SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY
Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA
Tel.: (+385 1) 45 61 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081; Web: www.igupi.geof.hr
K A T A S T A R N E K R E T N I N A Upravljanje zemljišnim informacijama
f o l i j e s p r e d a v a n j a
Roić M.
Zagreb, veljača 2002.
KN/2000 1
KATASTAR NEKRETNINAKATASTAR NEKRETNINAUpravljanje zemljišnim informacijamaUpravljanje zemljišnim informacijama
Miodrag RoićMiodrag Roić
Predavanja– IV i V semestar 2 sata tjedno– pohađanje / DGU / Ured za katastar– folije + ...
Vježbe– IV semestar 2 sata tjedno / asistent i demonstratori– izrada zadatka i predaja parcelacijskog elaborata
Članak 2. (1) Državna izmjera je sustav mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza područja Republike Hrvatske, utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematičke, astronomske, satelitske geodezije, daljinskog pronicanja i dr.). (2) Katastar nekretnina jest evidencija o česticama zemljišta, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim građevinama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članak 3. Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku.
LiteraturaLiteraturaRoić, M.: Katastar nekretnina – folije s predavanja (www.igupi.geof.hr). Medić, V., Fanton, I., Roić, M.: Katastar zemljišta i zemljišna knjiga - skripta.PROPISI (Narodne novine; Službeni list …)Hrvatsko geodetsko društvo (1997): Zbornik radova Prvog Hrvatskog kongresa o katastru, urednici: Roić/Kapović, Zagreb.Hrvatsko geodetsko društvo (2001): Zbornik radova Drugog Hrvatskog kongresa o katastru, urednici: Roić/Kapović, Zagreb. Hrvatsko geodetsko društvo (1999): Zbornik radova Simpozija Državne geodetske osnove i zemljišni informacijski sustavi, urednici: Kapović/Roić, Zagreb.Pavić, Đ., Crnić, J., Duić, F. (1969): Prava na nekretninama, Informatorovi priručnici I, II i II. Zagreb.Larsson, G. (1991): Land Registration and Cadastral Systems, Longman Scientific&Technical, Harlow-UK.Staudler, D., Williamson, I., Kaufman, J. (1998): Benchmarking Cadastral Systems, The Australian Surveyor, Vol. 42, No. 3, pp. 87-106.Hrbek, F. (1991): Katasterwesen I, folije s predavanja, TU Beč.Kriegel, O., Dresbach, D. (1985): Kataster ABC, Herbert Wichmann Verlag, Karlsruhe.DVW (1993): Grundbuch- und Katastersysteme in der Bundesrepublik Deutschland - Entwicklung und aktueller Stand, Wittwer Verlag, Stuttgart. Huser, M. (1994): Schweizerisches Vermessungsrecht, Freiburg.Kaufman, J., Staudler, D. (1998): Cadastre 2014, FIG publication.FIG (1995). The FIG Statement on the Cadastre, Pub. No. 11.Hensen, J. (1995): Basic Principles of the Main Cadastral Systems in the World, Seminar FIG, Delft-Nizozemska.Hawerk, W. (1995): Grundbuch and Cadastral Systems in Germany, Austria and Switzerland, Seminar FIG, Delft-Nizozemska.Gradski zavod za katastar i geodetske poslove-Zagreb (1997): Automatska obrada podataka knjižnog dijela katastarskog operata. Bundesamt fuer Eich und Vermessungswesen (1994): Grenzkataster, 1. Auflage, Beč.
KN/2000 2
Program predavanjaProgram predavanja
Uvod / Pojmovi / PovijestPravne osnove i zakonodavstvoKatastar– Prikupljanje podataka– Izrada katastarskog operata– Održavanje podataka
Obnova
Zemljišna knjigaOstale evidencije nekretnina i prava na njima– Katastar vodova, pogonski katastri ...
Evidencije nekretnina u svijetu
Potrebe za evidencijamaPotrebe za evidencijama
zemljište / nekretninačije je zemljište / nekretninatko ga koristina koji način
osnova za– planiranje– razvitak – kontrolu zemljišnih resursa
poljoprivredašumarstvo...
KN/2000 3
ZemljaZemlja--zemljištezemljište
Land is defined as an area of the surface of the earth together with the water, soil, rocks, minerals and hydrocarbonsbeneath or upon it and the air above it. It embraces all things which are related to a fixed area or point of the surface of theeach, including the areas covered by water, including the sea (U.N. Ad Hoc group of Experts on Cadastral Surveying andLand Information, 1985).
(CADASTRE) Katastar: GDJE i KOLIKO(LAND REGISTRATION) Zemljišna knjiga: TKO i KAKO
LAND REGISTRATION + CADASTRE = LAND RECORDING
Članak 2. (1) Zemljište je u smislu ovoga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). (2) Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije određeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to.
NekretnineNekretnine
KN/2000 4
Nekretnine Nekretnine -- Zakon ...Zakon ...Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava
Članak 2. (1) Predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne. (2) Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudi, koji služe ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo što je zakonom s njima izjednačeno. (3) Nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno. (4) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednačuje s nekretninama. (5) Prirodne sile su stvari u smislu ovoga Zakona ako su podložne ljudskoj vlasti. (6) Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo što drugo biti izjednačeno sa stvarima; u takvu se to slučaju ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasništvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglašeno nekretninom. (7) U sumnji je li što pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna.
Osobito o nekretninamaČlanak 9.
(1) Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. (2) Trava, drveće, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja rađa na svojoj površini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. (3) Što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene. (4) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlašćuje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu; isto na odgovarajući način vrijedi i za zgrade i druge građevine koje od zemljišta ili od općega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlašćuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu. (5) Strojevi i slični uređaji koji bi inače bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabilježi u zemljišnoj knjizi da su oni vlasništvo druge osobe. Učinak te zabilježbe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj učinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme stečajnoga i ovršnoga postupka. (6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošću te nekretnine.
PojmoviPojmovikatastar (nekretnina, zemljišta ...)
– capitastrum lat.knjiga rasporeda poreza i drugih davanja od zemljišta
– katastichon gr.popis poreznih obveznika
– Cadastre– Land Registration
zemljišna knjigakatastarska česticakatastarska općina (katastarski operat)katastarski kotar
Katastar je na česticama zasnovani zemljišni informacijski sustav s aktualnim podacima o zemljištu i interesima na njemu.
jedinstveni model katastra?
KN/2000 5
Rani razvojRani razvoj9 Kupih, dakle tu njivu od Hanamela iz Anatota te mu izmjerih u novcu sedamnaest šekelasrebra. 10 Napišem ugovor, udarim pečat, pozovem svjedoke i izmjerim novac na tezulji. 11
Zatim uzmem kupovni ugovor, zapečaćen prema propisu i uredbama, 12 predam kupovniugovor Baruhu … (Biblija, Knjiga proroka Jeremije 32)
FAROSFAROS
KN/2000 6
Milanski katastarMilanski katastar
2387 općina Lombardije (P=19 220 km2)– katastarski planovi M 1:2000– općinske pregledne karte M 1:8000
na temelju izmjere (1720-1723) i lokalne triangulacije– Johann Jakob MARINONI (1676-1755)
grafička metoda izmjere (geodetski stol) - prvi put primijenjena
Stupa na snagu 1.1.1760.
DomesdayDomesday Book Book -- 1086 g.1086 g.
GrimanijeveGrimanijeve mapemape
izmjera većeg područja sjeverne Dalmacije– 1756 g.
Planovi s prikazanim česticama– sačuvani za 56 sela
Državni arhiv u Zadru
KN/2000 7
Napoleon INapoleon IA good cadastre will be the best complement of my civil law code to achieve systematic order inthe area of real estate property. The plans must be so developed and be made so exact that they willpermit at any time to define and record the boundaries of land property limits and to prevent the confusion or law suits otherwise arising.
And from the island of St Helena he wrote in 1816:
The cadastre just by itself could have been regarded as the real beginning of the Empire, for itmeant a secure guarantee of land ownership, providing for every citizen certainty of independence.
The purpose of the French cadastre according to the directives given by Napoleon I were:
To survey . . . more than 100 million parcels, to classify these parcels by the fertility of the soil, and to evaluate the production capacity of each one; to bring together under the name of each owner alist of the separate parcels which he owns; to determine on the basis of their total productivecapacity, their total revenue and to make of this assessment a record which should thereafter serve as the basis of future assessment . . . (Dreux 1933)
ime i prezimeJMBG
adresa
zanimanje
datum rođenja
ime oca
tvrtka ?
INTERESI(upravljanje)
adresa
način korištenja
namjena
137
identifikacija
površina
vrijednost
Prava uživanja:
• vlasništvo,
• posjedovanje,• zakup,• pravo građenja,• uživanje...
Zaštitna prava:
• zalog, hipoteka,• tereti,• služnosti,• pravo korištenja...
OdnosiOdnosi
KN/2000 8
Pravne osnove i zakonodavstvoPravne osnove i zakonodavstvo
Imovinsko pravoStvarna prava– Vlasništvo i druga– Posjed (korištenje)
Knjižna prava
Zakoni:• Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99)• Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta (NN 16/74;
10/78; 41/78; 51/89) • Zakon o općem upravnom postupku (SL 47/86; NN 53/91) • Zakon o zemljišnoj knjizi (NN 91/96) • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96)
Imovinsko pravoImovinsko pravo
Odnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari, činidaba ili imovine nazivaju se imovinskopravni odnosi, a regulirani
su pravilima imovinskog prava.
društveni odnosi imovinskopravni odnosisadržaj pravna karakteristika
imovinskopravni odnosi - odnosi među ljudimastvarni odnosi - odnos između čovjeka i stvari
KN/2000 9
Subjekti imovinskog pravaSubjekti imovinskog prava
Pravni subjekt – sudionik u imovinskopravnim odnosima (nositelj prava i obveza)
mora imati– pravnu i– poslovnu sposobnost
• sposobnost da se očitovanjem svoje volje stječu prava i obveze
fizička osoba– čovjek
pravna osoba– tvrtka, institucija, ustanova ...
Objekti imovinskog pravaObjekti imovinskog prava
stvarimaterijalni dijelovi prirode, prostorno ograničeni i postoje u sadašnjosti
činidbesvaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik obvezan izvršiti vjerovniku
imovinagospodarska kategorija
– skup dobara koje pripadaju jednom subjektupravna kategorija
– skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem (vlasništvo, služnost ...)
– povodom kojih pravni subjekti stupaju u imovinskopravne odnose
KN/2000 10
Stvarno pravoStvarno pravo
skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi koji nastaju među ljudima povodom stvari
stvarna prava na vlastitoj stvari– pravo vlasništva
vlasnik ima pravo na stvar i prisvaja njena uporabna svojstva
stvarna prava na tuđoj stvari– pravo služnosti– založno pravo– realni tereti– pravo građenja
Članak 30. (1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. (2) U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.
Vlasništvo PosjedVlasništvo Posjeddruštveni odnos– pravo vlasnika da isključi druge
osobe od utjecaja na predmet vlasništva
Zemljišna knjiga– vlasništvo i– ostala stvarna prava
stvarni odnos– ovlaštenja koja pripadaju osobi u
odnosu na stvarposjed, upotreba, korištenje ...
Katastar zemljišta– posjednik (bez drugih prava)
PosjednikČlanak 10.
(1) Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik. (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično. (5) S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici.
KN/2000 11
Oblici prava vlasništvaOblici prava vlasništvaIndividualno vlasništvo– isključivo vlasništvo pojedinca na nekoj stvari, nositelj vlasničkih
prava samo jedan subjekt
Suvlasništvo– vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodijeljenoj stvari po
dijelovima koji su idealno (alikvatno) određenisvaki od suvlasnika je istodobno suvlasnik cijele stvari i svakog njenog i najmanjeg dijela (svaki suvlasnik može tražiti diobu)
Zajedničko vlasništvo– vlasništvo više osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu određeni
ali su odredivi (raspolaganje samo zajednički)– kućne zadruge, imovina bračnih drugova, nasljedna zajednica
Etažno vlasništvo– vlasništvo na stan ili poslovnu prostoriju kao posebnog dijela
zgrade sa stanovitim pravom na cijeli objekt
Stjecanje i prestanak prava vlasništvaStjecanje i prestanak prava vlasništva
Originalno - stvar u času stjecanja nema vlasnika, izvorno ničija ili napuštena– Preradba (stvaranja nove stvari)
– odvajanje plodova, naplavljivanje
– Dosjelost (posjed kroz određeno vrijeme)– Okupacija
Derivatno - stjecatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prednikavlasništvo prednika– mora biti upisan u Zemljišne knjige
pravni temeljnačin stjecanja– pokretne stvari: predavanje u posjed ili
pravni posao u usmenom obliku– nekretnine: uvijek u pismenom obliku -
upisom (uknjižba)
kad druga osoba stekne pravo vlasništvanapuštanjem stvari - vlasnik nedvojbeno izrazi volju da stvar ne želi više posjedovatipropašću stvari
KN/2000 12
DosjelostDosjelost
d/ Stjecanje dosjelošću Članak 159.
(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. (2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (4) Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Dosjelost služnosti Članak 229.
(1) Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. (2) Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (3) Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.
PosjedPosjedstvarno stanje zaštićeno pravom
– posjedovati se mogu samo stvari na kojima se može steći pravo vlasništva
Tabularni posjed– osoba upisana u Zemljišnu knjigu kao vlasnik, a na nekretnini
nema stvarne vlasti
Posjed prava služnosti– osoba koja stvarno koristi nekretninu druge osobe u opsegu koji
odgovara opsegu te služnosti
Pravni učinak posjeda– sudska zaštita u slučaju smetanja posjedovnom tužbom
Tužitelj = posljednji mirni posjednik
KN/2000 13
Služnosti (Služnosti (servitutesservitutes))ovlaštenik ima određena prava korištenja tuđe stvari
stvarne -pravo vlasnika jedne nekretnine da za potrebe te nekretnine obavlja
određene radnje na nekretnini drugog vlasnika– poljske ili zemljišne (služnost puta, vode, paše ...)– kućne ili gradske (nasloniti zid, gredu ...)
osobne -ovlašteniku pripada pravo upotrebe tuđe stvari ili korištenje njome
plodouživanje - upotreba i crpljenje plodovaupotreba - isključivo za potrebe ovlaštenika i obiteljistanovanje
– Stjecanje: pravnim poslom, odlukom državnih tijela, dosjelošću– Prestanak: istekom vremena, odreknućem, sporazumom, propašću stvari
Članak 50. (3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.
Članak 175. (1) Svaka služnost mora imati razumnu svrhu. (2) Ako je svrha služnosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, služnost je stvarna; inače je osobna.
Založno pravoZaložno pravozaložni vjerovnik : objekt : založni dužnik
vjerovnik dobiva ovlaštenje da se namiri iz vrijednosti založenog objekta ako dužnik o dospijeću ne ispuni preuzetu obvezu
mogu se založiti– pokretne stvari (pignus ili ručni zalog)– nekretnine (hipoteka)
Prestaje: utrnućem duga, prestankom potraživanja, odreknućem, propašću zaloga, sjedinjenjem vjerovnika i dužnika u istoj osobi
Stvarni teretiobvezuju vlasnika na periodična davanja ili vršenje radnje– davanja u novcu ili naravi, obavljanje radnji (njega)
Članak 304. (1) Dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu jest hipoteka. (2) Na nekretninama je moguće osnovati založno pravo jedino kao hipoteku.
KN/2000 14
Nasljedno pravoNasljedno pravo
Predmet nasljeđivanja– pokretne stvari– nekretnine– prava koja pripadaju pojedincima
ravnopravnost u nasljeđivanjuostavina bez nasljednika / državno vlasništvostrani državljani imaju ista nasljedna prava– pod uvjetima primjene reciprociteta
Nasljeđivanje na temelju zakonaNasljeđivanje na temelju zakona1. potomci i bračni drug umrloga
– na jednake dijelove, umrloga potomka nasljeđuju njegovi potomci2. roditelji i bračni drug umrloga (po 1/2)
– ako je bračni drug umro nasljeđuju roditelji / potomci3. djedovi i bake (po 1/2)
– ako su umrli nasljeđuju njhovi potomci4. pradjedovi i prababe5. ... ostali preci
nasljednici bližeg reda isključuju iz nasljedstva nasljednike daljeg reda (dosljednost zakonskog nasljeđivanja)
Povećanje nasljednog dijela (bračni drug/roditelji)– ako nema(ju) nužnih sredstava za život
Nužni nasljednici
KN/2000 15
Nasljeđivanje na temelju oporukeNasljeđivanje na temelju oporukeOporuka - izraz volje ostavioca, razredba posljednje volje (testamentum) kojom raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti– vlastoručna (napisana svojom rukom i potpisana)– pismena pred svjedocima (potpisana pred 2 svjedoka)– sudska (sastavlja sudac; čita pred 2 svjedoka)– usmena oporuka pred 2 svjedoka
u izvanrednim prilikama kad nije moguće sastaviti pismenu - prestaje vrijediti 30 dana od prestanka izvanrednih prilika
Može je sastaviti osoba starija od 16 g. sposobna za rasuđivanje– Ništavna oporuka - oporučitelj bio prevaren; natjeran prijetnjom ili
silom; nalazio se u zabludi
Sadržaj: RAZREDBA IMOVINE, osnivanje zaklade, opterećenje dužnošću nasljednika, odredbe o legatu ...
ustupanje i raspodjela imovine za života– pravovaljano samo ako su se
suglasila sva djeca i drugi potomci koji će po zakonu biti pozvani da naslijede imovinu
mora biti pismeno sastavljen i ovjeren od sucamože obuhvatiti– cjelokupnu imovinu ili dio
ne ulazi u ostavinu
Ugovor o doživotnom uzdržavanju– moguć raskid
Sud utvrđujenasljednike umrlogaimovinu
pokreće postupak po službenoj dužnostiodređuje ročišteobavještava zainteresirane osobe– o pokretanju postupka– postojanju oporuke / da dostave
oporukunasljednici mogu dati izjavu o odricanju od nasljedstva– ako nisu poznati pozivaju se
oglasom (rok 1 god.)Rješenje o nasljeđivanju– proglašavanje nasljednika
NasljednopravniNasljednopravni ugovoriugovori--Ostavinska raspravaOstavinska rasprava
KN/2000 16
Evidentiranje nekretnina Evidentiranje nekretnina i prava u Hrvatskoji prava u Hrvatskoj
Katastar nekretnina (Katastar zemljišta)– Katastar vodova– Pogonski katastri
Zemljišna knjiga
Načela, način rada, zakonski propisi – Javnost
Organizacija– Ured za katastar-cca 114
(Županijski, DGU)– Zemljišna knjiga
(Općinski sud)
SvrhaSadržaj– nekretnine– interesi
BZP
Razvitak Različiti pravni sustavi:– Austrijski– Kraljevina Jugoslavija– SFRJ– Hrvatska
JozefinskiJozefinski katastar katastar ((18 st.)18 st.)
22.9.1746 i 9.10.1748– Marija Terezija zakonom
(patent) uvodi porezne propise u Tirolu odnosno Austriji
14.7.1756.– Patentom uvodi Bečki hvat
(Wiener Klafter = 1.896484 m) kao jedinicu mjere u Donjoj Austriji
20.4.1785.– Josip II - katastarska izmjera– jednakost pri plaćanju poreza
na temelju izmjere i procjene13.5.1785. J = 1600 hv (1584)10.2.1786. Proširenje na Ugarsku1.11.1789. stupa na snagu
1790. Leopold II stavlja izvan snage zbog nezadovoljstva vlasti i stanovništva
Slični poduhvati u 18 st. Europi nisu dali zadovoljavajuće rezultate
KN/2000 17
Franciskanski Franciskanski katastar (19 st.)katastar (19 st.)
23.12.1817. Franjo I (1818.-1884. Hrvatska)– Patent o pristupanju izradbi katastra
poreznigrafička metoda izmjere / izrada katastarskih operata
– tiskane prve upute za katastarsku izmjeru sa simbolima– katastarski planovi M 1:2880; 1:5760; 1:1440 ili 1:720
164 375 listova uglavnom M 1:288030 556 k.o. / 300 082 km2 / 49 138 140 katastarskih čestica17 583 000 Guldena
23.5.1883.– Zakon o održavanju katastra
Regulira održavanje i aktualiziranje katastarskih operata
1871. Uveden metarski sustav mjera
PatentPatent
KN/2000 18
FranciskanskaFranciskanska izmjeraizmjera
“Nova” izmjera“Nova” izmjera
1913. Dovršena druga katastarska izmjera Zagreba– prva numerička izmjera u Hrvatskoj
Kraljevina Jugoslavija uvodi jedinstvenuGauss-Kruegerovu projekciju– numeričke izmjere započinju nakon I. svjetskog rata– ortogonalna, polarna, fotogrametrijska, satelitske ...
KN/2000 19
RazlikeRazlikeprojekcijski sustavi:– Austrijski (Krim, Beč), Madžarski (Kloštar-Ivanić, Budimpešta) =
“stari”– Gauss-Kruegerovi (5 i 6) = “novi”
mjerila:– 1:2880 ... ;– 1:1000 ...
metode izmjere:– grafička– numeričke
jedinice mjera:– hvat, palac, stopa, jutro– metar, hektar
Mjerne jediniceMjerne jediniceZ A K O N o m je rn im je d in ic a m a
Č lan a k 2 .
U sva ko m se ja vn om n a vođe n ju m je rn ih p od a ta ka u R e pu b lic i H rva ts ko j m ora ju up o tre b ljava t i m je rne je d in ice o d ređe ne ov im Z a kon o m , p o d n jih ov im n az iv im a ili zn a kov im a .
Č lan a k 1 1 .
N o vča no m ka zn om u d ina rsk o j p ro tuv r ije dn o s ti o d 2 0 00 D E M d o 1 90 0 0 D E M ka zn it će se za p riv re dn i p r ije s tup p od u zeće ili d ru ga p ra vna os ob a a ko u p rom e tu ro be ili p r i o b av ljan ju us lu g a n e u po tr i jeb i m je rn u je d in icu p ro p is an u o v im Z a ko no m (č lan a k 4 , 5 . i 6 ) .
Z a p r iv re d n i p rijes tu p iz 1 . s ta vka ovo g a č la n ka ka zn it, će s e n o včan o m ka zno m u d in a rsko j p ro tu v rijed n os ti o d 1 20 D E M d o 1 20 0 D E M i od g ov o rna oso b a u p o du ze ću ili d rug o j p rav no j os ob i.
Z a g re b , 2 . lip n ja 1 99 3 .
JE D IN IC E M EĐU N A R O D N O G S U S T A V A (J E D IN IC E S I)
1 a . O sn o vne je d in ic e S I ________________________________ Naziv Znak Jedinice veličine ________________________________ metar m duljina ________________________________ Tablica 2 IZNIMNO DOPUŠTENE JEDINICE IZVAN SI S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA Naziv Znak Veza s jedinicama Jedinica za Upotreba samo za SI veličinu __________________________________________________________ ar a 100m ploština ploštinu zemljišta __________________________________________________________ hektar ha 10 000 m __________________________________________________________
KN/2000 20
Područje Područje AustroAustro--ugarskog katastraugarskog katastraCarskim patentom od 23.12.1817– izmjera zemljišta (1818.-1839.), ustanovljavanje kultura i
klasiranje te izrada katastarskih operata– temelj izmjere trigonometrijska mreža (1-4 reda) kao mreža trokuta
od Beča preko Koruške, Štajerske, sjeverne Hrvatske do Dalmacije, spojena na Francusko-Talijansku mrežu
oslonjena na 4 mjerne baze izvan našeg područja, 1-3 red određen numerički, 4 grafički na sekcijama M 1:14400 i prenijeta na listove M 1:2880, stabilizacija točaka vrlo loša
– 2+2 projekcijska sustava na području Hrvatske– katastarska izmjera
grafička (geodetski stol)planovi nastaju na terenujedinice mjere: hvat, jutro ...mjerila planova u ovisnosti o terenusadržaj planova skoro isključivo katastarski
Područje Mađarskog katastraPodručje Mađarskog katastra
Izrađeni katastarski operati za dio teritorija koji je bio pod Ugarskom upravom– Sve osim Istre i Dalmacije (dva koordinatna sustava)
Izmjera izvedena na isti način kao i Austrijska (1847.-1877.)Podjela na listove identična s Austrijskom prije prelaska na metarski sustav mjeraMađarska kasnije prihvatila metarski sustav
KN/2000 21
Sustavi Sustavi AustroAustro--ugarskog katastraugarskog katastra14°
Stari projekcijski sustavi napodručju Hrvatske
Mađarski
Austrijski
15° 16° 17° 18° 19°
46°
45°
44°
43°
Podjela i trigonometrijska sekcija (Podjela i trigonometrijska sekcija (hvhv))
II I I II III IV V VI VIIVII VI V IV III
44
16
17
25
24
23
22
21
20
19
18
50
49
48
47
46
14
15 45
55
54
53
52
51
+x
+y
Krim BečIKZK
e
i
d
f
g
h
c b a
ZK II
18
500jutara
800 hv20"
1517.19 m52.68 cm
1000 hv25"
1896.48 m65.85 cm
4000 hv
4000 hv
M=1”:40° (1”:40°x72”=1:2880)1 hvat = 6 stopa =72 palca
= 1.896484 m1 čhv = 3.596652 m2
1 jutro = 1600 čhv = 5754.542 m2
KN/2000 22
Podjela i trigonometrijska sekcija (m)Podjela i trigonometrijska sekcija (m)II I I II III IV V VI VIIVII
10
5
VI V IV III
9
8
7
8
7
2
1
1
2
3
4
5
6
4
3
10
9
6
+x
+y
II Kvadrant NW
VIII IXX VIIIIX X
III Kvadrant NO
I Kvadrant SW IV Kvadrant SO
N4
O
W
5
6
7
8
S
3
2
1
4
5
6
7
8
3
2
1
4 5
2 13
321
45
N
1600 m
1250 m
8 km
10 km
Mjerila:•1:2500•1.1250•1:625
Područje Bosanskog katastraPodručje Bosanskog katastra
1878. Berlinski kongresIzrada 1880.-1884.numeracija listova - Austrijska vojna topografska karta
5
1 2 3 4
6 7 8
9 10 11 12
13 14 15 16
a b
c1 2
3 4
XVII
35
Kol. XVII 35-4,b
Kol. XVII 35-4,d4d
normalna širina
KN/2000 23
GaussGauss--KruegerovaKruegerova projekcijaprojekcija
Ljubljana
ZAGREB
Sarajevo
5
6
46°
45°
44°
43°
14° 15° 16° 17° 18° 19°
1
30
1
385 205 000
4 635 000
5 205 000
4 755 000
AA L
LF GF G
Podjela na listovePodjela na listove
1:5000 (5K25-17)
1:2500 (5K25-47)
17
3 4 5 6 7 8 9 1021
13 14 15 16 18 19 201211
23 24 25 26 27 28 29 302221
33 34 35 36 37 38 39 403231
43 44 45 46 47 48 49 504241
22 500 m
15 000 m
60 (3000)
45 (2250)
17
67
53 54 55 56 57 58 59 605251
63 64 65 66 68 69 706261
73 74 75 76 77 78 79 807271
83 84 85 86 87 88 89 908281
93 94 95 96 97 98 99 1009291
3 4 5 6 7 8 9 1021
13 14 15 16 18 19 201211
23 24 25 26 27 28 29 302221
33 34 35 36 37 38 39 403231
43 44 45 46 48 49 504241 47
60(1500)
90 (2250)
KN/2000 24
Podjela na listovePodjela na listove
1:2000 (5K25-115)
22
97
78 79 80 81 82 83 84 857776
93 94 95 96 98 99 1009291
108 109 110 111 112 113 114 115107106
123 124 125 126 127 128 129 130122121
138 139 140 141 142 143 144 145137136
151
166
181
196
211 213 214 215 216 217 218 219 220212 223 224 225222221
153 154 155 156 157 158 159 160152
168 169 170 171 172 173 174 175167
163 164 165162161
178 179 180177176
183 184 185 186 187 188 189 190182
198 199 200 201 202 203 204 205197
193 194 195192191
208 209 210207206
3 4 5 6 7 8 9 1021 13 14 15
21 23 24 25
1216
33 34 35 36 37 38 39 402331
48 49 50 51 52 53 54 554746
63 64 65 66 68 69 706261 67
18 19 201716 28 29 302726
43 44 454241
58 59 605756
73 74 757271
88 89 908786
103 104 105102101
118 119 120117116
133 134 135132131
148 149 150147146
75 (1500)
50 (1000)
Podjela na listovePodjela na listove
1:1000 (5K25-17-8)
1:500 (5K25-17-8d)
181716
151413
121110
9
6
87
54
32
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
aa b
dc
a b
dcc
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
c
b
d
a
d
b
c
a1
2250
3000
50 (500)
75 (750)
(250)
(375)
KN/2000 25
Djelatnosti u katastruDjelatnosti u katastru
Izrada katastra nekretnina (zemljišta)Održavanje katastarskih operata– Jedinstvena evidencija prostornih jedinica– ...
Stručni i upravni poslovi
Članak 18. Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju: 1. određivanje katastarskih prostornih jedinica, 2. katastarsku izmjeru, 3. izradbu i održavanje katastarskih operata.
NadležnostiNadležnostiDržavna geodetska uprava– nadzor, drugi stupanj
Ured za katastar– održavanje, prvi stupanj UP
Tvrtke, Ovlašteni inženjeri (“Privatnici, obrtnici”)– izrada Elaborata, izrada elaborata o promjeni
Članak 87.Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Državna geodetska uprava.
Članak 88.(1) Inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, uvjete i način rada nadziranih fizičkih i pravnih osoba, te poduzimanjemjera određenih ovim Zakonom obavlja geodetska inspekcija Državne geodetske uprave.(2) Poslove geodetske inspekcije obavlja viši geodetski inspektor i geodetski inspektor (u daljnjem tekstu: geodetski inspektor) idržavni službenik Državne geodetske uprave kojeg ovlasti ravnatelj.
V. OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE IZMJERE I KATASTRA NEKRETNINA 1. Obavljanje poslova
Članak 54. (1) Poslove utvrđene ovim Zakonom obavljaju državni službenici Državne geodetske uprave odgovarajuće stručne spreme s položenim državnim stručnim ispitom prema propisima koji uređuju prava, obveze i dužnosti državnih službenika. (2) Pojedine poslove državne izmjere i katastra nekretnina iz ovoga Zakona mogu obavljati fizičke i pravne osobe, posebno ovlaštene u skladu s ovim Zakonom. (3) Povjeravanjem poslova iz stavka 2. ovoga članka ne može se prenijeti ovlaštenje za donošenje rješenja u upravnom postupku.
Članak 55. (1) Pravo na obavljanje poslova iz članka 54. stavka 2. i članka 78. ovoga Zakona u svojstvu odgovorne osobe ima samo osoba koja nosi strukovni naziv »ovlašteni inženjer geodezije« sukladno posebnom propisu. (2) Ovlašteni inženjeri geodezije poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju stvarno i stalno.
KN/2000 26
OvlaštenjaOvlaštenja-- Državni (stručni) ispitDržavni (stručni) ispit
ZAKON O HRVATSKOJ KOMORI ARHITEKATA I INŽENJERA U GRADITELJSTVU Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komora). (2) U Komoru se obvezatno udružuju "ovlašteni arhitekti" i "ovlašteni inženjeri" koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima a radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.
Članak 2. (2) Inženjer prema ovom Zakonu, jest osoba koja je diplomirala na odgovarajućem tehničkom fakultetu u Republici Hrvatskoj i stekla zvanje diplomiranog inženjera građevinarstva, diplomiranog inženjera geodezije, diplomiranog inženjera strojarstva i diplomiranog inženjera elektrotehnike.
Članak 3. (1) Komora je samostalna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, skrbi da ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove te promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Zagreb, 20. ožujka 1998.
PROGRAM OPĆEG DIJELA DRŽAVNOG STRUČNOG ISPITA I.
Osobe koje imaju obvezu polagati državni stručni ispit za državne službenike u tijelima državne uprave, pripremaju se za polaganje općeg dijela državnog stručnog ispita na temelju pravnih izvora utvrđenih Programom općeg dijela državnog stručnog ispita.
II. Opći dio državnog strućnog ispita obuhvaćaju slijedeći predmeti: 1. Ustavno ustrojstvo, 2. Sustav državne uprave, 3. Upravni postupak i upravni sporovi, 4. Uredsko poslovanje, 5. Službenički odnosi i 6. Sustav lokalne samouprave i uprave. Zagreb, 11. srpnja 1995.
PROGRAM POSEBNOG DIJELA DRŽAVNOG STRUČNOG ISPITA ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE U TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE USTROJENIM ZA GEODETSKE I KATASTARSKE POSLOVE
I. Poseban dio državnog stručnog ispita za geodetske poslove polaže se iz slijedećih predmeta: 1. Geodetska izmjera (osnovne geodetske mreže i zemljišna izmjera) 2. Geodetski planovi i zemljovidi (kartografske projekcije, geodetski koordinatni sustavi te izradba i održavanje geodetskih planova i zemljovida) 3. Katastar (izradba i održavanje katastra zemljišta, zemljišne knjige, katastra vodova i evidencije prostornih jedinica). Zagreb, 2. veljače 1996.
ZakonodavstvoZakonodavstvo•Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 128/99),
•[Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta (NN 16/74; 10/78; 41/78; 51/89),]•[Zakon o katastru vodova (NN 50/88),]•Zakon o zemljišnoj knjizi (NN 91/96),•Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96).•Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN 47/98),•Zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda (NN 44/73; 13/88; 108/95),•Zakon o utvrđivanju ljestvica katastarskog prihoda (NN 52/88),•Zakon o izvlaštenju (NN 9/94; 35/94), •Zakon o općem upravnom postupku (SL 47/86; NN 53/91),•Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 54/94; 65/94; 21/95; 48/95),•Zakon o nasljeđivanju (SL 42/65; 47/78),•Zakon o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98),•Pomorski zakonik (NN 17/94),•[Zakon o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica (NN 53/91)]
•Pravilnik o omeđavanju katastarskih općina (NN 12/80),•Pravilnik o evidenciji i obilježavanju pojasa pomorskog dobra (NN 7/98),•Pravilnik o kartografskim znakovima (NN 24/76; 52/89),•Pravilnik o katastarskom klasiranju zemljišta (NN 16/81), •Pravilnik o bonitiranju zemljišta (NN 47/82),•Uputstvo o načinu utvrđivanja katastarskog prihoda (NN 54/74),•Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta (NN 41/78),•Pravilnik o izradi i održavanju knjižnog dijela katastarskog operata (NN 13/78),•Pravilnik o katastru vodova (NN 50/88),•Uredba o načinu čuvanja i korištenja podataka geodetske izmjere i katastra zemljišta (NN 27/76),•Pravilnik o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora (NN 42/91; 16/94),•Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (NN 104/97),
KN/2000 27
Katastarska izmjeraKatastarska izmjera
Mora se provesti tako da je kasnije moguće ustanoviti stanje u trenutku izmjereObuhvaća:– katastarske čestice– način iskorištavanja– vlasnici, (posjednici)
Ustanovljavaju se prostorne granice prava, ovlaštenja i tereta na zemljištu - razlika od drugih izmjeraPlanovi (prikazi):– katastarski, (topografsko-katastarski) (M 1:500 - 1:5000)
Članak 97.Dok se ne obavi izmjera i ne postave oznake izmjere prema ovom Zakonu, održavat će se i koristiti oznake na zemljištu postavljene prema propisima koji su bili na snazi do dana početka primjene ovoga Zakona.
RazrediRazredi
mjerilo planova, točnost, metoda izmjere, način stabilizacije sgt.
A građevinski regioni većih gradova 1:500
B građevinski regioni manjih gradova 1:500 i 1:1000
C sela zbijenog tipa i manja naselja 1:1000 i 1:2000
D neizgrađeno zemljište 1:2000 i 1:2500
E brdsko planinska područja 1:2500 i 1:5000
KN/2000 28
Katastarska česticaKatastarska čestica
HR (ZGIKZ.: NN 16/1974) Katastarska čestica je dio zemljišta koji se iskorišćuje na isti način i pripada istom korisniku. Svaka katastarska čestica označena je brojem katastarske čestice i nazivom katastarske općine u kojoj leži.
137
HR (ZDIIKN.: NN 128/99)Članak 19.
(1) Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.(2) Katastarska je čestica dio područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja namoru, omeđena granicama (međama i drugim granicama) koje određuju pravni odnosi nazemljištu, te granicama načina uporabe zemljišta.(3) Katastarska čestica prikazuje se u katastarskom operatu svojim granicama i označujeposebnim brojem u okviru katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru.(4) Granice katastarskih čestica određene su koordinatama u ravninskoj kartografskoj projekciji.
Sadržaj i svrha katastraSadržaj i svrha katastra
Sadržaj– položaj i oblik– koordinate međnih točaka (površina)– način iskorištavanja (proizvodna sposobnost)– kultura i klasa– vlasnik (posjednik/korisnik)– ...
Svrha– prije: porezna– danas: pravna, porezna, tehnička, statistička...
podloga za izradu drugih katastara, zemljišne knjige, uređenje iupravljanje zemljišnim informacijama
– sutra: ???
KN/2000 29
Katastarski operatKatastarski operat
Tehnički dio– planovi...
Knjižni dio– popisi
1. Popis katastarskih čestica,
2. Posjedovne listove,
3. Sumarnik posjedovnih listova,
4. Pregled po katastarskim kulturama i klasama zamljišta,
5. Abecedni popis posjednika zemljišta.
1. Zapisnik omeđavanja granica katastarske općine,
2. Detaljne skice snimanja ili fotoskice,
3. Kopije katastarskih planova (radni originali i indikacijske skice),
4. Popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih imalih točaka.
Članak 21. Katastarskom izmjerom prikupljaju se i obrađuju podaci o: 1. položaju, obliku, površini, načinu uporabe, te nositeljima prava na česticama zemljišta; 2. položaju, obliku, načinu uporabe, te nositeljima prava na zgradama i drugim građevinama; 3. položaju u zgradi, površini, te nositeljima prava na dijelovima zgrada (stanova, te poslovnih i drugih prostora) i drugih građevina, te 4. područjima posebnih pravnih odnosa na zemljištu.
Izrada katastraIzrada katastra
utvrđivanje i omeđivanje katastarskih teritorijalnih jedinicakatastarska izmjeravrednovanje (katastarsko klasiranje i bonitiranje)izlaganje na javni uvidizrada katastarskog operata
KN/2000 30
Katastarske teritorijalne jediniceKatastarske teritorijalne jedinice
Katastarska čestica
Katastarska općina– naseljeno mjesto
(Katastarski kotar)– za klasiranje zemljišta– teritorijalno povezane k.o. sa sličnim prirodnim i gospodarskim
uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju
Utvrđivanje granica i Utvrđivanje granica i omeđavanjeomeđavanje k.o.k.o.
Međne oznake:– betonski stup (20x20x70)– prirodni kamen-obrađen– prirodna stijena-obrađena– humka zemlja/kamenje (2 m)– stablo (min. 1 m debla)
Skica omeđivanja:– M do 1:25 000– glavne prometnice– vodotoke/nazive– konture naselja– skupine kultura– nazive naselja i rudina– nazive susjednih k.o.
Sava
11
11
12
12
10.25
16.18
22.95
8.11
16.25
21.08
put
potok
K.o.B
K.o.A
67
6/16/2
6/1a
K.o.A K.o.B
K.o.C K.o.D
4,00 m
KN/2000 31
Zapisnik i skica omeđivanja granica k.o.Zapisnik i skica omeđivanja granica k.o.
Izvješće o sporu:– površina– kultura– postotak posjednika– udaljenost od središta k.o.– opis granica
10
9
II
I
8
7
C
B
A
a b
10
9
II
I
8
7
C
B
A
8/2
8/1
MeđaMeđaMeđa
Članak 103. (1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. (3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni. (4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. (5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
KN/2000 32
OmeđivanjeOmeđivanje
obveza vlasnika/posjednikatijelo uprave daje uputeposljedice
Temelj izmjere i metode Temelj izmjere i metode
Temelj izmjere– državna mreža stalnih geodetskih točaka - referentni sustav
triangulacija nivelman
Metode– grafička (geodetski stol)– ortogonalna– polarna– fotogrametrijska– satelitske
(GPS, GLONASS, GALILEO)
KN/2000 33
Katastarska izmjera Katastarska izmjera -- pripremni radovipripremni radovi
Prikupljanje postojećih podataka– o mreži sgt.– o vlasnicima (posjednicima)
postojeći katastarski operat-zemljišna knjiga ...
Izbor metode izmjere i izrade digitalnog modela (prikaza)– model podataka, podjela na listove, ...
Radni listRadni list
Unošenje podataka o obavljenim radovima
računanje koordinataiscrtavanje sgt. i dec. mrežepreuzimanje podataka o međnim linijama područjaiscrtavanje/kontrolevisinska predstava/kontroleveze detaljaiscrtavanje naknadnih izmjeraupisivanje kotaslojnice/kontrolavanjski opis lista
detaljni pregledispravci/uredispravci po naknadnim izmjeramanumeracija česticazavršni pregledispravciprovjeravanje ispravakaodređivanje površinakonačan pregled i ovjera
KN/2000 34
Određivanje površina Određivanje površina -- AA
Određivanje površina Određivanje površina -- BB
KN/2000 35
Numeracija katastarskih česticaNumeracija katastarskih čestica
željeznička pruga
auto cesta I reda
auto cesta II reda
rijeka
K.O. SPLIT
K.O. SOLIN1237
1238
Popis površina čestica (PPopis površina čestica (P--4)4)
temelj za izradu katastarskog operataBroj– čestice, lista, grupe
Način korištenja– kultura, namjena
Površina– dijelova, ukupna, pod zgradama
Broj popisnog listaPrimjedbe– str. P-1 ...
KN/2000 36
Popisni listPopisni listobrazac br. 3
Katastarska općina: _____Babina Greda_____ , MB___336220___
Popisni list br. ___16___ dio III Br. kat. čestice
a) usporedba s postojećim kat. i zk. česticama b) izvori podataka o osobama iz dijela I ovog lista
56 a) kč. br. 39 - posj. list br. 120 zkč. br. 39 - zk. ul. br. 52 b) kat. i zk. podaci i izjava stranke
107 a) kč. br. 106/1 - posjed. list br. 120 zkč. br. 106/1 - zk. ul. br. 76 b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priložen kupoprodajni ugovor
301 a) kč. br. 70/2 - posjed. list br. 136 dio zkč. br. 70 - zk. ul. br. 162 b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloženo rješenje o nasljeđivanju
360 a) dio kč. br. 112 - prij. list br. 120 dio zkč. br. 81 - zk. ul. br. 96 b) kat. i zk. podaci, izjava stranke i priloženo rješenje o komasaciji
str. __
obrazac br. 4 Katastarska općina: _________________________ , MB_______
Popisni list br. ________ dio IV
Br. kat. čestice
Redni broj
zgrade na
čestici
Vrsta zgrade Skica položaja zgrada na čestici
Napomena: ispunjava se ako na čestici ima više zgrada str. __
obrazac br. 1 Katastarska općina: _____Babina Greda_____ , MB___336220___
Popisni list br. ___16___ dio I a) samovlasništvo b) suvlasništvo c) zajedničko vlasništvo d) javno dobro
Prezime, očevo ime, ime Adresa stanovanja JMBG Naziv Sjedište MB
Suvlasn. dio
Petrović Ivana Marko Babina Greda ul. Matije Gupca 2
2703950330102 1/1
str. 1
obrazac br. 2 Katastarska općina: _____Babina Greda_____ , MB___336220___
Popisni list br. ___16___ dio II Br. kat. čestice
Br. lista kat.
plana Naziv Način korištenja Površina
stambena i dvije gospodarske zgrade
320
dvorište 746
56 3 ul. M. Gupca
ukupno 1066
107 5 Krč oranica 2607
oranica 3200
vinograd 1504
301 4 Polje
ukupno 4704
360 8 Gaj šuma 8506 str. __
Vrednovanje zemljištaVrednovanje zemljišta
Neplodna zemljišta
Plodna zemljišta– kulture (9)– klase (8)
Katastarski kotar
Uvjeti za poljoprivrednu proizvodnjuPrirodni
svojstva tla, klimareljef, stjenovitostkamenitost, ekspozicijazasjenjenost, lokalna klima
Gospodarskiudaljenost naselja, tržišta
prometne vezepristupačnost k.č.mogućnost obrade mehanizacijom
Članak 23.(1) Katastarske čestice prema načinu njihove uporabe svrstavaju se u sljedeće vrste korištenja:1. poljoprivredno zemljište;2. šumsko zemljište;3. unutrašnje vode;4. površine mora;5. ostale površine zemljišta.(2) Način prikupljanja i obrade podataka katastarske izmjere propisuje ravnatelj.(3) Podaci o načinu uporabe zemljišta, te posebnih odnosa na zemljištu mogu se prikupljati iobrađivati i odvojeno od ostalih podataka iz članka 21. ovoga Zakona.
KN/2000 37
Karta boniteta talaKarta boniteta tala
Neplodna zemljištaNeplodna zemljišta--Plodna zemljištaPlodna zemljišta• npl golet, npl vododerina, npl kamenjar
• cesta, kanal, javni park, sajmište, kamenolom
• gospodarsko dv, crkveno dv, školsko dv
• kć, zgr, dv; kdv• dv or 2
1. Oranica or orhm orž zemljišta na kojima se gaje stalno ili naizmjence: strna žita, usjevi koji se
okopavaju, krmno bilje ili industrijsko bilje, bez obzira da li se na njima spomenutiusjevi gaje svake godine ili povremeno ostaju neobrađena.
2. Vrt vr zemljišta na kojima se gaji povrće, a postoje prirodni uvjeti ili umjetni uređaju za
navodnjavanje.
3. Voćnjak vć zemljišta na kojima su zasađene voćke.
4. Maslinjak msl zemljišta na kojima se gaji maslina.
5. Vinograd vg zemljišta zasađena vinovom lozom kalemljenom ili direktno rodnom.
6. Livade l zemljišta na kojima rastu trave koje se mogu redovito kositi.
7. Pašnjaci pš zemljišta na kojima rastu trave nepodesne za košnju i služe isključivo ispaši.
8. Šume š zemljišta na kojima raste šumsko drveće.
9. Trstici tr
zemljišta na kojima raste samonikla trska.
KN/2000 38
Posebni slučajeviPosebni slučajevi
prolazne promjene kulturanapuštene oranice (or ili kultura)napušteni vinogradi (or ili pš)prorijeđeni voćnjaci i maslinici -stvarna kultura + stvarna površinašikara, klek, makija, trn, glog, opustošena šuma (zabranjena ispaša - š; pš)plodno zemljište koje se povremeno ne koristi (kultura okolnog zemljišta)dio dvorišta (stvarna kultura ili obližnje čestice)
šumske prosjeke i proplanci (ako se ne oru i ne kose š)drvored (kultura čestice na kojoj se nalazi)rasadnici (or)zemljišta pod ukrasnim biljem (vr)kestenjaci, orasišta (vć; š)zemljišta pod malinom, ribizom, borovnicom (vć)zemljišta koja se koriste kao parkovi a nisu javni parkovi (vr; l; š) - kulture grupirane odvojiti
Osnova za klasiranjeOsnova za klasiranjeuzorna zemljišta za svaku kulturu
– za svaku klasu– varijaciju
zemljišta pod istom kulturom a različitim prirodnim i gospodarskim uvjetima = katastarski prihod
– okviri klasa (za svaku kulturu)Osnova se utvrđuje:
– nakon izmjere ili obnove izmjere (kotar ili veći dio); za novonastale kulture u kotaru; kad promjenom područja nastaje novi katastarski kotar
obnova izmjere i klasiranja, klasiranja (manjeg dijela kotara)k.o. uključenih u drugi kotarpromjene područja kotara takve naravi da ne zahtijevaju novo određivanje osnove (DGU)
za klasiranje se koristi postojeća osnova
Klasiranje bez utvrđivanja osnoveKlasiranje bez utvrđivanja osnove
KN/2000 39
Kotarska uzorna zemljištaKotarska uzorna zemljištajedna čestica za katastarske klase i njihove varijaciji u svakoj kulturiodabir na terenupočetak s prvom klasom svake kultureklase u neprekinutom brojčanom nizu počevši od prve
– (1,2,3,4,5,6,7,8; 1,2,3; 1)promjena kulture - osnivanje novog uzornog zemljišta
srednje veličine i plodnosti u svojoj klasiu većem kompleksu čestica iste kulture i klaseiste plodnosti na cijeloj površini (dio čestice)najpogodnije pristupačnostinajtrajnije iskorištavanje u istoj kulturi
– skice, fotoskice, kopije katastarskog plana (zeleni kvadrat)pedološki profil (zeleni pravokutnik)
– mjere od međa čestica na kojima su iskopani
Izbor uzorne česticeIzbor uzorne čestice
ElaboratElaborat
KN/2000 40
Osnova za klasiranje u k.o.Osnova za klasiranje u k.o.
Okviri klasa u k.o.općinska uzorna zemljišta (crni kvadrat)– za svaku kulturu
klasa i varijacija koje postoje u k.o.
u skladu s kotarskim uzornim zemljištima– okviri klasa unutar okvira kotara– kotarska uzorna zemljišta=općinska
klase– ne moraju počinjati od 1– ne moraju biti neprekinute
Općinska uzorna zemljištaOpćinska uzorna zemljišta
KN/2000 41
Klasiranje u k.o.Klasiranje u k.o.
Na temelju okvira klasa u k.o. komisija se mora upoznati s elaboratom osnove za klasiranjePočetak klasiranja– na području na kojem je najviše zastupljena najbolja klasa najraširenije
kultureSvaka čestica dobiva oznaku kulture i klase općinskog uzornog zemljišta kojem najviše odgovara prema prirodnim i gospodarskim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnjuNejednaka plodnost čestice– odvajanje bonitetnom linijom (zeleno) ili prosječna klasa cijele čestice
Registar katastarskog klasiranjaRegistar katastarskog klasiranja
DGU potvrđuje ispravnost klauzulom u RegistruPrijenos podataka u popisne listove
KN/2000 42
Održavanje klasiranjaOdržavanje klasiranja
tijelo uprave nadležno za katastarske poslovevještačenje agronoma s iskustvom u klasiranju– kod većih kompleksa zemljišta
obnova klasiranja (nadležnost DGU)
neplodna zemljišta privedena poljoprivrednoj proizvodnjiklasa okolnog ili najbližeg zemljišta jednake ili slične plodnosti
Katastarski prihodKatastarski prihodProsječan prihod kojeg ostvaruje s zemljišta njegov vlasnik, posjednik ili uživalac uz uobičajeni način gospodarenja
– biljne proizvodnje– stočarstva
uključen u prihod od biljne proizvodnje
služio kao osnovica za razrez poreza na prihod od poljoprivredne proizvodnje – mjerilo imovinske sposobnosti– ...
KN/2000 43
IzlaganjeIzlaganjeNakon novog uspostavljanja posjedovnog stanja i kultura– nova izmjera i klasiranje, reambulacija, obnova klasiranja
Podataka:– izmjere i klasiranja
položaj, oblik, rudina, naziv, površina, način iskorištavanja, kultura, klasa, korisnik (posjednik, vlasnik)
Svrha:– priopćavanje, provjeravanje i ispravljanje na temelju prigovora,– otklanjanje pogrešaka i nedostataka– usklađivanje sa stvarnim stanjem
Objava izlaganja najmanje 15 dana prije početkaKatastarski ured– prema načelima Zakona o općem upravnom postupku
rješenja, žalbe, rokovi ...
Postupak izlaganjaPostupak izlaganja
pismeno pozivanje korisnika– prema rasporedu u predviđene prostorije
usmeno priopćavanje podataka (pismeno)– iz popisnog lista– uz pomoć elaborata
skice izmjere, abecedni popis korisnikaregistar klasiranja zemljišta, popis površina česticakopije plana
stranka potpisuje na popisnom listuili stavlja prigovor na ...– izdavanje ovjerene kopije popisnog lista
KN/2000 44
Izložene česticeIzložene čestice
Izložene čestice:– zaokružen broj popisnog
lista u popisu površina– upisan datum i mjesto
izlaganja u popisnom listupotpis službene osobe i korisnika (“potvrda”)
– službena osoba ne smije potpisati stranku
Uskraćen potpis korisnika– službena osoba navodi
razlog u popisnom listu– unosi u popis prigovora
Daljnji postupakDaljnji postupak
Vraćanje elaborat izvođaču + Popis prigovoranaknadne izmjere– uokviriti ljubičastim tušem
broj prigovora i broj plana/skice
iscrtavanje na planurješavanje prigovora– katastarski ured (prvi stupanj)– izdavanje rješenja
Dovršavanje elaborata od izvođača radova(P popisni listovi = P popis površina čestica)
KN/2000 45
Izrada katastarskog operataIzrada katastarskog operata
katastarska općina
ured za katastar ili izvođač katastarske izmjerePočetak primjene - ovjera DGU– pohrana starog katastarskog operata
Osnivanje (otvaranje) ili ispravljanje zemljišne knjige
Dijelovi katastarskog operataDijelovi katastarskog operata
Tehnički
Knjižni
Članak 25.(1) Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri za svaku katastarsku općinu, odnosnokatastarsko područje na moru, izrađuje, se katastarski operat.(2) Katastarski operat sadrži podatke iz članka 21. ovoga Zakona, osim podataka o nositeljima prava nanekretninama.(3) Katastarski operat sastoji se od katastarskih planova, preglednih katastarskih karata i drugih grafičkihdokumenata, te pisanih dijelova.(4) Podaci o područjima posebnih pravnih odnosa na zemljištu unose se u katastarski operat iz službenihdokumenata kojima su ova područja određena.(5) U okviru katastarskog operata određeni podaci o zgradama, njihovim dijelovima i drugim građevinama, zatimpodaci o načinu uporabe zemljišta te podaci o područjima posebnih odnosa na zemljištu, vode se u odvojenimdijelovima katastarskog operata.(6) Katastarski operat vodi se elektronskom obradom podataka i izrađuje se u digitalnom obliku.
KN/2000 46
Tehnički dioTehnički dio
Zapisnik omeđivanja katastarske općineDetaljne skice izmjere ili fotoskiceKopije katastarskih planova– radni originali– indikacijske skice
Popis koordinata i visina stalnih geodetskih točaka
Detaljne skice izmjere ili fotoskice, Detaljne skice izmjere ili fotoskice, --
KN/2000 47
Katastarski planoviKatastarski planovi
arhivski originali
– radni originali
– indikacijske skice
Radni originali 1:2880Radni originali 1:2880
KN/2000 48
Radni original 1:1000Radni original 1:1000
Radni original Radni original DKMDKM
KN/2000 49
Indikacijske skiceIndikacijske skice
+ posjednici
Popis koordinata i visina Popis koordinata i visina sgtsgt..
KN/2000 50
Knjižni dioKnjižni dioSadrži podatke o katastarskim česticama:– broj, naziv, površinu, način iskorištavanja/kulturu, proizvodnu
sposobnost/klasu, katastarski prihod, korisnika
Popis katastarskih čestica (1)Posjedovni listovi (2, 2A)Sumarnik posjedovnih listova (3)Pregled po kulturama i klasama (4)Abecedni popis korisnika (5)Popis promjena
Automatska obrada– mora sadržavati sve podatke kao i u ručnoj obradi
Popis katastarskih česticaPopis katastarskih čestica
KN/2000 51
Posjedovni listoviPosjedovni listovi
SumarnikSumarnik p. l. p. l.
KN/2000 52
Pregled poPregled pokulturama i klasamakulturama i klasama
Abecedni popis korisnika Abecedni popis korisnika (posjednika/vlasnika)(posjednika/vlasnika)
KN/2000 53
Baza podatakaBaza podataka
Održavanje podatakaOdržavanje podataka
redovnouspoređivanje stanja (5, 10 godina)
Djelatnosti:– održavanje mreže sgt.– provođenje promjena– otklanjanje nedostataka– umnožavanje dijelova operata
KN/2000 54
Promjene Promjene -- vrstevrste
oblikpovršinanačin iskorištavanja...
nije potreban uviđaj ili izmjera na terenu– provođenje odmah
potreban uviđaj ili izmjera na terenu– provođenje do kraja godine koje su prijavljene do 31.08.
Promjene Promjene -- način saznanjanačin saznanja
prijavljene– posjednici (30 dana), sudovi i tijela uprave (nakon pravomoćnosti)
neprijavljene– utvrđene na bilo koji način
kao prijavljen na teret korisnika
izgradnja objekata– prijava + elaborat
ograničeno provođenje– suglasnosti tijela ...
KN/2000 55
Uviđaj / izmjera na terenuUviđaj / izmjera na terenunačin korištenja/kultura– početak/prestanak korištenja u poljoprivredne svrhe– ispravljanje pogrešaka kod kultura/klasa
– cijela čestica/dio čestice: • cijepanje (numeriranje)• granica kulture (znak pripadnosti)
oblik i veličina čestice– cijepanje na dva ili više dijelova– odvajanje dijela čestice i pripajanje drugoj (bez numeriranja)– spajanje čestica (jednaka kultura/klasa/korisnik)– ispravljanje pogrešaka (izmjere, kartiranja, određivanja površina)– sporazumno ispravljanje međe
granice k.o.– odvajanje dijela k.o. i pripajanje drugoj; cijepanje ili spajanje k.o.
...
Provođenje promjenaProvođenje promjena
ručna obrada:– stare podatke precrtati a nove upisati iznad (crveno)
automatska obrada:– poništavanje postojećih i unošenje novoutvrđenih podataka– novom izradom odgovarajućeg dijela operata
sačuvati povijesne zapise
KN/2000 56
Temelj za provođenje promjeneTemelj za provođenje promjene
konačno rješenje tijela uprave nadležnog za katastarske poslove– rješenje suda - samo prijava
podaci iz rješenja i ostali podaci unose se u popis promjenaobavijest nadležnom sudu (prijavni list + kopija plana)
Održavanje izmjereOdržavanje izmjere(parcelacijski elaborat)(parcelacijski elaborat)
izmjera promjenakartiranje na planunumeracija česticaodređivanje površina
“Zbirka isprava”
KN/2000 57
Prijavni listPrijavni list
Izmjera Izmjera -- metodemetode
točnostopseg izmjere (dopunjavanje i ispravljanje plana)– cijela čestica (rijeka ?)– susjedne čestice (ovisno o kvaliteti planova)
vrijede propisi o izmjeri– omeđivanje, izmjera, dozvoljena odstupanja
Osloniti na geodetsku osnovu (mrežu sgt.)– stari planovi (transformirati)
pravilne/nepravilne čestice
Metode: polarna, ortogonalna, satelitska, (fotogrametrijska)
KN/2000 58
Skica izmjereSkica izmjere
jedan slučaj izmjerepribližno i proizvoljno mjerilo
Sadržaj:– broj skice (1 .../k.o.)– katastarska općina– metoda izmjere
staro i novo stanje
Zapisnik i PrijedlogZapisnik i Prijedlog
KN/2000 59
Iskaz čestica i Iskaz čestica i DiobniDiobni nacrtnacrt
Numeracija česticaNumeracija čestica
1351 135
3
1352135 25
2251
25425
5 253
261
262or
vć
vg
600 m2
400 m2150 m2
1261
orvr
dv
290 m2 310 m2
180 m2
1202
KN/2000 60
Numeracija česticaNumeracija čestica
302vr vćvg
120 m2 80 m290 m2
702
vr
vćvg
140 m2 80m2
70 m2
703dv
160 m2
521 522 523
2351
526 527 528
Numeracija česticaNumeracija čestica
5252
ordv
5251
Staro stanje: kat.čest.br. 525 or 2470 m2.
Novo stanje: kat.čest.br. 525/1 kuća br. 6 površine 125 m2 i dvorište površine 380 m2, te kat.čest.br. 525/2, or 1965 m2.
6522
ordv
6521
Staro stanje: kat.čest.br. 652 or 2928 m2.
Novo stanje: kat.čest.br. 652/1 kuća br. 18 s 2 gospodarske zgrade 385 m2, dvorištem 500 m2 i or 200 m2. kat.čest.br. 652/2 or 1843 m2.
Numeracija česticaNumeracija čestica
KN/2000 61
Određivanje površinaOdređivanje površinaiz koordinata međnih točaka– izračunatih iz mjerenja– očitanih s plana
mjera– originalnih (P<100 m2)– grafički očitanih
mehanički– planimetar ...
površina grupepovršine čestica (2 puta/sredina)– obuhvatiti deformaciju podloge
dozvoljeno odstupanjepopravke (proporcionalno površinama)
PMF1000
7.0=∆
Unošenje promjenaUnošenje promjena
stalne geodetske točke po koordinatamadetalj ovisno o metodi izmjere/kontrole– vrijede propisi za novu izmjeru
kartiranje na zasebnom listu broj lista+A, B, C,...
KN/2000 62
Popis promjenaPopis promjena
Promijenjeni Promijenjeni PLPL
KN/2000 63
Provođenje u knjižnom dijelu (Provođenje u knjižnom dijelu (BZPBZP))
Popis katastarskih čestica– prijenos podataka iz popisa promjena– zaključivanje popisa skraćenim načinom
Posjedovni list– precrtavanje i upisivanje novih podataka– osnivanje novih/poništavanje posjedovnih listova
brojevi poništenih posjedovnih listova se ne smiju koristiti– popis promijenjenih posjedovnih listova– promjene provesti i u prilogu
Sumarnik posjedovnih listovaprovedba iz promijenjenih posjedovnih listovaAbecedni popis korisnika
Prijavljivanje Zemljišnoj knjizi (Prijavljivanje Zemljišnoj knjizi (BZPBZP))
položaj i oblik/površina česticegranica k.o.vlasnik, posjednikkultura– prijavnim listom (prijepis i izvornik)
KN/2000 64
Zaključenje i usklađenje operataZaključenje i usklađenje operata
na kraju godine u pogledu– ukupne površine– ukupnog katastarskog prihoda
Obnavljanje (Obnavljanje (reambulacijareambulacija) operata) operata
neupotrebljiv (dotrajao/oštećen)– prenošenjem podataka iz postojećeg operata i promijenjenih
podataka utvrđenih uspoređivanjem
uspoređivanjem - više od 50% razlika (5, 10 g.)– na temelju promijenjenih podataka uz unošenje nepromijenjenih
podataka iz postojećeg operata
kad odredi DGU (određuje i način)
KN/2000 65
Čuvanje dokumentacije katastraČuvanje dokumentacije katastra
zbog velike vrijednosti i značaja u nadležnosti državnih tijela– pregledno, sređeno po vrstama i zaštićeno od oštećenja uništenja ili
nestankaNe smije se iznositi !!! - stranke dobivaju izvatke - javne isprave moraju
sadržavati oznake i podatke iz ove dokumentacije
Državna geodetska uprava (originalni podaci)– o osnovnoj mreži stalnih geodetskih točaka– arhivske i radne originale listova HDK– listove topografskih planova– fotogrametrijska snimanja– o osnovi za klasiranje– o utvrđivanju ljestvice katastarskog prihoda– osnovne podatke o katastarskim teritorijalnim jedinicama
Ured za katastarUred za katastaroriginalne podatke– o dopunskoj mreži sgt.– (topografsko)-katastarske planove
(arhivske i radne originale)– podatke izmjere– granice kat. teritorijalnih jedinica– knjižni dio katastarskog operata– elaborate o održavanju
katastarskog operata
kopije, prijepise, otiske– o osnovnoj mreži sgt.– listove HOK– topografske planove– osnova za klasiranje i
bonitiranje– detaljno klasiranje i bonitiranje– o utvrđivanju ljestvice
katastarskog prihoda
KN/2000 66
Zemljišna knjigaZemljišna knjiga
Glavna knjiga(ZKU)
Zbirka isprava(ugovori, rješenja...)
Knjiga položenih ugovora(zgrada, stan, vlasništvo stana, stvarni tereti)
Pomoćni dijelovi
Popis katastarskih čestica
Abecedni popis vlasnika
Zbirka katastarskih planova (Z.K. mapa)
……….
Članak 6. (1) Zemljišne knjige vode se ručno (ručno vođena zemljišna knjiga) ili elektroničkom obradom podataka (zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka: EOP-zemljišna knjiga). (2) Zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka zajedno s katastrom vođenim elektroničkom obradom podataka čine bazu zemljišnih podataka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: BZP) koja se vodi jedinstveno i na jednom mjestu za cijelu Republiku Hrvatsku. (3) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se kako na ručno vođenu tako i na zemljišnu knjigu vođenu elektroničkom obradom podataka, ako za zemljišnu knjigu vođenu elektroničkom obradom podataka ovim Zakonom nije što posebno određeno. (4) Ministar pravosuđa određuje pojedinom sudu hoće li se zemljišne knjige za pojedinu katastarsku općinu voditi ručno ili elektroničkom obradom podataka.
Članak 9. (1) Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarske izmjere. (2) Što je ovim Zakonom određeno glede katastra zemljišta na odgovarajući se način primjenjuje i na druge katastre ako su podaci iz njih mjerodavni za zemljišne knjige.
PovijestPovijest29.09.1850.– Provizorna naredba o gruntovnim i intabulacijskim knjigama kod
kotarskih sudova u krunovinama Hrvatskoj i Slavoniji– uzor češko-moravske “zemske dasky” iz 1794
– ustanovljavanje posjedovnog stanja od zemljovidnih povjerenstava(“narisi bez geometričke izmiere”)
12.12.1855.– Gruntovni red (napisnik)
pravna osnova za sve kasnije gruntovne propise– ozakonio načelo konstitutivnosti upisa i uveo načelo prvenstva upisa i
javnosti– tek nakon izrade katastra zemljišta moguća potpuna provedba
16.09.1876.– Zakon o sastavljanju gruntovničkih uložaka
određen način prenošenja podataka iz gruntovnih napisnika u gruntovne uloške (zemljišnoknjižne uloške)osnivanje “suvremene” Zemljišne knjige 1880.-1900.
KN/2000 67
Načela Zemljišne knjigeNačela Zemljišne knjigestvarnosti
– predmet su nekretnine i prava za koje je određeno da mogu biti predmetom upisagruntovnice
– iz Zemljišne knjige mora biti vidljivo pravo stanje vlasništva i ostalih pravapreglednosti– brzo i lako saznanje cjelovitog stanja odnosnih nekretnina
legaliteta– nalaže ispitivanje elemenata koji čine temelj upisa
privole– upis samo uz zahtjev ili prijedlog stranaka ili nadležnih tijela
specijaliteta– svaki upis mora biti što preciznije određen
javnosti– svatko može imati uvid u Zemljišnu knjigu
prvenstva– prvenstveni red upisa određuje se prema trenutku kad je prijedlog za upis
stigao zemljišnoknjižnom sudu (dan, sat minuta)
Knjižna pravaKnjižna pravaVlasništvoZalogSlužnostStvarni teretiOtkup i prekupPoraba (najam i zakup)
Samo upisom u Zemljišnu knjigu se:– stječu– prenose– ograničavaju– ukidaju.
KN/2000 68
Zemljišnoknjižno tijeloZemljišnoknjižno tijelo
čine jedna ili više katastarskih čestica uz uvjet da su jednako pravno opterećene; u istoj K.O.– jednog vlasnika ili u suvlasništvu ...
postupa se kao s cjelinom
Zemljišnoknjižni uložakZemljišnoknjižni uložak
Sadrži podatke o jednom zemljišnoknjižnom tijeluSastoji se od:
A - Posjedovnica - Popisni listB - Vlastovnica - Vlasnički listC - Teretovnica - Teretni list
Članak 20. (1) Zemljišnoknjižni uložak sadrži posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C). (2) Zatraži li to koji od suvlasnika, za njegov će se idealni dio otvoriti poduložak kao sastavni dio uloška. (3) Poduložak sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu. Na upise u poduložak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upisima u uložak. (4) Glede suvlasničkoga dijela za koji je otvoren poduložak upisi će se provoditi u tom podulošku. (5) Na suvlasnički dio za koji je otvoren poduložak odnose se, osim upisa provedenih u podulošku, i svi upisi glede toga suvlasničkoga dijela provedeni do otvaranja poduloška, kao i svi upisi glede cijeloga zemljišnoknjižnoga tijela. (6) Prvenstveni red upisa iz stavka 5. ovoga članka računa se zajednički. (7) Nitko se ne može pozvati na to da mu nije bilo poznato nešto što je upisano u uložak ili u poduložak.
KN/2000 69
A A -- PosjedovnicaPosjedovnica
naziv k.o.; broj ZKUnatpis upisa– dan, mjesec, godinu– broj “Z” pod kojim je prijedlog za upis zaprimljen u zk. odjelu
(Istodobno s Z.../...)– zemljišnoknjižno tijelo
upis– naziv, datum i broj isprave (ime tijela)– vrsta upisa (uknjižba, predbilježba, zabilježba)– bitan sadržaj knjižnih prava odnosno pravne činjenice– osoba u čiju korist ide upis
PosjedovnicaPosjedovnica
KN/2000 70
B B -- VlastovnicaVlastovnica
stvarna prava na zemljišnoknjižnom tijeluograničenja tih prava kojima je vlasnik kao osoba podvrgnut– maloljetnost, otvaranje stečaja, zabrana raspolaganja
promjene tih prava– vidljivim učiniti ograničenja iz teretovnice koja se tiču vlasnika
VlastovnicaVlastovnica
KN/2000 71
C C -- TeretovnicaTeretovnica
stvarna prava kojima je zemljišnoknjižno tijelo opterećeno– otkup, prekup, poraba
teretiograničenja u raspolaganju
PoduložakPoduložakSuvlasništvo cijele nekretnine i vlasništvo posebnoga dijela
Članak 66. (1) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. (2) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi. (3) Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. (4) Kad je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasničkom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opća pravila o suvlasništvu.
Način uspostave Članak 72.
(1) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. (2) Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etažno vlasništvo.
KN/2000 72
Knjiga položenih ugovoraKnjiga položenih ugovoraPRAVILNlK
o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora Članak 1.
Ovim pravilnikom uređuje se postupak polaganja ugovora o kupoprodaji stana u slučajevima kada nekretnina nije upisana u zemljišne knjige, te ustrojavanje i vođenje knjige položenih ugovora (u daljem tekstu: knjiga "PU").
Članak 2. U knjigu "PU" upisuje se pojedini stan bez obzira da li je zgrada u kojoj se stan nalazi upisana u zemljišnu knjigu.
Članak 3. Knjiga "PU" vodi se kod zemljišnoknjižne službe suda na čijem se području stan nalazi.
Članak 4. Knjiga "PU" vodi se odvojeno za svaku katastarsku općinu. Knjiga "PU" sastoji se iz glavne knjige i zbirke isprava. Zajedno s knjigom "PU" vode se pomoćne knjige- Imenik vlasnika stanova i Popisnik upisanih stanova.
Članak 5. Glavna knjiga sastoji se od 50 uvezanih poduložaka. Za svaki stan vodi se poseban poduložak. Svaki poduložak sastoji se iz popisnog lista A, vlasničkog lista B i teretnog lista C.
Članak 6. Popisni list A ima dva odjeljka AI i AII (Obrazac br.1.). U odjeljak AI upisuje se zgrada u kojoj se nalazi stan koji je predmet upisa s naznakom ulice i kućnog broja, te zemljišnoknjižne ili katastarske čestice na kojoj se zgrada nalazi. U odjeljak AII upisuje se stan koji je predmet upisa s navođenjem položaja stana u zgradi, površine stana te broja i namjene prostorija.
Članak 7. U vlasnički list B (Obrazac br. 2) upisuju se podaci o položenom ugovoru, ime, prezime, jedinstveni matični broj građana (JMB) i prebivalište vlasnika, vlasnički dio te ograničenja glede osobe vlasnika u svezi slobodnog raspolaganja stanom.
Članak 8. U teretni list C (Obrazac br. 3) upisuju se tereti i ograničenja (hipoteka, služnosti i sl.).
Članak 9. U zbirku isprava pohranjuje se ovjerovljeni prijepis isprave na temelju koje je izvršen upis u knjigu "PU". Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. listopada 1991. godine.
Obrasci knjige položenih ugovoraObrasci knjige položenih ugovoraObrazac br.1 (čl. 6) - Popisni list A (210 x 297 mm) Kat. općina___________ Broj poduloška_______/zk.ul. ul.____________ A POPISNI LIST A I ____________________________________________________________________________ Redni broj OPIS NEKRETNINE PRIMJEDBA ____________________________________________________________________________ 1. Zgrada u ______________ulica________________________ broj ____ , sagradjena na kat. čest.___________________ (Na drugoj strani) A II ____________________________________________________________________________ Redni broj OPIS NEKRETNINE PRIMJEDBA ____________________________________________________________________________ 1. Trosobni stan na četvrtom katu, desno, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje I kupaone, ukupne površine 85 m2 Obrazac br. 2 (čl. 7) - Vlasnički list B (210 x 297 mm) Kat. opčina __________ Broj poduloška_______/zk. ul._______________ B VLASNIČKI LIST ____________________________________________________________________________ Redni razmjer broj UPISI dio PRIMJEDBA ____________________________________________________________________________ 1. Zaprimljeno dana ___________ br. S ___/___ Temeljem kupoprodajnog ugovora br._______
Obrazac br. 4 (čl. 10) - Imenik vlasnika (210 x 297 mm) ____________________________________________________________________________ Prezime, ime i Prebivalište Broj pod- Oznaka jedinstveni (mjesto, ulica ulopška u spisa matični broj i kućni broj) kojem je "ZS" vlasnika izvršen upis ____________________________________________________________________________ Obrazac br. 5 (čl. 11) - Popisnik stanova (210 x 297 mm) ____________________________________________________________________________ Naziv mjesta i ulice Kućni lme i prezime Broj poduloška Oznaka u kojoj se stan broj vlasnika u kojem je iz- spisa nalazi všen upis "ZS " ____________________________________________________________________________ Obrazac br. 6 (čl. 15) - Izvadak iz knjige "PU" (210 x 297 mm) Kat. općina______________ Broj poduloška _______/zk. ul.______ A POPl SNI LIST A I ____________________________________________________________________________ Redni broj OPIS NEKRETNINE PRIMJEDBA ____________________________________________________________________________ A II _______________________________________________________________________
KN/2000 73
Knjižni upisiKnjižni upisiUknjižba– je knjižni upis kojim se stječe, prenosi, ograničava ili ukida knjižno
pravo bez posebnog opravdanjapostiže se svrha Zemljišne knjige
– na temelju javnih ili privatnih isprava - ovjerenih od bilježnika/(suda)
Predbilježba– je knjižni upis kojim se stječe, prenosi ograničava ili ukida knjižno
pravo pod uvjetom naknadnog opravdanjaako isprava ne udovoljava svim uvjetimaprije pravomoćnosti sudske odluke
Zabilježba– je knjižni upis kojim se čine vidljivim pravno važni osobni odnosi
nosioca knjižnih prava ili se njima osnivaju izvjesni pravni učinciodnose se na osobu ili nekretninu
Zemljišnoknjižni predmetiZemljišnoknjižni predmeti
podnesci i prijedlozi– zemljišnoknjižna molba
podnesak upućen sudu kojim se traži neki upis u Zemljišnu knjigu– pismen ili usmena (sud sastavlja zapisnik)
– zamolnice drugih sudova– rekurs
pravno sredstvo protiv rješenja zemljišnoknjižne molbe– ne može sadržavati nove navode i isprave
– rješenja o rekursima– tužbe - koje se zabilježavaju u Zemljišnoj knjizi– prijavni listovi katastarskih tijela– ...
KN/2000 74
Baza zemljišnih podataka (Baza zemljišnih podataka (BZPBZP))EOP-ZEMLJIŠNA KNJIGA
Članak 163. (1) EOP-zemljišna knjiga je evidencija vođena elektroničkom obradom podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet, a sastoji se od katastarskih podataka o obliku, površini i izgrađenosti zemljišta, te podataka zemljišnoknjižnoga suda o pravnom stanju zemljišta pohranjenih u bazu zemljišnih podataka (BZP). (2) Na EOP-zemljišnu knjigu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o zemljišnim knjigama kad odredbama ovoga dijela Zakona nije što posebno određeno.
Članak 164. (4) Podaci o obliku, površini i izgrađenosti nisu posebni zemljišnoknjižni upisi u glavnoj knjizi, već katastarski podaci o tome pohranjeni u BZP koji čine dio glavne knjige.
Članak 183. U posjedovnicu uloška koji se sastavlja unijet će se podaci iz katastra o površini, obliku i izgrađenosti katastarske čestice, odnosno svih čestica koje tvore zemljišnoknjižno tijelo.
Članak 184. (1) U vlastovnicu uloška koji se sastavlja unijet će se podaci o vlasnicima iz zemljišne knjige koja će se zatvoriti osnivanjem nove zemljišne knjige, te iz knjige položenih ugovora. (2) Ako u zemljišnoj knjizi koja će se zatvoriti otvaranjem nove, a ni u knjizi položenih ugovora, ne postoji podatak kome pripada pravo vlasništva nekoga zemljišnoknjižnog tijela, ili postoji samo glede nekih dijelova prava vlasništva ali ne svih, kao vlasnik, odnosno suvlasnik u preostalom dijelu pravo vlasništva upisat će se osoba koja je prema katastru posjednik, odnosno korisnik zemljišta. (3) Kad u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, niti prema katastru nije moguće u vlastovnicu unijeti podatak o vlasniku odnosno suvlasniku nekoga zemljišnoknjižnoga tijela, upisat će se Republika Hrvatska kao vlasnik odnosno suvlasnik. (4) Kad je na više katastarskih čestica izgrađena jedna zgrada, ili one inače čine pravnu cjelinu, pa će se kao jedno zemljišnoknjižno tijelo upisati u isti zemljišnoknjižni uložak, upisat će se u vlastovnicu podaci o vlasniku, odnosno suvlasnicima cijeloga toga zemljišnoknjižnog tijela. (5) Na upis iz stavka 4. ovoga članka primijenit će se pravila iz stavka 1. do 3. ovoga članka, s time što će se kao suvlasnici cijeloga zemljišnoknjižnoga tijela upisati svi koji bi po tim pravilima inače bili upisani kao vlasnici ili suvlasnici pojedinih čestica, i to će se upisati kao suvlasnici na jednake dijelove ako ne postoji isprava o utvrđenju veličine njihovih suvlasničkih dijelova.
Dvojni sustav evidentiranjaDvojni sustav evidentiranja
Katastar nekretnina (zemljišta)
Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina(Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta) …
Ured za katastar
Ministarstvo zaštite okoliša... (graditeljstva)Državna geodetska uprava
katastarske čestice ... (tehnički podaci o nekretnini -posjed)
Zemljišna knjiga
Zakon o zemljišnim knjigama ...
Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda
Ministarstvo pravosuđa
daje pravno stanje nekretnine
KN/2000 75
Upravna strukturaUpravna struktura
1947. Katastarska uprava kotarskog
narodnog odbora
1948. Ured za katastar kotarskog
(gradskog) narodnog odbora
1946. Građevinski odjel-geodetski
odsjek narodnog odbora kotara
1951. Ured za katastar zemljišta
1953. Uredi za katastar narodnih
odbora kotara
Organizacija geodetske službe 1945.-1990. godine
Kotarski (općinski) organi
1961. Uredi za katastar narodnog
odbora općine
1968. Uprava (zavod) za katastar i geodetske poslove općine
1990. Uprava (zavod) za katastar i geodetske poslove općine
Republički organ
1945. Ministarstvo građevina
Geodetski odjel
1947. Ministarstvo građevina
Uprava za geodetsku službu
1948. Geodetska uprava pri Vladi
NR Hrvatske
1951. Geodetska uprava NR
Hrvatske
1965. Republički sekretarijat za financije Geodetska
uprava
1968. Republička geodetska
uprava SR Hrvatske
1990. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Uprava za katastar i geodetske poslove
G e o d e t s k a o p e r a t i v a
1946. Geodetski zavod Narodne Republike Hrvatske - Zagreb
(Geozavod)
1946. Okružni geodetski zavod -
Osijek (Geopremjer)
1946. Oblasni geodetski zavod za
Dalmaciju - Split (Geoizmjera)
1947. Ministarstvo građevina
Uprava za geodetsku službu Geodetski zavod Osijek
1951. Ured za novu izmjeru
zemljišta - Rijeka
1951. Ured za novu izmjeru
zemljišta - Zagreb
1951. Ured za triangulaciju i
nivelman - Zagreb
1951. Ured za novu izmjeru
zemljišta - Osijek
1951. Ured za novu izmjeru
zemljišta - Split
1961. Zavod za izmjeru zemljišta
- Rijeka
1968. Geodetski zavod Rijeka
1990. Geodetski zavod Rijeka
1961. Zavod za izmjeru zemljišta
- Zagreb
1965. Geozavod
Zagreb
1990. Geozavod
Zagreb
1961. Zavod za fotogrametriju
Zagreb
1990. Zavod za fotogrametriju
Zagreb
1961. Zavod za izmjeru zemljišta -
Osijek
1971. Geodetski zavod Osijek
1990. Geodetski zavod Osijek
1961. Zavod za izmjeru zemljišta -
Split
1990. Zavod za izmjeru zemljišta
Split
Evidencije nekretnina (Katastar i Zemljišna knjiga):
• NE osiguravaju učinkovito gospodarenjem zemljišnim resursima ali suNEOPHODNA pomoć upravljačkim strukturama
• NISU zemljišne reforme već PODRŠKA ostvarivanju zemljišnih reformi
• NE mjenjaju stvari već PODRŽAVAJU promjene
• su sustav REGISTRACIJE prava a nisu prava na zemljištu
• oni su uvjek PODRŠKA drugim mjerama
ZaključciZaključci
KN/2000 76
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ODLUKU
1. Ukida se odredba članka 22. Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", broj 53/90, 59/90, 61/91, 26/93 i 95/95). Osporena zakonska odredba glasi: "Bez dokaza o plaćenom porezu na promet nekretnina ne može se upisati prijenos prava vlasništva na nekretnini u zemljišnim knjigama". Osporena zakonska odredba sadržaj je zakona donesenog za vrijeme važenja Ustava Socijalističke Republike Hrvatske. Zakon do danas nije usklađen s Ustavom Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske među najviše vrednote ustavnog poretka ističe i nepovredivost vlasništva i vladavinu prava (član 3.). Ustav jamči pravo vlasništva (članak 48/1). Jamčeći pravo vlasništva Ustav ne štiti samo pojedinačno pravo vlasništva, tj. nečije (stvarno) pravo koje ovlašćuje svog nositelja da s određenom stvari i koristima od nje raspolaže potpuno i čini što ga je volja (u skladu sa zakonom) i da svakog drugog od toga isključi, ako i u koliko to nije protivno tuđim pravima ili zakonskim ograničenjima, već štiti i samu ustanovu (institut) prava vlasništva u ustavnopravnom poretku države. Ustanova prava vlasništva štiti se i time što se zakonom propisuju uvjeti stjecanja, zaštita i prestanak prava vlasništva. Propisujući stjecanje prava vlasništva pravnim poslom, srednjoevropski pa i kontinentalni pravni sustavi, kojima pripada i hrvatski građanskopravni sustav, redovito određuju da se u tom slučaju vlasništvo nekretnina stječe upisom u javne (zemljišne) knjige. Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava pravno stanje nekretnine (načelo povjerenja). Kako je, dakle, naše stvarno-pravno uređenje glede prava (vlasništva) na nekretninama oslonjeno na sustav zemljišnih knjiga, to je prijeko potrebno ustrojavati takav pravni sustav koji će potpomagati, unaprijeđivati, a ne otežavati pravni sustav koji će potpomagati, unapređivati, a ne otežavati stvaranje pouzdanog sustava zemljišnih knjiga. To nadalje znači da iz pravnog sustava treba uklanjati sve zapreke tome da sadržaj tih knjiga bude potpun i istinit. To, pak, znači da treba ukloniti iz pravnog sustava sve odredbe posebnih zakona koje su zapreka za učinkovito stjecanje vlasništva na nekretnini upisom u zemljišne knjige. Sve zapreke upisu u zemljišne knjige povećavaju raskorak između faktičnog i zemljišnoknjižnog stanja, slabe povjerenje u zemljišne knjige, slabe povjerenje u promet, ugrožavaju poduzetničku i tržišnu slobodu kao temelj gospodarskog ustroja Republike (članak 49/1). Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu samo iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike, te zaštite prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi (čl. 50/2). Propisivanjem da se bez dokaza o plaćenom porezu na promet nekretnina ne može upisati prijenos prava vlasništva na nekretnini u zemljišne knjige ne štiti se ni interes ni sigurnost Republike, a niti priroda, ljudski okoliš ili zdravlje ljudi. Ovakvo ograničavanje (stjecanja) prava vlasništva na nekretninama izlazi, dakle, iz okvira Ustavom dopuštenih ograničenja prava vlasništva (čl. 50/2) i ugrožava samu ustanovu prava vlasništva te Ustavom zajamčene poduzetničke slobode. Nedvojbeno je da se naplata poreza na promet i s tim u svezi obveza da svatko sudjeluje u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima (čl. 51/1) može osigurati drugim, primjerenijim, sredstvima (sve do zasnivanja hipoteke radi osiguranja naplate dužnog poreza na promet nekretnine koja je predmet prometa). Zapravo, ovakvo propisivanje sprečava (legalan) promet, a time i naplatu poreza. Tek upisom obavljene promjene vlasništva u zemljišne knjige promet postaje vidljiv i mogućnost naplate poreza sigurna. Broj: U-I-28/1993 Zagreb, 17. travnja 1996.
Odluka Ustavnog sudaOdluka Ustavnog suda
Ostale evidencije (katastri)Ostale evidencije (katastri)
Katastar vodovaPogonski katastriPomorski katastar
– katastar šuma– ...
KN/2000 77
Evidentiranje (katastar) Evidentiranje (katastar) zgrada/stanovazgrada/stanova
PRAVO GRAĐENJAČlanak 280.
(1) Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje imavlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti.(2) Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom.(3) Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je onozemljište.
Članak 288.(1) Pravo građenja osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje tenjegovim upisom kao posebnoga zemljišnoknjižnoga tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku.
•Pravo građenjaovlašteno izgraditi i imati u vlasništvu građevinu na tuđem zemljištu
•upisuje se u Zemljišnu knjigu
Katastar vodovaKatastar vodovaZakon...Predmet evidencije vodovi:– na zemlji, pod zemljom, nad zemljom, pod morem, pod vodom
Izrađuje se– za jednu ili više k.o. ( po “općinama”)– radi utvrđivanja stvarnog stanja vodova
Sadržaj: vodovi do kućnih priključakai pripadajući objekti te zaštitni objekti vodova– električna energija i javna rasvjeta; telekomunikacije; vodovod;
kanalizacija; toplovod (vrelovod i parovod); plinovod; tekuća goriva; gradski promet
Svrha:– planiranje i uređenje prostora; projektiranje– izvođenje građevinskih radova
Obvezno korištenje podataka katastra vodova
KN/2000 78
NadležnostiNadležnosti
Tijelo uprave nadležno za katastarske poslove:– čuva dokumentaciju (elaborat katastra vodova)– omogućava uvid, ako nije posebno ograničen– izdaje prijepise, kopije ...
Korisnici (vlasnici) vodova:– vode evidenciju (pogonski katastri) da se podaci mogu iskoristiti i
za katastar vodova– dužni su dati podatke iz svoje evidencije
ako nemaju vlastitu evidenciju sudjeluju u troškovima izrade katastra vodova
Djelatnosti u katastru vodovaDjelatnosti u katastru vodova
Izmjera vodova– položaj i dimenzije
na mrežu sgt.– od objekata
Izrada elaborata katastra vodova
Održavanje elaborata katastra vodova– prikupljanje podataka
rok prijave promjene 30 dana -za podzemne dok su još otkriveni– korisnik dostavlja elaborat o promjeni
– provedba promjena u elaboratu katastra vodova
Nadzor: DGU
KN/2000 79
Elaborat katastra vodovaElaborat katastra vodovaPoložajni plan vodova– podloge: katastarski plan (umanjeni), HOK ...
nadmorske visine točaka nivelete– dno kanala/kinete : kanalizacija/toplovod– tjeme voda : ostali vodovi
Popis vodova– vrsta i naziv; značajne osobine– broj skice i zapisnika izmjere; broj lista plana; korisnik voda
Pregledna karta vodovaorijentacijski grafički prikaz vodova na geodetskoj podlozi
M 1:5000-1:25000– podjela i oznake listova položajnih planova vodova– granice i nazive k.o.– drugi orijentacijski podaci
nazivi ulica, cesta, trgova ...
Katastar vodovaKatastar vodovaČlanak 38.
Za obavljanje određenih poslova prema ovom Zakonu u jedinicama lokalne samouprave ustrojavaju se upravna tijela nadležna za geodetske poslove.
Članak 39. (1) Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za geodetske poslove obavlja sljedeće poslove: 1. osniva i vodi katastar vodova, 2. osniva i vodi izvornu evidenciju naselja, ulica i kućnih brojeva, 3. određuje kućne brojeve. (2) Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u proračunu jedinica lokalne samouprave. (3) Jedinica lokalne samouprave može obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka povjeriti nadležnom upravnom tijelu druge jedinice lokalne samouprave na temelju sporazuma o međusobnim pravima i obvezama.
VII. KATASTAR VODOVA Članak 73.
(1) U katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže. (2) U smislu ovoga Zakona pod vodovima se smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.
Članak 74. Katastar vodova sadrži podatke o vrstama odnosno namjeni, osnovnim tehničkim osobinama i položaju izgrađenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.
Članak 75. Katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji.
Članak 76. (1) Upravitelji vodova dužni su tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra vodova davati podatke o vodovima kojima upravljaju. (2) Podaci iz stavka 1. ovoga Zakona daju se bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave.
Članak 77. (1) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na vodove kojima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. (2) Sadržaj, način izradbe i vođenja katastra vodova propisat će ravnatelj.
KN/2000 80
Pogonski katastriPogonski katastri
vlasnici vodovabogatiji sadržajem
Pomorsko dobroPomorsko dobroPOMORSKI ZAKONIK
POMORSKO DOBRO GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
Članak 48. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na način opisan zakonom.
Članak 49 Pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim. U smislu stavka 1. ovoga članka pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr.
Članak 50. Morska obala se proteže od crte srednjih niskih voda i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda. Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Državni hidrometeorološki zavod. Za slučaj da morska obala određena u smislu stavka 1. ovoga članka obuhvaća područja kopna nejednakih širina, kao pomorsko dobro smatrat će se područje kopna veće širine. Iznimno, na prijedlog tijela jedinica lokalne samouprave posredstvom županijske skupštine, ministar može odrediti da se morskom obalom smatra širi dio kopna od onog određenog u stavku 1. ovoga članka ako ono po svojoj prirodi ili namjeni služi ili može služiti općoj upotrebi ili uži dio kopna ako to zahtijeva postojeće stanje na obali (potporni zidovi, zidovi zgrada kulturnih, vjerskih i sl.) Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem. U slučaju dvojbe da li određeno dobro predstavlja pomorsko dobro, odluku donosi ministar koji određuje i granicu takvog pomorskog dobra.
Članak 51. Na pomorskom dobru ne može se stjecati ni pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Svakome je dopušteno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama ovoga Zakona. Posebna upotreba i/ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se odobriti fizičkim i pravnim osobama (koncesija) pod uvjetom da takvo korištenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske. Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.
Članak 55. Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina. Zagreb, 27. siječnja 1994.
KN/2000 81
Pojas pomorskog dobraPojas pomorskog dobra
PRAVILNIK O EVIDENCIJI I OBILJEŽAVANJU POJASA POMORSKOG DOBRA Članak 2.
Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina, odnosno zemljišta. Na evidenciju pomorskog dobra i obilježavanje granice pomorskog dobra primjenjuju se odredbe Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta i Zakona o zemljišnim knjigama.
Članak 3. Postupak koji prethodi donošenju odluke o određivanju granice pomorskog dobra od strane nadležnog tijela (u daljnjem tekstu: odluka nadležnog tijela), provodi Povjerenstvo za granice pomorskog dobra (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Povjerenstvo dostavlja nadležnom tijelu iz prethodnog stavka pismeno mišljenje s obrazloženjem prijedloga granice pomorskog dobra i grafičkim prilogom. Povjerenstvo se osniva za svaku županiju na čijem području postoji pomorsko dobro. Povjerenstvo se sastoji od osam članova, koji su predstavnici slijedećih tijela: - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Lučka kapetanija - Županijski ured za pomorstvo (dva člana) - Županijski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša - Županijski ured za geodetske i katastarske poslove - Županijsko pravobraniteljstvo - Lokalna samouprava (promjenjivi član) Članove Povjerenstva iz prethodnog stavka predlažu čelnici navedenih tijela. Rješenje o osnivanju Povjerenstva donosi ministar pomorstva, prometa i veza.
II. POSTUPAK EVIDENTIRANJA I OBILJEŽAVANJA POMORSKOG DOBRA Članak 4.
Nakon objave odluke nadležnog tijela, Povjerenstvo će utvrditi da li je potrebna izrada geodetskog elaborata radi razgraničenja pomorskog dobra i/ili dovođenja u sklad katastra zemljišta i/ili zemljišne knjige sa stvarnim stanjem na terenu. Zagreb, 14. siječnja 1998. g.
Pomorski katastarPomorski katastarZAKON O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI
Članak 2. Hidrografska djelatnost obuhvaća hidrografsku izmjeru mora, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja razine mora, površinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora i zaštitu okoliša u dijelovima mora u kojima Republika Hrvatska ima suverenost ili ostvaruje suverena prava; obradu podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraživanjem i objavu tih podataka, a sve u cilju hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem. Geodetski poslovi u hidrografskoj djelatnosti obavljaju se u skladu s propisima o geodetskoj izmjeri.
Članak 5. Hrvatski hidrografski institut obavlja sljedeće hidrografske djelatnosti: 1. hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, mora, morskog dna i podmorja, geologiju i geofiziku mora, oceanologiju i zaštitu okoliša u dijelu od značaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, istraživanje te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom, 2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe morem za sve brodove i brodice utvrđene ovim Zakonom; službu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obrada i razmjena hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi održavanja u ispravnom stanju službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, te obavljanje izmjena i dopuna tih podataka u "Oglasu za pomorce", 3. obavljanje poslova Nacionalnog usklađivača u prikupljanju, obradi i prosljeđivanju pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu IHO i IMO), 4. projektiranje, izradu, izdavanje i održavanje službenih pomorskih navigacijskih karata i priručnika, njihovo usklađivanje s IHO i IMO-preporukama, te održavanje i pohranjivanje izvornika, 5. opisivanje i ucrtavanje geodetsko određene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvažavajući druge propise kojima se regulira državna granica, održavanje i praćenje baze službenih podataka o moru iz područja: navigacije, hidrografije (objekti na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi, struje mora, termohalinska, hidroakustička i optička svojstva mora, hidrometeorologija i sl.), te ustrojavanje i vođenje pomorskog katastra, 6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim međunarodnim organizacijama za područje svoje djelatnosti, s kojima samostalno surađuje, 7. ostale djelatnosti i to: - vođenje hidrografskog informacijskog sustava, - organiziranje službe bdijenja, mreže stalnih i povremenih postaja i podstanica za prikupljanje podataka, - nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz područja hidrografske djelatnosti, - poslovi iz područja hidrografske djelatnosti utvrđeni Pomorskim zakonikom i drugim zakonima, - nakladnička i tiskarska djelatnost, te podjela i prodaja pomorskih navigacijskih karata i priručnika, čija je primjena obvezna za sigurnost plovidbe.
Članak 15. Pomorski katastar je evidencija koja sadrži podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, značajne za sigurnost plovidbe, osim podataka od interesa za obranu. Pomorski katastar sadrži podatke o korisnicima, načinu i opsegu korištenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i evidencije objekata, radova, pojava i sl. značajnih za sigurnost plovidbe, prema područjima jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave.
KN/2000 82
Evidencije nekretnina u svijetuEvidencije nekretnina u svijetuThere exits a great range of forms of land tenure as there are:* the Anglo-American concept (in theory feudal); * the Roman-French-German concept (allodial system); * the Communist concept (state, cooperatives); * the Islamic concept (religion); * the Customary concept (community). In many developing countries there is a tendency to convert communal customary land tenure to individual tenure, that is expected to increase economic productivity in various fields. A deed registration system means that the deed itself, being a document which describes an isolated transaction, is registered. This deed is evidence that a particular transaction took place, but it is in principle not in itself proof of the legal rights of the involved parties and, consequently, it is not evidence of its legality. Thus before any dealing can be safely effectuated, the ostensible owner must trace his ownership back to a good root of title. Deed registration, whether the "basic" or the "improved" one (=based on a survey and on documents of competent notaries as well as on an active role of the register) is usually applied in countries which are mainly based on the Roman law (in Europe: France, Spain, Italy, Belgium, The Netherlands) and also in countries that were influenced by the former ones in earlier times (South-America, parts of North-America, some African and Asian countries). A title registration system means that not the deed, describing e.g. the transfer of rights is registered but the legal consequence of that transaction i.e. the right itself (=title). So the right itself together with the name of the rightful claimant and the object of that right with its restrictions and charges are registered. With this registration the title or right is created. So one could say that deed registration is concerned with the registration of the legal fact itself and title registration with the legal consequence of that fact. In other words, the relation between deed and title registration is similar to the relation between legal facts and legal consequences.
DeedDeed -- TitleTitleregistraciju isprava,registracija naslova.– vlasništvo,– zakup, služnosti, zalog, društvena ili grupna prava, druga prava.
KN/2000 83
Koordinacija i ciljeviKoordinacija i ciljevi
vođenje,učinkovita komunikacija,obveze ikompromisi.– (zakonima, uspostava normi, savjetodavnih grupa, razmjenom
informacija itd.)
da dobro posluži korisnicima,kreiranje dobrih uvjeta zaposlenima.
KoordinacijaKoordinacija--NjemačkaNjemačka
KN/2000 84
SvrhaSvrha
pružanje podataka o zemljištu (nekretninama)– ljudima koji imaju interese na česticama,– podatke o tim interesima: priroda prava i rok trajanja, ograničenja i
odgovornosti...– podatke o česticama: položaj, veličinu, poboljšavanja, vrijednost...
pomoć kod oporezivanja zemljišta, trgovine nekretninama, i
– sigurnost pravapreraspodjele zemljišta
– podjela ili sjedinjavanje, – veličina čestica,– neophodan pristup vodi i odvodnji, putovima itd.
SadržajSadržaj
čestice zemljišta (položaj, međe, koordinate)prava na zemljištu (vlasništvo, posjed, najam, zakup)vrijednost zemljišta (kakvoća, gospodarska vrijednost, porezna vrijednost, vrijednost poboljšavanja)– zgrade i druga oplemenjivanja,– agrikulturne podatke (sposobnost, korištenje),– šumarski podaci,– prednosti (voda, električna energija, komunikacije),– kakvoća okoliša (analize i praćenje),– demografija (statistike stanovnika, tržište itd.).
KN/2000 85
Upravljanje katastrom i odgovornostiUpravljanje katastrom i odgovornosti
vladina tijelakroz regulaciju ili neposredno vođenje katastra.partnerstva i strateški savezi vlada-privatni sektor,davanja ugovora za neke službe privatnom sektoru.
– norme,– smjernice i – povremene kontrole od nadležnih.
– jedinstvene evidencijeZemljišna knjiga = sudstvo i zakonodavstvo.Kartiranje, određivanje međa čestica i upravljanje podacima o njoj za porezne potrebe, kontrolu načina korištenja i potrebe preraspodjele zemljišta = geodetska struka.
– “Nove” tehnologijejedan informacijski sustav ili laka razmjena podataka (koordinacija).razlike između pojedinih sustava postaju manje važne.
Financije i strategija cijenaFinancije i strategija cijena
– vladini izvori,– izravno od korisnika.
Prodaja podataka:– zakonska regulacija vlasništva nad podacima,– autorska prava i– odgovornost za kakvoću sadržaja.
Troškovi:– uspostave katastra i – održavanja sustava (povratak sredstava ili čak stvara prihode).
Cijena visoka=>Korištenje manje vjerodostojnih izvora.
KN/2000 86
Katastarska česticaKatastarska česticaHR (ZDIKN.: NN 128/1999) Katastarska je čestica dio područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, omeđena granicama (međama i drugim granicama) koje određuju pravni odnosi na zemljištu, te granicama načina uporabe zemljišta.
HR (ZGIKZ.: NN 16/1974) Katastarska čestica je dio zemljišta koji se iskorišćuje na isti način i pripada istom korisniku. Svaka katastarska čestica označena je brojem katastarske čestice i nazivom katastarske općine u kojoj leži.
HR (Prijedlog: veljača, 1995.) Katastarska čestica je dio zemljišta koje pripada istom korisniku. Katastarska čestica može sadržavati jednu ili više kultura koje se evidentiraju po obliku i površini.
HR (Prijedlog: siječanj, 1996.) Katastarska čestica je dio katastarske općine obilježen posebnim brojem. Katastarska čestica može sadržavati jednu ili više kultura koje se evidentiraju po obliku i površini.
HR (Prijedlog: veljača, 1999.) (1) Katastarska čestica je diozemljine površine s utvrđenim međama i označen svojim brojem i brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži. (2) Pod međom iz stavka 1. ovog članka podrazumjeva se granica prostiranja prava vlasništva.
A (Stanje: 1994. § 7a Abs. 1 VermG) Ein Grundstueck ist ein abgegrenzter Teil einer KG, der im Grenzkataster oder im Grundsteuerkataster mit einer eigenen Grundstuecknummer bezeichnet ist. Ein neu gebildetes Grundstueck ist im Regelfall jener Teil einer KG, der sich hinsichtlich der grundbuecherlichen Eigentums und/oder Belastungsverhaeltnisse von den angrenzenden Teilen unterscheidet. Ein Grundstueck besteht aus einem oder mehreren Benuetzungsabschnitten.
D (BodScaetzUebernErl od 23.09.1936.) Ein Flurstueck ist der abgegrenzte Teil der Erdoberflaeche, der amtlich vermessen, auf der Katasterkarte zeichnerisch dargestellt und in den Katasterbuechern unter einer besonderen Nummer gefuehrt ist. Es darf nicht aus Flaechen mehrerer Grundstuecke im Rechtssinne bestehen (§ 2 Abs. 2 Grundbuchordnung od 24.03. 1897.) und nur einem Gemeindebezirk angehoeren. Definition Grundstuecks im Sinne des Grudbuchs: Ein Grundstueck ist jeder raeumlich abgegrenzte Teil der Erdoberflaeche, der auf einem besonderen Grundbuchblatt fuer sich allein (Realfolium) oder auf einem gemeinschaftlichen Grundbuchblatt (Personalfolium) unter einer besonderen Nummer des Bestandsverzeichnisses gebucht ist. Definition Flurstuecks im Sinne des Liegenschaftskatasters: Ein Teil der Erdoberflaeche, der von einer im Liegenschaftskataster festgelegten Grenzlinie umschlossen und mit einer Nummer bezeichnet ist. Allgemeiner Sprachgebrauch: Ein raeumlich abgegrenzter Teil der Erdoberflaeche. Bewertungsrecht: Jede wirtschaftliche Einheit des Grundvermoegens. Bauordnungsrecht: Grundstueck, das nach den oeffentlich-rechtlichen Vorschriften mit Gebaeuden bebaubar oder bebaut ist (Baugrundstueck).
CH (Art. 655 ZGB) Ein Gruendstueck besteht aus Liegenschaften, den ins Grundbuch aufgenommenen selbstaendigen und dauernd Rechten (Quellenrecht, Baurechte), den Bergwerken sowie den Miteigentumsanteilen an Grundstuecken (Stockwerkeigentum).
Tehničke metodeTehničke metode
Izmjera– klasični postupci,– elektroničkim daljinomjerima ili totalnim stanicama,– aerofotogrametrijski (ortofoto ili povećane fotografije u posebnim
područjima),– satelitske slike,– satelitske
Katastarski planovi– 1:500 do 1:10000 ovisno o veličini čestica.
KN/2000 87
Definicija, omeđivanje i prikaz međaDefinicija, omeđivanje i prikaz međa
dio katastarske izmjere s ciljem definiranja čestice na zemljištu i osiguravanju evidencije za ponovnu uspostavu u slučaju nestanka oznake– stabilnim oznakama ili– vidljivim detaljima na zemljištu.
koordinate, na planovimatočnost/cijena izmjere– vrijednost zemljišta,– rizik sporova oko zemljišta i – potrebe za podacima od korisnika katastra.
Uloga geodetaUloga geodeta
katastarska (geodetska) izmjera i izrada planova,prikupljanje katastarskih podataka,vrednovanje zemljišta,planiranje načina korištenja zemljišta,upravljanje tekstualnim i grafičkim bazama podataka katastra,rješavanje sporova na zemljištu,čuvanje i izdavanje katastarskih podataka.
KN/2000 88
Klasifikacija katastaraKlasifikacija katastara– osnovnoj funkciji (tj. podrška oporezivanju, tržištu nekretninama, raspodjeli
zemljišta, ili višenamjenskim uređenjima zemljišta.)– tipovima prava koja se vode (privatno vlasništvo, prava korištenja, rudne koncesije)– stupnju odgovornosti države u osiguravanju točnosti i vjerodostojnosti podataka (tj.
potpuna odgovornost države, zajednička javna i privatna odgovornost)– položaj i pravna regulativa (tj. urbani i ruralni katastri; centralizirani i
decentralizirani katastri)– različiti načini prikupljanja podataka o česticama (tj. terestička izmjera povezana s
geodetskom kontrolom, nekoordinatna terestička izmjera i mjerenja, aerofotogrametrija, digitalizacija postojećih povijesnih zapisa itd.)
svrha:porezni (fiskalni), pravni, tehnički - višenamjenski (polivalentni)
strukturi informacija:– Thorensov katastar, Register of Deeds, Europski parcelarni katastar
...
ThorensovThorensov katastarkatastar
Australija, Novi Zeland, Azijske i Afričke zemlje
1858. Robert Thorrens uveo zakonodavstvo o registraciji zemljištaObilježja:– točan opis postojećeg stanja vlasništva i drugih prava– proističe iz nacrta izrađenog na temelju izmjere– upisivanje prava samo ako postoji pravovaljan naslov stjecanja
Načelo prihvaćeno pri izradi Zemljišne knjige u dijelu Europe
KN/2000 89
Europski Europski parcelarniparcelarni katastarkatastar
Europa
Izrađuje se na temelju:– izmjere i vrednovanja zemljišta
za područje određene teritorijalne jedinice (uzor Napoleonov katastar)
Na planovima prikazani:oblik i položaj svake čestice zemljišta
– u ostaloj dokumentaciji:– površina, kultura, klasa, vlasnik/posjednik ...
Svaki dio zemljišta je označen jedinstvenim identifikatorom (broj k.č.)
Register of DeedsRegister of Deeds
SAD i KanadaGrafički dio:– niz pravokutnih sustava izmjere /osi meridijani i paralele u odabranim
ishodištima (32 u SAD)glavni meridijan i bazna linija
– zemljišne jedinice kvadratnog oblika - stranice 24 a..m. (1 a.m. = 1609.344 m)
Township (6x6 a.m..); Sekcija (1x1 a.m..); Farma (1/4 sekcije=64 acre cca. 64 ha.); parcel; lot.
– Omeđene na terenu stabilnim međnim oznakama
Pisani dio:– Jedinstvena knjiga s podacima o:
lokaciji i površini nekretnine te vrsti pravnog posla i teretima– Temelj upisa je isprava o pravnom poslu (ugovor ...)
KN/2000 90
Land registryLand registry
Land registryLand registry
KN/2000 91
Učinkovit pristup podacimaUčinkovit pristup podacimaidentificiranju problema i prioritetnih zadataka,formuliranju i provođenju odgovarajuće zemljišne politike i strateškog planiranja,podrška planiranja načina korištenja zemljišta i aktivnost zemljišnog razvoja,osiguravanje povoljnih transakcija zemljištem u cilju podrške gospodarskom razvoju,uvođenje pravednog i učinkovitog poreznog sustava,praćenje načina korištenja zemljišta u cilju identifikacije novih problema i vrednovanja učinaka zemljišne politike.socijalne i okolišne svrhe,neposredni gospodarski ciljeviostvarivanje sigurnosti za vlasnička prava na zemljištu
Utjecaj na Utjecaj na
određivanju rezolucija i mjerila prostornih podataka,vrste i osobina prikupljenih podataka,organizacijsku i stručnu odgovornost za upravljanje podacima.– povijesni, kulturni i tradicijski pravni odnosi,– površina,– fizička i gospodarska geografija,– raspored stanovništva,– nivo tehnologije,– tradicionalne javne upravne službe,– zemljišno i vlasničko zakonodavstvo,– prioriteti zemljišne politike u zakonodavstvu.
KN/2000 92
Upravljanje i uređenje zemljištaUpravljanje i uređenje zemljišta
poboljšanje prinosa od korištenja zemljišnih resursa,stvaranje poticaja za razvitak,zaštita prirodnog okoliša od uništenja,stvaranje pravednog i učinkovitog pristupa gospodarskim probicima tržišta zemljišta i nekretnina,podrška vladinim službama kroz oporezivanje i pristojbe u odnosu na zemljište i poboljšanja.
Provođenje zemljišne politikeProvođenje zemljišne politike
veličine čestica,oblika čestica,preraspodjele prava na zemljištu,načina korištenja,provođenja socijalnih programa,vrednovanja nekretnina i zemljišta,prikupljanje priloga za zajedničke objekte,vrijednosti zemljišta kao rezultata razvoja,pribavljanja zemljišta za javne i zajedničke potrebe.
KN/2000 93
Uvođenje novog katastarskog sustavaUvođenje novog katastarskog sustava
područje po područje na sustavan način,– izborom tehničkih metoda,– normi za točnost i kakvoću podataka.
povremeno (pri transakciji).– duži period do pokrivanja kompletnog područja– zahtjeva manje novih resursa i zbog toga je manje skup,
(kratkoročno).
Probici reforme evidencijaProbici reforme evidencija
veća sigurnost zemljišnih prava,bolji pristup dugoročnim kreditima,povećana produktivnost zemljišta,manji troškovi transakcija na tržištu nekretninama,jeftinije informacije za upravljanje zemljištem,pravednije i učinkovitije ubiranje poreza,poboljšane mogućnosti provođenja zemljišne politike,poboljšane mogućnosti planiranja za opravdan razvoj zemljišta i drugih prirodnih resursa.
KN/2000 94
Promjene pravnog sustavaPromjene pravnog sustava
mogu uključivati: – formalizaciju nedokumentiranih tradicijskih ili običajnih prava,– formalizaciju spontanih naseljavanja okupacijom,– promjena od jednog oblika zakonskih prava u druga.
Postojeća prava se ukidaju-Nova prava službeno upisuju– razvoj novog katastra ili– radikalne promjene postojećih zapisa.– (veza na povijesne upise)
Računalna tehnologijaRačunalna tehnologija
Pruža– izvanredne pogodnosti za automatizaciju katastra i– izradu zemljišnih informacijskih sustava.
Omogućava– bolji pristup podacima,– bolje kakvoće,– bolje zakonske i fizičke sigurnosti,– na dugi rok su obično isplativiji te– pomažu učinkovitoj razmjeni podataka i koordinaciji između različitih
agencija.Ovisi o– infrastrukturi za održavanje i komunikaciju,– dobro uvježbanim operaterima (grafički sustavi).
KN/2000 95
Značaj i uspješnost sustavaZnačaj i uspješnost sustavaPodaci imaju velik– zakonski, socijalni i gospodarski značaj.
moraju biti javni i smatraju se provjerenimravnoteža slobodnog pristupa i zaštite osobnih interesa
– zakonodavstvom,– politikom upravljanja,– pristupom sigurnosnim kodovima, itd.
Kriteriji uspješnosti:– pouzdanost,– jasnoća i jednostavnost,– aktualnost,– pravednost,– pristupačnost,– pristojbe,– opravdanost.
BudućnostBudućnost
KN/2000 96
BudućnostBudućnost
BudućnostBudućnost
KN/2000 97
BudućnostBudućnost
BudućnostBudućnost
KN/2000 98
Organizacija geodetske djelatnosti Organizacija geodetske djelatnosti Državna geodetska upravaDržavna geodetska uprava
posjet Državnoj geodetskoj upravi – Gruška 20
ZAKONo ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija
Članak 23.
Državna geodetska uprava obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: geodetske i katastarske poslove, a posebice na izradbu, obnovu i održavanje izmjere i katastra nekretnina; informatizaciju katastra i geodetsko-prostornog sustava; topografsko-hidrografsku kartografiju; vođenje geodetske dokumentacije; vođenje statističkih podataka katastra nekretnina i vodova; geodetsko-katastarske poslove za držvnu granicu; razvitak i primjenu tehnologije geodetske izmjere u znanosti, gospodarstvu i drugim djelatnostima u kojima se zasnivaju ili ostvaruju intervencije u prostoru; obavlja i druge poslove koji joj se stave u nadležnost.
Članak 32.(1) Upravne i druge poslove prema ovom Zakonu obavlja Državna geodetska uprava.(2) Državna geodetska uprava poslove iz svog djelokruga obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu i područnim uredima.(3) Iznimno na području Grada Zagreba upravne i stručne poslove koji su ovim Zakonom stavljeni u djelokrug područnogureda obavlja ured Grada Zagreba.
Ustroj Ustroj DGUDGU
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVADRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA
SREDIŠNJI URED
PODR
UČN
I URED
I ZA KATASTAR
PODR
UČN
I URED
I ZA KATASTAR
SEKTO
R ZA PR
AVNE
I R
AČU
NO
VOD
STVENE POSLO
VETE INFO
RM
ACIJSK
I SUSTAV
SEKTO
R ZA PR
AVNE
I R
AČU
NO
VOD
STVENE POSLO
VETE INFO
RM
ACIJSK
I SUSTAV
SEKTO
R ZA TO
POG
RAFSK
U
IZMJER
UI DR
ŽAVNE ZEM
LJOVID
E
SEKTO
R ZA TO
POG
RAFSK
U
IZMJER
UI DR
ŽAVNE ZEM
LJOVID
E
SEKTO
R ZA K
ATASTAR
SKI
SUSTAV
SEKTO
R ZA K
ATASTAR
SKI
SUSTAV
SEKTO
R ZA DR
ŽAVNU IZM
JERU
SEKTO
R ZA DR
ŽAVNU IZM
JERU
KA
BINET R
AVN
ATELJAK
ABIN
ET RA
VNATELJA
Odjel pravnih, općih
i kadrovskih poslovaO
djel pravnih, općihi
kadrovskih poslova
Odjel financijsko-
računovodstvenih poslovaO
djel financijsko-računovodstvenih poslova
Odjelinform
. podr. i vredn. i gosp. prost. podacim
aO
djelinform. podr. i vredn. i
gosp. prost. podacima
Odjel fotogram
etrijei
daljinskog pronicanjaO
djel fotogrametrije
i daljinskog pronicanja
Odjel kartografije
Odjel kartografije
Odjel katastarskih izm
jerai
posebnih registaraO
djel katastarskih izmjera
i posebnih registara
Odjel izradbe
i održavanjakatastarskih
operataO
djel izradbei održavanja
katastarskihoperata
Odjel osnovnih geodetskih
radovaO
djel osnovnih geodetskih radova
Odjel državne granice
i geodetske inspekcijeO
djel državne granicei
geodetske inspekcije
KN/2000 99
Djelatnost katastarskog uredaDjelatnost katastarskog ureda
zadatak
Članak 33.(1) Područni uredi ustrojavaju se za područje županije u sjedištu županije i imaju svoje ispostave izvan sjedišta županije.(2) Ustrojstvo Državne geodetske uprave, kao i okvirni broj službenika i namještenika uređuje se uredbom Vlade RepublikeHrvatske.
Članak 34.(1) Radom područnog ureda upravlja pročelnik.(2) Radom ispostave upravlja voditelj ispostave.
Članak 36.U područnim uredima obavljaju se sljedeći poslovi:1. osnivanje i vođenje katastra nekretnina,2. osnivanje i vođenje registra prostornih jedinica,3. pregled i potvrđivanje elaborata iz članka 30. ovoga Zakona,4. izdavanje podataka katastra nekretnina i registra prostornih jedinica,5. vođenje brige o stanju oznaka državne izmjere i katastra nekretnina,6. rješavanje upravnih stvari u prvom stupnju,7. praćenje i koordiniranje rada ispostava,8. osiguranje jedinstvenog postupanja u osnivanju i održavanju katastra nekretnina,9. prikupljanje i obrada određenih podataka na razini županije te izvještavanje Središnjeg ureda,10. drugi poslovi koje odredi Središnji ured.
UrediUredi