���� ���� � ��� ��� ��� �����������������
�������
����� �� ���� � ����
posto britanske djece
igra se vani svakoga da-
na pokazalo je nedavno
istraživanje. Osim malog
postotka djece koja se
igraju vani, ovo je istraživanje pokazalo
da se čak trećina malih Britanaca nikada
nije popela na stablo te da svaki deseti
ne zna voziti bicikl. Istraživanje kojim je
bilo obuhvaćeno 2.000 djece naručila je
udruga Play England, a ono je pokazalo
da se zbog raznih ogra-
ničenja, današnja djeca
igraju tri puta manje vani
nego što su to činili njihovi
roditelji u svom djetinjstvu.
21
����� ������Š��� �����
š������list
������ � ��š��������������
����������� �������� �� ����!�������� ��� ���š����"�� �� #� �������$��������� � �%���� &'$č����� – #��������š����
�������� ���ŠĆ������ ����� ������
�a stereotipe nisu imuni ninastavni predmeti, a upra-vo zahvaljujući njima, fi-zika se obično percipira
kao težak, dosadan ili pak »čistomatematički« predmet. No, da fizikapredstavlja puno više od rješa va n j ajednadžbi na školskoj ploči, odno-sno da je nju moguće pronaći uglazbi, zabavi, igrama i nizu drugih»svakodnevnih« situacija, pokazalisu organizatori Prve zimske školefizike što je posljednja dva danazimskih praznika održana na Odjeluza fiziku Sveučilišta u Rijeci.
Dakle, škola je organizirana usuradnji Odjela za fiziku Sveučilištau Rijeci i Agencije za odgoj i obra-zovanje (AZOO), a rezultat je za-jedničkog promišljanja ugledne hr-vatske znanstvenice doc. dr. DijaneDominis Prester s riječkog Odjela
za fiziku i Tatjane Ivošević, prof. izAZOO-a čije su ideje oduševilenjihove kolege koji su i sami dalipotporu organizaciji, ali i realizacijiPrve zimske škole fizike. A da jeupravo takva škola nedostajala, po-kazao je velik broj prijavljenihučenika.
– Budući da je riječ o prvomizdanju škole fizike, nismo znalikakav će biti odaziv učenika. No,iznenadio nas je izniman interess re d n j o školaca iz Primorsko-go-ranske i Istarske županije te smo nakoncu odlučili po kriteriju izvr-snosti odabrati 40 učenika, objas-nila nam je pročelnica Odjela zafiziku prof. dr. Dubravka Kot-
nik-Karuza, dodavši da su učenicidošli u pratnji svojih nastavnika izfizike kojima ova škola predstavljastručno usavrša va n j e.
Što se pak cilja Prve zimske školefizike tiče, saznali smo od DijaneDominis Prester, on je višestr uk.
– Htjeli smo fiziku predstaviti nanačin koji se uvelike razlikuje odonoga na koji se fizika poučava uškoli. Željeli smo učenicima pružitipriliku da fiziku »opipaju«, da senađu u prilici da sami izvode po-kuse ili da, npr. na našoj inte-raktivnoj izložbi, ispituju fenome-ne ili pak doživljavaju stvari koje
�������� �� ��� � � �
�� � �����
Š���� ����
�� ���� �
�� ���
����Č���Š�� �
������ ���Š���
��������
��
��������
�������
Objasnio je kako je odgo-
varajuće odlaganje starih
mobitela iznimno važno jer
oni u protivnom u prirodu ot-
puštaju na desetke štetnih i
opasnih tvari. Nerecikliranje
mobitela također izravno
ugrožava čovjekolike majmu-
ne. U potrazi za novim sirovi-
nama u srednjoj se Africi ot-
varaju novi rudnici i uništa-
vaju tropske šume – staništa
gorila i čimpanzi. Zbog tak-
vih je rudnika broj planinskih
gorila u Nacionalnome parku
Kahuzi Biega u Kongu pre-
polovljen, rekao je Kovačec.
U dvomjesečnu akciju za-
grebačkoga Zoološkog vrta
»Čovječe, gdje ti je mobi-
tel?« uključile su se čak 74
škole.
Ravnateljica zagrebačko-
ga Zoološkog vrta Davorka
Maljković istaknula je kako
je veliko priznanje za kvali-
tetu akcije Zoološkome vrtu
stiglo iz Europskog
udruženja zooloških vrtova i
akvarija te da njega ne bi
bilo bez sudjelovanja škola,
vrtića i ljudi koji su se
uključili u akciju. Pozvala je
sve da se Zoološkom vrtu
pridruže i u budućim akcija-
ma. (Hina)
Tijekom dvomjesečne ak-
cije »Čovječe, gdje ti je mo-
bitel?« koju je organizirao
zagrebački Zoološki vrt pri-
kupljeno je 8.500 starih
mobitela, a u akciji se po-
sebno istaknula ekološka
skupina zagrebačke OŠ Ma-
tije Gupca, koja ih je priku-
pila čak 544.
Ekološkoj skupini OŠ Ma-
tije Gupca koju vodi profe-
sorica Mihaela Rajić prošlo-
ga je tjedna na svečanosti u
zagrebačkome Zoološkom
vrtu prijenosno računalo i
prigodne darove tog vrta i
sponzora uručio pjevač Bo-
jan Jambrošić. Prijenosno
računalo darovano je i Sred-
njoj školi Zlatar, čiji su
učenici prikupili 431 stari
mobitel.
Edukator u zagrebačkome
Zoološkom vrtu Krešimir
Kovačec istaknuo je kako je
akcija »Čovječe, gdje ti je
mobitel?« provedena u sklo-
pu kampanje za zaštitu čov-
jekolikih majmuna koju je
prošle godine potaknulo Eu-
ropsko udruženje zooloških
vrtova i akvarija. Akcijom se
željela istaknuti važnost
kvalitetnog gospodarenja
tehnološkim otpadom.
� ������� ��� ����� ����� ������� ��� ����� ����� �
bine materije i zračenja, aprof. dr. Dubravka Kotnik-Ka-ruza predstavila je postignućau području fizike istaknutoghrvatskog znanstvenikaRuđera Boškovića čija je 300.obljetnica rođenja obilježenap ro šle godine.
��������� ���� ����������
No, baš kako je i rekla Di-jana Dominis Prester, Prvazimska škola fizike učenicimanije ponudila samo predava-nja, nego i interakciju. A onaje bila prisutna u svim ra-dionicama koje su bile os-mišljene za različite uzraste.
Tako je isključivo za ma-turante osmišljena radioni-ca »Laboratorij mikroe-lektronike« koju je vo-dio Tomislav Jurkić, alii »Tri praktikum-ske/laborator ijskevježbe iz moderne fi-zike« u sklopu kojih su,pod vodstvom MarizeSarta Deković, učenici upoz-nali Hallov učinak te Fran-ck-Hertzov i Zeemanov po-k u s.
Maturanti su mogli prisus-tvovati i ostalim radionicamanamijenjenim učenicima svihrazreda srednje škole, a riječ
je o »Laboratorijskim mje-renjima iz fizike« koje su vo-dile Branka Milotić i MirjanaTurina, radionici »Struja – za -vojnica – magnet« koja jeodržana pod vodstvom Ma-
rijane Varašanec i Lju-bomira Špirića, ali i
onima koji su većsamim nazivomupućivale na to daobjašnjavaju fizi-kalne principe po-
java ili pomagalakoje često koristimo.
Riječ je o radionicama»Kakve veze ima fizika s rockglazbom?« koju su vodili Ne-ven Varljen i Tomislav Terzić,»Upoznajmo teleskope«, podvodstvom Martine Šupak i Va-nese Ujčić Ožbolt iz AAD Ri-jeka, te »Žongliranje i fizika«
koju je vodio Marko Latin saSve u č i l i šta u Zagrebu teučenicima objasnio da je gle-danjem i učenjem žo n g l i ra n j amoguće bolje razumjeti fizi-ku, ali i da razumijevanje fi-zike pomaže u lakšem učenjužongliranja kojim se razvijaspretnost, koordinacija i spo-sobnost koncentracije.
»�����������« � ��
A koncentracija nije bilapresudna za Prvu zimsku ško -lu fizike u kojoj je veći na-glasak bio na zabavnomučenju. Bila je to i jedinstvenaprilika da se zajedno druže,razgovaraju i upoznaju učeni-ci, nastavnici i sveučilišni pro-fesor i.
– To je bio također jedan odzacrtanih ciljeva ove zimske
������ � ��š� ������ ����
������ �� ��������
Što o Prvoj zimskoj školi fizike misle sami polaznici, provjerili
smo kod nekih od njih...
ALEKS SERTIĆ, učenik 1. e razreda
Prve sušačke hrvatske gimnazije
– Lijepo je sve organizirano, preda-
vanja su bila zanimljiva iako dosta kom-
plicirana. Više se radujem praktičnom
radu, posebno radionici »Kakve veze ima
fizika s rock glazbom«. Zanima me kako
će se to spojiti. Sve u svemu, mislim da su
u ovoj školi ponuđene zanimljive teme
koje fiziku povezuju s čitavim nizom stva-
ri iz svakodnevnog života.
LUKA BADURINA, učenik 1. e
razreda Prve sušačke hrvatske gim-
nazije
– Fizika me je uvijek malo više
zanimala pa sam se zato i prijavio za
sudjelovanje u Prvoj zimskoj školi
fizike. Najzanimljivija su mi bila pre-
davanja o kvantnoj fizici, gravitaciji i
crnim rupama. Profesori su zani-
mljivo predstavili te teme, odnosno
istraživanja koja provode. Zanimljiva
mi je i interaktivna izložba koja pruža
puno zabave. Moram priznati da ni-
sam mislio da fizika može biti tako zabavna! Naime, nikad
tijekom školovanja nisam na ovakav način pristupio fizici.
��� �� ��� � Š���� ������
Školske praznike začinjene zabavnim sadržajima Prve zimske
škole fizike imalo je ukupno 40 učenika iz Primorsko-goranske,
Ličko-senjske i Istarske županije. Dakle, polaznici Prve zimske
škole fizike bili su: Luka Badurina, Nikola Benazić, Ivan Beneš,
Mateo Borčić, Marina Brmalj, Matilda Crnić, Ivana Fable,
Veronika Grozdanić, Viktor Gruičić, Bruno Gudac, Stela Jelenić,
Goran Jelić Čizmek, Lora Kukić, Nikola Lacković, Katarina
Majnarić, Milan Mamula, Vanja Marić, Miran Marochini, Vedran
Mikov, Anja Novaković, Anton Pavelić, Anton Perkov, Anja
Petrović, Matea Prenc, Maga Rajić, Emil Rajter, Marina Rupe,
Dominik Stanojević, Marko Šegon, Sandi Šegota, Aleks Sertić,
Andrej Šeškar, Edita Štefanini, Edo Terzić, Antonela Trbović,
Mario Vretenar, Nina Zubičić, Ivan Žeželj i Eric Žufić.
������ � ��!"���$�
Interaktivna izložba pokusa
više je nalikovala igraonici,
negoli izložbi. Naime, bilo je
tu puno izložaka mnogima
poznatih iz vlastitog djetinj-
stva, ali i nekih modernih.
Među potonje svakako se
ubraja hologram – maleni
uređaj koji na dvodimenzio-
nalnoj površini pokazuje sa-
vršeno preciznu trodimenzio-
nalnu sliku. Budući da za gle-
danje te 3-D slike nije po-
trebno staviti nikakve
naočale, mnoge ova napravica
zbunjuje, ali ne i polaznike
Prve zimske škole fizike ko-
jima je bilo sasvim jasno zašto
ne mogu dodirnuti malu
žabu.
���� "�%�&���$� ��!��
Između brojnih zanimljivih
predmeta na interaktivnoj
izložbi pokusa bila je plazma
kugla koju je, u prvotnoj ver-
ziji, izumio Nikola Tesla, a kao
dekoracija, kugle su postale
popularne u '80-im godinama
20. stoljeća. »Tajna« ove ku-
gle zapravo je vrlo jednostav-
na – ispravljač s transforma-
torom pretvara struju iz grad-
ske mreže u visokofrekventnu
struju niskog napona. U sre-
dištu se nalazi elektroda (izvor
električnog polja), a oko nje
staklena kugla iz koje je isisan
zrak ispunjen mješavinom ple-
menitih plinova male gustoće
(helij i neon). Pri uključenju
struje dolazi do izboja, od-
nosno ionizacije plina i stva-
raju se »munje« (plazma), a
ukoliko se kugli približi ruka,
»munja« ide prema ruci.
&"�&"�$� �� %"Ž���� $���"�
Jedna radionica Prve zimske škole fizika bila je posvećena i
zadacima s državnih matura iz fizike. Radionica je bila na-
mijenjena učenicima trećih i četvrtih razreda srednje škole, a
voditeljica radionice, Tatjana Ivošević iz AZOO-a ističe da je
osmišljena s ciljem razvijanja kvalitetnog rješavanja problema, a
ne kvantitativnog rješavanja zadataka.
U tom smislu, učenici su dobili formule koje propisano smiju
imati na ispitu državne mature iz fizike te papire s odabranim
zadacima, a nakon što su ih riješili, učenici su se kritički osvrtali
na rezultate zadataka te razgovarali o rezultatima i fizikalnom
smislu zadatka.
škole fizike. Dakle, nis-mo htjeli da oni samoslušaju naša predava-nja, već da u radio-nicama svi zajednobudemo aktivni kako biučenici dobili priliku dadožive fiziku u ležernoj at-mosferi, a njihovi nastavnicimogli pronaći alternativnenačine podučavanja fizike.
Pročelnica Odjela za fizikuprof. dr. Dubravka Kotnik-Ka-
ruza napomenula jeda je Prva zimska ško -la fizike uspješno rea-lizirana unatoč ogra-
ničenim prostornimmogućnostima te izrazi-
la uvjerenje da će buduće ško -le u novim prostorima Odjelaza fiziku u Kampusu biti do-datno atraktivne, a istaknulaje i činjenicu da na Odjelu radičitav niz mladih ljudi.
– U uvjerenju da će mladikolege puno lakše uspostavitikomunikaciju s učenicima,njima je povjereno vođenjeradionica, objasnila je Kot-nik-Karuza, napominjući dasu na Odjelu za fiziku ponosnina svoje mlade kolege, ne sa-mo zbog njihovog velikogbroja, nego i njihove kvali-t e t e.
Imajući sve to na umu, ne-ma sumnje da je ove zimezapočela škola koja će pre-rasti u tradiciju Odjela za fi-ziku.
onda pokušavaju protumačitii razumjeti kroz fizikalnepr incipe.
�������'�� ������ ��
Osim toga, željeli smoučenike upoznati s onim štomi kao znanstvenici naOdjelu za fiziku radimo,odnosno da ih pre-zentacijom našihznanstvenih is-t ra živanja upozna-mo s »aktualnom fi-zikom«, objašn j a vaDominis Prester koja jeučenicima ponudila pravuekskluzivu. Naime, upravo jeonoga dana kad je započelaPrva zimske škola fizike, pres-tižni znanstveni časopis »Na-ture« objavio rezultate šes -togodišnjeg istraži va n j ameđunarodne grupe astrofi-zičara s kolaboracije PLANET,čija je članica i Dijana Do-minis Prester, a koje je po-kazalo da su planeti u or-bitama zvijezda pravilo, a neiznimka kako se do sad mis-lilo te da u svemiru ima višeplaneta negoli zvijezda.
O kvantnoj fizici i kome onauopće treba govorio je prof.
dr. Zdravko Lenac, a gravi-tacija i crne rupe bile su temapredavanja prof. dr. PredragaDominisa Prestera. Prof. dr.Rajka Jurdana Šepić svoju jepriču o arhivskoj fotometriji(proučavanju promjena sjajazvijezda na fotopločama ti-jekom duljeg razdoblja kakobi se, analizom dobivenih kri-
vulja sjaja, spoznalo o fi-zičkim parametrima
promjenljivih zvijez-da) smjestila na poz-nato američkos ve u č i l i šte Harvard
koje je dom najboga-tijeg i najstarijeg svjet-
skog arhiva astronomskihsnimaka neba, prof. dr. ZoranKaliman govorio je o neelas-tičnom raspršenju fotona napozitroniju, odnosno demon-strirao je valne i čestične oso-
(��%� ��� ��(»Kakve veze imafizika s rockglazbom?« i»Žongliranje i fizika«nazivi su nekih odradionica održanih usklopu Prve zimskeškole fizike
Htjeli smofiziku
predstaviti na načinkoji se uvelikerazlikuje od onogana koji se fizikapoučava u školi
������ ������� ����
’’
�������� �� ���) *)
���������������
��� � ����
���� ��� ����� ������ � ��� ����� � ������� � ��� ���� ������Š���� ��� ������ �� �� ������
�������������ž�� ���� ���� �� ��� ��
����� � ���
Ž����� �� ������ �č���� �� �� ������ � š������ ����������� – ����� ���� ��� ���
Ž�������������ž���������������������
�� ��� � ������ »�« ���� � ����š��� ����� ��ž�
��� �� �� ���� ����� ������
��ž�� ����� ���� � »����� ����« ������ � ���