PULA
Humanitarna akcija “Kuglice dobrote”
JHVUVHGVCJHKJCAgradska štorija
Kvartovske �akule
Kako ovo novo-novo traje već skoro pa godinu dana, tako su se, silom ili milom, odnosno na
jedan ili drugi način, promijenile životne navike. Ljudi su se ponovno više okrenuli svojim kvartovi-ma kao primarnim mjestima življenja i boravka.
Krajem ljeta bila je hvalevrijedna inicijativa prikazivanja besplatnih filmova za djecu po svim kvartovima, gdje se inače ne prikazuju, a ljudi su i na taj način, ovisno o mogućnostima, ograničenji-ma, otkrili čar kvartovskog druženja.
Sada, s famoznim kavama za van, koje su do-živjele svoju renesansu, koje nikada nisu bile toli-ko popularne, poznate, tražene, željene, ljudi se, u malim skupinama, prema epidemiološkim pravi-lima - još jednim lajtmotivom današnjice, nalaze unutar svoga kvarta, nedaleko prodavaonice, po trgovima, osim po šetalištima te sve više teže oba-viti ono što moraju po kvartu.
Mnogi se i prisjećaju čari malih kvartovskih butižina, kojih dan-danas uslijed dobro znanih promjena više i nema toliko, ali koji su ipak kroz vrijeme, kroz godine bili specifični, znalo se tko do-lazi, što se kupuje, ljudski kontakt, manje otuđeno nego u velikim centrima, a što je mrvicu skuplje, nije kraj svijeta, na koncu do centara treba i stići.
I sada se opet teži tim malim, jednostavnim stvarima, kao nekada, kada bi se nonice oku-pljale ispred zgrade i čavrljale sve dok ne padne mrak, pa i nakon toga, ako nije bilo prehlad-no. A neka druga vremena, sve su to promijeni-la. Prije korone. Vanesa BEGI�
POBIJEDIT �EMO: Nosite mask
PULA - Djeci iz Dje�jeg doma “Ruža Petrovi�” uru�ena je informati�ka oprema kupljena sredstvima humani-tarne akcije “Kuglice dobrote”. Naime, Zaklada za po-ticanje partnerstva i razvoja civilnog društva uz veliku pomo� donatora, 90 fizi�kih i 8 pravnih osoba, u raz-doblju od 9. prosinca do 15. sije�nja uspješno je pro-vela ovu humanitarnu akciju. Da filantropski duh zaista postoji potvrdio je i prikupljeni iznos od više od 31 ti-su�e kuna, a što je za 10 tisu�a kuna više od prvobit-no planiranog iznosa.
Ideja je bila prikupiti financijska sredstva kojim �e se osigurati informati�ka oprema po želji djece i mladih izvan vlastite obitelji u dobi od 7 do 21 godine - kori-snici Dje�jeg doma “Ruža Petrovi�”. Možemo re�i da su ove Boži�ne kuglice, unato� pandemiji koronavirusa, ujedinile više od 40 volontera, �lanova udruga, uku�a-na, susjeda te kreativaca koji su svojim vještim rukama izradili 500 “kuglica dobrote”. Sredstvima humanitar-ne akcije kupljena su ukupno tri prijenosna ra�unala HP, wireless tipkovnica i 3 komada wireless miša, �e-tiri komada Sony Playstation 4 Slim s �etiri pripadaju�a kontrolera, �etiri komada razli�itih igara, te jedan Smart TV Samsung. A. D.
Društvene inovacije studenata za “zlatnu generaciju”Istražili su institucionalne i izvaninstitucionalne uslu-ge, od smještaja, pomo�i u ku�i do razli�itih aktivnosti koje se za starije osobe nude u Puli, Karlova�koj župa-niji, Zagrebu, Novoj Gradiški, Štefanju i Novoj Kapeli te ponudili zanimljiva rješenja
PULA - Studenti završne godine di-plomskoga studija Management i poduzetništvo Fakulteta ekonomi-je i turizma “Dr. Mijo Mirković” u Puli osmislili su kreativne i praktič-ne društveno-poduzetničke projekte namijenjene tzv. zlatnoj generaciji, ljudima starijima od 65 godina.
Istražili su institucionalne i izva-ninstitucionalne usluge, od smješta-ja, pomoći u kući do različitih aktiv-nosti koje se za starije osobe nude u Puli, Karlovačkoj županiji, Zagrebu, Novoj Gradiški, Štefanju i Novoj Ka-peli te ponudili zanimljiva rješenja.
Me�ugeneracijska komunikacija
Demografsko starenje jedan od javnozdravstvenih izazova 21. sto-ljeća, ističu profesorice s FET-a, no-siteljice kolegija Društvene inovacije i poduzetništvo izv.prof.dr.sc. Viole-ta Šugar i izv.prof.dr.sc. Kristina Afrić Rakitovac koje su zajedno s posli-jedoktorandicom dr.sc. Robertom Kontošić Pamić odabrale ovu temu. Prvo su studente na predavanjima poučile što su to društvena ekono-mija, društvene inovacije, društve-
no poduzetništvo i mjerenje druš-tvenog utjecaja, a potom su ugostile Vesnu Plavšić iz Zlatnih ruku, pulske ustanove za zdravstvenu njegu, i Ja-snu Vekić iz gradskog Crvenoga kri-ža koje su govorile o iskustvima iz prakse, potrebama i uslugama koje pružaju starijoj populaciji. Uvedeni u temu o kojoj su do tada malo zna-
li, studenti su nastavili samostalno istraživanje podijeljeni u timove. Evo njihovih prijedloga.
Studentice Martina Mikulčić, Ma-tija Opšivač i Klara Rak predložile su osnivanje studentske udruge “Drvo života”, čiji bi članovi, studenti Sve-učilišta Jurja Dobrile u Puli, kao vo-lonteri, u suradnji s Crvenim križem i Zlatnim rukama, pomagali starijim sugrađanima i za taj bi društveni an-gažman ostvarili dio ECTS bodova. Dunja Kozulić, Marija Perković, Ivan Marinac, Valentina Šagovac i Antea Xhemajli osmislili su projekt “S ko-ljena na koljeno” koji bi spojio naj-mlađe i najstarije stanovnike Nove Gradiške i pružio mogućnost pre-
Pulski studenti osmislili su kreativne i prakti�ne društveno-poduzetni�ke projekte
D. Š
TIFA
NI�
Demografsko starenje jedan od javnozdravstvenih izazova 21. stolje�a, isti�u profesorice s FET-a
N. L
AZAR
EVI�
PROJEKTI FAKULTETA EKONOMIJE I TURIZM
16 Ponedjeljak, 15. velja�e 2021. Glas Istre PULA
ke!
MA “DR. MIJO MIRKOVI�” Tjedan psihologije u Hrvatskoj
PULA - Vrste snova, tjedan psihologije
Vrste snovaZa normalan psihofizički ra-
zvoj i mentalnu stabilnost, spavanje i snovi važni su
za djecu kao i za odrasle. Tije-kom sna mozak se na svojevr-stan način čisti, izbacuje štetne tvari, obnavlja potporno tkivo, pamti se bitno, briše se nebit-no. U dubokom snu izlučuje se hormon rasta, važan za rast i ra-zvoj djetetovog organizma.
Ljudi znaju reći: “Ja nikad ne sanjam” no točnije je reći da se ne sjećamo svojih snova, jer svi sanjamo. U snu prolazimo kroz određene faze. Spavanje zapo-činje razdobljem koje se naziva nREM (non REM), sinkronizira-no ili mirno spavanje, a koje se sastoji od više dijelova. U Fazi 1 takozvanoj hipnagogičnoj, niti spavamo niti smo budni, zatim kroz Fazu 2 ulazimo u početak spavanja dok u Fazi 3 ulazimo u sporovalno spavanje koje se produbljuje, a u Fazi 4 smo u najdubljem snu (delta možda-ni valovi). Kroz ove faze mozak se priprema za Fazu REM u ko-joj sanjamo. Tada nastaje brzo pokretanje očiju po čemu je ta vrsta spavanja dobila ime REM (Rapid Eye Movement), nazi-va se i aktivno spavanje ili pa-radoksalno spavanje jer EEG je skoro isti kao kod budne osobe. U jednoj noći prolazimo kroz fazu REM 3 do 4 puta, svakih 90 minuta. Faza REM tijekom noći je sve duža, prva traje 10-15 mi-nuta, a zadnja 30-40 minuta. I
baš zbog toga bolje se sjećamo snova koje smo sanjali malo pri-je buđenja. Netko se sjeća sno-va, a netko ne, što ovisi o vreme-nu koje je prošlo od završetka faze REM do buđenja. Ako je taj vremenski razmak duži, onda se najčešće ne sjećamo snova.
Ponekad možemo imati neki problem koji nas muči i ne mo-žemo ga riješiti. Snovi nam mogu pomoći prenijeti poruku o nači-nu rješavanja nekog problema. Tako je na primjer Frederik Au-gust Kekulé von Stradonitz (nje-mački kemičar) sanjao zmiju koja si je grizla rep. Na temelju toga on je nacrtao “Model molekularne strukture benzena”: i time izazvao revoluciju u organskoj kemiji!
Također, osobe mogu pro-življavati u snu traume koje su doživjele u stvarnom životu. Ti post traumatski snovi su za-strašujući. Osobe koje su doži-vjele traume ako ih se probudi tokom REM sna neće se sjeća-ti sna zbog mehanizma obrane koji će obrisati sadržaje snova.
Može se dogoditi i da isti san sanjamo više puta. Obično ta-kva vrsta snova ima jednu poru-ku koju stalno zanemarujemo. Ignoriranje bitnih poruka pove-zano je sa neriješenim konflik-tima iz stvarnog života.
Ponekad u snu možemo biti svjesni da sanjamo. Sadržaj sna je veoma uvjerljiv, jasan, mada su likovi i događaji malo inten-zivniji nego što bi bili u stvar-
nosti. U tim lucidnim snovima neke osobe imaju sposobnost birati detaljan ishod, jer mogu na njega svjesno utjecati. Ado-lf Hitler za vrijeme Prvog svjet-skog rata dok je kao vojnik bo-ravio na frontu, u skloništu sanjao je da je vidio sebe za-trpanog ispod gomile zemlje i željeza. Probudio se i otišao u drugo sklonište. Neposredno nakon toga ono prvo sklonište je pogodila tenkovska granata i usmrtila sve koji su u njemu boravili. Da nije bilo tog sna, svjetska povijest sigurno ne bi bila ista. I za kraj dotaknimo se noćnih mora, koje predstavljaju najveće probleme naše stvarno-sti na taj način podsvijest nam prikazuje strašne sadržaje.
U trećoj godini života dijete može doživjeti noćne more veza-ne za strah od mraka; u petoj go-dini vezane za strah od imaginar-nih bića, čudovišta, duhova; od sedme do dvanaeste godine ve-zane za strah od stvarnih događa-ja, tjelesnih ozljeda, smrti, prirod-nih katastrofa. Te razvojne pojave spontano iščeznu i ne ostavljaju posljedice na djetetovo psihofi-zičko stanje. Noćne more mogu biti i povezane s povišenom tem-peraturom, traumama ili stresom u životu djeteta. Bez obzira koju vrstu snova najčešće sanjamo, cilj snova je pomoći nam da se bolje nosimo sa stvarnošću.
Mag. Psi. Elena Kozlovi� Grževi� D.V. Buje; S.I. “Fregola” Buie
Pomo� starijim sugra�animaStudentice Martina Mikul�i�, Matija Opšiva� i Klara Rak predložile su osnivanje studentske udruge “Drvo života”, �iji bi �lanovi, studenti Sveu�ilišta Jurja Dobrile u Puli, kao volonteri, u suradnji s Crvenim križem i Zlatnim rukama, pomagali starijim sugra�anima i za taj bi druš-tveni angažman ostvarili dio ECTS bodova
nošenja znanja, tradicije i običaja te međugeneracijsku komunikaciju na obostrano zadovoljstvo, sve u surad-nji s lokalnim institucijama, poput Udruge umirovljenika.
Usluga besplatnog prijevozaMarko Bekić, Lana Džoja, Anto-
nio Ledenko, Nensi Lončarić i Filip Uležić istražili su ponudu i potražnju u Zagrebu i zaključili da nedostaje informativno-edukativni centar, koji bi na jednome mjestu pružao sve potrebne informacije starijim građa-nima (pravno savjetovanje, osigura-nje, posredništvo), kao i edukaciju o, recimo, digitalnim tehnologijama, zdravome životu, psihološko savje-tovanje, pomoć u kući i slično, te bio i prostor za druženje. Sara Baj-sar, Ivana Radić, Ivan Mrzljak, De-nisse Radin i Martina Ivšić u opći-ni Štefanje, nedaleko od Bjelovara, ponudili bi uslugu besplatnoga pri-jevoza za starije od 65 godina, koju su simpatično nazvali “Penzi trans”, za što su izradili i animiranu video-kampanju.
Antonija Kos, Martina Stipanović, Magdalena Panić i Ana Kapetanović u Novoj bi Kapeli osnovali “Putujući dnevni boravak”, koji bi objedinio tri vrste najpotrebnijih usluga: obrađi-vanje zemlje, odnosno vrtova, prije-voz i edukativne radionice. U svojoj su video-animaciji ponudili simpa-tičan poziv svima kojima treba pri-jevoz liječniku ili okopavanje vrta, odnosno edukacija o elektroničkoj
pošti i društvenim mrežama. Mati-ja Bešvir, Veronika Čabraja, Matea Kaurin, Barbara Kruhek, Ivana Ha-medović i Marija Vozila ponudili bi tehnološka pomagala, poput table-ta i smart watcha za komunikaciju u slučaju potrebe ili hitnih situacija.
Osnivanje udruge “Bolja starost”
Sandra Keser, Jakov Cipurić, Mari-jana Kozlović i Virginia Jenkel osmi-slili su Integrirani centar za oso-be treće životne dobi “Sapientia” u Karlovcu, stambenu zajednicu koja omogućava kvalitetan život u starijoj dobi uz sve potrebne sadržaje i uslu-ge. Među projektima koje su osmisli-li studenti koji studiraju uz rad profe-sorice izdvajaju pokretanje agencije koja bi povezala umirovljenike koji su obrazovani i žele davati instruk-cije s roditeljima i učenicima kojima je to potrebno, zatim projekt “Senior interfon” koji bi omogućio nadzor posjetitelja samačkih domaćinsta-va te projekt osnivanja udruge “Bo-lja starost” koja bi, uz zapošljavanje, pružala usluge osobne asistencije, administrativne usluge, edukacije o novim tehnologijama i slično.
Vesna Plavšić, Jasna Vekić te Marša Camlić Karlić, viša struč-na suradnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske župani-je, pratile su online predstavljanje ovih studentskih projekata i po-hvalile njihovu aktualnost i pri-mjenjivost. Duška PALIBRK
Projekt besplatnoga prijevoza za starije, simpati�no nazvan “Penzi trans”, prati i animirana video-kam-panja
“Sapientia” je stambena zajednica za stariju populaciju u kojoj bi imali i sve potrebne sadržaje i usluge
Izvo�enje prekopa u Ulici ŠkokovicaPULA - Trgova�kom društvu Ericsson Nikola Tesla Servisi d.o.o. Zagreb odobreno je izvo�enje gra�evinskih radova unutar gra�evine nerazvr-stane ceste (kolnik) i uvo�enje pri-vremene regulacije prometa u Ulici Škokovica radi izgradnje priklju�ka postoje�eg objekta na javnu elektro-ni�ku komunikacijsku mrežu HT-a.
Odobrenje je izdano za dva dana u vremenskom razdoblju od 16. do 24. velja�e 2021. godine. Mole svi sudi-onici u prometu na dodatni oprez i poštivanje privremene regulacije pro-meta. S. Z. T.
Odakle dolazi novac u prora�un i kako se trošiPULA - Grad Pula objavio je brošuru “Prora�un u malom” za 2021. godinu, koja je u digitalnom obliku dostupna na web stra-nicama Grada, a tiskano izdanje distribuirat �e se na adrese više od 23 tisu�e pulskih ku�anstava. Brošura donosi sažet pregled najvažnijih stavki gradskog prora�una, prikazuje na koji na�in no-vac dolazi u prora�un, u što se sve investira te koje su najvažnije smjernice razvoja grada u podru�ju gospodarstva, školstva, sporta, socijalne skrbi i kulture s pregledom najvažnijih projekata u ovoj godini.
- Objavom brošure zaokružen je prora�unski proces koji je za-po�eo tribinama po svim mjesnim odborima na kojima su gra-�ani dali svoje prijedloge i ideje, a koje su potom, ovisno o mo-gu�nostima, uvrštene u prora�un. I kroz eKonzultacije gra�ani su imali mogu�nost iskazati svoje potrebe i mišljenja, isti�u iz grad-ske uprave. D. P.
17Ponedjeljak, 15. velja�e 2021. Glas Istre
Recommended
