sandra Stilinović, 4g

45

Učenički radoviDominik Jurić, 3. E

46

Haiku

No one travels

Along this way but I,

This autumn evening.

Chilling autumn rains

curtain Mount Fuji, then make it

more beautiful to see

Long conversations

beside blooming irises –

joys of life on the road

The butterfly is perfuming

It’s wings in the scent

Of the orchid.

The oak tree:

not interested

in cherry blossoms.

Dew Evaporates

And all our world is dew...so dear,

So fresh, so fleeting”

47

Clouds appear

and bring to men a chance to rest

from looking at the moon.

Temple bells die out.

The fragrant blossoms remain.

A perfect evening!

No sky

no earth - but still

snowflakes fall

On New Year’s Day

I long to meet my parents

as they were before my birth.

The crow has flown away:

swaying in the evening sun,

a leafless tree.

You rice-field maidens!

The only things not muddy

Are the songs you sing.

Glass balls and glowing lights.

Dead tree in living room.

Killed to honor birth

STARE HORVATSKE REGULELEPOGA PONAŠANJA

• 1 •Hodeć, z rukami se ne dopušća lamatati niti sedeč z nogami klata-riti i zvoniti, a niti se preveč zritavati.

• 2 •Pri stolu ni lepo s persti bubnjati, zubmi škripati ili zehajuč kakti vuk zavijati, a niti kak prostak s celim se telom rastezati i pri tom zdehavati i puhati kak nadušlivec.

• 3 •Ak se hoče kašlati ili pak kehnuti, pošteno je gubec na stran obrnu-ti i z ropcom ga pokriti, a pri tem robec ne sme bit zasran z stvrdnu-tim šmrkli i drugim nesnagama od prošlotedneg kehanja i kašlajna.

• 4 •Ak negdoga sili hračkati ili se seknuti, naj se zropcem pokrije i obrne na stran, a hrački naj ostaneju v ropcu, a ne okoli po stolu, ljudem po oblekama i goloj koži špricati. Pri seknjavanju ni treba trubiti kak osel kad je srdit.

• 5 •Pri stolu roke, zubi i škrbe moraju biti čisti. A ak se je od jela med škrbama kaj zavleklo i ostalo – gerdo je videti će se to z nožom, vili-com ili pak noktima vun vleće i trebi. Zemi lepo dreveni zubotrebec (če je zubotrebce domačin del na stol!) pokri z rokom gubec i skopaj to po skrivečki i ne pluvaj to po celom svetu nego po skrivečki lepo pod stol po tiho i kulturno pluni.

• 6 •Med ljudem i v društvu, noft e obrezavati ili još gorše ogrizavati – ni lepo videti. Hudo je i odurno po nosu s persti dupsti i po njemu črve iskati.

• 7 •Če se z nekim spominaš – ni lepo pajdašu pred nosom z rokami lamatati i mahati, natreskavati ga, za opravu ga natezati, z rokami ga poguravati ili z laktom vu rebra drukati.

• 8 •Na silu se smejuč dodvoravati se i šmajhlati nekomu, ne služi ti na čast. Isto tak smejati se tak da se ni gromovi i strele ne čujeju, a i tak da zevaš kak som i sve ščrbe svima pokazivaš, ni lepo.

• 9 •Ak pri stolu nešči sp elava norije i za šalu norija i tebe dotakne, tre-ba je z smehom sprejeti i ne kvariti veselo raspoloženje pajdašije.

• 10 •Ak pri stolu nešči još po malo nekaj jede – ni treba spovedavati kakvi odurni vic gde je dreka ili kakve druge gnjusobe, kaj se nebi siromak onaj jedec tu zbljuval. Ni spametno pripovedati ni kakav politički vic jerbo moreš dojti v rešt.

• 11 •Pri stolu se hlačnjak ne popravla niti kopča šlic. Isto tak nit gače na dretu (svitnjak) nebuš tu popravlal i natezal, a nebuš se ni po jajci-ma ili riti čohal makar te fest svrbelo. Stisnul buš zube i junački to zdržal za kaznu kaj si jajca ne pereš.

• 12 •Pri stolu se ne loviju i trebiju buhe, vuši i drugi puzeči i grizeči gadi. A če se na nekom drugom kaj je blizu tebe nakaj takvoga jako vidi – ne početi kričati, vriskati ili nekak drugče noreti, nego se tiho i po skrivečki z ancuga ili las gada zeme i med prstima zdrobi i pod stol hiti da nihče niš ne čuti nit ne vidi.

• 13 •Ak su kuharice malo zavlekle pa se na jelo malo dulje čeka – ni tre-ba zubmi škripati, z očma kolutati, glasno pridihavati, spitavati: kaj bu kaj za jesti?... i davati druge znake po kojima bi se moglo videti da si lakoten gladuš.

• 14 •Če je juha kipuča, ni treba vu nju preveč puhati kak bik kad vidi kravu pa da se sve z tanjura okoli preleva – treba je po male v žlicu pripuha-vati. A onda, ni lepo vu se z žlice vleči hlapljivo kak živina i srkati da se čuje kak struganje kravskog vagira ili škripanje kotača na zdencu.

• 15 •Ak se v tanjuru najde kakav smrad ili nekaj odurnoga, ne početi kričati i zderavati se na domačiju. To se s persti po skrivečki zvadi i pak hiti pod stol. A če si to prekesno primetil pa ti se najde v gupcu i na jeziku – gubec pokri z rokom i takaj po skrivečki obrni se na stran i malo pod stol i tam to po tiho pluni.

• 16 •Isto tak če si bil preveč lakoten pa si v gubec del kipoču juhu ili nekaj drugo – nebuš to spošprical po stolu ili po ancugima susedov, a ni dobro to plunuti ni vu svoju ruku jer kam buš posle s tim? I to treba ležerno kak da ni niš bilo, plunuti pod stol i onda se malo kak-ti nakašlati kaj bi se gubec čim predi ohladil.

• 17 •Smrdeče štrunfe i obojke na nogah nebuš donesel vu fi no druš-tvo. To ti je za po doma. Za stolom ni dopuščeno pezdenje. Lepo se vdigneš i prejdeš nekam drugam v hiže i tam ga sp ezdiš po tiho da se pezdec ne čuje do ljudeh a nebu se ni čutil jer se bu zmešal z drugim domačim hižnim smrdočinama.

• 18 •Ak je na stol došlo meso s koščicama, njih buš kulturno oglobal, a ne po pesje shrskal. Koščice buš lepo isto tak kulturno pridržaval v levoj ruki, a ne rashitaval okolo ili z njima okolo streljal. Posle bu ti neko od domačih donesel nekakvu posudu kam buš kosti del.

• 19 •Celo vreme pri jelu, gerdo je videti i čuti ak negdo z čubami kak prasica cmokoče, ak mu se scejava po bradi i anjcugu, a persti su mu masni kak da je z rokom napoja mešal. Ni treba roke brisati vu stolnjak tak da se to tam vidi.

• 20 •Tuđu žensku pri stolu ne ščipati i pod stolom s kolenima smicati ili joj z rukom oko gač prčkati.

• 21 •Ak su tu mužikaši, onda se bu i tancalo. Pri tancu tuđu babu ne-smeš preveč stiskati tak da bi to videl njezin muž, a još menje da bi se videlo kak ju s nečim “tvrdim” po malo žuglaš i na greh vlečeš.

To su najvažnejše regule kojih se treba držati jer smo mi Hrvati kulturni evropejski narod.A ima još regula za druge kojekakve prilike. Domoljublje i kultura su na prvom mestu!

49