02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)

7/30/2019 02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)

http://slidepdf.com/reader/full/02-razvojpojedinca-1 1/64

RAZVOJ POJEDINCA

Lozena IvanovOdjel za psihologiju

Sveuĉilište u Zadru



RAZDOBLJE ČOVJEKOVAPSIHIČKOG RAZVOJA

PRIBLIŽNO TRAJANJE

1. PRENATALNO RAZDOBLJE od zaĉeća do roĊenja (9 mj.)

2. NOVOROĐENČE od roĊenja do 1. mjeseca

3. DOJENČE od 1. - 12. mjeseca

4. RANO DJETINJSTVO od 1.,2. - 6.,7. godine

5. KASNO DJETINJSTVO 6.,7. - 11.,12. godine

6. ADOLESCENCIJA

a)preadolescencija (11 - 13 g.)

b)srednja ad. ili pubertet (13-16g.)

c)kasna ad. (16,17 - 21,…30)

od 11.,12. godine

do odrasle dobi

7. RANA ODRASLA DOB 20. - 40. godine

8. SREDNJA ODRASLA DOB 40. - 65. godine

9. KASNA ODRASLA DOB više od 65 godina



JEAN PIAGET (1896-1980)

Intelektualni razvoj se odvija

kroz nekoliko kvalitativno

razliĉitih stupnjeva

Ustanovio da djeca odreĊenedobi ĉine kvalitativno razliĉitepogreške od djece drugihdobnih skupina

Zašto se mentalne sposobnosti mijenjaju u funkciji vremena?

djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okolini

PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA



Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i

osmišljavanju vanjskog svijeta

Faktori koji odreĊuju kognitivni razvoj:

1. maturacija

2. aktivnost pojedinca

Unutrašnji misaoni svijet izgraĊuje se ili konstruira natemelju iskustava steĉenih izravnim dodirom imanipulacijom predmetima u vanjskom svijetu

KONSTRUKTIVIZAM



Kognitivna struktura je izgraĊena od osnovnih elemenataili SHEMA koje predstavljaju opći potencijal za izvedbuneke vrste ponašanja

Glavni mehanizmi pomoću kojih se mijenjaju sheme jesu:

- AKOMODACIJA

Proces kojim se postojeće sheme mijenjaju u skladu s

novim informacijama

- ASIMILACIJA

Proces kojim se novi podaci iz okoline ukljuĉuju u već

postojeće misaone sheme



Suoĉavanje s novim ĉinjenicama koje nisu u skladu spostojećim shemama dovode do stanja mentalneneravnoteže

Proces uspostave ravnoteže kako bi se osiguralauravnoteženost misaonih struktura naziva se

EKVILIBRACIJA



Misaoni razvoj se odvija kroz ĉetiri stupnja:

1. SENZOMOTORIĈKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)

3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)

4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle

dobi)



Senzomotoriĉke sheme temeljese na uroĊenim, refleksnimponašanjima

Na poĉetku je uĉenje sluĉajno, azatim se poĉinje temeljiti nauvidima steĉenim kroz pokušaje ipogreške

Glavni napredak povezan je sashvaćanjem stalnosti objekta

Na kraju razdoblja dijete je u

stanju predoĉavati predmete i

kad nisu u njegovom vidokrugu

1. SENZOMOTORIĈKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://facultyweb.cortland.edu/andersmd/piaget/obperm2.jpg&imgrefurl=http://facultyweb.cortland.edu/andersmd/PIAGET/sms.HTML&h=213&w=125&sz=8&tbnid=z_nbGfi0YLMJ:&tbnh=100&tbnw=59&start=37&prev=/images%3Fq%3D%22object%2Bpermanence%22%26start%3D20%26hl%3Den%26lr%3D%26ie%3DUTF-8%26sa%3DN



2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)

Veći napredak u razvoju govora i stjecanju pojmova

Neka obilježja ometaju dijete u logiĉkom prosuĊivanju koje

poĉiva na naĉelima KONZERVACIJE (odnosi se nameĊusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta)



Obilježja predoperacijskih misli:

- konkretnost – još uvijek veća usmjerenost na

predmete koji su blizu ili su povezani s trenutnomsituacijom

- ireverzibilnost – nemogućnost logiĉkogpovezivanja uzajamno ovisnih predodžbi (ima li tvoj

brat brata?)- egocentrizam – ponašanje prema kojem kao

da svi znaju i vide ono što dijete opaža ili zna (kadadijete nešto pokazuje osobi s kojom razgovara preko

telefona)




- centracija – usmjerenost na samo jedan aspekt

situacije

A

B

- ovisnost o percepciji – usmjerenost na trenutno

stanje ili oblik onoga što dijete opaža




- transduktivno prosuĊivanje – nemogućnostpovezivanja i usporeĊivanja poznatih pojmova.

Ako su ispred njega:

Ima li više lavova ili konja? Konja

Ima li više konja ili životinja? Konja



3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)

Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logiĉkog razmišljanja imogućnost konzervacije na poznatim i konkretnimsadržajima (stvaranje pojmova, uviĊanje odnosa irješavanje problema).

Pojavljuje se i mogućnost:

- serijacije - sposobnost nizanja predmeta premanekom mjerljivom svojstvu



Pojavljuje se i mogućnost:

- tranzitivnost – sposobnost zakljuĉivanja oodnosu izmeĊu dva predmeta na osnovi znanja onjihovom odnosu prema trećem predmetu (ako je Majaveća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, da li je Matejaveća od Maje?

- klasifikacija – uoĉavanje nadreĊenog naĉelakoje omogućava logiĉko razvrstavanje predmeta uskupini



Nestaju obilježja predoperacijskih misli.

• = • • • • •



4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle

dobi)

•Razmišljanje postaje sve apstraktnije

•Dijete se može odvojiti od konkretnog predmeta izamišljati predmete služeći se apstraktnim pojmovima

•Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veliĉine

•Sposobna su uopćavati



Senzomotoričkorazdoblje (0-2)

Predoperacijsko razdoblje(2-7)

Razdoblje konkretnihoperacija (7-11)

Razdoblje formalnihoperacija (12- )



TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA LAVAVIGOTSKOG

Uĉenje prethodi razvoju

Dvije važne pretpostavke:

- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru

socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta

- uĉenje simboliĉkog sustava odvija sepostupnim slijedom koji je jednak kod sve djece



- kognitivni razvoj se mora promatrati u okviru

socijalnog konteksta u kojem dijete odrasta

Temelj spoznajnog razvoja jeste uĉenje sustavasimbola koji djetetu omogućavaju rekonstrukcijuznaĉenja pojava iz njegove okoline

1. korak – prepoznavanje znaĉenja

2. korak – razvoj misaonih struktura i pokušajupravljanja okolinom

3. korak – samostalna upotreba simbola pri

prosuĊivanju, zakljuĉivanju i rješavanju problema(korištenje unutrašnjeg govora)



- uĉenje simboliĉkog sustava odvija se postupnimslijedom koji je jednak kod sve djece

PODRUĈJE PRIBLIŽNOG RAZVOJA pokriva raspon

izmeĊu dvije razine funkcioniranja:

- donja granica – samostalno izvoĊenje zadatka

- gornja granica – ne može samostalno izvoditizadatak, ali može uz pomoć odrasle osobe

Znanja i vještine

- ispod podruĉja približnog razvoja - dijete već imaili ih može samostalno svladati

- iznad podruĉja približnog razvoja – dijete ne

može svladati niti uz pomoć druge osobe



Podruĉje približnog razvoja

ZPD

Znanje

Neznanje



LAWRENCE KOHLBERG

(1927-1987)

KOLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA

Jednoj ženi prijeti smrt od raka.Može je spasiti lijek jednogfarmaceuta koji taj lijek naplaćuje

po cijeni deset puta većoj odnjegove stvarne vrijednosti. Suprug

ove žene ima samo pola potrebnogiznosa. Farmaceut mu ne želi

prodati lijek po toj cijeni, niti mu želiomogućiti da ostatak iznosa platinaknadno. Oĉajan suprug provalio

je u ljekarnu i ukrao lijek. Da li je to

trebao uĉiniti? Zašto?



PREDKONVENCIONALNA RAZINA (4. do 10. g.)

1. stupanj - moralnost

odreĊuje autoritet2. stupanj – moralnost

ponašanja kroz vlastite ciljeve

KONVENCIONALNA RAZINA (10. do 13. g.)

3. stupanj – ponašanjem seželi postići odobravanjedrugih

4. stupanj – ponašanjetreba biti u skladu sa

zajedniĉkim ciljevima

POSTKONVENCIONALNA RAZINA (od 13. g.)

5. stupanj – ponašanje koješteti zajednici loše je i kadnije nezakonito

6. stupanj – univerzalni

principi moralnosti koji su

iznad zakona



SOCIJALNI I OSOBNI RAZVOJNI ZADACI

RANO

DJETINJSTVO

• uĉenje kulturalnih pravila ioĉekivanja

• uĉenje o tome što je dobro, a štološe

• uĉenje o spolnim ulogama

• emocionalni odnos prema

ĉlanovima obitelji i vršnjacima



SREDNJE

DJETINJSTVO

• odnos s uĉiteljicom i ostalimnepoznatim odraslim osobama

• stjecanje neovisnosti unutar

obitelji

•udovoljavanje oĉekivanjimavršnjaĉkih grupa

•suoĉavanje s oĉekivanjimavezanim uz spolne uloge i ostalim

vanjskim pritiscima

• razvoj tolerancije na frustraciju



ADOLESCENCIJA I

RANO ODRASLO

DOBA

• prilagoĊavanje tjelesnimpromjenama i novim emocijama

• ostvarivanje postupne

neovisnosti od odraslih

• preispitivanje vrijednosti

• izbor partnera, zanimanja i

životne filozofije



ERIKSONOVA TEORIJA PSIHOSOCIJALNOGRAZVOJA

FAZA DOB KONFLIKT OPTIMALAN RAZVOJ

1.novoroĊenĉe

(0-1 g.)

povjerenje -nepovjerenje

razvoj opće sigurnosti,optimizma i povjerenja u

druge (zadovoljavanje

potreba)

2.dojenĉe

(1-3 g.)

autonomija

– sram isumnja

razvoj osjećajaautonomnosti i

samopouzdanja (granice

bez odbacivanja i

optuživanja

3.

rano

djetinjstvo

(3-6 g.)

inicijativa

– krivnja

razvoj inicijative u

istraživanju i manipuliranjuokolinom (iskustvo

tolerancije i poticanja)




4.

srednje

djetinjstvo

(6-12 g.)

marljivost -

inferiornost

uživanje i svladavanjerazvojnih zadataka u školi i

izvan nje (doživljaj uspjeha inapretka)

5.adolescencija

(12-18 g.)

identitet – konfuzija

identiteta

postizanje stabilnog

osjećaja identiteta iusmjerenosti (osobno

iskustvo uspjeha iprihvaćenosti)

6.

rana odrasla

dob

(18-25 g.)

intimnost -izolacija

razvoj sposobnosti

održavanja bliskih odnosa(otvorenost i povjerenje u

odnosu s bliskim osobama)



7.

odrasla dob

(25-65 g.)

generativnost

- stagnacija

zadovoljenje osobnih i

obiteljskih potreba uz

interes za dobrobit drugih

(siguran i zadovoljavajućiosobni život)

8.

starost(iznad 65 g.)

integritet – očaj

prihvaćanje starenja imoguće smrti s osjećajemzadovoljstva zbog prošlostii spremnost na budućnost(uspjeh u prethodnim

fazama, zadovoljstvo

ispunjenim životom)




SLIKA O SEBI (SAMOPOIMANJE)

Znanje o sebi – tko sam ja? (spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled,

ponašanje prema drugima, politiĉko opredjeljenje,moralne osobine, itd.)

stvarno “ja” – ono što jesam

2. Očekivanja od sebe – ono što bismo mogli biti

Idealno “ja” – ono što bih želio biti (želje, nade)

Očekivano “ja” – ono što bih trebao biti (dužnosti,obveze, odgovornosti)



3. Vrednovanje sebe – kakav sam ja? procjene onog što jesmo i kakvi jesmo, s onim što bismo

željeli, mogli ili trebali biti.

Rezultat je samopoštovanje:

- osjećaj vlastite vrijednosti – odnosi se na naše uvjerenjekako smo vrijedni poštovanja, kako zaslužujemo

postignuće, uspjeh, sreću, prijateljstvo, ljubav, itd.

- samopouzdanje – uvjerenje kako smo sposobni suoĉiti

se sa životnim izazovima, sposobni uĉiti, donositi odluke,itd.

postignut uspjeh

Samopoštovanje = -----------------------

oĉekivanja



Osobe visokog samopoštovanja:

- boljeg su fiziĉkog i psihiĉkog zdravlja, otpornije su na

stres,- zadovoljnije su svojim poslom, školom i osobnim

životom, - ĉešće planiraju, sudjeluju u raspravama, suraĊuju s

drugima i postavljaju pitanja u školi, - kompetentniji su u školi, na poslu, i u razliĉitim socijalnimsituacijama,

- uvjereniji su da će njihovi napori dovesti do uspjeha,

- vode raĉuna o dobrobiti drugih, razumiju njihove potrebe

i spremniji su pomoći, - spremniji su suprotstaviti se drugima, izraziti svoje

mišljenje i lakše podnose kritiku,

- bolje su raspoloženi, procjenjuju sebe sretnijim i

zadovoljnijim od većine.



ŠKOLSKO SAMOPOIMANJE (AKADEMSKO)

U ranom djetinjstvu djeca još nisu dovoljno kognitivnozrela da bi se usporeĊivala s drugima. S vremenompostaju sve više osjetljiva na informacije iz okoline osvom uspjehu i sve se više usporeĊuju s vršnjacima.

Roditelji imaju važnu ulogu u razvoju slike o sebi

Nastavnik povratnim informacijama oblikuje sliku

uĉenika o samom sebi.

Istraživanja pokazuju povezanost izmeĊu školskogsamopoimanja i uĉenja.



OPĆE SAMOPOIMANJE

AKADEMSKO

SAMOPOIMANJE

SOCIJALNO

SAMOPOIMANJE

EMOCIONALNO

SAMOPOIMANJE

TJELESNO

SAMOPOIMANJ

m

a

t

e

r

i

nj

i

j.

m

a

t

e

ma

t

i

k

a

p

o

v

ij

e

s

t

v

r

š

nj

a

c

i

z

n

a

č

a

j

n

i

dr.

pojedinačna

emocionalna

stanja

tj.

s

po

s

o

b.

tj.

i

zg

l

e

d



U školskom postignuću žene pokazuju prednost nadmuškarcima sve do završetka srednje škole.Žene imaju bolje ocjene ĉak i iz matematike iprirodnih znanosti iako pokazuju niže rezultate na

testovima.U srednjoj školi muškarci precjenjuju svoje jeziĉne imatematiĉke vještine dok ih žene podcjenjuju.U osnovnoj školi muškarci ĉešće imaju problema sĉitanjem, poteškoće u uĉenju i emocionalne

probleme.



Prema muškoj i ženskoj djeci postupa se razliĉito odroĊenja.

Djeca dolaze u osnovnu školu u skladu sa spolnim

ulogama i oĉekivanjima društva.Razlike u spolnim ulogama veće su meĊu djeĉacima i

djevojĉicama u obiteljima niskog socioekonomskogstatusa.

Socijaliziranje spolnog tipiĉnog ponašanja nastavlja sekroz život, a pridonose mu i škole.



Muškarci:

uĉitelji im posvećuju više pažnje

uĉitelji ih ĉešće okrivljuju

uĉitelji su ĉešće u interakciji s njima

uĉitelji im više daju upute i više ih slušaju

uĉitelji ih manje nego žene kažnjavaju zaagresivno ponašanje

uĉitelji tri puta više nagraĊuju njihovo kreativnoponašanje



POSLJEDICE NEGATIVNE SLIKE O SEBI

ne prihvaćanje odgovornosti za (ne)uspjeh (vanjskilokus kontrole)

ranije odustajanje

lakše popuštanje pritisku

depresivnost, anksioznost



UZROCI STRAHA OD USPJEHA

strah od nepoznatog

strah da uspjeh nismo zaslužili

strah da nećemo ispuniti oĉekivanja

strah od odbacivanja

strah od gubitka slobode



ŠTO MOŢE NASTAVNIK?

prihvatite uĉenike onakvima kakvi jesu

uĉiti ih natjecanju sa sobom

uĉiti ih postavljati realne ciljeve

vrednovati individualni napredaknaglašavati pozitivno

ne izjednaĉavati sposobnosti s osobnom vrijednošću

koristite kooperativno uĉenje

uzimati u obzir njihove probleme i interesepostaviti pravila



LIČNOST predstavlja integraciju osobina pojedinca u

relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja

odreĊuje pojedincu svojstven naĉin ponašanja.Ponašanje je funkcija liĉnosti, situacije i prethodnog

iskustva.

OSOBINE LIČNOSTI



Osnovna područja ličnosti :

kognitivno područje – spoznajno, ukljuĉuje razliĉite

psihiĉke sposobnosti

afektivno područje – ĉuvstveno, odnosi se na

emocionalnu reaktivnost

konativno područje – voljno, motivacijsko, odnosi se

na dinamiĉke osobine liĉnosti koje ljude pokreću naaktivnost

somatsko područje – tjelesno, ukljuĉuje psihomotorna

svojstva.



Kako biste ih opisali?



Kako biste ih opisali?



Radikalni biološki determinizam

PHYSIOGNOMY PHRENOLOGY

Temeljne dimenzije ličnosti (Eysenck)



Temeljne dimenzije ličnosti (Eysenck) 1. dimenzija

INTROVERTIRANOST - EKSTRAVERTIRANOST

Tipičan introvert je tih, miran, introspektivan, suzdržan i

povuĉen u društvu, sklon je planiranju unaprijed, ne voli

uzbuĊenje, svemu prilazi priliĉno ozbiljno, voli sreĊen

život, ima dobru kontrolu nad osjećajima, teško se naljuti i

rijetko je agresivan, pouzdan je, ponekad pesimistiĉan iveliku važnost pridaje etiĉkim normama.

Tipičan ekstravert je društven, voli zabave, ima mnogo

prijatelja, traži uzbuĊenja, spreman je riskirati, općenito je

nagla osoba, voli promjenu, bezbrižan je, vedar,optimistiĉan, voli biti u pokretu, sklon je agresivnom

ponašanju, nema ĉvrstu kontrolu nad osjećajima i nije

osobito pouzdan.



2. Dimenzija

EMOCIONALNA STABILNOST – EMOCIONALNANESTABILNOST

Emocionalno stabilna osoba emocionalno slabije

reagira, a i nakon uzbuĊenja brzo se vraća u poĉetno

stanje, smirena je, uravnotežena, kontrolirana i nijezabrinuta.

Emocionalno nestabilna osoba je tjeskobna, ĉesto

neraspoložena, depresivna i pati od psihosomatskih

poremećaja, pretjerano je osjećajna, ĉesto pretjeranoreagira na sve vrste podražaja, nemirna je, lako uzbudljiva,

nekad i agresivna, stalno radi neĉeg zabrinuta.

E i l



Fig14_3

Emocionalno

nestabilan

Emocionalno

stabilan

Introvertira

n

Ekstravertiran

tjeskoban

kruttrezvenpesimistiĉan

suzdržan nedruštven

tih

opreza

npromišljen

smirenkontroliranpouzdan

postojanmiran

pasivanotvoren

govorljiv

pristupaĉan lakomislenživahan

bezbrižan voĊa

društven

sjetannemiran

agresivanuznemirenpromjenjiv

naga

ooptimistiĉan aktivan

osjetljiv

MELANKOLIK

FLEGMATIK

KOLERIK

SANGVINIK





KOLERIK

FLEGMATIK

MELANKOLIK

SANGVINIK

em. nest.

ekstravert

em. stab.

introvert

em. nest.

introvert

em. stab.

ekstravert

Emocionalno



Fig14_3

Emocionalno

nestabilan

Emocionalno

stabilan

Introvertira

n

Ekstravertiran

tjeskoban

kruttrezvenpesimistiĉan

suzdržan nedruštven

tih

opreza

npromišljen

smirenkontroliranpouzdan

postojanmiran

pasivanotvoren

govorljiv

pristupaĉan lakomislenživahan

bezbrižan voĊa

društven

sjetannemiran

agresivanuznemirenpromjenjiv

naga

ooptimistiĉan aktivan

osjetljiv

MELANKOLIK

FLEGMATIK

KOLERIK

SANGVINIK



Genetska osnova ekstraverzije – introverzije

sastoji se u razliĉitoj osjetljivosti somatskog živĉanog

sustava, odnosno u pobudljivosti i brzini nastajanja

inhibicije središnjeg živĉanog sustava

Ekstraverti – slabije su pobudljivi, a brzina i intenzitetrazvoja inhibicije je veća nego kod introverata. Zato u

njih uzbuĊenje teže nastaje i brže nestaje, zbog ĉega je

kod njih izraženija potreba za promjenom i jaĉim

podražajima.

Introverti – imaju osjetljiviji živĉani sustav od

ekstraverata. Doživljavaju jaĉe uzbuĊenje i duže traje

zbog sporijeg i slabijeg djelovanja inhibitornih procesa.

Zbog toga kod njih uzbuĊenje jaĉe i duže traje, pa oni

ĉešće izbjegavaju promjene jer ih prekomjerno uzbuĊuju.



Genetska osnova emocionalne stabilnosti -emocionalne nestabilnosti

je u osjetljivosti (labilnosti) vegetativnog živĉanog

sustava.

Emocionalno stabilni – brže se razvija inhibicija što

smanjuje živĉano uzbuĊenje.

Emocionalno nestabilni – imaju osjetljiviji vegetativni

živĉani sustav. Za manifestnu nestabilnost (neuroze)

djeluje i okolina kroz dovoljnu koliĉinu izloženosti stresu.









Zamislite osobu koju bismo mogli opisati sljedećimpridjevima:

INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, HLADAN,ODLUĈAN, PRAKTIĈAN, OPREZAN

INTELIGENTAN, SPRETAN, MARLJIV, TOPAO,

ODLUĈAN, PRAKTIĈAN, OPREZAN



Kognitivni stilovi

•odnosi se na naĉin na koji pojedinac pojmovno

organizira svoju okolinu. Predstavlja središnji ĉlan u

formuli S – O - R.

•Proces transformiranja informacija osnovna je

pretpostavka kognitivnih stilova. Smatra se dapojedinac uĉi strategije, programe i ostale

transformacijske operacije kako bi pretvorio objektivne

podražaje u smislene dimenzije.

•Kognitivni stilovi utjeĉu na to kako uĉenici uĉe, kakonastavnici poduĉavaju, u kakvoj su interakciji uĉenici i

nastavnici.

•Kognitivni stilovi su stabilni i relativno širokog utjecaja

na razliĉita podruĉja ponašanja.



Najpoznatiji i eksperimentalno najviše istraživan

kognitivni stil jeste Ovisnost-neovisnost o polju.

•Ovisni o polju su manje odvojeni od okoline i više se

oslanjaju na informacije izvan sebe.

•Veće konformiranje ovisnih o polju.

•Ovisni uvažavaju mišljenje drugih, osjetljiviji nasocijalne znakove, interpersonalno orijentirani,

interesiraju se za druge, emocionalno su otvoreniji,

imaju bolje razvijene socijalne vještine od neovisnih i

sl. S druge strane neovisni su bolji u nekim vrstama

kognitivnih zadataka.•Ovisnost-neovisnost nije dobra ili loša, već se

sagledava u okviru njegove adaptibilnosti na

odreĊene životne uvjete. Ovisni su bolji u timskom

radu, neovisni u individualnom.



Razlike u: •Spolne razlike . Ovisi o naĉinu testiranja. Negdje

muškarci neovisniji, negdje razlike nisu tako jasno

istražene. Popularnije su ovisne djevojĉice i neovisnidjeĉaci. U odrasloj dobi popularnije ovisne žene, a kod

muškaraca nema razlike.

•Profesionalni interesi . Ovisni preferiraju

interpersonalne i neanalitiĉke studije, a neovisniobratno.

•Učenje. Ovisni su ĉešće promatraĉi, a neovisni ĉešće

sudionici u procesu uĉenja zbog svoje veće sposobnosti

strukturiranja informacija na nov naĉin. Povezanost

ovisnih i namjernog zaboravljanja, manje se sjećaju i

snova. Pri nenamjernom uĉenju ovisni pamte više

socijalnih informacija, osim kad je takav zadatak zadan

pri ĉemu nema razlike izmeĊu neovisnih i ovisnih.



•Motivacija . Uz vanjske nagrade podjednaki i ovisni i

neovisni. Negativni vanjski socijalni utjecaji više utjeĉu na

ovisne. Kad se njihov rad kritizira slabije uspijevaju, kaošto i kod operantnog uvjetovanja brže razvijaju reakcije

izbjegavanja kad ih se verbalno kažnjava. Kad se uĉenje

odvija uz prisutnost intrinziĉne motivacije, neovisni su

uporniji i nauĉe više jer su im važniji unutarnji okviri negovanjske reference.

•Nastavnici . Ovisni nastavnici favoriziraju nastavu koja

dozvoljava interakciju s uĉenicima, a neovisni preferiraju

impersonalne situacije s naglaskom na kognitivne

aspekte pouĉavanja. Ovisni uĉenici se više zalažu i bolje

usvajaju graĊu kad je i nastavnik ovisan. I obratno.

•Uspjeh u studiju . Nema razlike.



•Dobi. Neovisnost se snažno razvija izmeĊu 10 i 13

godine, nešto sporije do 17 kad više nema razlike u

odnosu na odrasle. U starijoj dobi se smanjuje.

•Dio varijance neovisnosti o polju se može pripisatiodgoju kojim se poticalo eksploratorno i nezavisno

ponašanje, dok rigidna kontrola djeteta vodi razvoju

ovisnosti.

•Ovisni su ĉešće bili kažnjavani za nerespektiranje iliagresiju prema roditeljima i autoritetu, dok su roditelji

neovisnih kažnjavali djetinjasto i pasivno ponašanje.Majke ovisnih su se ĉešće miješale u djeĉje svaĊe. Kad je otac više ukljuĉen u odgoj veća je neovisnost.



Refleksivnost-impulzivnost

se odnosi na brzinu donošenja odluke u uvjetimaneodreĊenosti. Najĉešće se mjeri testovima gdje treba

naći za svaku od podražajnih slika onu koja je identiĉna

meĊu više ponuĊenih. Ispitanici koji su iznad medijana po

toĉnosti, a ispod medijana po brzini kategorizirani su kaorefleksivni, a u obrnutom sluĉaju kao impulzivni.

Broj grešaka ima znaĉajne relacije s dimenzijama liĉnosti.Ispitanici s manje grešaka opisani su kao zdravi

takmiĉari, spretni domišljati, empatiĉni, pristupaĉni i

razumni. Oni s mnogo grešaka su preosjetljivi, ranjivi,

stalno nešto traže od svoje okoline, manjka im

samopouzdanje, rigidni su, osjećaju se zanemareni i nisu

sretni.



Ovaj stil je neovisan o intelektualnom funkcioniranju. Broj

grešaka više korelira s mjerama inteligencije nego vrijeme

rješavanja.

U zadacima socijalnog rezoniranja impulzivni brže

odgovaraju, ĉešće biraju odgovore koji se pozivaju naautoritet, a refleksivni agresivne takmiĉarske odgovore,

što je direktniji naĉin pristupu problemu.

Usporedba djece s teškoćama u uĉenju i bez njih nema

razlike u impulzivnosti refleksivnosti, već oni imaju slabijestrategije pri procesiranju informacija. Ali pouĉavanje

ĉitanja djece s poteškoćama u uĉenju refleksivnim stilom

poboljšava njihovo razumijevanje teksta.

Documents

02-RAZVOJ_POJEDINCA (1)