7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 1/64
RAZVOJ POJEDINCA
Lozena IvanovOdjel za psihologiju
Sveuĉilište u Zadru
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 2/64
RAZDOBLJE ČOVJEKOVAPSIHIČKOG RAZVOJA
PRIBLIŽNO TRAJANJE
1. PRENATALNO RAZDOBLJE od zaĉeća do roĊenja (9 mj.)
2. NOVOROĐENČE od roĊenja do 1. mjeseca
3. DOJENČE od 1. - 12. mjeseca
4. RANO DJETINJSTVO od 1.,2. - 6.,7. godine
5. KASNO DJETINJSTVO 6.,7. - 11.,12. godine
6. ADOLESCENCIJA
a)preadolescencija (11 - 13 g.)
b)srednja ad. ili pubertet (13-16g.)
c)kasna ad. (16,17 - 21,…30)
od 11.,12. godine
do odrasle dobi
7. RANA ODRASLA DOB 20. - 40. godine
8. SREDNJA ODRASLA DOB 40. - 65. godine
9. KASNA ODRASLA DOB više od 65 godina
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 3/64
JEAN PIAGET (1896-1980)
Intelektualni razvoj se odvija
kroz nekoliko kvalitativno
razliĉitih stupnjeva
Ustanovio da djeca odreĊenedobi ĉine kvalitativno razliĉitepogreške od djece drugihdobnih skupina
Zašto se mentalne sposobnosti mijenjaju u funkciji vremena?
djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okolini
PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 4/64
Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i
osmišljavanju vanjskog svijeta
Faktori koji odreĊuju kognitivni razvoj:
1. maturacija
2. aktivnost pojedinca
Unutrašnji misaoni svijet izgraĊuje se ili konstruira natemelju iskustava steĉenih izravnim dodirom imanipulacijom predmetima u vanjskom svijetu
KONSTRUKTIVIZAM
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 5/64
Kognitivna struktura je izgraĊena od osnovnih elemenataili SHEMA koje predstavljaju opći potencijal za izvedbuneke vrste ponašanja
Glavni mehanizmi pomoću kojih se mijenjaju sheme jesu:
- AKOMODACIJA
Proces kojim se postojeće sheme mijenjaju u skladu s
novim informacijama
- ASIMILACIJA
Proces kojim se novi podaci iz okoline ukljuĉuju u već
postojeće misaone sheme
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 6/64
Suoĉavanje s novim ĉinjenicama koje nisu u skladu spostojećim shemama dovode do stanja mentalneneravnoteže
Proces uspostave ravnoteže kako bi se osiguralauravnoteženost misaonih struktura naziva se
EKVILIBRACIJA
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 7/64
Misaoni razvoj se odvija kroz ĉetiri stupnja:
1. SENZOMOTORIĈKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)
2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)
3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)
4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle
dobi)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 8/64
Senzomotoriĉke sheme temeljese na uroĊenim, refleksnimponašanjima
Na poĉetku je uĉenje sluĉajno, azatim se poĉinje temeljiti nauvidima steĉenim kroz pokušaje ipogreške
Glavni napredak povezan je sashvaćanjem stalnosti objekta
Na kraju razdoblja dijete je u
stanju predoĉavati predmete i
kad nisu u njegovom vidokrugu
1. SENZOMOTORIĈKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 9/64
2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)
Veći napredak u razvoju govora i stjecanju pojmova
Neka obilježja ometaju dijete u logiĉkom prosuĊivanju koje
poĉiva na naĉelima KONZERVACIJE (odnosi se nameĊusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 10/64
Obilježja predoperacijskih misli:
- konkretnost – još uvijek veća usmjerenost na
predmete koji su blizu ili su povezani s trenutnomsituacijom
- ireverzibilnost – nemogućnost logiĉkogpovezivanja uzajamno ovisnih predodžbi (ima li tvoj
brat brata?)- egocentrizam – ponašanje prema kojem kao
da svi znaju i vide ono što dijete opaža ili zna (kadadijete nešto pokazuje osobi s kojom razgovara preko
telefona)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 11/64
Obilježja predoperacijskih misli:
- centracija – usmjerenost na samo jedan aspekt
situacije
A
B
- ovisnost o percepciji – usmjerenost na trenutno
stanje ili oblik onoga što dijete opaža
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 12/64
Obilježja predoperacijskih misli:
- transduktivno prosuĊivanje – nemogućnostpovezivanja i usporeĊivanja poznatih pojmova.
Ako su ispred njega:
Ima li više lavova ili konja? Konja
Ima li više konja ili životinja? Konja
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 13/64
3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)
Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logiĉkog razmišljanja imogućnost konzervacije na poznatim i konkretnimsadržajima (stvaranje pojmova, uviĊanje odnosa irješavanje problema).
Pojavljuje se i mogućnost:
- serijacije - sposobnost nizanja predmeta premanekom mjerljivom svojstvu
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 14/64
Pojavljuje se i mogućnost:
- tranzitivnost – sposobnost zakljuĉivanja oodnosu izmeĊu dva predmeta na osnovi znanja onjihovom odnosu prema trećem predmetu (ako je Majaveća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, da li je Matejaveća od Maje?
- klasifikacija – uoĉavanje nadreĊenog naĉelakoje omogućava logiĉko razvrstavanje predmeta uskupini
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 15/64
Nestaju obilježja predoperacijskih misli.
• = • • • • •
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 16/64
4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle
dobi)
•Razmišljanje postaje sve apstraktnije
•Dijete se može odvojiti od konkretnog predmeta izamišljati predmete služeći se apstraktnim pojmovima
•Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veliĉine
•Sposobna su uopćavati
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 17/64
Senzomotoričkorazdoblje (0-2)
Predoperacijsko razdoblje(2-7)
Razdoblje konkretnihoperacija (7-11)
Razdoblje formalnihoperacija (12- )
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 18/64
TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA LAVAVIGOTSKOG
Uĉenje prethodi razvoju
Dvije važne pretpostavke:
- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru
socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta
- uĉenje simboliĉkog sustava odvija sepostupnim slijedom koji je jednak kod sve djece
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 19/64
- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru
socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta
Temelj spoznajnog razvoja jeste uĉenje sustavasimbola koji djetetu omogućavaju rekonstrukcijuznaĉenja pojava iz njegove okoline
1. korak – prepoznavanje znaĉenja
2. korak – razvoj misaonih struktura i pokušajupravljanja okolinom
3. korak – samostalna upotreba simbola pri
prosuĊivanju, zakljuĉivanju i rješavanju problema(korištenje unutrašnjeg govora)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 20/64
- uĉenje simboliĉkog sustava odvija se postupnimslijedom koji je jednak kod sve djece
PODRUĈJE PRIBLIŽNOG RAZVOJA pokriva raspon
izmeĊu dvije razine funkcioniranja:
- donja granica – samostalno izvoĊenje zadatka
- gornja granica – ne može samostalno izvoditizadatak, ali može uz pomoć odrasle osobe
Znanja i vještine
- ispod podruĉja približnog razvoja - dijete već imaili ih može samostalno svladati
- iznad podruĉja približnog razvoja – dijete ne
može svladati niti uz pomoć druge osobe
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 21/64
Podruĉje približnog razvoja
ZPD
Znanje
Neznanje
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 22/64
LAWRENCE KOHLBERG
(1927-1987)
KOLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA
Jednoj ženi prijeti smrt od raka.Može je spasiti lijek jednogfarmaceuta koji taj lijek naplaćuje
po cijeni deset puta većoj odnjegove stvarne vrijednosti. Suprug
ove žene ima samo pola potrebnogiznosa. Farmaceut mu ne želi
prodati lijek po toj cijeni, niti mu želiomogućiti da ostatak iznosa platinaknadno. Oĉajan suprug provalio
je u ljekarnu i ukrao lijek. Da li je to
trebao uĉiniti? Zašto?
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 23/64
PREDKONVENCIONALNA RAZINA (4. do 10. g.)
1. stupanj - moralnost
odreĊuje autoritet2. stupanj – moralnost
ponašanja kroz vlastite ciljeve
KONVENCIONALNA RAZINA (10. do 13. g.)
3. stupanj – ponašanjem seželi postići odobravanjedrugih
4. stupanj – ponašanjetreba biti u skladu sa
zajedniĉkim ciljevima
POSTKONVENCIONALNA RAZINA (od 13. g.)
5. stupanj – ponašanje koješteti zajednici loše je i kadnije nezakonito
6. stupanj – univerzalni
principi moralnosti koji su
iznad zakona
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 24/64
SOCIJALNI I OSOBNI RAZVOJNI ZADACI
RANO
DJETINJSTVO
• uĉenje kulturalnih pravila ioĉekivanja
• uĉenje o tome što je dobro, a štološe
• uĉenje o spolnim ulogama
• emocionalni odnos prema
ĉlanovima obitelji i vršnjacima
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 25/64
SREDNJE
DJETINJSTVO
• odnos s uĉiteljicom i ostalimnepoznatim odraslim osobama
• stjecanje neovisnosti unutar
obitelji
•udovoljavanje oĉekivanjimavršnjaĉkih grupa
•suoĉavanje s oĉekivanjimavezanim uz spolne uloge i ostalim
vanjskim pritiscima
• razvoj tolerancije na frustraciju
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 26/64
ADOLESCENCIJA I
RANO ODRASLO
DOBA
• prilagoĊavanje tjelesnimpromjenama i novim emocijama
• ostvarivanje postupne
neovisnosti od odraslih
• preispitivanje vrijednosti
• izbor partnera, zanimanja i
životne filozofije
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 27/64
ERIKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOGRAZVOJA
FAZA DOB KONFLIKT OPTIMALAN RAZVOJ
1.novoroĊenĉe
(0-1 g.)
povjerenje -nepovjerenje
razvoj opće sigurnosti,optimizma i povjerenja u
druge (zadovoljavanje
potreba)
2.dojenĉe
(1-3 g.)
autonomija
– sram isumnja
razvoj osjećajaautonomnosti i
samopouzdanja (granice
bez odbacivanja i
optuživanja
3.
rano
djetinjstvo
(3-6 g.)
inicijativa
– krivnja
razvoj inicijative u
istraživanju i manipuliranjuokolinom (iskustvo
tolerancije i poticanja)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 28/64
FAZA DOB KONFLIKT OPTIMALAN RAZVOJ
4.
srednje
djetinjstvo
(6-12 g.)
marljivost -
inferiornost
uživanje i svladavanjerazvojnih zadataka u školi i
izvan nje (doživljaj uspjeha inapretka)
5.adolescencija
(12-18 g.)
identitet – konfuzija
identiteta
postizanje stabilnog
osjećaja identiteta iusmjerenosti (osobno
iskustvo uspjeha iprihvaćenosti)
6.
rana odrasla
dob
(18-25 g.)
intimnost -izolacija
razvoj sposobnosti
održavanja bliskih odnosa(otvorenost i povjerenje u
odnosu s bliskim osobama)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 29/64
7.
odrasla dob
(25-65 g.)
generativnost
- stagnacija
zadovoljenje osobnih i
obiteljskih potreba uz
interes za dobrobit drugih
(siguran i zadovoljavajućiosobni život)
8.
starost(iznad 65 g.)
integritet – očaj
prihvaćanje starenja imoguće smrti s osjećajemzadovoljstva zbog prošlostii spremnost na budućnost(uspjeh u prethodnim
fazama, zadovoljstvo
ispunjenim životom)
FAZA DOB KONFLIKT OPTIMALAN RAZVOJ
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 30/64
SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE)
Znanje o sebi – tko sam ja? (spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled,
ponašanje prema drugima, politiĉko opredjeljenje,moralne osobine, itd.)
stvarno “ja” – ono što jesam
2. Očekivanja od sebe – ono što bismo mogli biti
Idealno “ja” – ono što bih želio biti (želje, nade)
Očekivano “ja” – ono što bih trebao biti (dužnosti,obveze, odgovornosti)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 31/64
3. Vrednovanje sebe – kakav sam ja? procjene onog što jesmo i kakvi jesmo, s onim što bismo
željeli, mogli ili trebali biti.
Rezultat je samopoštovanje:
- osjećaj vlastite vrijednosti – odnosi se na naše uvjerenjekako smo vrijedni poštovanja, kako zaslužujemo
postignuće, uspjeh, sreću, prijateljstvo, ljubav, itd.
- samopouzdanje – uvjerenje kako smo sposobni suoĉiti
se sa životnim izazovima, sposobni uĉiti, donositi odluke,itd.
postignut uspjeh
Samopoštovanje = -----------------------
oĉekivanja
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 32/64
Osobe visokog samopoštovanja:
- boljeg su fiziĉkog i psihiĉkog zdravlja, otpornije su na
stres,- zadovoljnije su svojim poslom, školom i osobnim
životom, - ĉešće planiraju, sudjeluju u raspravama, suraĊuju s
drugima i postavljaju pitanja u školi, - kompetentniji su u školi, na poslu, i u razliĉitim socijalnimsituacijama,
- uvjereniji su da će njihovi napori dovesti do uspjeha,
- vode raĉuna o dobrobiti drugih, razumiju njihove potrebe
i spremniji su pomoći, - spremniji su suprotstaviti se drugima, izraziti svoje
mišljenje i lakše podnose kritiku,
- bolje su raspoloženi, procjenjuju sebe sretnijim i
zadovoljnijim od većine.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 33/64
ŠKOLSKO SAMOPOIMANJE (AKADEMSKO)
U ranom djetinjstvu djeca još nisu dovoljno kognitivnozrela da bi se usporeĊivala s drugima. S vremenompostaju sve više osjetljiva na informacije iz okoline osvom uspjehu i sve se više usporeĊuju s vršnjacima.
Roditelji imaju važnu ulogu u razvoju slike o sebi
Nastavnik povratnim informacijama oblikuje sliku
uĉenika o samom sebi.
Istraživanja pokazuju povezanost izmeĊu školskogsamopoimanja i uĉenja.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 34/64
OPĆE SAMOPOIMANJE
AKADEMSKO
SAMOPOIMANJE
SOCIJALNO
SAMOPOIMANJE
EMOCIONALNO
SAMOPOIMANJE
TJELESNO
SAMOPOIMANJ
m
a
t
e
r
i
nj
i
j.
m
a
t
e
ma
t
i
k
a
p
o
v
ij
e
s
t
v
r
š
nj
a
c
i
z
n
a
č
a
j
n
i
dr.
pojedinačna
emocionalna
stanja
tj.
s
po
s
o
b.
tj.
i
zg
l
e
d
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 35/64
U školskom postignuću žene pokazuju prednost nadmuškarcima sve do završetka srednje škole.Žene imaju bolje ocjene ĉak i iz matematike iprirodnih znanosti iako pokazuju niže rezultate na
testovima.U srednjoj školi muškarci precjenjuju svoje jeziĉne imatematiĉke vještine dok ih žene podcjenjuju.U osnovnoj školi muškarci ĉešće imaju problema sĉitanjem, poteškoće u uĉenju i emocionalne
probleme.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 36/64
Prema muškoj i ženskoj djeci postupa se razliĉito odroĊenja.
Djeca dolaze u osnovnu školu u skladu sa spolnim
ulogama i oĉekivanjima društva.Razlike u spolnim ulogama veće su meĊu djeĉacima i
djevojĉicama u obiteljima niskog socioekonomskogstatusa.
Socijaliziranje spolnog tipiĉnog ponašanja nastavlja sekroz život, a pridonose mu i škole.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 37/64
Muškarci:
uĉitelji im posvećuju više pažnje
uĉitelji ih ĉešće okrivljuju
uĉitelji su ĉešće u interakciji s njima
uĉitelji im više daju upute i više ih slušaju
uĉitelji ih manje nego žene kažnjavaju zaagresivno ponašanje
uĉitelji tri puta više nagraĊuju njihovo kreativnoponašanje
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 38/64
POSLJEDICE NEGATIVNE SLIKE O SEBI
ne prihvaćanje odgovornosti za (ne)uspjeh (vanjskilokus kontrole)
ranije odustajanje
lakše popuštanje pritisku
depresivnost, anksioznost
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 39/64
UZROCI STRAHA OD USPJEHA
strah od nepoznatog
strah da uspjeh nismo zaslužili
strah da nećemo ispuniti oĉekivanja
strah od odbacivanja
strah od gubitka slobode
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 40/64
ŠTO MOŢE NASTAVNIK?
prihvatite uĉenike onakvima kakvi jesu
uĉiti ih natjecanju sa sobom
uĉiti ih postavljati realne ciljeve
vrednovati individualni napredaknaglašavati pozitivno
ne izjednaĉavati sposobnosti s osobnom vrijednošću
koristite kooperativno uĉenje
uzimati u obzir njihove probleme i interesepostaviti pravila
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 41/64
LIČNOST predstavlja integraciju osobina pojedinca u
relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja
odreĊuje pojedincu svojstven naĉin ponašanja.Ponašanje je funkcija liĉnosti, situacije i prethodnog
iskustva.
OSOBINE LIČNOSTI
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 42/64
Osnovna područja ličnosti :
kognitivno područje – spoznajno, ukljuĉuje razliĉite
psihiĉke sposobnosti
afektivno područje – ĉuvstveno, odnosi se na
emocionalnu reaktivnost
konativno područje – voljno, motivacijsko, odnosi se
na dinamiĉke osobine liĉnosti koje ljude pokreću naaktivnost
somatsko područje – tjelesno, ukljuĉuje psihomotorna
svojstva.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 43/64
Kako biste ih opisali?
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 44/64
Kako biste ih opisali?
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 45/64
Radikalni biološki determinizam
PHYSIOGNOMY PHRENOLOGY
Temeljne dimenzije ličnosti (Eysenck)
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 46/64
Temeljne dimenzije ličnosti (Eysenck) 1. dimenzija
INTROVERTIRANOST - EKSTRAVERTIRANOST
Tipičan introvert je tih, miran, introspektivan, suzdržan i
povuĉen u društvu, sklon je planiranju unaprijed, ne voli
uzbuĊenje, svemu prilazi priliĉno ozbiljno, voli sreĊen
život, ima dobru kontrolu nad osjećajima, teško se naljuti i
rijetko je agresivan, pouzdan je, ponekad pesimistiĉan iveliku važnost pridaje etiĉkim normama.
Tipičan ekstravert je društven, voli zabave, ima mnogo
prijatelja, traži uzbuĊenja, spreman je riskirati, općenito je
nagla osoba, voli promjenu, bezbrižan je, vedar,optimistiĉan, voli biti u pokretu, sklon je agresivnom
ponašanju, nema ĉvrstu kontrolu nad osjećajima i nije
osobito pouzdan.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 47/64
2. Dimenzija
EMOCIONALNA STABILNOST – EMOCIONALNANESTABILNOST
Emocionalno stabilna osoba emocionalno slabije
reagira, a i nakon uzbuĊenja brzo se vraća u poĉetno
stanje, smirena je, uravnotežena, kontrolirana i nijezabrinuta.
Emocionalno nestabilna osoba je tjeskobna, ĉesto
neraspoložena, depresivna i pati od psihosomatskih
poremećaja, pretjerano je osjećajna, ĉesto pretjeranoreagira na sve vrste podražaja, nemirna je, lako uzbudljiva,
nekad i agresivna, stalno radi neĉeg zabrinuta.
E i l
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 48/64
Fig14_3
Emocionalno
nestabilan
Emocionalno
stabilan
Introvertira
n
Ekstravertiran
tjeskoban
kruttrezvenpesimistiĉan
suzdržan nedruštven
tih
opreza
npromišljen
smirenkontroliranpouzdan
postojanmiran
pasivanotvoren
govorljiv
pristupaĉan lakomislenživahan
bezbrižan voĊa
društven
sjetannemiran
agresivanuznemirenpromjenjiv
naga
ooptimistiĉan aktivan
osjetljiv
MELANKOLIK
FLEGMATIK
KOLERIK
SANGVINIK
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 50/64
KOLERIK
FLEGMATIK
MELANKOLIK
SANGVINIK
em. nest.
ekstravert
em. stab.
introvert
em. nest.
introvert
em. stab.
ekstravert
Emocionalno
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 51/64
Fig14_3
Emocionalno
nestabilan
Emocionalno
stabilan
Introvertira
n
Ekstravertiran
tjeskoban
kruttrezvenpesimistiĉan
suzdržan nedruštven
tih
opreza
npromišljen
smirenkontroliranpouzdan
postojanmiran
pasivanotvoren
govorljiv
pristupaĉan lakomislenživahan
bezbrižan voĊa
društven
sjetannemiran
agresivanuznemirenpromjenjiv
naga
ooptimistiĉan aktivan
osjetljiv
MELANKOLIK
FLEGMATIK
KOLERIK
SANGVINIK
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 52/64
Genetska osnova ekstraverzije – introverzije
sastoji se u razliĉitoj osjetljivosti somatskog živĉanog
sustava, odnosno u pobudljivosti i brzini nastajanja
inhibicije središnjeg živĉanog sustava
Ekstraverti – slabije su pobudljivi, a brzina i intenzitetrazvoja inhibicije je veća nego kod introverata. Zato u
njih uzbuĊenje teže nastaje i brže nestaje, zbog ĉega je
kod njih izraženija potreba za promjenom i jaĉim
podražajima.
Introverti – imaju osjetljiviji živĉani sustav od
ekstraverata. Doživljavaju jaĉe uzbuĊenje i duže traje
zbog sporijeg i slabijeg djelovanja inhibitornih procesa.
Zbog toga kod njih uzbuĊenje jaĉe i duže traje, pa oni
ĉešće izbjegavaju promjene jer ih prekomjerno uzbuĊuju.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 53/64
Genetska osnova emocionalne stabilnosti -emocionalne nestabilnosti
je u osjetljivosti (labilnosti) vegetativnog živĉanog
sustava.
Emocionalno stabilni – brže se razvija inhibicija što
smanjuje živĉano uzbuĊenje.
Emocionalno nestabilni – imaju osjetljiviji vegetativni
živĉani sustav. Za manifestnu nestabilnost (neuroze)
djeluje i okolina kroz dovoljnu koliĉinu izloženosti stresu.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 57/64
Zamislite osobu koju bismo mogli opisati sljedećimpridjevima:
INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, HLADAN,ODLUĈAN, PRAKTIĈAN, OPREZAN
INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, TOPAO,
ODLUĈAN, PRAKTIĈAN, OPREZAN
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 58/64
Kognitivni stilovi
•odnosi se na naĉin na koji pojedinac pojmovno
organizira svoju okolinu. Predstavlja središnji ĉlan u
formuli S – O - R.
•Proces transformiranja informacija osnovna je
pretpostavka kognitivnih stilova. Smatra se dapojedinac uĉi strategije, programe i ostale
transformacijske operacije kako bi pretvorio objektivne
podražaje u smislene dimenzije.
•Kognitivni stilovi utjeĉu na to kako uĉenici uĉe, kakonastavnici poduĉavaju, u kakvoj su interakciji uĉenici i
nastavnici.
•Kognitivni stilovi su stabilni i relativno širokog utjecaja
na razliĉita podruĉja ponašanja.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 59/64
Najpoznatiji i eksperimentalno najviše istraživan
kognitivni stil jeste Ovisnost-neovisnost o polju.
•Ovisni o polju su manje odvojeni od okoline i više se
oslanjaju na informacije izvan sebe.
•Veće konformiranje ovisnih o polju.
•Ovisni uvažavaju mišljenje drugih, osjetljiviji nasocijalne znakove, interpersonalno orijentirani,
interesiraju se za druge, emocionalno su otvoreniji,
imaju bolje razvijene socijalne vještine od neovisnih i
sl. S druge strane neovisni su bolji u nekim vrstama
kognitivnih zadataka.•Ovisnost-neovisnost nije dobra ili loša, već se
sagledava u okviru njegove adaptibilnosti na
odreĊene životne uvjete. Ovisni su bolji u timskom
radu, neovisni u individualnom.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 60/64
Razlike u: •Spolne razlike . Ovisi o naĉinu testiranja. Negdje
muškarci neovisniji, negdje razlike nisu tako jasno
istražene. Popularnije su ovisne djevojĉice i neovisnidjeĉaci. U odrasloj dobi popularnije ovisne žene, a kod
muškaraca nema razlike.
•Profesionalni interesi . Ovisni preferiraju
interpersonalne i neanalitiĉke studije, a neovisniobratno.
•Učenje. Ovisni su ĉešće promatraĉi, a neovisni ĉešće
sudionici u procesu uĉenja zbog svoje veće sposobnosti
strukturiranja informacija na nov naĉin. Povezanost
ovisnih i namjernog zaboravljanja, manje se sjećaju i
snova. Pri nenamjernom uĉenju ovisni pamte više
socijalnih informacija, osim kad je takav zadatak zadan
pri ĉemu nema razlike izmeĊu neovisnih i ovisnih.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 61/64
•Motivacija . Uz vanjske nagrade podjednaki i ovisni i
neovisni. Negativni vanjski socijalni utjecaji više utjeĉu na
ovisne. Kad se njihov rad kritizira slabije uspijevaju, kaošto i kod operantnog uvjetovanja brže razvijaju reakcije
izbjegavanja kad ih se verbalno kažnjava. Kad se uĉenje
odvija uz prisutnost intrinziĉne motivacije, neovisni su
uporniji i nauĉe više jer su im važniji unutarnji okviri negovanjske reference.
•Nastavnici . Ovisni nastavnici favoriziraju nastavu koja
dozvoljava interakciju s uĉenicima, a neovisni preferiraju
impersonalne situacije s naglaskom na kognitivne
aspekte pouĉavanja. Ovisni uĉenici se više zalažu i bolje
usvajaju graĊu kad je i nastavnik ovisan. I obratno.
•Uspjeh u studiju . Nema razlike.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 62/64
•Dobi. Neovisnost se snažno razvija izmeĊu 10 i 13
godine, nešto sporije do 17 kad više nema razlike u
odnosu na odrasle. U starijoj dobi se smanjuje.
•Dio varijance neovisnosti o polju se može pripisatiodgoju kojim se poticalo eksploratorno i nezavisno
ponašanje, dok rigidna kontrola djeteta vodi razvoju
ovisnosti.
•Ovisni su ĉešće bili kažnjavani za nerespektiranje iliagresiju prema roditeljima i autoritetu, dok su roditelji
neovisnih kažnjavali djetinjasto i pasivno ponašanje.Majke ovisnih su se ĉešće miješale u djeĉje svaĊe. Kad je otac više ukljuĉen u odgoj veća je neovisnost.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 63/64
Refleksivnost-impulzivnost
se odnosi na brzinu donošenja odluke u uvjetimaneodreĊenosti. Najĉešće se mjeri testovima gdje treba
naći za svaku od podražajnih slika onu koja je identiĉna
meĊu više ponuĊenih. Ispitanici koji su iznad medijana po
toĉnosti, a ispod medijana po brzini kategorizirani su kaorefleksivni, a u obrnutom sluĉaju kao impulzivni.
Broj grešaka ima znaĉajne relacije s dimenzijama liĉnosti.Ispitanici s manje grešaka opisani su kao zdravi
takmiĉari, spretni domišljati, empatiĉni, pristupaĉni i
razumni. Oni s mnogo grešaka su preosjetljivi, ranjivi,
stalno nešto traže od svoje okoline, manjka im
samopouzdanje, rigidni su, osjećaju se zanemareni i nisu
sretni.
7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)
http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 64/64
Ovaj stil je neovisan o intelektualnom funkcioniranju. Broj
grešaka više korelira s mjerama inteligencije nego vrijeme
rješavanja.
U zadacima socijalnog rezoniranja impulzivni brže
odgovaraju, ĉešće biraju odgovore koji se pozivaju naautoritet, a refleksivni agresivne takmiĉarske odgovore,
što je direktniji naĉin pristupu problemu.
Usporedba djece s teškoćama u uĉenju i bez njih nema
razlike u impulzivnosti refleksivnosti, već oni imaju slabijestrategije pri procesiranju informacija. Ali pouĉavanje
ĉitanja djece s poteškoćama u uĉenju refleksivnim stilom
poboljšava njihovo razumijevanje teksta.