���� ���� � ��� ��� ��� �����������������

�������

����� �� ���� � ����

posto britanske djece

igra se vani svakoga da-

na pokazalo je nedavno

istraživanje. Osim malog

postotka djece koja se

igraju vani, ovo je istraživanje pokazalo

da se čak trećina malih Britanaca nikada

nije popela na stablo te da svaki deseti

ne zna voziti bicikl. Istraživanje kojim je

bilo obuhvaćeno 2.000 djece naručila je

udruga Play England, a ono je pokazalo

da se zbog raznih ogra-

ničenja, današnja djeca

igraju tri puta manje vani

nego što su to činili njihovi

roditelji u svom djetinjstvu.

21

����� ������Š��� �����

š������list

������ � ��š��������������

����������� �������� �� ����!�������� ��� ���š����"�� �� #� �������$��������� � �%���� &'$č����� – #��������š����

�������� ���ŠĆ������ ����� ������

�a stereotipe nisu imuni ninastavni predmeti, a upra-vo zahvaljujući njima, fi-zika se obično percipira

kao težak, dosadan ili pak »čistomatematički« predmet. No, da fizikapredstavlja puno više od rješa va n j ajednadžbi na školskoj ploči, odno-sno da je nju moguće pronaći uglazbi, zabavi, igrama i nizu drugih»svakodnevnih« situacija, pokazalisu organizatori Prve zimske školefizike što je posljednja dva danazimskih praznika održana na Odjeluza fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Dakle, škola je organizirana usuradnji Odjela za fiziku Sveučilištau Rijeci i Agencije za odgoj i obra-zovanje (AZOO), a rezultat je za-jedničkog promišljanja ugledne hr-vatske znanstvenice doc. dr. DijaneDominis Prester s riječkog Odjela

za fiziku i Tatjane Ivošević, prof. izAZOO-a čije su ideje oduševilenjihove kolege koji su i sami dalipotporu organizaciji, ali i realizacijiPrve zimske škole fizike. A da jeupravo takva škola nedostajala, po-kazao je velik broj prijavljenihučenika.

– Budući da je riječ o prvomizdanju škole fizike, nismo znalikakav će biti odaziv učenika. No,iznenadio nas je izniman interess re d n j o školaca iz Primorsko-go-ranske i Istarske županije te smo nakoncu odlučili po kriteriju izvr-snosti odabrati 40 učenika, objas-nila nam je pročelnica Odjela zafiziku prof. dr. Dubravka Kot-

nik-Karuza, dodavši da su učenicidošli u pratnji svojih nastavnika izfizike kojima ova škola predstavljastručno usavrša va n j e.

Što se pak cilja Prve zimske školefizike tiče, saznali smo od DijaneDominis Prester, on je višestr uk.

– Htjeli smo fiziku predstaviti nanačin koji se uvelike razlikuje odonoga na koji se fizika poučava uškoli. Željeli smo učenicima pružitipriliku da fiziku »opipaju«, da senađu u prilici da sami izvode po-kuse ili da, npr. na našoj inte-raktivnoj izložbi, ispituju fenome-ne ili pak doživljavaju stvari koje

�������� �� ��� � � �

�� � �����

Š���� ����

�� ���� �

�� ���

����Č���Š�� �

������ ���Š���

��������

��

��������

�������

Objasnio je kako je odgo-

varajuće odlaganje starih

mobitela iznimno važno jer

oni u protivnom u prirodu ot-

puštaju na desetke štetnih i

opasnih tvari. Nerecikliranje

mobitela također izravno

ugrožava čovjekolike majmu-

ne. U potrazi za novim sirovi-

nama u srednjoj se Africi ot-

varaju novi rudnici i uništa-

vaju tropske šume – staništa

gorila i čimpanzi. Zbog tak-

vih je rudnika broj planinskih

gorila u Nacionalnome parku

Kahuzi Biega u Kongu pre-

polovljen, rekao je Kovačec.

U dvomjesečnu akciju za-

grebačkoga Zoološkog vrta

»Čovječe, gdje ti je mobi-

tel?« uključile su se čak 74

škole.

Ravnateljica zagrebačko-

ga Zoološkog vrta Davorka

Maljković istaknula je kako

je veliko priznanje za kvali-

tetu akcije Zoološkome vrtu

stiglo iz Europskog

udruženja zooloških vrtova i

akvarija te da njega ne bi

bilo bez sudjelovanja škola,

vrtića i ljudi koji su se

uključili u akciju. Pozvala je

sve da se Zoološkom vrtu

pridruže i u budućim akcija-

ma. (Hina)

Tijekom dvomjesečne ak-

cije »Čovječe, gdje ti je mo-

bitel?« koju je organizirao

zagrebački Zoološki vrt pri-

kupljeno je 8.500 starih

mobitela, a u akciji se po-

sebno istaknula ekološka

skupina zagrebačke OŠ Ma-

tije Gupca, koja ih je priku-

pila čak 544.

Ekološkoj skupini OŠ Ma-

tije Gupca koju vodi profe-

sorica Mihaela Rajić prošlo-

ga je tjedna na svečanosti u

zagrebačkome Zoološkom

vrtu prijenosno računalo i

prigodne darove tog vrta i

sponzora uručio pjevač Bo-

jan Jambrošić. Prijenosno

računalo darovano je i Sred-

njoj školi Zlatar, čiji su

učenici prikupili 431 stari

mobitel.

Edukator u zagrebačkome

Zoološkom vrtu Krešimir

Kovačec istaknuo je kako je

akcija »Čovječe, gdje ti je

mobitel?« provedena u sklo-

pu kampanje za zaštitu čov-

jekolikih majmuna koju je

prošle godine potaknulo Eu-

ropsko udruženje zooloških

vrtova i akvarija. Akcijom se

željela istaknuti važnost

kvalitetnog gospodarenja

tehnološkim otpadom.

� ������� ��� ����� ����� ������� ��� ����� ����� �

bine materije i zračenja, aprof. dr. Dubravka Kotnik-Ka-ruza predstavila je postignućau području fizike istaknutoghrvatskog znanstvenikaRuđera Boškovića čija je 300.obljetnica rođenja obilježenap ro šle godine.

��������� ���� ����������

No, baš kako je i rekla Di-jana Dominis Prester, Prvazimska škola fizike učenicimanije ponudila samo predava-nja, nego i interakciju. A onaje bila prisutna u svim ra-dionicama koje su bile os-mišljene za različite uzraste.

Tako je isključivo za ma-turante osmišljena radioni-ca »Laboratorij mikroe-lektronike« koju je vo-dio Tomislav Jurkić, alii »Tri praktikum-ske/laborator ijskevježbe iz moderne fi-zike« u sklopu kojih su,pod vodstvom MarizeSarta Deković, učenici upoz-nali Hallov učinak te Fran-ck-Hertzov i Zeemanov po-k u s.

Maturanti su mogli prisus-tvovati i ostalim radionicamanamijenjenim učenicima svihrazreda srednje škole, a riječ

je o »Laboratorijskim mje-renjima iz fizike« koje su vo-dile Branka Milotić i MirjanaTurina, radionici »Struja – za -vojnica – magnet« koja jeodržana pod vodstvom Ma-

rijane Varašanec i Lju-bomira Špirića, ali i

onima koji su većsamim nazivomupućivale na to daobjašnjavaju fizi-kalne principe po-

java ili pomagalakoje često koristimo.

Riječ je o radionicama»Kakve veze ima fizika s rockglazbom?« koju su vodili Ne-ven Varljen i Tomislav Terzić,»Upoznajmo teleskope«, podvodstvom Martine Šupak i Va-nese Ujčić Ožbolt iz AAD Ri-jeka, te »Žongliranje i fizika«

koju je vodio Marko Latin saSve u č i l i šta u Zagrebu teučenicima objasnio da je gle-danjem i učenjem žo n g l i ra n j amoguće bolje razumjeti fizi-ku, ali i da razumijevanje fi-zike pomaže u lakšem učenjužongliranja kojim se razvijaspretnost, koordinacija i spo-sobnost koncentracije.

»�����������« � ��

A koncentracija nije bilapresudna za Prvu zimsku ško -lu fizike u kojoj je veći na-glasak bio na zabavnomučenju. Bila je to i jedinstvenaprilika da se zajedno druže,razgovaraju i upoznaju učeni-ci, nastavnici i sveučilišni pro-fesor i.

– To je bio također jedan odzacrtanih ciljeva ove zimske

������ � ��š� ������ ����

������ �� ��������

Što o Prvoj zimskoj školi fizike misle sami polaznici, provjerili

smo kod nekih od njih...

ALEKS SERTIĆ, učenik 1. e razreda

Prve sušačke hrvatske gimnazije

– Lijepo je sve organizirano, preda-

vanja su bila zanimljiva iako dosta kom-

plicirana. Više se radujem praktičnom

radu, posebno radionici »Kakve veze ima

fizika s rock glazbom«. Zanima me kako

će se to spojiti. Sve u svemu, mislim da su

u ovoj školi ponuđene zanimljive teme

koje fiziku povezuju s čitavim nizom stva-

ri iz svakodnevnog života.

LUKA BADURINA, učenik 1. e

razreda Prve sušačke hrvatske gim-

nazije

– Fizika me je uvijek malo više

zanimala pa sam se zato i prijavio za

sudjelovanje u Prvoj zimskoj školi

fizike. Najzanimljivija su mi bila pre-

davanja o kvantnoj fizici, gravitaciji i

crnim rupama. Profesori su zani-

mljivo predstavili te teme, odnosno

istraživanja koja provode. Zanimljiva

mi je i interaktivna izložba koja pruža

puno zabave. Moram priznati da ni-

sam mislio da fizika može biti tako zabavna! Naime, nikad

tijekom školovanja nisam na ovakav način pristupio fizici.

��� �� ��� � Š���� ������

Školske praznike začinjene zabavnim sadržajima Prve zimske

škole fizike imalo je ukupno 40 učenika iz Primorsko-goranske,

Ličko-senjske i Istarske županije. Dakle, polaznici Prve zimske

škole fizike bili su: Luka Badurina, Nikola Benazić, Ivan Beneš,

Mateo Borčić, Marina Brmalj, Matilda Crnić, Ivana Fable,

Veronika Grozdanić, Viktor Gruičić, Bruno Gudac, Stela Jelenić,

Goran Jelić Čizmek, Lora Kukić, Nikola Lacković, Katarina

Majnarić, Milan Mamula, Vanja Marić, Miran Marochini, Vedran

Mikov, Anja Novaković, Anton Pavelić, Anton Perkov, Anja

Petrović, Matea Prenc, Maga Rajić, Emil Rajter, Marina Rupe,

Dominik Stanojević, Marko Šegon, Sandi Šegota, Aleks Sertić,

Andrej Šeškar, Edita Štefanini, Edo Terzić, Antonela Trbović,

Mario Vretenar, Nina Zubičić, Ivan Žeželj i Eric Žufić.

������ � ��!"���$�

Interaktivna izložba pokusa

više je nalikovala igraonici,

negoli izložbi. Naime, bilo je

tu puno izložaka mnogima

poznatih iz vlastitog djetinj-

stva, ali i nekih modernih.

Među potonje svakako se

ubraja hologram – maleni

uređaj koji na dvodimenzio-

nalnoj površini pokazuje sa-

vršeno preciznu trodimenzio-

nalnu sliku. Budući da za gle-

danje te 3-D slike nije po-

trebno staviti nikakve

naočale, mnoge ova napravica

zbunjuje, ali ne i polaznike

Prve zimske škole fizike ko-

jima je bilo sasvim jasno zašto

ne mogu dodirnuti malu

žabu.

���� "�%�&���$� ��!��

Između brojnih zanimljivih

predmeta na interaktivnoj

izložbi pokusa bila je plazma

kugla koju je, u prvotnoj ver-

ziji, izumio Nikola Tesla, a kao

dekoracija, kugle su postale

popularne u '80-im godinama

20. stoljeća. »Tajna« ove ku-

gle zapravo je vrlo jednostav-

na – ispravljač s transforma-

torom pretvara struju iz grad-

ske mreže u visokofrekventnu

struju niskog napona. U sre-

dištu se nalazi elektroda (izvor

električnog polja), a oko nje

staklena kugla iz koje je isisan

zrak ispunjen mješavinom ple-

menitih plinova male gustoće

(helij i neon). Pri uključenju

struje dolazi do izboja, od-

nosno ionizacije plina i stva-

raju se »munje« (plazma), a

ukoliko se kugli približi ruka,

»munja« ide prema ruci.

&"�&"�$� �� %"Ž���� $���"�

Jedna radionica Prve zimske škole fizika bila je posvećena i

zadacima s državnih matura iz fizike. Radionica je bila na-

mijenjena učenicima trećih i četvrtih razreda srednje škole, a

voditeljica radionice, Tatjana Ivošević iz AZOO-a ističe da je

osmišljena s ciljem razvijanja kvalitetnog rješavanja problema, a

ne kvantitativnog rješavanja zadataka.

U tom smislu, učenici su dobili formule koje propisano smiju

imati na ispitu državne mature iz fizike te papire s odabranim

zadacima, a nakon što su ih riješili, učenici su se kritički osvrtali

na rezultate zadataka te razgovarali o rezultatima i fizikalnom

smislu zadatka.

škole fizike. Dakle, nis-mo htjeli da oni samoslušaju naša predava-nja, već da u radio-nicama svi zajednobudemo aktivni kako biučenici dobili priliku dadožive fiziku u ležernoj at-mosferi, a njihovi nastavnicimogli pronaći alternativnenačine podučavanja fizike.

Pročelnica Odjela za fizikuprof. dr. Dubravka Kotnik-Ka-

ruza napomenula jeda je Prva zimska ško -la fizike uspješno rea-lizirana unatoč ogra-

ničenim prostornimmogućnostima te izrazi-

la uvjerenje da će buduće ško -le u novim prostorima Odjelaza fiziku u Kampusu biti do-datno atraktivne, a istaknulaje i činjenicu da na Odjelu radičitav niz mladih ljudi.

– U uvjerenju da će mladikolege puno lakše uspostavitikomunikaciju s učenicima,njima je povjereno vođenjeradionica, objasnila je Kot-nik-Karuza, napominjući dasu na Odjelu za fiziku ponosnina svoje mlade kolege, ne sa-mo zbog njihovog velikogbroja, nego i njihove kvali-t e t e.

Imajući sve to na umu, ne-ma sumnje da je ove zimezapočela škola koja će pre-rasti u tradiciju Odjela za fi-ziku.

onda pokušavaju protumačitii razumjeti kroz fizikalnepr incipe.

�������'�� ������ ��

Osim toga, željeli smoučenike upoznati s onim štomi kao znanstvenici naOdjelu za fiziku radimo,odnosno da ih pre-zentacijom našihznanstvenih is-t ra živanja upozna-mo s »aktualnom fi-zikom«, objašn j a vaDominis Prester koja jeučenicima ponudila pravuekskluzivu. Naime, upravo jeonoga dana kad je započelaPrva zimske škola fizike, pres-tižni znanstveni časopis »Na-ture« objavio rezultate šes -togodišnjeg istraži va n j ameđunarodne grupe astrofi-zičara s kolaboracije PLANET,čija je članica i Dijana Do-minis Prester, a koje je po-kazalo da su planeti u or-bitama zvijezda pravilo, a neiznimka kako se do sad mis-lilo te da u svemiru ima višeplaneta negoli zvijezda.

O kvantnoj fizici i kome onauopće treba govorio je prof.

dr. Zdravko Lenac, a gravi-tacija i crne rupe bile su temapredavanja prof. dr. PredragaDominisa Prestera. Prof. dr.Rajka Jurdana Šepić svoju jepriču o arhivskoj fotometriji(proučavanju promjena sjajazvijezda na fotopločama ti-jekom duljeg razdoblja kakobi se, analizom dobivenih kri-

vulja sjaja, spoznalo o fi-zičkim parametrima

promjenljivih zvijez-da) smjestila na poz-nato američkos ve u č i l i šte Harvard

koje je dom najboga-tijeg i najstarijeg svjet-

skog arhiva astronomskihsnimaka neba, prof. dr. ZoranKaliman govorio je o neelas-tičnom raspršenju fotona napozitroniju, odnosno demon-strirao je valne i čestične oso-

(��%� ��� ��(»Kakve veze imafizika s rockglazbom?« i»Žongliranje i fizika«nazivi su nekih odradionica održanih usklopu Prve zimskeškole fizike

Htjeli smofiziku

predstaviti na načinkoji se uvelikerazlikuje od onogana koji se fizikapoučava u školi

������ ������� ����

’’

�������� �� ���) *)

���������������

��� � ����

���� ��� ����� ������ � ��� ����� � ������� � ��� ���� ������Š���� ��� ������ �� �� ������

�������������ž�� ���� ���� �� ��� ��

����� � ���

Ž����� �� ������ �č���� �� �� ������ � š������ ����������� – ����� ���� ��� ���

Ž�������������ž���������������������

�� ��� � ������ »�« ���� � ����š��� ����� ��ž�

��� �� �� ���� ����� ������

��ž�� ����� ���� � »����� ����« ������ � ���