Transcript
Page 1: 10 kanadski odsjeka slavi 40-godišnjicu Pomladka

t a t U B R A * * O F C O N O R S P R O C E S S I N G G t P A R T M f c M T t X C H A N G C A G I F T 0 I V • W 4 S M I H 0 1 0 H 2 S O C

IlEiiflzi'je

v j - ' l H K

J Co. • -.-1955 I *

ALL FOR ONE-ONE FOR ALL OFHCMLOf&W OF THE OOVIAN FRATERNAL UNION

SVI ZA JEDNOG-JEDAN ZA SVE GLASILO HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE U AMEBO

U RADU JE SPAS!

BROJ (NUMBER) 14 PITTSBURGH, PENNSYLVANIA, SRIJEDA 6. APRILA (WEDNESDAY, APRIL 6th), 1955. GODINA (YEAR) L

10 kanadski odsjeka slavi 40-godišnjicu Pomladka VELIKA PROSLAVA 40-GODIŠNJICE

FOHLADKA UJEDINJENIH ODSJEKA Naši odsjeci u Kanadi svojim zajedničkim i složnim ra­

dom dolaze na prvo mjesto zajedničkom proslavom 40-godiš-njice Pomladka Hrvatske Bratske Zajednice, koju proslavu za tri dana slave deset naših odsjeka u Južnom Ontariju u okolici grada Hamiltona i Toronto. Tako nam javlja vrijed­ni tajnik odsjeka broj 644. Naša braća u Kanadi zajednički istupaju u duhu zajedničarskoga bratstva i suradnje, koju akciju mi srdačno pozdrav-1^ ljamo i da se druga braća Ugledaju u ovaj složni rad bratske ljubavi. O toj pro­slavi brat Filip Zebić veli:

Hamilton. — 27. marča o-ve godine, na preporuku od­sjeka 644 i 954 H.B.Z., sa­stali su se u H. N. Domu za­stupnici deset južno-ontarij-skih odsjeka i to: 617, 644, 650, 812, 832, 951, 954, 961, 975 i 977 — i jednoglasno su zaključili, da dopremimo pi-tomce iz Dječjeg Doma H. B. Z., da nam uzveličaju sa svo­jim prisustvom i programom proslavu 40-godišnjice osnut­ka Pomlatka H.B.Z.

Naša proslava imade da traje tri dana, uz to da naši pitomci imaju priliku razgle­dati ovaj lijepi južno-ontarij-ski kraj, bogate farme, ve­lik« voćnjake i vinograde, po-

>vo rijeku Niagara i vo-koii graniči Ontario i

ivu New York. Možda i-made naših pitomaca kojim

ne bi nikad ovako lijepa prilika pružila da sve to vi­de i upoznaju ove krajeve, srce Kanade i lijepu božju prirodu.

Unaprijed smo kazali da ćemo slaviti tri dana, a to su najljepši dani početkom juna, ni prevrući ni ledeni, tako da naši pitomci ne osje­ćaju nikakove umorenoeti od vrućine, nego blagi i svježi kanadski zrak.

Kada smo sve to pretresli, mirno i pametno, opazilo se na prisutnim odsječnim iza­slanicima veliko zadovoljstvo

USKRS SLAVI KRŠĆANSKI SVIJET KAO SIMBOL SPASENJA

i lagan smješak na ustima; možda je svakom pojedinom projurilo glavom, kako što je i niže potpisanom: tako je trebalo i prije biti!

Kada smo to sve svršili, predsjednik Stanko Špehar napomene, da nam je potre­ban stalni ili privremeni od­bor, koji će ovu plemenitu stvar privesti kraju. No ni­smo ostali samo kod toga, ne­go smo pogledali puno dalje, i opet jednoglasno zaključili, da izabrani odbor ostane pu­nu godinu dana i svake go­dine u marču da imamo svo­ju godišnju sjednicu. I tako je izabran odbor ujedinjenih odsjeka južnog Ontaria kako slijedi:

Predsjednik Michael Bra­dica, podpredsjednici Juraj Boras i Matt Janjac, tajnik Filip Zebić, perovodja John Jazvac, blagajnici Stanko špe­har i dobornici od svakog od­sjeka po jedan. %

Zaključeno je da svaki od­sjek ima samo jedan glas. Zaključak je pao s razloga da se ne bi dogodilo, da ne­ko kaže "moj odsjek je ve­lik tvoj malen, nesmije tako da bude" — iz ovih razloga i mali odsjeci imadu pravo da sudjeluju i bratski suradju-ju, kao prava braća i zajedni­čari.

Slijedi dopis i poziv kad će i koga dana juna mjeseca bi­ti naša svečanost obavljena i u kojem mjestu.

Za ujedinjene odsjeke, Filip Zebić, tajnik.

VELIKOSRPSKI SOVINIZAM NA DJELU ŽELJEZNIČKA PRUGA BEOGRAD-BAR

P. D. Ostović

Da se otrese hrvatskih jadranskih luka, te da o njima ne mora voditi brigu, (a Hrvati posjeduju preko devet de­setina jadranske obale) kraljevska je vlada bila projektira­la prije rata tako zvanu Jadransku Prugu, koja je trebala da prolazi čisto srpskim krajevima, pa da od Beograda pre­ko Sandžaka i Crne Gore poveže Srbiju s morem ukoliko se Sandžak i Crna Gora mogu držati srpskim zemljama, jer ima dosta Crnogoraca,f koji neće ni da čuju, da bi oni bili Srbi). Bilo je u tom projektu i iskrenog nastoja­nja, da Srbija dobije "svoj" ijtfaz na more za kojim je već davno težila, a bilo je i pa­kosti, da zapadne strane, Bos­na i Hrvatska, ostanu u bije­di i siromaštvu, pa da budu pokornije. A bilo je i pritaje­ne mržnje na Bosnu. Srbi­jance su njihove škole godi­nama kljukale kako je Bos­na "srpska zemlja", a kad se osnovala Jugoslavija najed­nom se odkrilo, da su u Bos­ni Hrvati, muslimani i kato­lici, većina. Osim toga, Hr-

•vati muslimani, u beograd­skom parlamentu, otvoreno su izjavili, da su oni Hrvati. Došlo je tako do zapostavlja­nja Bosne sa strane beograd­skih Vlada, pa je Bosna bila najzapostavljenija pokrajina U cijeloj Jugoslaviji. A da je Bosna zaista bila najzapo­stavljenija pokrajina u Jugo-Slaviji utvrdio je Srbin, Bo-fanac, Grdjić u "Glasu Ka­nadskih Srba", a ne ja.

U Titovoj Jugoslaviji, to se

je držanje bebgradske vlade prema Bosni bilo prilično iz­mijenilo. Vlada je bila za­pela, da Bosnu industrializi­ra i poveže s ostalom zem­ljom. Izgradjena je odmah poslije rata tako zvana O-mladinska pruga normalnog kolosjeka Šamac-Sarajevo, a trebalo je odmah nastaviti i s izgradnjom pruge normal­nog kolosjeka od Sarajeva do Ploča, a dobrovoljnim radom trebalo je izgraditi drugu O-mladinsku Prugu Split-Sara­jevo. Taj duh poduzetnosti, to nastojanje, da se Bo&na poveže s ostalom zemljom i otvori svijetu, izgleda da je odjednom prestalo. Druga O-mladinska Pruga Split-Sara­jevo nije ni započeta, dok se na prugi Sarajevo-Ploče ne­što radi, a nikako, da uradi. Zašto? Izgleda da razlog tre­ba tražiti u činjenici što je u Beogradu opet prevagnuo velikosrpski duh, pa se pre­šlo na projektiranje i izgrad­nju pruge Beograd-Bar, tako da se Srbija izravno poveže sa "srpskim morem" u Crnoj

S3

USKRSNUĆE KRISTOVO simbol je života, oživi jen ja ponovno na novi bujniji, plemenitiji i ljepši život.

Uskrsnuće Isusa Krista dolazi u vrijeme, U godišnju do­bu, kad se sva priroda ponovno oživljava i uskršnjava iz mrtvila u obliku jednog svemožnog sklada i da po­

novno ostvaruje posve veličanstven život svega življenja na Zemlji. Dosljedno to­me u proljeću pred nama se zorno i pred našim očima pojavljuje i pokazuje uskrs­nuće na novi život. Čarobna, svemoćna i veličanstvena je ta slika uskrsnuća na novi život, koju nailazimo u čitavom ne­preglednom, prostim okom vidljivom i nevidljivom Svemiru, težnju, koja se u ovom pojavila u dva temeljna zakona —

u Zakonu za održavanje materija i u zakonu ustrajno­sti. Kada bi primjerice naša Zemlja postala lakša ili teža ili kad bi se prestala okretati samo jednu sekundu, nastala bi strahovita revolucija u Svemiru! Ali naša Zemlja i sva Sunca i sve Zvijezde znadu, što im je čini­ti : neprestano se pokoravati i vršiti svemirske prirodne zakone.

Ti su zakoni uklesani u čovjeku i u čovječjoj na­ravi ili prirodi. Te zakone čovjek spoznaje više svojim nagonom nego svojim razumom. I tako je čovjek osje­tio, da stvori neke zakone, pisane zakone, po kojima će živjeti i on, i njegova braća, i čitavo ljudsko društvo i čovječanstvo.

Uklesavao je u kamen, vosak, kožu ili papir o&e prirodne zakone, koji su oduvjek bili uklesani u njego­vom srcu. Svi vjerski i filozofski učitelji, svi političari i učenjaci, koji $u propovjedali vjerske i ljudske za­kone, po kojima čovjek mora živjeti, približavali su se istini i pravim prirodnim i ljudskim zakonima, što su ih više stvarali prirodjenim nagonom, a razumom se služili samo kap sredstvom ili slugom.

Od kada je samo razum zagospodovao nad ljudima, od onda nema dobra medju ljudima. Velika duša stva­ra misli: "Svi ljudi su braća", "Svi ljudi su djeca jed­noga Oca" i "Ljubi bližnjega svoga", a razum govori o borbi za samoodržanje, i u boj, u boj. . .

One, koji nastoje dati materijalnu formu svojim mislima ili koji uobličuju velike ideje dlijetom u kamen, kistom u platno ili drhtajem žice — nazvamo umjet-

i

nicima. Ali kad govorimo o umjetnosti — možemo reći, da je priroda najveći umjetnik. Na čitavoj kruglji ze­maljskoj imademo čitavi niz remek-djela, kojih veličan-stvenost gledamo svojim očima te joj se divimo. Ta djela stvorila je priroda sama po sebi neposredno i spontano.

O, nadjite se pred veličajnošću prirode, ne ćete o-sjećati u sebi samo divljenje, nego će vam i mozak pre­plivati misli — koje vode u nedogled. Nadjite se osam­ljen i na moru ili u šumi ili na polju ili u gorama i po­slušajte nečujni život — spoposti će ti neki posebni osjećaj i čuvstvo, a vaše misli upraviti će se k neraz­jašnjenoj tajni života — njegovom postanku i prestan­ku. Onda ćete osjetiti, da postoji nešto, što nas veže s tom božanskom prirodom, s tim divnim skladom obli­ka i s tom nečujnom pjesmom života.

Ono što je ljudska ruka stvorila na zemlji — u koliko je dano vidljivom trajnom obstanku u obliku velečanstvenih gradjevina, ono je tek neznatni odraz one početne snage stvaranja, koja leži u samoj prirodi. Praiskonsko stvaranje prirode nalazi se u velu tajne — i ne može se dokučiti i dostići. Ljudska ruka uobličuje samo ono, što joj je dokučivo — ali i tu je ograničena, jer u onom obsegu, što je duh kadar zamisliti, teško je uobličiti u tvarnom obliku i s pomagalima, koja čovjeku stoje pri ruci.

Hoćete li spoznati veličinu i jakost misli Isusa Krista — ne ćete to moći"samo u crkvi svetoga Petra u Rimu ili možda u crkvenim obredima svećenika i vjer­nika, nego možda više ili jedno uz drugo U tišini su-mračja veličanstvene prirode. Tu će vam se roditi osje­ćaj, a tek po njemu nastojati ćete se približiti duhu i velikoj ideji njenog pokretača.

Veliki pokretači i duhovni vodje čovječanstva, raz­vitak čovječjeg duševnog života, socijalnih i političkih iućja, nad.našuja mogućnost čovječjeg tvarnog izraža­vanja. Velike misli i duh djelovanja pokretača naroda i čovječanstva mogu se samo u vanjskom obliku dati vidljivom svijetu — ali ono veliko, nevidljivo ostaje u dušama ljudskim u obliku vjerovanja i mišljenja o svim pitanjima ljudskog bivstvovanja.

U duhu i vjerovanju ovih misli neka vam je, braćo moja čestit i spasonosan — Uskrs!

UPISANO 1,377 NOVIH ČLANOVA SA 22 DELEGATA 1118 KANDIDATA

Jubilarna kampanja u počast Pomladka Hrvatske Brat­ske Zajednice ipak se lijepo odvija. Do konca prošloga mje­seca primili smo 771 člana u Pomladak i 606 u odraslo član­stvo. Ukupno, dakle, od početka kampanje primito je 1,377 novih članova.

Kroz isto vrijeme 22 delegata su postigli svoju kvotu i imenovani delegatima četvrte konvencije Pomladka, ujed­no imade 118 kandidata, koji^ živo rade da se osposobe za delegate. I prema tome iz­gleda da bi ova dječja kon­vencija mogla polučiti dobre uspjehe. Mi smo u početku rekli da bi trebalo biti na

svoj um i svoje znanje. Za vrijeme četvrte konven­

cije Pomladka otvara se i o-ve godine naš Ljetnikovac u Dječjem Domu Hrv. Bratske Zajednice, za ljetovalište dje-

konvenciji oko 100 delegata, i ce naših članova. Naš Ljetni-pa kako danas stvari stoje kovač je već stekao lijepo i-

San Jose, Calif. — Jugoslavenski Radio Sat će proslaviti 17-godišnjicu svoga opstanka $ lijepim programom i ples­nom zabavom u subotu, 16. aprila 1955., u Jugoslav Na­predak Park na Lawrence Road, u Cupertino, California.

Program će početi u 7:30 sati u večer, a na kojem će nastupiti i mladi pjevački zbor gnijezda Pomlatka broj 246 Hrvatske Bratske Zajednice iz San Jose, California. Zatim će biti plesna zabava, za koju će svirati vrlo dobar i po­pularan tamburaški zbor i druga moderna glazba. Uz to

će biti dosta jela i pića, kao obično na našim zabavama. Pozivlje se sav naš narod ovih mjesta i okolice, da do-

dju u što većem broju na ovu zabavu i da sa svojim pri­sustvom uzveličaju proslavu 17-godišnjice opstanka dobrog i plemenitog rada ovog našeg Jugoslavenskog Radio Sata.

Odbor se brine za dobar doček i ugodnu zabavu svima vama, pak vam kliče — dobro nam došli!

Catherine Labudak, izvjestiteljica.

Gori. Pruga Beograd-Bar prolazi

neobično teškim terenom. O-na ide od Beograda na Va-ljevo, pa na Kosjerić do Zlati-bora, zatim preko Priboja na Limu i Prijepolja na Kolašin, a od Kolašina dolinom Mo-rače na Titograd (Podgoricu) i Bar. Kasnije će se obalom produžiti do Ulcinja i Tivta u Boki Kotorskoj. Tako je, kažu, u planu.

Pruga Beograd-Bar zbog o-gromnog broja tunela vrlo je

skupa pruga, pa predstavlja upravo megalomanski pod-hvat u današnjim jugosloven-skim finansijskim prilikama. Osim toga, Bar nema spo­mena vrijedne luke, pa treba novu luku izgraditi. A da se izgradi dobar lukobran treba­ti će valjda srušiti i u more odvesti pola Lovčena, te ta­ko zakopati grdne milijarde, koje bi se mogle bolje i ko­risnije upotrijebiti. A u Spli­tu čeka slabo iskorišćena prvorazredna luka. Ali, eto,

Srbija mora dobiti izlaz na "srpsko more" i to se zove pametnom saobraćajnom po­litikom. Pruga Split-Sarajevo dala bi se s kud i kamo ma­nje troška izgraditi, a sa svim svojim ograncima, na sjever i jug, sigurno je da ne bi stajala koliko će stajati pru­ga Beograd-Bar, a splitska luka čeka uredjena i gotova, dok u barsku luku treba u-trošiti teške milijarde i ubra­ti ih od siromašna naroda.

Ali, da nam se ne bi pred-

to bi se moglo dogoditi i mo­guće taj broj prekoračiti.

Za ovu konvenciju vlada v e li k o oduševljenje našega svijeta, pošto dolazi u zgod

me i došao na glas, jer služi u dobru svrhu. Za vrijeme školskih praznika u ljetu za dva mjeseca naša djeca ta­mo mogu biti na ljetovanju,

no vrijeme 2.-3.-4. julija, dak-j gdje uživaju u lijepoj prirodi, le u vrijeme velikog narod- na svježem zraku u zabavi, nog blagdana naše Amerike! igrama i raznim tjelovježba-— Fourth of July. Dan prije j ma> kao u kupanju i učenju toga dana, na 3. julija nedje- plivati.

Jugoslavenski Radio Sat slavi svoju 17-godišnjicu u subotu dne 16. aprila

~"~f

Iju obđržava se veliki Zajeđ-ničarslii Dan u Dječjem Do­mu u Des Plaines, 111., koji je dan takodjer posvećen pro­slavi 40-godišnjice Pomladka a od Gary, Ind., nije daleko do Des Plainesa, pak delegati i gosti dječje konvencije po­sjetiti će i Dječji Dom za vrijeme ove naše velike na­rodne Slave.

Gary se nalazi u neposred­noj blizini velegrada Chicago, tako će posjetnici konvencije imati dobru priliku za izlete U Chicago, da vide znameni­tosti toga kolosa Amerike. Dobro je da naš svijet, a po­sebno ovdje rodjena mladež upoznava ljepote, umjetnosti i bogatstvo ove naše velike zemlje, jer u koliko tko Ame­riku više upoznava u toliko je "više voli i ljubi, a s tim upoznavanjem jača i bistri

Za dVa tjedna ljetovanja plaća- se samo $25.00. Medju-tim ljetovanje za dva tjedna može dijete dobiti za samih 20 točkica stečenih upisiva­njem novih članova. Tako se može postići uz delegatstvo takodjer i bezplatno ljeto* vanje, da delegati, kad : avfit konvencija ostaju Ha a-vanju u Dječjem Domu.

Ovo su zaista odlične po­godnosti, koje Zajednica pru­ža svojim vrijednim i česti­tim članovima, pak na ovo svraćamo pažnju roditeljima, da se sa tim pogodnostima okorišćuju.

Na konvenciju Pomladka 1 na Zajedničarski Dan u Dje­čji Dom u Des Plaines, prije rekosmo, dolaze svi glavni odbornici i časnici Zajednice, da se upoznavaju što bolje sa svojim članstvom.

bacilo, da mi tu barsku pru­gu opisujemo u crnim boja­ma zato, jer držimo, da je bolje rješenje pruga Sara­jevo-Split, evo što o tom piše B. Nedeljković u zagrebač­kom "Vjesniku" od 14. siječ­nja o. g. Sudeći po imenu, taj je Nedeljković Srbin. Evo što on piše: "Stručnjake ni­je nimalo zastrašila okolnost, što će se čelične tračnice pro­vlačiti kroz utrobe nekoliko gigantskih tunela (mi pod-

(Nastavak na 2. strani)

C R O A T I A N C E N T E R RAZIIMJEVANJE KOD SVOGA NARODA

DOBROVOLJNI DAROVI ŽENA I LJUDI RODOLJUBNIH I PLEMENITIH OSJEĆAJA

Pittsburgh, Pa. — Jedno što s ponosom bilježimo, na­ime, zadnjih dana primismo novčane priloge, a što nismo tražili, od naših čestitih članova i članica kao njihov prilog i pomoć — Croatian Center — našem hrvatskom narodnom parku u Pittsburghu. Ti prilozi su od slijedećih: Brat John Ovčarić, tajnik bolne potpore i ošteta — $20.00: brat Nikola Šarić, upravitelj Dječjeg Doma $10.00; sestre Helen Bronić $10.00; Anna Devunić $10.00 ;f Marie Sekel $5; Mary Abra-I Eto, primiče se ljeto i dani novich $5.00; Catherine Lep-1 naših slavlja na polju pod o-pold $5.00; Carolyn Sklopan j tvorenim nebom, piknici na-$5.00. Ukupno $70.00. | ših društava, pak bi bilo do-

Iz gornjega se opaža kako|bro da se čim prije dodje do su naše žene oduševljene za I zaključka za održati piknik u Croatian Center što izrazu ju j Hrvatskom Centru, koje bi sa svojim darovima. i piknike stalno oglašivali u

Posebno su se pokazala u! "Zajedničar"" redom kako radu braća Luka Filetić, Jo-j110^ dolazi ' time narod bl

sip Bartolić, Joseph Bella, izna0 kada' kome ' kuda ima

pak i na5 predsjednik Cro-'?a dodle na Piknik' U tom® atian Centra, brat Milan Vra- !cem0 svima drustv,ma

neš i drugi. Dakle, značajno nako dolaziti u susret

je kako svijet pomaže svoje iz osjećaja i oduševljenja.

Značajno je da se naš svijet

U Croatian Centru svaki 6e naći sve pogodnosti kao i u svakom drugom parku gdje

ovako divno zanima za svoj! ̂ piknici održavaju i pod i-narodni hrvatski park u Pitts-! stim uvjetima u svemu, a mi burghu i kad su se eto toliko pokazali na djelu, držimo za shodno reći, *la bi se u ovaj plemeniti rad gore imenova­nih i drugi ugledali, pak na-

ćemo nastojati što se bude moglo bolje pomagati sve na­še odsjeke i organizacije u takovim priredbama.

Nastojati ćemo i u buduće ša društva i naši odsjeci. Na- objaviti svakoga pomoć i do-rod bi sa svojim doprinosima mnogo pomogao da Croatian Center možemo postaviti u stanje da bi još bolje mogao služiti narodnim potrebama i da bi se zaista svi mogli po­nositi sa ovom našom usta­novom.

prinos koliko ih budemo do­bivali.

Gornjim pomagačima se sr­dačno zahvaljujemo na tako plemenitom i rodoljubnom da­ru i pomoći.

Filip Vukelić, tajnik.

Recommended