HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.10.2016.

COM(2016) 666 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Objedinjeno izvješće o kvaliteti vode za piće u Uniji u kojem se razmatraju izvješća

država članica za razdoblje 2011. – 2013., predviđeno člankom 13. stavkom 5. Direktive

98/83/EZ

2

OBJEDINJENO IZVJEŠĆE O KVALITETI VODE ZA PIĆE U UNIJI U KOJEM SE

RAZMATRAJU IZVJEŠĆA DRŽAVA ČLANICA ZA RAZDOBLJE 2011. – 2013.,

PREDVIĐENO ČLANKOM 13. STAVKOM 5. DIREKTIVE 98/83/EZ

1. UVOD

Direktiva

Direktivom o vodi za piće1 nastoji se osigurati da voda namijenjena za ljudsku potrošnju bude

sigurna. Direktivom se zahtijeva da u vodi za piće ne smiju biti prisutni nikakvi

mikroorganizmi, nametnici ili tvari koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi utvrđivanjem

standarda za najčešće potencijalno štetne organizme i tvari koje se mogu naći u vodi za piće.

Izvješće

Države članice dužne su na temelju Direktive o vodi za piće redovito pratiti kvalitetu vode za

piće isporučene potrošačima. One su obvezne izvješćivati Komisiju o rezultatima praćenja u

trogodišnjim intervalima. Ovo objedinjeno izvješće sadržava sažeti prikaz kvalitete vode za

piće u državama članicama EU-a u razdoblju od 2011. do 2013. Njime se ispunjava obveza

Komisije prema članku 13. stavku 5. Direktive o vodi za piće o razmatranju izvješća država

članica te o objavljivanju objedinjenog izvješća o kvaliteti vode za piće u EU-u svake tri

godine. Podaci dostavljeni u ovom izvješću obuhvaćaju sve države članice osim jedne:

Hrvatska je izuzeta od tekuće obveze izvješćivanja jer je pristupila EU-u sredinom 2013., što

je bilo krajem razdoblja izvješćivanja. Ovo izvješće neovisno je o radnom dokumentu službi

o ocjenjivanju Direktive o vodi za piće u okviru Programa za prikladnost i učinkovitost

propisa (REFIT) koji će biti donesen tijekom posljednjih šest mjeseci 2016.

U Direktivi se razlikuju veliki i mali vodoopskrbni sustavi. Velikim vodoopskrbnim

sustavima isporučuje se u prosjeku više od 1 000 m³ vode za piće dnevno ili se opskrbljuje

više od 5 000 ljudi. Minimalni zahtjevi za kvalitetu vode jednaki su za velike i za male

vodoopskrbne sustave, ali obveza izvješćivanja primjenjuje se samo na velike. U skladu s

tim, u ovom objedinjenom izvješću iznosi se sažeti pregled kvalitete vode za piće u velikim

vodoopskrbnim sustavima.

Međutim, tijekom postupka prikupljanja podataka 15 država članica (BE, BG, CY, ES, FR,

GR, HU, IE, LU, MT, PT, RO, SE, SI, SK) dobrovoljno je dostavilo podatke i o malim

vodoopskrbnim područjima (koja opskrbljuju s manje od 1 000 m³ po danu). Sveobuhvatna

ocjena usklađenosti s propisima u malim vodoopskrbnim sustavima na razini EU-a nije se

smatrala značajnom zato što dostupni podaci nisu u potpunosti reprezentativni za cijeli EU te

stoga nisu uključeni u ovo izvješće. Prema podacima koje je dostavilo tih 15 država članica

sveukupna usklađenost iznosi u prosjeku 98 % te nisu navedene veće poteškoće. Međutim,

Komisija smatra da su potrebne dodatne informacije kako bi se dobio bolji prikaz stvarnog

1 Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330,

5.12.1998.)

3

stanja te će to stoga detaljnije proučiti. Ako su države članice dostavile podatke o malim

vodoopskrbnim sustavima, njihov sažeti pregled iznosi se na dnu izvješća za pojedinu zemlju.

Izvješća za zemlje s detaljnijim informacijama po državi članici dostupni su na web-mjestu

Glavne uprave Komisije za okoliš2. Poveznice na nacionalna izvješća o vodi za piće (2011.–

2013.) na nacionalnim internetskim stranicama navedene su u Prilogu I. ovom izvješću.

Parametri kvalitete vode za piće

Direktivom se određuju standardi za najčešće potencijalno štetne organizme i tvari koji se

mogu naći u vodi za piće. Ukupno se mora pratiti i redovito ispitivati 48 osnovnih

parametara. U Direktivi se razlikuju tri skupine parametara: mikrobiološki parametri,

kemijski parametri i indikatorski parametri (navedeni u Prilogu I. Direktivi).

Vrijednosti dvaju mikrobioloških parametara, bakterije Escherichia coli i enterokoka, služe

kao zamjena za nultu vrijednost. Drugim riječima, da bi se zajamčila kvaliteta i sigurnost

vode za piće tih organizama u njoj ne bi trebalo biti.

Kemijski parametri odabrani su zbog njihovog potencijalnog učinka na zdravlje ljudi. Osim

kao posljedica nezgode, kemikalije gotovo nikad nisu prisutne u vodi za piće u

koncentracijama s akutnim učincima na zdravlje. Kemikalije obuhvaćaju elemente u

tragovima, poput arsena, nikla ili olova, druge tvari poput cijanida ili policikličkih aromatskih

ugljikovodika ili dušikovih komponenti – nitrata i nitrita. Učinak kemikalija ovisi o razini

prekoračenja, trajanju izloženosti te o načinu na koji utječu na ljudsko tijelo. Vrijednosti

parametara uglavnom se temelje na cjeloživotnoj izloženosti i prosječnom unosu vode za piće

od dvije litre dnevno po osobi.

Indikatorski parametri odnose se na parametre s neizravnom važnošću za kvalitetu vode: oni

služe kao indikatori promjene u izvorskoj vodi, u obradi ili distribuciji vode. Opazi li se

prekoračenje u ovoj skupini parametara, potrebno je detaljnije proučiti stanje te prilagoditi

mjere. Iako većina indikatorskih parametara ne predstavlja izravnu prijetnju zdravlju ljudi,

oni mogu neizravno utjecati na kvalitetu vode s obzirom na njezin izgled, okus ili miris (te

stoga utjecati na prihvatljivost kod potrošača) ili mogu ometati primjerenu obradu, npr.

uzrokovati neodgovarajuću dezinfekciju zbog prisutnosti organskih tvari.

Zahtjevi za praćenje nedavno su ažurirani izmjenom Priloga II. i III. Direktivi s obzirom na

znanstveni i tehnički napredak3. Tom izmjenom uvodi se dobrovoljna upotreba pristupa

utemeljenog na riziku za proširenje mjera praćenja, smanjenje učestalosti ili uklanjanje

parametara na temelju rezultata procjene rizika. Izmjena je stupila na snagu 27. listopada

2015. i države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca.

2 http://ec.europa.eu/environment/water/water-drink/reporting_en.html 3 Direktiva Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni Priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ

o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju

4

2. REZULTATI NA RAZINI EU-A

Opće informacije

U EU-u voda za piće zahvaća se iz različitih izvora. Općenito, glavni su izvori u državama

članicama površinske i podzemne vode (npr. brane za dobivanje vode za piće), iz kojih se

dobiva oko 50 % odnosno 36 % zaliha vode za piće (slika 1.).

Slika 1. Izvori vode za piće u EU-u (2011.–2013.)

50%

36%

2%1%2%

7% 2%Podzemne vode

Površinske vode

Unutarnje vode

Obalne vode

Vode filtrirane naobalama rijekaOstale vode

Umjetno napajanjepodzemnim vodama

Raspodjela izvora vode u državama članicama prikazana je na slici 2.

Slika 2. Izvori vode za piće u državama članicama (2011.–2013.)

5

0 25 50 75 100

AT

DK

LT

SK

DE

SI

LV

PL

BE

IT

NL

ES

LU

FR

EE

HU

MT

FI

BG

RO

CZ

GR

PT

SE

UK

IE

CY

[%]

Podzemne vode

Površinske vode

Unutarnje vode

Obalne vode

Vode filtrirane naobalama rijeka

Ostale vode

Umjetno napajanjepodzemnim vodama

*U CZ pojam unutarnjih voda istoznačan je pojmu površinskih voda

U EU-u se ne prikupljaju službeni statistički podaci o broju ljudi spojenih na javnu opskrbu

vodom. Slika 3. prikazuje postotak lokalnog stanovništva koji se opskrbljuje iz velikih

vodoopskrbnih područja (> 1 000 m³ dnevno i/ili opskrba više od 5 000 ljudi).

Slika 3. Lokalno stanovništvo u velikim vodoopskrbnim područjima u državama

članicama (2011.–2013.)

6

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

NL

LU

MT

GR

UK

SK

BE

DE

PT

SE

ES

FI

FR

BG

CY

CZ

IE

SI

PL

AT

IT

EE

DK

LV

HU

LT

RO

Lokalno stanovništvo [%]

Nizozemska i Luksemburg opskrbljuju 100 % lokalnog stanovništva velikim vodoopskrbnim

sustavima. Znatan dio stanovništva EU-a koji ne opskrbljuju veliki vodoopskrbni sustavi

opskrbljuju mali vodoopskrbni sustavi koji moraju ispunjavati zahtjeve iz Direktive.

Uzimajući u obzir velike i male vodoopskrbne sustave, Malta, Slovačka, Portugal, Francuska,

Bugarska i Mađarska također opskrbljuju 100 % lokalnog stanovništva, a i većina drugih

država članica tako opskrbljuje većinu stanovništva, osim Rumunjske u kojoj se samo 66 %

stanovništva opskrbljuje s pomoću oba sustava. Kako je samo 15 država članica izvijestilo o

malim vodoopskrbnim sustavima, ti dodatni podaci nisu prikazani na slici 3.

Kvaliteta vode za piće – Usklađenost

Za procjenu kvalitete vode za piće u vodoopskrbnim područjima u državama članicama

provedene su brojne analize u okviru razdoblja izvješćivanja 2011.–2013.: 4,1 milijun

analiza mikrobioloških parametara, 7,1 milijun analiza kemijskih parametara i 17,5 milijuna

analiza indikatorskih parametara.

Informacije o usklađenosti bile su dostupne za svaki parametar. Postotak usklađenosti

odražava omjer broja analiziranih uzoraka i broja opaženih prekoračenja. Ako najmanje 99 %

svih analiza provedenih u određenoj godini ispunjava određeni standard, smatra se da je

država članica usklađena s Direktivom za taj parametar. Prekoračenja indikatorskih

7

parametara ne znače nužno neusklađenost s Direktivom zbog navedenih razloga (ako ne

postoji izravna opasnost za ljudsko zdravlje).

Na slici 4. prikazan je postotak usklađenosti za različite skupine parametara u EU-u. Rezultati

pokazuju visoku usklađenost od više od 99 % za mikrobiološke i kemijske parametre.

Prisutnost dvaju mikrobioloških parametara, bakterije Escherichia coli i enterokoka, u uzorku

vode za piće može upućivati na to da je do onečišćenja moglo doći ili na izvoru vode ili u

vodoopskrbnoj mreži. Svako otkrivanje bakterije E. coli ili enterokoka u uzorku vode za piće

smatra se prekoračenjem. Usklađenost indikatorskih parametara (osim boje, mirisa, okusa i

zamućenosti) dosegla je gotovo 99 % u izvještajnim godinama od 2011. do 2013.

Slika 4. Postotak usklađenosti za skupine mikrobioloških, kemijskih i

indikatorskih parametara za razdoblje izvješćivanja 2011.–2013. u EU-u

97,0 97,5 98,0 98,5 99,0 99,5 100,0

Mikrobiološki parametri

Kemijski parametri

Indikatorski parametri

% usklađenosti s Direktivom

2011.

2012.

2013.

Na slici 5. prikazani su podaci o usklađenosti za pojedinačne kemijske parametre u EU-u.

Slika 5. Stope usklađenosti za kemijske parametre u EU-u (2011.–2013.)4

4 Kratice na slici 5.: T = ukupno, I = pojedinačno

8

98,0 98,2 98,4 98,6 98,8 99,0 99,2 99,4 99,6 99,8 100,0

1,2-dikloretan

Cijanid

Kadmij

Benzen

Krom

Živa

Benzo(a)piren

PAH

Antimon

Tetra-/Trikloreten

Pesticidi-T

Bakar

Nitrit iz vodnih građevina

Nitrat

Bromat

Nitrit iz slavine

Bor

Selen

Nitrat/Nitrit formulacijski

Trihalometani-T

Olovo

Nitrit

Nikal

Pesticidi-I

Fluorid

Arsen

usklađenost [%]

Arsen, u suprotnosti s gotovo svim drugim parametrima, pokazuje najnižu stopu usklađenosti

koja iznosi 98,83 %. Ova relativno niža stopa usklađenosti (ali i dalje viša od 98,8 %)

uzrokovana je uglavnom obilježjima vodenih slivova i posljedica je geološke pozadinske

koncentracije koja se primjerice može pronaći u Mađarskoj i Italiji.

Na slici 6. prikazani su podaci o prekoračenjima za pojedinačne indikatorske parametre. Slika

samo daje pregled prekoračenja i ne odražava neusklađenost s Direktivom jer se određeni

indikatorski parametri ne iskazuju brojčanim vrijednostima, npr. boja, okus, miris ili

zamućenost. Unatoč tome, parametri s najučestalijim prekoračenjima u toj skupini

indikatorskih parametara su ukupni organski ugljik i željezo. Ukupni organski ugljik sam po

sebi nije štetan. On služi za neizravno određivanje prisutnosti organskih molekula u vodi

mjerenjem prisutnosti ugljika. Pokazatelj je zdravstvenih i sigurnosnih svojstava izvorske

vode i kvalitete vode u vodoopskrbnom sustavu te je povezan s nusproizvodima dezinfekcije.

Prilikom reakcije ukupnog organskog ugljika s dezinficijensom može doći do nastanka

štetnih nusproizvoda. Ukupni organski ugljik također je važan za optimizaciju, a time i za

smanjenje troškova povezanih s postupkom obrade. Pitanje problema vode koja prirodno

sadrži željezo i mangan odnosi se na oksidaciju otopljenog željeza i mangana te promjenu od

bezbojnih, otopljenih oblika u obojane, krute.

Slika 6. Stope usklađenosti za indikatorske parametre u EU-u (2011.–2013.)

9

95,0 95,5 96,0 96,5 97,0 97,5 98,0 98,5 99,0 99,5 100,0

Oksidativnost

Vodljivost

pH-vrijednost

Clostridium

Aluminij

Amonijak

Natrij

Broj kolonija

Klorid

Koliformi

Mangan

Sulfat

Željezo

Ukupni organskiugljik

usklađenost [%]

10

Polje 1. Pesticidi u vodi za piće

Direktivom o vodi za piće određuju se granične koncentracije od 0,1 μg/l za pojedinačne pesticide i

od 0,5 μg/l za ukupan iznos pesticida. Države članice prate znatan broj pesticida i metabolita

(produkti razgradnje i reakcijski produkti) u vodi za piće odabranih na nacionalnoj razini te stoga

specifičnih za svaku državu članicu. Međutim, potrebno je pratiti samo one pesticide koji će

vjerojatno biti prisutni u određenom vodoopskrbnom sustavu. Za potrebe izvješćivanja Europska

komisija i države članice dogovorile su se u pogledu kratkog popisa od 13 pesticida. Za te pesticide

navedeni su učestalost praćenja i podaci o neusklađenosti za razdoblje 2011.–2013. Iako se

izvješćivanjem o kratkom popisu s navedenim pesticidima postiže usklađen i usporediv pristup, ono

ne pruža potpunu sliku o svim pesticidima i svim relevantnim metabolitima koji se javljaju u

određenoj zemlji.

Sljedeća slika prikazuje postotak velikih vodoopskrbnih područja praćenih zbog pojave i prekoračenja

pesticida s kratkog popisa u EU-u tijekom razdoblja izvješćivanja 2011.–2013.

0 20 40 60 80 100

AtrazinSimazinDiuron

TerbutilazinDezetil-atrazin

IzoproturonMCPA

BentazonMekoprop

2,4-DBromacil

2,6-diklorbenzamidS-Metolaklor

Praćena velika vodoopskrbna područja* [%]*Potrebno je pratiti samo one pesticide koji mogu biti prisutni u

određenom vodoopskrbnom sustavu

Niske vrijednosti praćenja (srednja od 27,4 %) pokazuju da pristup praćenja predviđen Direktivom o

vodi za piće ne dopušta sveobuhvatnu ocjenu onečišćenja vode za piće pesticidima, iako su prijavljene

stope usklađenosti dosljedno visoke (ukupno više od 99,9 %, vidjeti sliku 5.). Na temelju istraživanja

provedenog u državama članicama Komisija je stavila na raspolaganje ažurirani popis pesticida i

metabolita koji izazivaju zabrinutost te se trebaju uzeti u obzir u programima praćenja5.

5 https://circabc.europa.eu/w/browse/309b29d1-b8f8-4809-a044-6a9cca1cbabf

11

Uzroci neusklađenosti

Direktivom o vodi za piće zahtijeva se od država članica da prijave uzroke i korektivne mjere

za neusklađenosti otkrivene u vodoopskrbnom području. U obrascima za izvješćivanje uzroci

prekoračenja razvrstavaju se kao „povezani s vodenim slivovima”, „povezani s postupkom

obrade” i „povezani s distribucijom” (u javnoj mreži i u kućanstvu).

Na slici 7. prikazan je broj analiza koje pokazuju prekoračenja glavnih parametara. Tijekom

razdoblja izvješćivanja 2011.–2013. najčešća prekoračenja prijavljena su za koliformne

bakterije, a potom za željezo, ukupni organski ugljik i amonijak. Većina je tih parametara

indikatorski parametar bez izravne prijetnje po zdravlje ljudi.

Slika 7. Broj analiza koje pokazuju prekoračenja za parametre iz Direktive o vodi

za piće u EU-u (2011.–2013.).

0 5000 10000 15000 20000 25000

Koliformi

Željezo

Ukupni organski ugljik

Amonijak

Broj kolonija

Mangan

E. coli

pH-vrijednost

Enterokoki

Klorid

Sulfat

Aluminij

Clostridium

Arsen

Nitrit

Olovo

Vodljivost

Fluorid

Nitrit iz slavine

Natrij

Nikal

Formula nitrat/nitrit

Broj analiza

Na slici 8. prikazani su različiti uzroci za najčešće prijavljivane parametre. Iako se uzroci za

prekoračenja zbog bioloških parametara (koliformne bakterije, broj kolonija, E. coli,

enterokoki, Clostridium) i željeza ne mogu točno utvrditi, prekoračenja amonijaka, mangana,

pH-vrijednosti, klorida, sulfata, arsena i nitrita uglavnom su povezana s vodenim slivovima.

Ukupni organski ugljik i aluminij uglavnom su povezani s postupkom obrade, dok je olovo

jasno povezano s problemima u distribucijskoj mreži u kućanstvu.

Slika 8. Uzroci neusklađenosti za najčešće prijavljivane parametre

12

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Koliformi

Željezo

Ukupni organski ugljik

Amonijak

Broj kolonija

Mangan

E. coli

pH-vrijednost

Enterokoki

Klorid

Sulfat

Aluminij

Clostridium

Arsen

Nitrit

Olovo

Povezano s vodenim slivovima Povezano s distribucijskom mrežom u kućanstvu

Ostali uzroci Povezano s javnom distribucijskom mrežom

Kombinirani uzroci Povezano s postupkom obrade

Nepoznato

Usporedbe zemalja

Neusklađenost skupina parametara na nacionalnoj razini u državama članicama predstavljena

je u tablici 1. Procjena se temelji na srednjoj stopi usklađenosti za svaku skupinu parametara

od 2011. do 2013.

Tablica 1. Stope usklađenosti na nacionalnoj razini u državama članicama (2011.–

2013.)

Zemlja Mikrobiološki parametri Kemijski parametri Indikatorski parametri*

AT 99,84 99,9 99,6

BE 99,75 99,9 99,1

BG 99,25 99,5 99,3

CY 99,01 99,9 96,3

CZ 99,91 99,9 99,2

DE 99,88 99,9 99,7

DK 99,80 99,8 98,6

EE 99,99 99,8 99,1

ES 99,62 99,8 99,4

FI 100,00 99,9 99,6

FR 99,84 99,8 99,4

GR 99,64 99,9 99,5

HU 99,71 98,6 97,1

13

Zemlja Mikrobiološki parametri Kemijski parametri Indikatorski parametri*

IE 99,97 99,5 99,3

IT 99,20 99,6 99,6

LT 100,00 99,3 99,0

LU 99,77 100,0 99,5

LV 99,92 100,0 98,7

MT 100,00 99,9 90,1

NL 99,97 100,0 100,0

PL 100,00 100,0 99,8

PT 99,57 99,9 99,3

RO 99,69 99,7 99,2

SE 99,94 100,0 99,1

SI 99,25 100,0 98,7

SK 99,52 100,0 99,4

UK 99,98 99,9 99,9

stopa usklađenosti 99 – 100 %

stopa usklađenosti 98 – 100 %

stopa usklađenosti < 98%

*osim mirisa, okusa, boje i zamućenosti

U pogledu mikrobioloških parametara, sve države članice prijavile su stope usklađenosti od

99 % do 100 %. U vezi s kemijskim parametrima, 26 država članica prijavilo je usklađenost

od 99 % do 100 %, a samo je Mađarska prijavila usklađenost nešto nižu od 99 %.

Za indikatorske parametre, tri države članice ostvarile su stopu usklađenosti od 98 % do

100 %, tri države članice stopu nižu od 98 % te 21 država članica razinu usklađenosti od više

od 99 %. Za indikatorske parametre, Malta je prijavila prilično nisku prosječnu stopu

usklađenosti od 90,1 % zbog vrlo niske stope usklađenosti za kloride. Ukupno gledajući, nisu

primijećene znatnije razlike među državama članicama.

Na slici 9. prikazane su različite vrste poduzetih korektivnih mjera (npr. mjere na izvoru,

izmjena izvora, popravak, čišćenje i dezinfekcija). Mjere za tri važna parametra, odnosno

koliformne bakterije, arsen i olovo, prikazane su tortnim grafikonima:

Slika 9. Postotak korektivnih mjera za odabrane parametre kvalitete vode u

Europi (2011.–2013.)

Koliformne bakterije Arsen Olovo

14

(C = vodeni slivovi; D = distribucijska mreža u kućanstvu; E = hitni slučajevi; P = javna distribucijska mreža; T

= postupak obrade)

(C = vodeni slivovi; D = distribucijska mreža u kućanstvu; E = hitni slučajevi; P = javna distribucijska mreža; T = postupak obrade)

C1 Mjere za uklanjanje ili ublažavanje uzroka N Mjere nisu potrebne

C2 Mjere za izmjenu izvora O Druge mjere

D1 Zamjena, isključenje ili popravak neispravnih dijelova P1 Zamjena, isključenje ili popravak neispravnih dijelova

D2 Čišćenje, ribanje i/ili dezinfekcija onečišćenih dijelova P2 Čišćenje, ribanje i/ili dezinfekcija onečišćenih dijelova

E

Obavješćivanje potrošača i upute za potrošače, npr.

zabrana upotrebe, uputa za prokuhavanje vode,

privremena ograničenja potrošnje.

T Uspostava, nadogradnja i poboljšanje postupka obrade

Za otkrivena onečišćenja koliformnim bakterijama, većina poduzetih korektivnih mjera

(67 %) bila je povezana s javnom distribucijskom mrežom ili infrastrukturom za obradu i

postupkom obrade (tj. boljom dezinfekcijom). Korektivne mjere za smanjenje visoke

koncentracije arsena u vodi za piće uglavnom su povezane s postupkom obrade (46 %) ili s

vodenim slivovima (29 %). U slučajevima kad je koncentracija olova premašila vrijednost

parametra, 67 % svih prijavljenih korektivnih mjera sastojalo se od zamjene ili isključenja

olovnih cijevi u distribucijskoj mreži u kućanstvu.

Zaključno treba napomenuti da se uzroci problema u vezi s određenim parametrima kvalitete

vode za piće ili skupinama parametara pronalaze u različitim točkama u lancu opskrbe vodom

za piće: izvoru vode, obradi, distribuciji i krajnjoj točki lanca opskrbe – potrošaču. To

ukazuje na potrebu uzimanja u obzir različitih uzroka neusklađenosti u različitim točkama u

lancu opskrbe pri uspostavi korisnih programa praćenja s ciljem poduzimanja hitnih

korektivnih mjera za održavanje zdravstveno prihvatljive opskrbe vodom za piće u Europi.

Odabir sredstava i mjera za ostvarivanje usklađenosti prepušta se državama članicama jer bi

one trebale imati najbolji uvid u stanje kvalitete vode na lokalnoj razini te mogu pružiti

prikladne odgovore na stvarne lokalne probleme. Međutim, kada se primijeti kontinuirana

neusklađenost kao posljedica strukturnih problema, a korektivne mjere nisu bile dovoljne da

bi se povratila kvaliteta vode za piće, Komisija može poduzeti mjere zbog potencijalnog

slučaja kršenja prava Unije. Komisija pokušava brzo riješiti osnovni problem s predmetnom

državom članicom s pomoću strukturiranog dijaloga i ako predmetna država članica ne uspije

provesti rješenje za ispravak mogućeg slučaja povrede prava EU-a, Komisija može pokrenuti

15

službeni postupak zbog povrede prava. Zbog sveukupno visoke usklađenosti to je dosad bilo

potrebno u samo nekoliko slučajeva.

3. ZAKLJUČAK

Ovo objedinjeno izvješće pokazuje da stope usklađenosti za parametre koji izravno

odražavaju kvalitetu vode za piće za opskrbu potrošača tijekom razdoblja izvješćivanja

2011.–2013. prvi put imaju vrijednosti od najmanje 99 %, uz jednu iznimku, u svim

državama članicama. To je pozitivan rezultat koji odražava uložene napore svih strana radi

pravilne provedbe Direktive o vodi za piće.

U vrijeme objave ovog izvješća u pripremi je detaljno izvješće o ocjeni Direktive o vodi za

piće6 u kojem se, među ostalim, procjenjuje i sustav izvješćivanja. Istovremeno, provodi se

provjera prikladnosti praćenja stanja okoliša i izvješćivanja7 u EU-u. Obje navedene

inicijative vjerojatno će uključivati daljnje zaključke i aktivnosti za poboljšanje izvješćivanja

u skladu s Direktivom o vodi za piće.

6 Upućivanje će se naknadno dodati 7 Upućivanje će se naknadno dodati

16

Prilog I.: Poveznice na nacionalna izvješća o vodi za piće i podatke (2011.–2013.).

DČ Poveznica na izvješće države članice

AT http://bmg.gv.at/home/Schwerpunkte/VerbraucherInnengesundheit/Lebensmittel/Trinkwasser/

BE http://www.leefmilieu.brussels/themas/water

BG http://eea.government.bg/bg/output/soe-report/index.html

CY http://www.moh.gov.cy/moh/mphs/phs.nsf/DMLwater2_archive_gr?OpenForm&Start=1&Count=1000&

Expand=1&Seq=1

CZ http://www.szu.cz/tema/zivotni-prostredi/pitna-voda

DE http://www.umweltbundesamt.de/themen/wasser/trinkwasser/trinkwasserqualitaet

DK http://cdr.eionet.europa.eu/dk/eu/dwd/envvnnugw/National%20report%20on%20drinking%20water%202

011-2013.pdf/manage_document

EE http://cdr.eionet.europa.eu/ee/eu/dwd/refvlizg/

ES http://www.msssi.gob.es/profesionales/saludPublica/saludAmbLaboral/calidadAguas/publicaciones.htm

FI http://cdr.eionet.europa.eu/fi/eu/dwd/envvlix7g/

FR http://www.sante.gouv.fr/IMG/pdf/Rapport_qualite_eau_du_robinet_2012_DGS.pdf

GR www.moh.gov.gr

HU http://oki.antsz.hu/files/dokumentumtar/Ivovizminoseg2011.pdf

IE www.epa.ie

IT http://www.cheacquabeviamo.it/main.htm

LT http://vmvt.lt/maisto-sauga/kontrole/valstybine-maisto-kontrole/geriamojo-vandens-kontrole

LU http://www.eau.public.lu/publications/index.html

LV http://cdr.eionet.europa.eu/lv/eu/dwd/envvpbw_w/

MT http://cdr.eionet.europa.eu/mt/eu/dwd/envvowj9q/index_html?&page=3

NL https://www.rijksoverheid.nl/documenten/rapporten/2014/12/08/de-kwaliteit-van-het-drinkwater-in-

nederland-in-2013

PL http://www.gis.gov.pl/?lang=pl&go=content&id=30

PT http://www.ersar.pt/website/ViewContent.aspx?SubFolderPath=%5cRoot%5cContents%5cSitio%5cMen

uPrincipal%5cDocumentacao%5cPublicacoesIRAR&Section=MenuPrincipal&FolderPath=%5cRoot%5c

Contents%5cSitio%5cMenuPrincipal%5cDocumentacao&BookTypeID=3&BookCategoryID=1

RO https://www.insp.gov.ro/cnmrmc/images/rapoarte/Raport-sintetic-2013.pdf

SE www.livsmedelsverket.se

SI http://www.mpv.si/porocila

SK http://www.uvzsr.sk/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=156&Itemid=65

UK http://www.dwi.gov.uk/