HR HR
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.10.2016.
COM(2016) 666 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE
Objedinjeno izvješće o kvaliteti vode za piće u Uniji u kojem se razmatraju izvješća
država članica za razdoblje 2011. – 2013., predviđeno člankom 13. stavkom 5. Direktive
98/83/EZ
2
OBJEDINJENO IZVJEŠĆE O KVALITETI VODE ZA PIĆE U UNIJI U KOJEM SE
RAZMATRAJU IZVJEŠĆA DRŽAVA ČLANICA ZA RAZDOBLJE 2011. – 2013.,
PREDVIĐENO ČLANKOM 13. STAVKOM 5. DIREKTIVE 98/83/EZ
1. UVOD
Direktiva
Direktivom o vodi za piće1 nastoji se osigurati da voda namijenjena za ljudsku potrošnju bude
sigurna. Direktivom se zahtijeva da u vodi za piće ne smiju biti prisutni nikakvi
mikroorganizmi, nametnici ili tvari koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi utvrđivanjem
standarda za najčešće potencijalno štetne organizme i tvari koje se mogu naći u vodi za piće.
Izvješće
Države članice dužne su na temelju Direktive o vodi za piće redovito pratiti kvalitetu vode za
piće isporučene potrošačima. One su obvezne izvješćivati Komisiju o rezultatima praćenja u
trogodišnjim intervalima. Ovo objedinjeno izvješće sadržava sažeti prikaz kvalitete vode za
piće u državama članicama EU-a u razdoblju od 2011. do 2013. Njime se ispunjava obveza
Komisije prema članku 13. stavku 5. Direktive o vodi za piće o razmatranju izvješća država
članica te o objavljivanju objedinjenog izvješća o kvaliteti vode za piće u EU-u svake tri
godine. Podaci dostavljeni u ovom izvješću obuhvaćaju sve države članice osim jedne:
Hrvatska je izuzeta od tekuće obveze izvješćivanja jer je pristupila EU-u sredinom 2013., što
je bilo krajem razdoblja izvješćivanja. Ovo izvješće neovisno je o radnom dokumentu službi
o ocjenjivanju Direktive o vodi za piće u okviru Programa za prikladnost i učinkovitost
propisa (REFIT) koji će biti donesen tijekom posljednjih šest mjeseci 2016.
U Direktivi se razlikuju veliki i mali vodoopskrbni sustavi. Velikim vodoopskrbnim
sustavima isporučuje se u prosjeku više od 1 000 m³ vode za piće dnevno ili se opskrbljuje
više od 5 000 ljudi. Minimalni zahtjevi za kvalitetu vode jednaki su za velike i za male
vodoopskrbne sustave, ali obveza izvješćivanja primjenjuje se samo na velike. U skladu s
tim, u ovom objedinjenom izvješću iznosi se sažeti pregled kvalitete vode za piće u velikim
vodoopskrbnim sustavima.
Međutim, tijekom postupka prikupljanja podataka 15 država članica (BE, BG, CY, ES, FR,
GR, HU, IE, LU, MT, PT, RO, SE, SI, SK) dobrovoljno je dostavilo podatke i o malim
vodoopskrbnim područjima (koja opskrbljuju s manje od 1 000 m³ po danu). Sveobuhvatna
ocjena usklađenosti s propisima u malim vodoopskrbnim sustavima na razini EU-a nije se
smatrala značajnom zato što dostupni podaci nisu u potpunosti reprezentativni za cijeli EU te
stoga nisu uključeni u ovo izvješće. Prema podacima koje je dostavilo tih 15 država članica
sveukupna usklađenost iznosi u prosjeku 98 % te nisu navedene veće poteškoće. Međutim,
Komisija smatra da su potrebne dodatne informacije kako bi se dobio bolji prikaz stvarnog
1 Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330,
5.12.1998.)
3
stanja te će to stoga detaljnije proučiti. Ako su države članice dostavile podatke o malim
vodoopskrbnim sustavima, njihov sažeti pregled iznosi se na dnu izvješća za pojedinu zemlju.
Izvješća za zemlje s detaljnijim informacijama po državi članici dostupni su na web-mjestu
Glavne uprave Komisije za okoliš2. Poveznice na nacionalna izvješća o vodi za piće (2011.–
2013.) na nacionalnim internetskim stranicama navedene su u Prilogu I. ovom izvješću.
Parametri kvalitete vode za piće
Direktivom se određuju standardi za najčešće potencijalno štetne organizme i tvari koji se
mogu naći u vodi za piće. Ukupno se mora pratiti i redovito ispitivati 48 osnovnih
parametara. U Direktivi se razlikuju tri skupine parametara: mikrobiološki parametri,
kemijski parametri i indikatorski parametri (navedeni u Prilogu I. Direktivi).
Vrijednosti dvaju mikrobioloških parametara, bakterije Escherichia coli i enterokoka, služe
kao zamjena za nultu vrijednost. Drugim riječima, da bi se zajamčila kvaliteta i sigurnost
vode za piće tih organizama u njoj ne bi trebalo biti.
Kemijski parametri odabrani su zbog njihovog potencijalnog učinka na zdravlje ljudi. Osim
kao posljedica nezgode, kemikalije gotovo nikad nisu prisutne u vodi za piće u
koncentracijama s akutnim učincima na zdravlje. Kemikalije obuhvaćaju elemente u
tragovima, poput arsena, nikla ili olova, druge tvari poput cijanida ili policikličkih aromatskih
ugljikovodika ili dušikovih komponenti – nitrata i nitrita. Učinak kemikalija ovisi o razini
prekoračenja, trajanju izloženosti te o načinu na koji utječu na ljudsko tijelo. Vrijednosti
parametara uglavnom se temelje na cjeloživotnoj izloženosti i prosječnom unosu vode za piće
od dvije litre dnevno po osobi.
Indikatorski parametri odnose se na parametre s neizravnom važnošću za kvalitetu vode: oni
služe kao indikatori promjene u izvorskoj vodi, u obradi ili distribuciji vode. Opazi li se
prekoračenje u ovoj skupini parametara, potrebno je detaljnije proučiti stanje te prilagoditi
mjere. Iako većina indikatorskih parametara ne predstavlja izravnu prijetnju zdravlju ljudi,
oni mogu neizravno utjecati na kvalitetu vode s obzirom na njezin izgled, okus ili miris (te
stoga utjecati na prihvatljivost kod potrošača) ili mogu ometati primjerenu obradu, npr.
uzrokovati neodgovarajuću dezinfekciju zbog prisutnosti organskih tvari.
Zahtjevi za praćenje nedavno su ažurirani izmjenom Priloga II. i III. Direktivi s obzirom na
znanstveni i tehnički napredak3. Tom izmjenom uvodi se dobrovoljna upotreba pristupa
utemeljenog na riziku za proširenje mjera praćenja, smanjenje učestalosti ili uklanjanje
parametara na temelju rezultata procjene rizika. Izmjena je stupila na snagu 27. listopada
2015. i države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca.
2 http://ec.europa.eu/environment/water/water-drink/reporting_en.html 3 Direktiva Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni Priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ
o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju
4
2. REZULTATI NA RAZINI EU-A
Opće informacije
U EU-u voda za piće zahvaća se iz različitih izvora. Općenito, glavni su izvori u državama
članicama površinske i podzemne vode (npr. brane za dobivanje vode za piće), iz kojih se
dobiva oko 50 % odnosno 36 % zaliha vode za piće (slika 1.).
Slika 1. Izvori vode za piće u EU-u (2011.–2013.)
50%
36%
2%1%2%
7% 2%Podzemne vode
Površinske vode
Unutarnje vode
Obalne vode
Vode filtrirane naobalama rijekaOstale vode
Umjetno napajanjepodzemnim vodama
Raspodjela izvora vode u državama članicama prikazana je na slici 2.
Slika 2. Izvori vode za piće u državama članicama (2011.–2013.)
5
0 25 50 75 100
AT
DK
LT
SK
DE
SI
LV
PL
BE
IT
NL
ES
LU
FR
EE
HU
MT
FI
BG
RO
CZ
GR
PT
SE
UK
IE
CY
[%]
Podzemne vode
Površinske vode
Unutarnje vode
Obalne vode
Vode filtrirane naobalama rijeka
Ostale vode
Umjetno napajanjepodzemnim vodama
*U CZ pojam unutarnjih voda istoznačan je pojmu površinskih voda
U EU-u se ne prikupljaju službeni statistički podaci o broju ljudi spojenih na javnu opskrbu
vodom. Slika 3. prikazuje postotak lokalnog stanovništva koji se opskrbljuje iz velikih
vodoopskrbnih područja (> 1 000 m³ dnevno i/ili opskrba više od 5 000 ljudi).
Slika 3. Lokalno stanovništvo u velikim vodoopskrbnim područjima u državama
članicama (2011.–2013.)
6
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
NL
LU
MT
GR
UK
SK
BE
DE
PT
SE
ES
FI
FR
BG
CY
CZ
IE
SI
PL
AT
IT
EE
DK
LV
HU
LT
RO
Lokalno stanovništvo [%]
Nizozemska i Luksemburg opskrbljuju 100 % lokalnog stanovništva velikim vodoopskrbnim
sustavima. Znatan dio stanovništva EU-a koji ne opskrbljuju veliki vodoopskrbni sustavi
opskrbljuju mali vodoopskrbni sustavi koji moraju ispunjavati zahtjeve iz Direktive.
Uzimajući u obzir velike i male vodoopskrbne sustave, Malta, Slovačka, Portugal, Francuska,
Bugarska i Mađarska također opskrbljuju 100 % lokalnog stanovništva, a i većina drugih
država članica tako opskrbljuje većinu stanovništva, osim Rumunjske u kojoj se samo 66 %
stanovništva opskrbljuje s pomoću oba sustava. Kako je samo 15 država članica izvijestilo o
malim vodoopskrbnim sustavima, ti dodatni podaci nisu prikazani na slici 3.
Kvaliteta vode za piće – Usklađenost
Za procjenu kvalitete vode za piće u vodoopskrbnim područjima u državama članicama
provedene su brojne analize u okviru razdoblja izvješćivanja 2011.–2013.: 4,1 milijun
analiza mikrobioloških parametara, 7,1 milijun analiza kemijskih parametara i 17,5 milijuna
analiza indikatorskih parametara.
Informacije o usklađenosti bile su dostupne za svaki parametar. Postotak usklađenosti
odražava omjer broja analiziranih uzoraka i broja opaženih prekoračenja. Ako najmanje 99 %
svih analiza provedenih u određenoj godini ispunjava određeni standard, smatra se da je
država članica usklađena s Direktivom za taj parametar. Prekoračenja indikatorskih
7
parametara ne znače nužno neusklađenost s Direktivom zbog navedenih razloga (ako ne
postoji izravna opasnost za ljudsko zdravlje).
Na slici 4. prikazan je postotak usklađenosti za različite skupine parametara u EU-u. Rezultati
pokazuju visoku usklađenost od više od 99 % za mikrobiološke i kemijske parametre.
Prisutnost dvaju mikrobioloških parametara, bakterije Escherichia coli i enterokoka, u uzorku
vode za piće može upućivati na to da je do onečišćenja moglo doći ili na izvoru vode ili u
vodoopskrbnoj mreži. Svako otkrivanje bakterije E. coli ili enterokoka u uzorku vode za piće
smatra se prekoračenjem. Usklađenost indikatorskih parametara (osim boje, mirisa, okusa i
zamućenosti) dosegla je gotovo 99 % u izvještajnim godinama od 2011. do 2013.
Slika 4. Postotak usklađenosti za skupine mikrobioloških, kemijskih i
indikatorskih parametara za razdoblje izvješćivanja 2011.–2013. u EU-u
97,0 97,5 98,0 98,5 99,0 99,5 100,0
Mikrobiološki parametri
Kemijski parametri
Indikatorski parametri
% usklađenosti s Direktivom
2011.
2012.
2013.
Na slici 5. prikazani su podaci o usklađenosti za pojedinačne kemijske parametre u EU-u.
Slika 5. Stope usklađenosti za kemijske parametre u EU-u (2011.–2013.)4
4 Kratice na slici 5.: T = ukupno, I = pojedinačno
8
98,0 98,2 98,4 98,6 98,8 99,0 99,2 99,4 99,6 99,8 100,0
1,2-dikloretan
Cijanid
Kadmij
Benzen
Krom
Živa
Benzo(a)piren
PAH
Antimon
Tetra-/Trikloreten
Pesticidi-T
Bakar
Nitrit iz vodnih građevina
Nitrat
Bromat
Nitrit iz slavine
Bor
Selen
Nitrat/Nitrit formulacijski
Trihalometani-T
Olovo
Nitrit
Nikal
Pesticidi-I
Fluorid
Arsen
usklađenost [%]
Arsen, u suprotnosti s gotovo svim drugim parametrima, pokazuje najnižu stopu usklađenosti
koja iznosi 98,83 %. Ova relativno niža stopa usklađenosti (ali i dalje viša od 98,8 %)
uzrokovana je uglavnom obilježjima vodenih slivova i posljedica je geološke pozadinske
koncentracije koja se primjerice može pronaći u Mađarskoj i Italiji.
Na slici 6. prikazani su podaci o prekoračenjima za pojedinačne indikatorske parametre. Slika
samo daje pregled prekoračenja i ne odražava neusklađenost s Direktivom jer se određeni
indikatorski parametri ne iskazuju brojčanim vrijednostima, npr. boja, okus, miris ili
zamućenost. Unatoč tome, parametri s najučestalijim prekoračenjima u toj skupini
indikatorskih parametara su ukupni organski ugljik i željezo. Ukupni organski ugljik sam po
sebi nije štetan. On služi za neizravno određivanje prisutnosti organskih molekula u vodi
mjerenjem prisutnosti ugljika. Pokazatelj je zdravstvenih i sigurnosnih svojstava izvorske
vode i kvalitete vode u vodoopskrbnom sustavu te je povezan s nusproizvodima dezinfekcije.
Prilikom reakcije ukupnog organskog ugljika s dezinficijensom može doći do nastanka
štetnih nusproizvoda. Ukupni organski ugljik također je važan za optimizaciju, a time i za
smanjenje troškova povezanih s postupkom obrade. Pitanje problema vode koja prirodno
sadrži željezo i mangan odnosi se na oksidaciju otopljenog željeza i mangana te promjenu od
bezbojnih, otopljenih oblika u obojane, krute.
Slika 6. Stope usklađenosti za indikatorske parametre u EU-u (2011.–2013.)
9
95,0 95,5 96,0 96,5 97,0 97,5 98,0 98,5 99,0 99,5 100,0
Oksidativnost
Vodljivost
pH-vrijednost
Clostridium
Aluminij
Amonijak
Natrij
Broj kolonija
Klorid
Koliformi
Mangan
Sulfat
Željezo
Ukupni organskiugljik
usklađenost [%]
10
Polje 1. Pesticidi u vodi za piće
Direktivom o vodi za piće određuju se granične koncentracije od 0,1 μg/l za pojedinačne pesticide i
od 0,5 μg/l za ukupan iznos pesticida. Države članice prate znatan broj pesticida i metabolita
(produkti razgradnje i reakcijski produkti) u vodi za piće odabranih na nacionalnoj razini te stoga
specifičnih za svaku državu članicu. Međutim, potrebno je pratiti samo one pesticide koji će
vjerojatno biti prisutni u određenom vodoopskrbnom sustavu. Za potrebe izvješćivanja Europska
komisija i države članice dogovorile su se u pogledu kratkog popisa od 13 pesticida. Za te pesticide
navedeni su učestalost praćenja i podaci o neusklađenosti za razdoblje 2011.–2013. Iako se
izvješćivanjem o kratkom popisu s navedenim pesticidima postiže usklađen i usporediv pristup, ono
ne pruža potpunu sliku o svim pesticidima i svim relevantnim metabolitima koji se javljaju u
određenoj zemlji.
Sljedeća slika prikazuje postotak velikih vodoopskrbnih područja praćenih zbog pojave i prekoračenja
pesticida s kratkog popisa u EU-u tijekom razdoblja izvješćivanja 2011.–2013.
0 20 40 60 80 100
AtrazinSimazinDiuron
TerbutilazinDezetil-atrazin
IzoproturonMCPA
BentazonMekoprop
2,4-DBromacil
2,6-diklorbenzamidS-Metolaklor
Praćena velika vodoopskrbna područja* [%]*Potrebno je pratiti samo one pesticide koji mogu biti prisutni u
određenom vodoopskrbnom sustavu
Niske vrijednosti praćenja (srednja od 27,4 %) pokazuju da pristup praćenja predviđen Direktivom o
vodi za piće ne dopušta sveobuhvatnu ocjenu onečišćenja vode za piće pesticidima, iako su prijavljene
stope usklađenosti dosljedno visoke (ukupno više od 99,9 %, vidjeti sliku 5.). Na temelju istraživanja
provedenog u državama članicama Komisija je stavila na raspolaganje ažurirani popis pesticida i
metabolita koji izazivaju zabrinutost te se trebaju uzeti u obzir u programima praćenja5.
5 https://circabc.europa.eu/w/browse/309b29d1-b8f8-4809-a044-6a9cca1cbabf
11
Uzroci neusklađenosti
Direktivom o vodi za piće zahtijeva se od država članica da prijave uzroke i korektivne mjere
za neusklađenosti otkrivene u vodoopskrbnom području. U obrascima za izvješćivanje uzroci
prekoračenja razvrstavaju se kao „povezani s vodenim slivovima”, „povezani s postupkom
obrade” i „povezani s distribucijom” (u javnoj mreži i u kućanstvu).
Na slici 7. prikazan je broj analiza koje pokazuju prekoračenja glavnih parametara. Tijekom
razdoblja izvješćivanja 2011.–2013. najčešća prekoračenja prijavljena su za koliformne
bakterije, a potom za željezo, ukupni organski ugljik i amonijak. Većina je tih parametara
indikatorski parametar bez izravne prijetnje po zdravlje ljudi.
Slika 7. Broj analiza koje pokazuju prekoračenja za parametre iz Direktive o vodi
za piće u EU-u (2011.–2013.).
0 5000 10000 15000 20000 25000
Koliformi
Željezo
Ukupni organski ugljik
Amonijak
Broj kolonija
Mangan
E. coli
pH-vrijednost
Enterokoki
Klorid
Sulfat
Aluminij
Clostridium
Arsen
Nitrit
Olovo
Vodljivost
Fluorid
Nitrit iz slavine
Natrij
Nikal
Formula nitrat/nitrit
Broj analiza
Na slici 8. prikazani su različiti uzroci za najčešće prijavljivane parametre. Iako se uzroci za
prekoračenja zbog bioloških parametara (koliformne bakterije, broj kolonija, E. coli,
enterokoki, Clostridium) i željeza ne mogu točno utvrditi, prekoračenja amonijaka, mangana,
pH-vrijednosti, klorida, sulfata, arsena i nitrita uglavnom su povezana s vodenim slivovima.
Ukupni organski ugljik i aluminij uglavnom su povezani s postupkom obrade, dok je olovo
jasno povezano s problemima u distribucijskoj mreži u kućanstvu.
Slika 8. Uzroci neusklađenosti za najčešće prijavljivane parametre
12
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Koliformi
Željezo
Ukupni organski ugljik
Amonijak
Broj kolonija
Mangan
E. coli
pH-vrijednost
Enterokoki
Klorid
Sulfat
Aluminij
Clostridium
Arsen
Nitrit
Olovo
Povezano s vodenim slivovima Povezano s distribucijskom mrežom u kućanstvu
Ostali uzroci Povezano s javnom distribucijskom mrežom
Kombinirani uzroci Povezano s postupkom obrade
Nepoznato
Usporedbe zemalja
Neusklađenost skupina parametara na nacionalnoj razini u državama članicama predstavljena
je u tablici 1. Procjena se temelji na srednjoj stopi usklađenosti za svaku skupinu parametara
od 2011. do 2013.
Tablica 1. Stope usklađenosti na nacionalnoj razini u državama članicama (2011.–
2013.)
Zemlja Mikrobiološki parametri Kemijski parametri Indikatorski parametri*
AT 99,84 99,9 99,6
BE 99,75 99,9 99,1
BG 99,25 99,5 99,3
CY 99,01 99,9 96,3
CZ 99,91 99,9 99,2
DE 99,88 99,9 99,7
DK 99,80 99,8 98,6
EE 99,99 99,8 99,1
ES 99,62 99,8 99,4
FI 100,00 99,9 99,6
FR 99,84 99,8 99,4
GR 99,64 99,9 99,5
HU 99,71 98,6 97,1
13
Zemlja Mikrobiološki parametri Kemijski parametri Indikatorski parametri*
IE 99,97 99,5 99,3
IT 99,20 99,6 99,6
LT 100,00 99,3 99,0
LU 99,77 100,0 99,5
LV 99,92 100,0 98,7
MT 100,00 99,9 90,1
NL 99,97 100,0 100,0
PL 100,00 100,0 99,8
PT 99,57 99,9 99,3
RO 99,69 99,7 99,2
SE 99,94 100,0 99,1
SI 99,25 100,0 98,7
SK 99,52 100,0 99,4
UK 99,98 99,9 99,9
stopa usklađenosti 99 – 100 %
stopa usklađenosti 98 – 100 %
stopa usklađenosti < 98%
*osim mirisa, okusa, boje i zamućenosti
U pogledu mikrobioloških parametara, sve države članice prijavile su stope usklađenosti od
99 % do 100 %. U vezi s kemijskim parametrima, 26 država članica prijavilo je usklađenost
od 99 % do 100 %, a samo je Mađarska prijavila usklađenost nešto nižu od 99 %.
Za indikatorske parametre, tri države članice ostvarile su stopu usklađenosti od 98 % do
100 %, tri države članice stopu nižu od 98 % te 21 država članica razinu usklađenosti od više
od 99 %. Za indikatorske parametre, Malta je prijavila prilično nisku prosječnu stopu
usklađenosti od 90,1 % zbog vrlo niske stope usklađenosti za kloride. Ukupno gledajući, nisu
primijećene znatnije razlike među državama članicama.
Na slici 9. prikazane su različite vrste poduzetih korektivnih mjera (npr. mjere na izvoru,
izmjena izvora, popravak, čišćenje i dezinfekcija). Mjere za tri važna parametra, odnosno
koliformne bakterije, arsen i olovo, prikazane su tortnim grafikonima:
Slika 9. Postotak korektivnih mjera za odabrane parametre kvalitete vode u
Europi (2011.–2013.)
Koliformne bakterije Arsen Olovo
14
(C = vodeni slivovi; D = distribucijska mreža u kućanstvu; E = hitni slučajevi; P = javna distribucijska mreža; T
= postupak obrade)
(C = vodeni slivovi; D = distribucijska mreža u kućanstvu; E = hitni slučajevi; P = javna distribucijska mreža; T = postupak obrade)
C1 Mjere za uklanjanje ili ublažavanje uzroka N Mjere nisu potrebne
C2 Mjere za izmjenu izvora O Druge mjere
D1 Zamjena, isključenje ili popravak neispravnih dijelova P1 Zamjena, isključenje ili popravak neispravnih dijelova
D2 Čišćenje, ribanje i/ili dezinfekcija onečišćenih dijelova P2 Čišćenje, ribanje i/ili dezinfekcija onečišćenih dijelova
E
Obavješćivanje potrošača i upute za potrošače, npr.
zabrana upotrebe, uputa za prokuhavanje vode,
privremena ograničenja potrošnje.
T Uspostava, nadogradnja i poboljšanje postupka obrade
Za otkrivena onečišćenja koliformnim bakterijama, većina poduzetih korektivnih mjera
(67 %) bila je povezana s javnom distribucijskom mrežom ili infrastrukturom za obradu i
postupkom obrade (tj. boljom dezinfekcijom). Korektivne mjere za smanjenje visoke
koncentracije arsena u vodi za piće uglavnom su povezane s postupkom obrade (46 %) ili s
vodenim slivovima (29 %). U slučajevima kad je koncentracija olova premašila vrijednost
parametra, 67 % svih prijavljenih korektivnih mjera sastojalo se od zamjene ili isključenja
olovnih cijevi u distribucijskoj mreži u kućanstvu.
Zaključno treba napomenuti da se uzroci problema u vezi s određenim parametrima kvalitete
vode za piće ili skupinama parametara pronalaze u različitim točkama u lancu opskrbe vodom
za piće: izvoru vode, obradi, distribuciji i krajnjoj točki lanca opskrbe – potrošaču. To
ukazuje na potrebu uzimanja u obzir različitih uzroka neusklađenosti u različitim točkama u
lancu opskrbe pri uspostavi korisnih programa praćenja s ciljem poduzimanja hitnih
korektivnih mjera za održavanje zdravstveno prihvatljive opskrbe vodom za piće u Europi.
Odabir sredstava i mjera za ostvarivanje usklađenosti prepušta se državama članicama jer bi
one trebale imati najbolji uvid u stanje kvalitete vode na lokalnoj razini te mogu pružiti
prikladne odgovore na stvarne lokalne probleme. Međutim, kada se primijeti kontinuirana
neusklađenost kao posljedica strukturnih problema, a korektivne mjere nisu bile dovoljne da
bi se povratila kvaliteta vode za piće, Komisija može poduzeti mjere zbog potencijalnog
slučaja kršenja prava Unije. Komisija pokušava brzo riješiti osnovni problem s predmetnom
državom članicom s pomoću strukturiranog dijaloga i ako predmetna država članica ne uspije
provesti rješenje za ispravak mogućeg slučaja povrede prava EU-a, Komisija može pokrenuti
15
službeni postupak zbog povrede prava. Zbog sveukupno visoke usklađenosti to je dosad bilo
potrebno u samo nekoliko slučajeva.
3. ZAKLJUČAK
Ovo objedinjeno izvješće pokazuje da stope usklađenosti za parametre koji izravno
odražavaju kvalitetu vode za piće za opskrbu potrošača tijekom razdoblja izvješćivanja
2011.–2013. prvi put imaju vrijednosti od najmanje 99 %, uz jednu iznimku, u svim
državama članicama. To je pozitivan rezultat koji odražava uložene napore svih strana radi
pravilne provedbe Direktive o vodi za piće.
U vrijeme objave ovog izvješća u pripremi je detaljno izvješće o ocjeni Direktive o vodi za
piće6 u kojem se, među ostalim, procjenjuje i sustav izvješćivanja. Istovremeno, provodi se
provjera prikladnosti praćenja stanja okoliša i izvješćivanja7 u EU-u. Obje navedene
inicijative vjerojatno će uključivati daljnje zaključke i aktivnosti za poboljšanje izvješćivanja
u skladu s Direktivom o vodi za piće.
6 Upućivanje će se naknadno dodati 7 Upućivanje će se naknadno dodati
16
Prilog I.: Poveznice na nacionalna izvješća o vodi za piće i podatke (2011.–2013.).
DČ Poveznica na izvješće države članice
AT http://bmg.gv.at/home/Schwerpunkte/VerbraucherInnengesundheit/Lebensmittel/Trinkwasser/
BE http://www.leefmilieu.brussels/themas/water
BG http://eea.government.bg/bg/output/soe-report/index.html
CY http://www.moh.gov.cy/moh/mphs/phs.nsf/DMLwater2_archive_gr?OpenForm&Start=1&Count=1000&
Expand=1&Seq=1
CZ http://www.szu.cz/tema/zivotni-prostredi/pitna-voda
DE http://www.umweltbundesamt.de/themen/wasser/trinkwasser/trinkwasserqualitaet
DK http://cdr.eionet.europa.eu/dk/eu/dwd/envvnnugw/National%20report%20on%20drinking%20water%202
011-2013.pdf/manage_document
EE http://cdr.eionet.europa.eu/ee/eu/dwd/refvlizg/
ES http://www.msssi.gob.es/profesionales/saludPublica/saludAmbLaboral/calidadAguas/publicaciones.htm
FI http://cdr.eionet.europa.eu/fi/eu/dwd/envvlix7g/
FR http://www.sante.gouv.fr/IMG/pdf/Rapport_qualite_eau_du_robinet_2012_DGS.pdf
GR www.moh.gov.gr
HU http://oki.antsz.hu/files/dokumentumtar/Ivovizminoseg2011.pdf
IE www.epa.ie
IT http://www.cheacquabeviamo.it/main.htm
LT http://vmvt.lt/maisto-sauga/kontrole/valstybine-maisto-kontrole/geriamojo-vandens-kontrole
LU http://www.eau.public.lu/publications/index.html
LV http://cdr.eionet.europa.eu/lv/eu/dwd/envvpbw_w/
MT http://cdr.eionet.europa.eu/mt/eu/dwd/envvowj9q/index_html?&page=3
NL https://www.rijksoverheid.nl/documenten/rapporten/2014/12/08/de-kwaliteit-van-het-drinkwater-in-
nederland-in-2013
PL http://www.gis.gov.pl/?lang=pl&go=content&id=30
PT http://www.ersar.pt/website/ViewContent.aspx?SubFolderPath=%5cRoot%5cContents%5cSitio%5cMen
uPrincipal%5cDocumentacao%5cPublicacoesIRAR&Section=MenuPrincipal&FolderPath=%5cRoot%5c
Contents%5cSitio%5cMenuPrincipal%5cDocumentacao&BookTypeID=3&BookCategoryID=1
RO https://www.insp.gov.ro/cnmrmc/images/rapoarte/Raport-sintetic-2013.pdf
SE www.livsmedelsverket.se
SI http://www.mpv.si/porocila
SK http://www.uvzsr.sk/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=156&Itemid=65
UK http://www.dwi.gov.uk/