OBRAZOVNI PROGRAM
ARHITEKTONSKI TEHNIAR
2
SADAJ OPTI DIO .................................................................................................. 3 1. NAZIV PROGRAMA: ARHITEKTONSKI TEHNIAR ................................................. 3 2. NASTAVNI PLAN ....................................................................................... 3 POSEBNI DIO ............................................................................................... 6 1. PREDMETNI PROGRAMI ............................................................................... 6 1.1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI ..................................................................... 6 1.2. STRUNO TEORIJSKI PREDMETI SA PRAKSOM ................................................. 7 1.2.1. GRAEVINSKI MATERIJALI ...................................................................... 7 1.2.2. NACRTNA GEOMETRIJA SA PERSPEKTIVOM ............................................... 12 1.2.3. ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE ........................................................... 18 1.2.4 PROJEKTOVANJE ............................................................................... 32 1.2.5. URBANIZAM ...................................................................................... 40 1.2.6. KUCNE INSTALACIJE ........................................................................... 44 1.2.7. ISTORIJA ARHITEKTURE ...................................................................... 48 1.2.8. DRUTVENE ZGRADE .......................................................................... 52 1.2.9. ORGANIZACIJA GRAENJA ................................................................... 55 1.2.10. BETON .......................................................................................... 60 1.2.11. STATIKA I OTPORNOST MATERIJALA ..................................................... 65 1.2.12. TEHNIKO CRTANJE ......................................................................... 70 1.2.13. KOMJUTERSKE VJEBE ...................................................................... 74 1.2.14. PRIVREDNE ZGRADE .......................................................................... 83 1.3. IZBORNA NASTAVA ............................................................................... 86 1.3.1. RAZVOJ ARHITEKTURE ........................................................................ 86 1.3.2. RAZVOJ URBANIZMA ........................................................................... 90 1.3.3. ENTERIJER ....................................................................................... 93 1.3.4. SAVREMENA ARHITEKTURA .................................................................. 97 1.3.5. PROSTORNO PLANIRANJE .................................................................. 101 1.3.6. ISTORIJA CIVILIZACIJE ...................................................................... 106 1.3.7. MAKETARSTVO ................................................................................ 111 1.3.8. LIKOVNA UMJETNOST ....................................................................... 115 2. ISPITNI KATALOZI ................................................................................. 120 2.1. NACRTNA GEOMETRIJA SA PERSPEKTIVOM ................................................ 120 2.2. ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE ............................................................ 122 2.3. PROJEKTOVANJE ............................................................................... 124 3. OBAVEZNI NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA ................................................ 125 4. USLOVI ZA NAPREDOVANJE I ZAVRETAK OBRAZOVNOG PROGRAMA ................... 126 5. NAIN PRILAGOAVANJA UENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA ....................... 127 6. NAIN PRILAGOAVANJA PROGRAMA OBRAZOVANJU ODRASLIH ........................ 127 7. PROFIL STRUNE SPREME NASTAVNIKA I STRUNIH SARADNIKA ........................ 127 8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ............................ 128 8.1. BROJ ASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE .................. 128 9. PROFESIONALNA PRAKSA ........................................................................ 129 10. SLOBODNE AKTIVNOSTI ........................................................................ 129
3
OPTI DIO 1. Naziv programa: ARHITEKTONSKI TEHNIAR 2. Nastavni plan
Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. A Opte obrazovni predmeti 1. Maternji jezik i knji. 3 108 3 108 3 108 3 99 423 2. Matematika 3 108 3 108 3 108 3 99 423 3. Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282 4. Informatika 1 36 5. Fiziko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 282 Drutvena grupa predmeta
1. Sociologija 2 72 72 2. Istorija 2 72 72 3. Geografija 2 72 72 4. Likovna umjetnost 2 72 72 Prirodna grupa predmeta
1. Fizika 2 72 2 72 144 2. Hemija 2 72 72
3. Biologija sa ekologijom 2 72 72
UKUPNO A 19 684 16 576 12 432 10 330 2022 B Struno-teorijski predmeti 1. Graevinski materijali 2 72 72
2. Nacrtna geometrija sa perspektivom 2 72 3 108 180
3. Arhitektonske konstrukcije 2 72 4 144 3 108 2 66 390
4. Projektovanje 5 180 5 165 345 5. Urbanizam 2 66 66 6. Kune instalacije 3 99 99 7. Istorija arhitekture 2 72 72 8. Drutvene zgrade 2 66 66 9. Organizacija graenja 3 108 108 10. Beton 3 99 99
11. Statika i otpornost materijala 2 72 72
12. Tehniko crtanje 2 72 72 13. Kompjuterske vjebe 2 72 4 144 180 14. Privredne zgrade 2 72 72
Ukupno B 10 360 13 468 15 540 17 561 1929 C Praktina nastava D Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141 E Izborna nastava 2 72 2 72 4 144 4 132 420 1. Razvoj arhitekture 2 72 72 2. Razvoj urbanizma 2 72 72
4
Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed. god. 3. Enterijer 4 132 132
4. Savremena arhitektura 2 72 72
5. Prostorno planiranje 2 66 66 6. Istorija civilizacije 2 72 72 7. Maketarstvo 2 72 2 66 138 8. Likovna umjetnost 2 72 72 F Profesionalna praksa 15 dana 15 dana 15 dana 45 dana G Sedmini broj asova 32 1152 32 1152 32 1152 32 1056 4512 H Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141
Ukupno (A+B+C+D+E) = 4.512 3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa Opti ciljevi obrazovanja i vaspitanja u etvorogodinjem strunom obrazovanju omoguavaju uenicima da: - razviju sposobnosti i vjetine za kavalitetan rad u zanimanju, - razviju uspjenu linu karijeru u zanimanju, - osposobe se za kritiko vrjednovanje i odgovorno djelovanje na svom radnom
mjestu, - razvija sposobnost za racionalno korienje sredstava rada i vremena - osposobljava se za saradnju sa arhitektom u izradi idejnog projekta, - osposobe se da razrauju glavni i izvoaki projekat, - osposobe se da rjeavaju urbanistiku dokumentaciju, - posjeduju informatiku pismenost u izradi crtea i dokumentacije, - vre izbor graevinskog materijala, - posjeduje znanja iz arhitektonskih konstrukcija, prefabrikovane gradnje,
predmjera i predrauna radova, - osposobe se za rjeavanje kune mree vodovoda i kanalizacije, - posjeduje znanja iz oblasti zanatskih radova, izrade oplata i izbora armature, - razvijaju ekoloku svijest i svijest o potovanju mjera zatite na radu i njihovu
dosljednu primjenu. 4. Uslovi za upis, odnosno ukljuivanje u program za obrazovanje odraslih - U srednju strunu kolu u etvorogodinjem trajanju mogu se upisati lica koja su:
- zavrila osnovnu kolu ili - zavrila dvogodinju strunu kolu.
- U redovno obrazovanje mogu se upisati lica koja nijesu starija od 17 godina, izuzetno lica do18 godine uz odobrenje Nastavnikog vijea kole; lica koja su napunila 18 godina ukljuuju se u program za obrazovanje odraslih.
5.Trajanje obrazovanja - Obrazovanje po obrazovnom programu Arhitektonski tehniar traje etiri
godine. 6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju uenici napreduju u vii razred ako su iz svih predmeta
u toku tekue kolske godine postigli pozitivnu ocjenu i priloili potvrdu o obavljenoj profesionalnoj praksi.
5
7. Obrazovanje koje se stie - Srednje struno obrazovanje u trajanju od etiri godine: ARHITEKTONSKI
TEHNIAR.
6
POSEBNI DIO 1. PREDMETNI PROGRAMI 1.1. OPTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1.1. MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST 1.1.2. MATEMATIKA 1.1.3. STRANI JEZIK 1.1.4. INFORMATIKA 1.1.5. FIZIKO 1.1.6. SOCIOLOGIJA 1.1.7. ISTORIJA 1.1.8. GEOGRAFIJA 1.1.9. FIZIKA 1.1.10. HEMIJA 1.1.11. BIOLOGIJA SA EKOLOGIJOM
7
1.2. STRUNO - TEORIJSKI PREDMETI SA PRAKSOM 1.2.1. GRAEVINSKI MATERIJALI 1. Naziv predmeta: GRAEVINSKI MATERIJALI 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 72 72 II III IV
Ukupno 72 72 3. Opti ciljevi nastave - Upoznaju osobine i karakteristike graevinskih materijala; - Razumiju procese dobijanja pojedinih graevinskih materijala; - Prepoznaju pravilnu upotrebu graevinskih materijala; - Razvijaju motivaciju za praenje tehnolokih procesa; - Stiu svijest o znaaju upotrebe standarda i odgovrnost za potovanje standarda.
8
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Upoznaje: - Znaaj
graevinskih materijala i prefabrikata;
- Osobine i metode ispitivanja;
- Osnovne podjele.
- Prepoznaje graevinske materijale;
- Zna primjenu graevinskih materijala;
- Identifikuje pojedine osobine graevinskih materijala.
- Uoava vanost kvalitetnog rada u profesiji;
- Razvija pozitivan odnos prema zanimanju.
- Stie samostalnost u radu.
Posebni dio Osnovi geologije - Upoznaje geoloke
osobine zemlje i zemljine kore;
- Upoznaje postanak i osobine magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena.
- Prepoznaje stijene: - Magmatske,
sedimentne i metamorfne.
Kameni materijal - Upoznaje dobijanje
i obradu graevinskog kamena;
- Odreuje primjenu kamena i njegovu zatitu;
- Analizira sastav, osobine i primjenu agregata.
- Prepoznaje vrste kamena
- Analizira agregat i odreuje granulometrijski sastav
- Uoava vanost kvalitetnog rada u profesiji.
- Posjeta preduzeu za obradu kamena,
- Posjeta laboratoriji za ispitivanje graevinskog kamena.
Voda - Analizira vodu kao
graevinski materijal i kao sredinu u kojoj se nalaze betonske konstrukcije.
Keramiki materijali - Nabraja sirovine i
opisuje dobijanje ciglarskih proizvoda;
- Crtanjem upoznaje vrste i oblik ciglarskih proizvoda;
- Upoznaje
- Razlikuje ciglarske proizvode;
- Razlikuje keramike proizvode;
- Usmjerenost na razvoj.
9
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik keramike ploice i cijevi;
- Upoznaje vatrostalni materijal.
Zgure i pucolani - Upoznaje
karakteristike i primjenu zgure i pucolana u graevinarstvu.
Veziva u graevinarstvu - Prepoznaje veziva:
graevinski kre, gips i cement;
- Upoznaje sirovine i opisuje dobijanje veziva;
- Nabraja osobine veziva;
- Obrazlae primjenu veziva u graevinarstvu.
- Razlikuje veziva i pravilno ih skladiti.
Vjeba: - Vezivanje i
ovravanje veznih sredstava.
Malteri - Nabraja sastojke
mjeavine maltera; - Nabraja vrste
maltera.
- Ocjenjuje upotrebljivost razliitih maltera;
- Uoava greke pri malterisanju.
- Svjestan je line odgovornosti u zahtjevima kvalitetnog profesionalnog rada.
Betoni - Nabraja sastojke
mjeavine betona; - Upoznaje inioce
koji utiu na kvalitet betona;
- Zna da objasni marku betona;
- Upoznaje tehnologiju betona;
- Nabraja vrste betona.
- Definie faktore koji utiu na kvalitet betona;
- Pridrava se recepture.
- Posjeta betonari; - Posjeta laboratoriji
za ispitivanje betona.
- Vjeba: - Ispitivanje osobina
betona
Metali i legure - Upoznaje dobijanje
gvoa i elika; - Obrazlae upotrebu elika u graevinarstvu;
- Nabraja vrste elika i armature;
- Definie koroziju i njeno spreavanje;
- Razlikuje vrste armature.
- Svjestan je licne odgovornosti prema kvalitetu rada.
- Posjeta graevinskom preduzeu.
10
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Nabraja osnovne
obojene metale. Staklo - Upoznaje
dobijanje, vrste i obradu stakla.
Drvo - Nabraja svojstva i
vrste drveta, - Opisuje greke u
strukturi drveta, - Obrazlae upotrebu
drveta u graevinarstvu.
- Definie upotrebljivost drveta.
- Razvija sposobnost opazanja.
Ugljovodonina veziva - Upoznaje katran i
bitumen kao osnovna veziva;
- Opisuje nain dobijanja i primjenu;
- Nabraja vrste asfalta.
- Odreuje upotrebljivost veziva.
- Obilazak asfaltne baze.
Plastine mase - Upoznaje znaaj
plastinih masa; - Upoznaje sirovine; - Opisuje dobijanje
plastinih masa.
- Ocjenjuje upotrebljivost plastinih masa.
- Svjestan je znaaja razvoja novih materijala.
Boje, lakovi, kitovi - Upoznaje vrste i
primjenu boja, lakova i kitova u graevinarstvu.
- Dijagnostifikuje boje, lakove i kitove za njihovu primjenu u graevinarstvu.
Savremeni materijali - Upoznaje
materijale za zavrnu obradu i zatitu gotovih elemenata.
- Razlikuje materijale u funkciji zatite od poara, vlage i sl.
Standardi - Upoznaje oznake
materijala - Upoznaje se sa - Standardima.
- Potuje propise.
- Pregled standarda
11
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Graevinski materijali I. Stoiljkovi, D. Mileti 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Laboratorija za ispitivanje graevinskih materijala; - Uzorci graevinskih materijala. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - U svakom klasifikacionom periodu znanje se provjerava i ocjenjuje usmeno i
pismeno (test). 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivna ocjena iz predmeta. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture; - Diplomirani graevinski inenjer; - Inenjer hemije. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja Graevinski materijali Arhitektonske konstrukcije Izbor materijala prema
mjestu u znaaju detalja Materijali za unutranju obradu
Enterijer Kvalitet i boja
Izbor materijala Projektovanje Obrada i estetika Drutvene zgrade Privredne zgrade
12
1.2.2. NACRTNA GEOMETRIJA SA PERSPEKTIVOM
1. Naziv predmeta: NACRTNA GEOMETRIJA SA PERSPEKTIVOM 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 46 26 72 II 54 54 108 III IV
Ukupno 100 80 180
3. Opti ciljevi nastave - Razvija sposobnost sagledavanja prostora; - Osposobljava uenika za itanje planova; - Razvija pri crtanju fine motorike sposobnosti, - Stie sposobnost predstavljanja trodimenzionalnih oblika na ravan crtanja i
obrnuto; - Kroz perspektivu savladava najbri nain predstavljanja ideje na papiru; - Koristi kompjuter.
13
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Projekcije: - Poznaje sistem
projekcijskih ravni, projekcija i koordinata.
Vrste projekcija: - Nabraja vrste
projekcija i zna njihovu primjenu.
- Pravi model sistema projekcijskih ravni;
- Crta njihov poloaj u prostoru;
- Oitava vrijednosti koordinata;
- Sagledava kvadrante;
- Analizira razlike izmeu: ortogonalne, kotirane i kose projekcije
- Razvija sposobnost opaanja.
Ortogonalna projekcija: - Ovladava
karakteristikama ortogonalne projekcije;
- Poznaje osnovne geometriske oblike: taku, pravu; geometrijske slike, geometrijska tijela, ravan
- Crta projekcije take u optem i specijalnom poloaju;
- Crta projekcije dui i prave u optem i specijalnom poloaju;
- Odreuje prodore prave kroz projekcijske ravni, definie vidljivost i kretanje kroz prostor
- Crta projekcije geometrijskih slika u specijalnom poloaju: trougao, kvadrat, pravougaonik, trapez, krug;
- Crta projekcije pravilnih geometrijskih tijela sa bazisom paralelnim projektnoj ravni: valjak, kupa i lopta;
- Crta tragove zranih ravni: normalnih na horizontalnicu,frontalnicu ili profilnicu
- Uvia vanost sistematinosti u radu.
- Razvija preciznost
u tehnikom oblikovanju.
Vjeba: - Crta projekcije
take u optem i specijalnom poloaju kroz kvadrante.(2 asa)
Vjeba: - Crta projekcije
dui i prave u optem i specijalnom poloaju.(2 asa)
Vjeba: - Crta projekcije,
odreuje prodore pravih i njihovo kretanje.(2 asa)
Vjeba: - Preko odreivanja
prodora uslovljava kretanje prave.(2 asa)
Vjeba: - Crta projekcije,
odreuje vidljivost pojedinih elemenata.(4 asa)
Vjeba: - Konstruie ravan
pomou dvije paralelne prave, pomou pravih koje se sjeku, tri nekolinearne take i pomou
14
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik kao i ravni koje su u proizvoljnom poloaju;
- Konstruie tragove kose ravni
- Crta sutranice ravni
- Odreuje nagibnicu i normalu.
geometrijske slike. (6 asova)
Transformacija: - Poznaje pravila
transformacije. Rotacija: - Poznaje pravila
rotacije. Presjenica: - Ilustruje presjek
dvije ravni.
Prodor prave kroz ravan: - Poznaje prodor
prave kroz zadatu ravan
Geometrijske slike na ravni: - Ilustruje
geometrijske slike na zranoj ravni
- Ilustruje geometrijske slike na kosoj ravni
- Odreuje pravu veliinu dui i ugla koja ona zaklapa sa projektnom ravni.
- Odreuje
presjenicu dvije ravni u meusobno razliitom odnosu.
- Odreuje prodor prave kroz zranu ili kosu ravan i sagledava njenu vidljivost u odnosu na njih.
- Crta projekcije
razliitih geometrijskih slika vezanih za zranu ravan;
- Crta projekcije razliitih geometrijskih slika vezanih za kosu ravan.
- Razvija sposobnost opaanja.
- Razvija
sistematian pristup radu
Vjeba: - Odreuje pravu
veliinu dui putem rotacije ili transformacije. (2 asa)
Vjeba: - Odreuje prodor
prave kroz zranu ili kosu ravan i sagledava njenu vidljivost u odnosu na ravan. (4 asa)
Vjeba: - Crta projekcije
geometrijskih slika koje lee na zranoj ili kosoj ravni.
- (4 asa)
15
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Geometrijska tijela sa bazisom na zadatoj ravni: - Demonstrira
poloaj pravilnih geometrijskih tijela iji se bazis nalazi na zranoj ili proizvoljnoj ravni.
Presjeci geometrijskih tijela: - Demonstrira
presjeke pravilnih geometrijskih tijela zranom i proizvoljnim ravnima.
Kosa projekcija: - Poznaje pravila
crtanja i karakteristike kose projekcije.
- Crta projekcije pravilne prizme, piramide, konusa i valjka sa bazisom na zranim ravnima;
- Crta projekcije pravilne prizme, piramide , konusa i valjka sa bazisom na proizvoljnoj ravni.
- Crta presjek pravilnih geom.tijela zranom ravni, odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu;
- Crta presjek pravilnih geometrijskih tijela(prizme, konusa,piramide i valjka) proizvoljnom ravni i odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu.
- Analizira razlike ortogonalne i kose projekcije;
- Crta u kosoj projekciji sloene geometrijske oblike.
- Razvija preciznost u radu.
- Razvija sposobnost
opaanja.
Vjeba: - Crta projekcije
pravilne prizme, piramide, konusa i valjka sa bazisom na zranim i proizvoljnim ravnima. (4 asa)
Vjeba: - Crta presjek
pravilnih geom.tijela (prizme, piramide, konusa i valjka) zranom ili proizvoljnom ravni; odreuje pravu veliinu presjene slike i razvija mreu. (6 asova)
Vjeba: - Crta u kosoj
projekciji sloene geometrijske oblike. (8 asova)
Krovovi: - Poznaje rjeavanja
krovova; - Odreuje poloaj
slivnih ravni.
Perspektiva: - Upoznaje elemente
perspektivnog
- Rjeava jednostavne krovove u osnovi;
- Rjeava slozene krovove u osnovi;
- Rjeava krovove sa susjedom;
- Crta izglede krovova.
- Analizira znaaj
- Razvija kreativnost u radu.
Vjeba: - Rjeavanje sloenih
krovova u osnovi sa izgledom krovova. (4 asa)
Vjeba: - Crta metodama
16
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik crtanja;
- Poznaje elemente frontalne perspektive.
elemenata perspektive: ona taka, nedogledi, likoravan, linija horizonta, bira poloaj oka u likoravni, visinu horizonta;
- Crta osnovne geometrijske oblike metodom prodora vidnih zrakova i nedogleda;
- Crta osnovne geometrijske oblike metodom koordinatnog sistema;
- Crta osnovne oblike u enterijeru.
prodora vidnih zraka i nedogleda ili koordinatnog sistema sloene arhitektonske oblike. (16 asova)
Vjeba: - Crta enterijer
konkretnih arhitektonskih rjeenja. (12 asova)
Sjenenje: - Znacaj sjenke u
projektovanju; - Metode sjenenja.
- Razumije znacaj sjenke na objektima visokogradnje;
- Rjeava sjenku metodom paralelnih zraka.
- Formira stav o znaaju povezivanja estetskog i funkcionalnog.
Vjeba: - Rjeava sjenku na
zadatom primjeru. (4 asa)
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Nacrtna geometrija za prvi i drugi razred- dr Lj.Gagi 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - grafoskop, - dijaprojektor, - modeli geometrijskih oblika. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - usmeni odgovori, - pismeni zadaci po jedan u svakom polugoditu, - grafike vjebe. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - pozitivna ocjena iz predmeta koja se stie ako je polovina pismenih zadataka
pozitivno ocijenjena i 60% grafikih vjebi godinje. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - diplomirani inenjer arhitekture.
17
10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Crtanje elemenata arhitektonskih konstrukcija
- Arhitektonske konstrukcije - Prostorno sagledavanje detalja arhitektonskih konstrukcija
- Izrada projektne dokumentacije
- Projektovanje Drustvene zgrade Privredne zgrade
- Osnove, presjeci, fasade i perspektiva
18
1.2.3. ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE 1. Naziv predmeta: ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I 44 28 72 II 54 90 144 III 54 54 108 IV 33 33 66
Ukupno 185 205 390
3. Opti ciljevi nastave - Da naui elemente koji ine objekte visokogradnje i shvati njihov meusobni
odnos; - Da shvati nain prenoenja optereenja; - Da naui naine izvoenja; - Da naui seizmike propise; - Da primjenjuje: zvunu, toplotnu, hidroizolaciju i zatitu od poara; - Da naui zanatske radove; - Da zna prefabrikovanu gradnju; - Da koristi raunar.
19
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Konstruktivni sklop objekata: - Poznaje osnovne
konstruktivne elemente:masivni, skeletni i mjeoviti;
- Navodi osnovne karakteristike graenja u klasinom, polumontanom I montanom nainu izvoenja.
Elementi graenja: - Poznaje nazive
elemenata; - Nabraja podjelu po
visini, poloaju i funkciji.
- Crta eme osnova razliitih sistema gradnje;
- Zna razlike izmedju podunog, poprenog i mjeovitog sistema;
- Analizira: klasini, polumontani i montani nain izvoenja.
- Razlikuje i
analizira: nosee elemente, pregradne elemente, elemente obrade i opreme.
- Stie pozitivan odnos prema zanimanju;
- Razvija tehniku
kulturu. - Razvija
sistematian pristup radu.
Vertikalni konstruktivni elementi: - Poznaje ulogu
konstruktivnih zidova i primjenu vertikalnih I horizontalnih serklaa.
- Poznaje propise za
izgradnju objekata u seizmikim podrujjima.
Otvori u zidovima: - Poznaje ulogu
prozorskih otvora i funkciju njihovih nadprozornika;
- Poznaje elemente otvora za vrata i ulogu nadvratnika;
- Poznaje princip ugraivanja
- Zna da odredi poloaj konstruktivnog zida; analizira njegovu ulogu; crta raspored antiseizmikih serklaa.
- Zna oznake i mjere
prozorskih otvora. Analizira vrste nadprozornika za prozor: bez roletne, sa platnenom ili drvenom roletnom;
- Zna mjere i oznake vrata; crta naine njihovog otvaranja.
- Razvija osjeaj odgovornosti za predloena rjeenja.
- Razvija pozitivan
odnos prema radu.
Vjeba: - Primjena
seizmikih propisa na objektima visokogradnje. (2 asa)
Vjeba: - Primjena otvora na
osnovi manjeg objekta. ( 2 asa )
20
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik prozora i vrata.
Dimnjaki kanali: - Poznaje ulogu I
podjelu dimnjakih kanala;
- Nabraja karakteristike lokalnog grijanja;
- Poznaje primjenu blokova u konstruktciji dimnjakog kanala.
- Crta detalje lokalnog grijanja od blokova;
- Komentarie mogunost primjene.
- Formira pozitivan odnos prema kulturi stanovanja.
Vjeba: - Rjeeva lokalno
grijanje prema zadatoj osnovi i spratnosti objekta. (6 asova)
Temelji: - Upoznaje ulogu
fundiranja i podjelu temelja prema konstruktivnom sklopu objekta;
- Poznaje podjelu temelja prema materijalu;
- Poznaje karakteristike:
- Trakastih temelja, - Temelja samaca, - Temeljnih ploa.
- Definie ulogu temelja;
- Komentarie prenos optereenja;
- Zna nain izvoenja temelja;
- Crta oblike temelja;
- Primjenjuje seizmike propise.
- Razvija osjeaj odgovornosti u radu.
Vjeba: - Rjeava temelje
date osnove sa oborenim presjecima. (6 asova)
21
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Hidroizolacija: - Poznaje ulogu
hidroizolacije i materijala koji se primjenjuje;
- Poznaje podjelu na
vertikalnu i horizontalnu hidroizolaciju.
- Zna izolaciju podova;
- Zna izolaciju podrumskih zidova;
- Crta primjenu hidroizolacije na objektu sa djeliminom ukopanim podrumom.
- Uoava vanost kvalitetnog rada.
Vjeba: - Kroz osnove i
presjek rijeava primjenu svih elemenata na objektu o kojima je stekao znanja u prvoj godini. (12 asova)
Horizontalni konstruktivni elementi: - Upoznaje podjelu
na : - Linijske
konstrukcije, - Povrinske
konstrukcije; - Nabraja ulogu
serklaa, greda, rebara, nadvrtanika, nadprozornika i podvlaka;
- Poznaje podjelu meuspratnih konstrukcija prema: materijalu, nainu oslanjanja i nacinu izvodjenja.
- Komentarie razliku izmedju serklaa, grednih nosaa i podvlake;
- Rjeava kroz osnove primjenu podvlake i nain njenog oslanjanja;
- Crta detalje monolitnih armirano-betonski h medjuspratnih konstrukcija;
- Crta detalje polumontaznih armirano-betonski h medjuspratnih konstrukcija;
- Crta detalje montanih armirano-betonski h medjuspratnih konstrukcija;
- Rjeava oplatu za izvodjenje ovih detalja.
- Razvija svijest o linoj odgovornosti.
- Razvija preciznost i
sigurnost u radu.
Vjeba : - Na zadatim
osnovama rjeava pozicije razliitih meuspratnih konstrukcija sa oznaenim osloncima, rasponima i oborenim presjecima u podunom i poprenom pravcu. (20 asova)
Sabirni dimnjaki kanali: - Poznaje princip
funkcionisanja sabirnih dimnjaka;
- Poznaje elemente od kojih su sastavljeni i nacin izvoenja.
- Bira polozaj dimnjackih kanala;
- Rjesava medjuspratnu konstrkciju oko dimnjaka;
- Crta detanje sabirnih dimnjakih kanala.
- Formira pozitivan odnos prema kulturi stanovanja.
Vjeba : - Rjeava voenje
sabirnih dimnjaka kod viespratnih objekata prema datim uslovima kroz presjeke i detalje.(4 asa)
Ventilacioni kanali: - Poznaje znaaj i
princip
- Crta detalje ventilacionih kanala.
- Uoava vanost uvanja zdrave ivotne sredine.
Vjeba : - Rjeava voenje
ventilacionih
22
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik funkcionisanja ventilacionih kanala;
- Zna pravila primjene;
- Poznaje elemente ventilacije.
kanala kod viespratnih objekata prema datim uslovima kroz presjeke i detalje.
- (4 asa) Stepenice: - Poznaje podjelu
stepenica prema: poloaju, materijalu, konstrukciji i obliku;
- Nabraja elemente stepenica;
- Zna propise o dimenzionisanju.
- Proraunava broj stepenica prema zadatim visinama;
- Analizira mogunost izbora stepenica prema obliku i konstrukciji;
- Crta detalje stepenica;
- Oznaava pozicije.
- Razvija svijest o neophodnosti potovanja standarda.
Vjeba : - Rjeava stepenice
prema datim uslovima u svim konstruktivnim varijantama, po obliku jednokrake,dvokrake i trokrake i to :
- Kroz sve osnove sa oborenim presjecima,
- Kroz podune i poprene presjeke i kroz detalje. (30 asova)
Rampe: - Poznaje ulogu
rampe; - Zna propise za
njeno dimenzionisanje.
- Rjeava rampu za vozila;
- Rjeava rampu za potrebe invalida.
- Podie nivo humanosti i uvaavanja potreba drugih.
Drveni krovovi: - Poznaje ulogu
krova; - Nabraja elemente
krova; - Zna podjelu
krovova prema obliku i konstrukciji.
- Analizira uslove primjene pojedinih krovnih konstrukcija: prosti krovovi, krovovi sa raspinjaom, krovne stolice, krovne vjealjke, reetkasti krovovi;
- Crta detalje krovnih veza.
- Razvija inicijativnost i preuzima odgovornost.
Vjeba : - Prema zadatim
osnovama rijeava razliite krovne konstrukcije kroz:
- Poprene i podune presjeke, osnovu i detalje veza krovnih elemenata. (20 asova)
Potkrovlja: - Upoznaje znaaj
tavanskog prostora; - Zna materijale koji
doprinose toplotnoj, zvunoj i hidroizolaciji
- Analizira povoljnost primjene pojedinih krovnih konstrukcija pri adaptaciji;
- Vri izbor
- Razvija smisao za ekonomisanje prostorom.
Vjeba : - Kroz osnovu i
presjek rjeava adaptaciju tavanskog prostora. (6 asova)
23
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik prostora.
Ravni krovovi: - Poznaje
karakteristike ravnog krova;
- Upoznaje ulogu slivnih povrina i pojedinh slojeva ravnog krova.
odgovarajueg materijala u opremanju tavanskog prostora.
- Crta slojeve neprohodnog krova;
- Crta slojeve krovne terase.
- Razvija odgovornost za prihvaeni posao.
Vjeba: - Prema zadatim
osnovama rijeava poloaj slivnih ravni. (4 asa)
24
Razred: TREI Informativni ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Podovi: - Zna vrste zanatskih
radova u graevinarstvu;
- Zna namjenu i
nain postavljanja podova zavisno od materijala.
Plafoni: - Zna vrste plafona
prema materijalu i obradi postupka i prema vrsti konstrukcije.
- Crta detalje podova od parketa, klasini parket, lamelni,panel parket laminat;
- Crta detalje brodskog poda sa potpatosnicama;
- Crta detalje podova sa podlogom od terasa, teraco ploa, asfalta, od peenih glinenih proizvoda, PVC podove.
- Crta detalje
ugraenih livenih plafona, liveni prefabrikovani plafoni;
- - crta sputene monolitne i montane plafone, sputene plafone, plafone od rabic mrea i montanih ploa, plafone od hanterdaglasa.
- Uoava vanost kvalitetnog rada.
- Uvia ljepotu
zanimanja.
Grafiki radovi 1.Rad - Detalji podova od
parketa brodski pod i pod od keramike u razmjeri.
Pokrivaki radovi: - Razlikuje vrste
krovnih pokrivaa; - Zna svrhu i
namjenu krovnih pokrivaa;
- Zna nagibe krovnih ravni prema vrsti pokrivaa;
- Zna osobine i nain
dobijanja pokrivaa na bazi azbest- cementa.
- Crta pokrivanje krovova proizvodima od peene gline, ravnim crijepom, uljebnjenim crijepom, jednostruko, gusto pokrivanje, pokrivanje eramidom;
- Crta detalje pokrivanja krova ravnim ploama eternit, jednostruko, dvostruko, i francusko koso pokrivanje, pokrivanje valovim
2. Rad: - Detalji pokrivanja
krovova sa salonitom, eternit ploanja i rebrastim limom.
25
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik ploama i salonitkom;
- Crta detalje pokrivanja tegolom, krovnom hartijom i plastinom sinorom.
Limarski radovi: - Zna vrste, oblike
limova. - Zna nain
sijeenja, spajanja i izradu prevoza i sastava od lima;
- Razumije nain postavljanja i privrivanje u limarskim radovima.
- Crta detalje pokrivanje krovova ravnim, rebrastim, valovitim, talasastim limom;
- Crta detalje vertikalnih, horizontalnih oluka, leeih oluka;
- Crta detalje opivanje limom okapnica, prozorskih parapeta, vijenaca, atika;
- Crta detalje opivanja protivpoarnih kalkanskih i zabatnih zidova; Opivanje zidnih uvala, krovnih uvala i dimnjakih i ventilacionih kanala.
- Preciznost i tanost u radu na datom zadatku.
Stolarski radovi: - Razlikuje tesarske
radove od stolarskih;
- Zna vrste drveta i nain obrade za stolarske radove;
- Zna drvene elemente koji se koriste za stolarske izradjevine;
- Zna nain, zatitu od sunca, kie, vjetra i pogleda prostorija;
- Zna vrste roletni i njihovu namjenu;
- Crta detalje horizontalnog i vertikalnog presjeka standardnih unutranjih vrata, ulaznih vrata, leteih vrata, vrata sa nadsvijetlom;
- Crta oblike prozora i smjerova otvaranja;
- Crta detalje jednostrukih i dvostrukih prozora sa uskom postavom, sa
3. Rad: - Detalji dvostrukih
prozora i balkonskih vrata krilo na krilo sa termoizolacionim staklom,
- Detalji unutranjih standardnih vrata.
26
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Zna mehanizme za
otvaranje i zatvaranje prozora i vrata okov;
- Zna mjere prozora i vrata i zidarske, modularne, proizvodne i stolarske.
irokom postavom i krilo na krilo;
- Crta kutije za platnenu roletnu i drvene kapke za prozore i balkonska vrata;
- Crta detalje balkonskih vrata u kombinaciji sa prozorom;
- Crta detalje krovnih puralprozora;
- Crta emu stolarije i bravarije sa opisom.
Bravarski radovi: - Zna nain
dobijanja metala i oblike u kojima se javljaju gvodje i elik;
- Zna nain spajanja i zatitu od korozije, vlage i poara;
- Zna nain vezivanja ankerovanja metalnih elemenata.
- Crta detalje metalnih prozora od specijalnih profila;
- Crta metalne industrijske prozore od profila od savijenog lima;
- Crta detalje prozora i vrata od eloksirane bravarije;
- Crta metalna vrata od profila i kutijskih profila;
- Crta metalne ograde za stepenita, balkone terase, dvorita, metalne reetke za prozore.
- Svjestan je line odgovornosti za kvalitet rada.
4. Rad: - Detalji metalnih
prozora od profila i specijalnih profila;
- Detalji metalnih vrata od kutijastih profila.
Staklorezaki radovi: - Poznaje nain
dobijanja i vrste stakla,
- Zna nain ugradjivanja stakla u drvene, metalne okvire i plovne porubne profile;
- Poznaje termo izolaciona stakla, viestojna stakla.
- Crta jednostruko i dvostruko pokrivanje staklom u profile i sanduaste profile;
- Crta vrata i prozore od stakla bez okvira;
- Crta staklene pregrade i oblaganje plafona staklom.
- Stie osjeaj preciznosti.
27
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Obrada zidova i plafona: - Zna vrste maltera
za malterisanje unutranjih i vanjskih zidova;
- Zna nain spravljanja maltera i malterisanja plafona;
- Zna nain spravljanja i ugradjivanja mainskog maltera.
- Crta detalje malterisanja unutranjih i vanjskih zidova i plafona;
- Crta detalje oblaganja zidova kamenim ploama i keramikim ploicama.
Molersko- farbarski radovi: - Poznaje vrste
materijala - Zna nain
pripremanja podloge za boje;
- Zna: krene boje, posne, masne, emulzione, disperzivne, fasadne boje;
- Zna farbarske radove, materijal za osnovne premaze, materijali za bojenje podloga, materijali za lakiranje i emajliranje;
- Zna sisteme obrade na podlogama od cem.maltera, betona, gipsa;
- Specijalna zatita drvenih elemenata;
- Bojenje metalnih elemenata;
- Zna vrste tapeta i nain postavljanja na zidove.
- Razlikuje: krene boje, posne, masne, emulzione,disperzivne, fasadne boje;
- Razlikuje: materijal za osnovne premaze, materijali za bojenje podloga, materijali za lakiranje i emajliranje;
- Razlikuje razliite naine zatite drvenih i metalnih elemenata
28
Razred: ETVRTI Informativi ciljevi i
sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Prefabrikovana gradnja:
- Opis razvoja
prefabrikovane gradnje;
- Upoznaje metode
prefabrikovane gradnje.
- Zna istorijat razvoja prefabrikovane gradnje;
- Zna prefabrikovane
konstruktivne elemente objekata visokogradnje;
- Zna metode
gradjenja objekata i tradicionalna, djelimino prefabrikovana i prefabrikovana;
- Zna mogua mjesta
za izradu prefabrikovanih elemenata: grdilite, poligon, pogon;
- Zna metode
prefabrikacije sa nepokretnim, pokretnim kalupima horizontalnim , pojedinanim u nizu;
- Zna prefabrikaciju
betonske galanterije;
- Presovanjem,
centrifugovanjem, i foto presovanjem;
- Razvija pozitivan odnos prema radu i zanimanju;
- Uvia vaznost
poznavanja savremenih tehnologija.
- Upoznaje transport i nain montae;
- Prefabrikovan.betonskih elemenata;
- Zna unutranji i vanjski transport predfabrikovanih elemenata;
- Zna montau predfabrikovanih
- Elemenata, pomona sredstva za
- Montau, metod
29
Informativi ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik montae, redosljed montae, pravac kretanja krana i dizalice i sl.
- Razlikuje sisteme prefabrikovanih elemenata;
- Elementi skeletnog
sklopa; - Prepoznaje i
razlikuje: temelje, stubove, gredne nosae, stub, grede, tavanine elemente, tavanicu gredu i stub;
- Vertikalne komunikacije;
Zna karakteristike za: - Skeletni sistem, - Krupno-blokovski
sistem, - Panelni sistem, - Prostorno- elijski
sistem, - Mjeoviti
konstruktivni sistem,
- Crta prefabrikovane temelje sa, aom, sa aurom i temelj u vidu ljuske;
- Stie osjeaj preciznosti u radu na datom zadatku.
- Razlikuje suvi i mokri postupak i prednadrezanje veze prefabrikovanih elemenata stubova, subova i grednih nosaa.
- Crta stubove, suvi i mokri postupak, veze stubova i veze stubova i temelja;
- Crta veze spajanja grednih nosaa i stubova bez prepusta i sa prepustom;
- Crta tavanike elemente, uske, srednje i iroke panele, pune i sa otvorima za instalacije, vrata i stepenita;
- Crta poprene presjeke tavaninih elemenata: punog presjeka, olakanog presjeka i kasetirane;
- Zna prefabrikaciju elemenata i nain montae i povezivanje.
Vjeba 1. - Nacrtati u razmjeri
vezu temelja i stuba u projekcijama sa dimenzijama
Vjeba 2. - Nacrtati u razmjeri
vezu stuba i stuba u projekcijama sa dimenzijama
Vjeba 3. - Nacrtati u razmjeri
u projekcijama nacrtati vezu nastavljanja grednih nosaa u polju sa dimenzijama.
Vertikalne komunikacije: - Prepozna oblike
stepenica;
- Crta prefabrikovane elemente stepenica: gazita
30
Informativi ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Razlikuje elemente
stepenica: nosa, gazite, elo gazita.
Liftovi: - Zna namjenu i
dimenzije otvora za liftove.
sa olakanim i punim presjecima, olakanim presjecima, podesne nosae i kose obrazne nosae;
- Kose koljenaste
ploe; - Crta poloaj i
grupisanje liftova sa stepenita u kolekt.u objektima visokogradnje.
Elementi panelnog sklopa: - Zna funkciju i
konstruktivna svojstva panela;
- Zna obuke i dimenzije panelnih zidnih elemenata
- Zna oblik i dimenzije tavaninih elemenata;
- Prostorno elijski sklop;
- Zna sklopove elijskih elemenata i nain nalijeganja;
- Zna montau sanitarnih elija podizanje i povezivanje istih.
- Crta poprene presjeke unutranjih i spoljnih zidnih panela;
- Crta spojeve izmedju zidnih panela i to: unutranjih konstruktivnih, vanjskih i unutranjih spojeva na ukrtanju zidova;
- Crta spoj tavanica na osloncima sa jednom i sa dvije tavanice, povezivanje dvije tavanice iznad oslonca;
- Crta tipove
sanitarnih kabina sa sanitarnih uredjajima i dimenzijama.
- Razvija svijest o neophodnosti potovanja pravila.
Vjeba 4. - Nacrtati u razmjeri
u projekcijama vezu stuba tavanice i konzole
Vjeba 5. - Nacrtati u razmjeri
3 projekcije vezu tavaninog elementa i fasadnog panela
- Prefabrikovani elementi velikih raspona
- Crta zglobne veze temelja i stubova;
- Crta izgled i poprene presjeke nosaa sa dimenzijama;
- Crta veze nosaa i stubova;
1. Grafiki rad: - Nacrtati u razmjeri
plan montae za svaku vrstu konstruktivnog elementa za objekat porodine
31
Informativi ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Crta krovne ploe i
fasadne elemente; - Crta dvozglobni
trozglovni luk detalje.
zgrade P+1 za skeletni sistem kontinualna modularna mrea L= H=
2. Grafiki rad: - Nacrtati ur.plan
mree za svaku vrstu konst.elementa za objekat: jednobrodne hale sa rasponima L= L1= H=
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Graevinske konstrukcije za prvi, drugi i trei razred- B. Blagojevi - Zanatski i zavrni radovi u graevinarstvu- B. Blagojevi - Prefabrikovano graenje za etvrti razred- M. Milojevi 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Pribor za crtanje u kabinetu uionici - Grafoskop, - Dijaprojektor, - Raunari. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmeni odgovori, - Pismeni zadaci, po dva u svakoj godini, - Grafike vjebe. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivnom ocjenom na kraju godine koja se stie jednim pozitivno ocijenjenim
pismenim radom i 60% planiranih vjebi. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Konstruktivni sklop objekata visokogradnje
- Projektovanje Drustvene zgrade Privredne zgrade
- Elementi objekata visokogradnje
- Prijem i prenos opterecenja
- Statika - Konstruktivni sklop objekta
- Karakteristike gradjevinskog materijala
- Graevinski materijali - Izbor materijala prema konstrukciji i namjeni
32
1.2.4 PROJEKTOVANJE 1. Naziv predmeta: PROJEKTOVANJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II III 44 136 180 IV 29 136 165
Ukupno 73 272 245 Vjebe - odjeljenje dijeli na grupe do 16 uenika
3. Opti ciljevi nastave - Tehnika i kreativna saradnja pri izradi projektne dokumentacije, - Razvijanje kulture stanovanja, - Sticanje vjetine kombinovanja prostornih i konstruktivnih vrijednosti, - Podizanje estetskih kriterijuma, - Uklapanje objekta u postojee okruenje i ekoloki standardi, - Rjeava projekat porodine zgrade, - Rjeava projekat viespratne projektovanje, - Da koristi raunar.
33
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Arhitektonsko
projektovanje: Upoznaje podruja koja obuhvataju arhitektonsko projektovanje i opisuje njihov meusobni odnos od urbanizma, preko projektovanja do enterijera.
- Analizira uzajamni odnos i uticaj pojedinih podruja arhitektonskog projektovanja;
- Razumije uticaj urbanistikih uslova na formiranju projektne dokumentacije;
- Shvata doprinos enterijera ukupnoj vrijednosti objekta.
- Razvija sposobnost povezivanja prostornih vrijednosti u arhitekturi.
- Projektna dokumentacija: upoznaje i obrazlae faze izrade projektne dokumentacije.
- Analizira odnos pojedinih faza procesa projektovanja od zamisli, preko idejnih skica do idejnog, glavnog i izvoakog projekta.
- Razvija kreativnost, preduzimljivost i samostalnost u radu.
Funkcije stana: - Poznaje prisustvo
pojedinih prostorija i njihovo grupisanje;
- Ilustruje emu kretanja.
- Crta funkcionalnu emu manjeg stana;
- Razrauje funkcionalnu emu veeg stana.
- Razvija sposobnost uvazavanja tudjeg misljenja;
- Razvija kreativnost
i preduzimljivost u radu.
Prostorije u stanu: - Poznaje poloaj,
normative u dimenzioniranju, komunikacije, opremu i oblikovanje pojedinih prostorija stana.
- Rjeava djelove stana pojedinano:
- Ulazni prostor, - Dnevna soba, - Kuhinja i
ruavanje, - Ostava hrane, - Utiliti, - Sanitarne grupe, - Radna soba, - Sobe za spavanje.
- Razvija predstavu o prostoru;
- Razija kreativnost i
preduzimljivost
Vjeba: - Rjeenje grupe
dnevnog boravka. (6 asova)
Vjeba: - Rjeenje grupe
odmor. (6 asova)
Otvorene povrine: - Poznaje razlike i
karakteristike: - Loe,
- Rijeava oblikovno i konstruktivno otvorene povrine stana;
- Razvija sposobnost
- Razvija ekoloku svijest.
34
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Balkona, - Terase. Pratee prostorije: - Navodi pomone
prostorije u stanu: - Ostava za ogrjev, - Ostava alata i
pribora, - Garaa.
povezivanja - Enterijera i
eksterijera. - Rjeava garau za
putniko vozilo i pristupnu rampu.
Opremanje stana: - Povezuje
funkicionalne sa oblikovnim vrijednostima stana.
- Komentarie: materijale, boje i raspored opreme, osvijetljenost i osunanost prostorije.
- Razvija kreativnost i preduzimljivost u radu.
Vjeba: - Rjeenje stana i
raspored namjetaja (6 asova)
Izrada projekta porodine zgrade: - Prema datim
urbanistikim uslovima i projektnom zadatku uenik radi arhitektonski deo projektne dokumentacije za porodinu zgradu.
- Razrauje projektni zadatak,
- Odreuje povrine, - Crta funkcionalnu
emu, - Pravi skice;
- Razvija sposobnost primjene teorije u praksi.
Idejni projekat: - Situacija 1:500 - Osnove 1:100 - Fasade 1:100 - Tehniki opis (20 asova)
- Razrauje konstrukciju,
- Bira materijale, - Primjenjuje
seizmike propise, - Primjenjuje
izolaciju, - Rjeava raspored
namjetaja.
- Razvija sposobnost uvaavanja tueg misljenja;
- Formira stav o vanosti propisa i njihovoj primjeni.
- Glavni projekat: - Crta sve osnove
1:50 - Odreuje pozicije - Poduni presjek
1:50 - Popreni presjek
1:50 - Razrauje fasade
1:50 - Crta perspektivu - (36 asova)
- Prilozi idejnog, glavnog i izvoakog projekta rade se na raunaru
- Analizira zavrnu obradu objekta kroz arhitektonske detalje;
- Uoava znaaj
saradnje sa statiarem;
- Razvija samokriticki odnos prema predlozenom rjeenju;
- Podie nivo
estetskih kriterijuma.
Izvoaki projekat: - Crta sve osnove sa
oborenim presjecima konstrukcija 1:50
- Crta karakteristine detalje u odgovajuoj razmjeri
- Formatizuje
35
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Koristei prospekte
modifikuje primjenu oblika i materijala u arhitektonskoj razradi.
projekat (42 asa)
36
Razred: ETVRTI Informativni ciljevi
i sadraji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvoenje nastave uenik uenik uenik
Kolektivno stanovanje: - Poznaje tipove
kolektivnih zgrada i njihove karakteristike;
- Zna podjelu
stambenih blokova prema broju stanova na stepenitu i nabraja njihove karakteristike;
- Poznaje
karakteristike projektivanja kod tipa galerije;
- Zna pravila
projektovanja kod dupleks sistema;
- Nabraja
karakteristike stanovanja u objektima tipa solitera.
- Komentarie mogunosti funkcionalnog rijeenja kod pojedinih tipova objekata, izbor konstrukcije, izbor materijala, primjenu standarda i mjere zatite.
- Proiruje znanje o standardima stanovanja i razvija kritiki odnos u vrednovanju ostvarenih rjeenja.
Vjeba: - Rjeava tipsku
osnovu sprata sa jednim, dva, tri ili etiri stana; ucrtava raspored opreme i pozicije meuspratne konstrukcije. (10 asova)
- Rijeava stan u
okviru galerije sa opremom i pozicijama. (6 asova)
- Rijeava stan u
dupleks sistemu sa opremom i pozicijama. (6 asovova)
Komunikacije: - Poznaje vrste,
ulogu i normative za elemente saobraaja kod stambenih zgrada: stepenice, rampe, hodnici, galerije i liftovi.
- Vri izbor po obliku stepenica u zavisnosti od broja i raspored stanova;
- Rjeava prilaznu rampu za invalide.
- Razvija osjeaj odgovornosti za predlozena rjeenja.
Vjeba: - Kroz osnovu i presjek
rijeava ulazni dio; projektovanje prema zadatim uslovima. (6 asova)
Poslovni prostor: - Opisuje
mogunosti korienja prizemlja za poslovne prostor;
- Definie sadraj poslovnog prostora;
- Formira stav o znaaju povezivanja estetike i funkcije.
Vjeba: - Prema datom
rjeenju sprata organizuje poslovni prostor u prizemlju i daje predlog poduhvatanja konstrukcije
37
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Poznaje
mogunosti konstruktivnog rijeenja prizemlja i nain prenoenja optereenja spratova.
- Rjeava emu saobraaja; komentarie povezanost instalacija vodovoda i kanalizacije u odnosu na spratove.
spratova. (6 asova)
- Socijazijski ciljevi
- Izvoenju
Zajednike prostorije: - Zna ulogu i
raspored zajednikih prostorija u objektu: okupljanje stanara, stanarske ostave, garae, ostave za ogrjev, suionice, zajednike terase.
- Crta garae u podrumskom dijelu objekta i rjeava pristup do njih.
- Ureenje dvorita - Nabraja elemente
koje mora da sadri zajedniko dvorite;
- Poznaje normative u dimenzionisanju;
- Zna ulogu zelenila - Nabraja ekoloke
standarde; - Poznaje mjere
zatite; - Vodi rauna o
estetskim kriterijumima.
- Rjeava parking za putnika vozila;
- Crta zelenilo u osnovi i izgledu;
- Organizuje mjesto za kontejnere;
- Komentarie uslove insolacije.
- Razvija ekoloku svijest i shvata uticaj okruenja.
Vjeba: - Prema datim
uslovima radi urbanistiko rjeenje ureenja stambenog bloka otvorenog tipa. (8 asova)
Izrada projekta kolektivne stambene zgrade: - Prema datim
urbanistikim uslovima i projektnom zadatku uenik radi arhitektonski deo projektne
- Razrauje projektni zadatak,
- Sagledava uslove lokacije,
- Odreuje povrine,
- Pravi skice, - Analizira potrebe
kretanja invalida i ugrauje ih u svoje rjeenje,
- Podie nivo organizatorskih sposobnosti i saradnje;
- Razvija humanost i
kulturu stanovanja;
- Razvija sposobnost
Idejni projekat: - Situacija 1:100 - Tipska osnova sprata
1:100 - Osnova prizemlja
1:100 - Popreni presjek
1:100 - Fasade 1:100 - Tehniki opis
38
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik dokumentacije viespratno projektovanje ije se prizemlje koristi kao poslovni prostor;
- Stanovi se rijeavaju u okviru:
- Bloka, - Galerije, - Dupleks sistema.
- Organizuje stambeni prostor,
- Rjeava konstrukciju,
- Primjenjuje seizmiku,
- Bira materijale, - Vodi rauna o
kunim instalacijama,
- Rjeava raspored namjetaja,
- Analizira sadraj i normative za poslovni prostor,
- Vodi rauna o usaglaavanju kune mree prizemlja i spratova,
- Trai rjeenje za poduhvatanje konstrukcije spratova u odnosu na poslovni prostor.
kombinovanja steenih znanja iz svih predmeta ue struke.
(16 asova) Glavni projekat: - Osnova tipskog
sprata sa pozicijama meuspratne konstrukcije i rasporedom opreme 1:100
- Osnova prizemlja poslovni prostor 1:100
- Osnova podruma 1:100
- Osnova temelja 1:100 - Osnova krova 1:100 - Osnova potkrovlja
1:100 - Dva presjeka 1:50 - Fasade 1:100 - Perspektiva - (44 asa)
- Prilozi : idejnog, glavnog i izvoakog projekta rade se na raunaru.
- Analizira sadraj arhitektonskog djela projektne dokumentacije.
- Razvija osjeaj za modeliranje tehnikih problema uz pomo raunara.
Izvoaki projekat: - Crta karakteristine
osnove sa oborenim presjecima i to:
- Temelji, prizemlje i sprat 1:50;
- Crta karakteristine detalje u odgovarajuoj razmjeri;
- Formatizuje priloge i slae ih u skladu sa tehnikim propisima.
- (34 asa) 5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Rokomanovi: Elementi projektovanja za trei i etvrti razred 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, - Projektor, - Prospekti, - asopisi.
39
7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - pismeni radovi-dva godinje, - grafike vjebe, - projekat porodine zgrade, - projekat viespratne zgrade - Projektovanje. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - pozitivnom ocjenom na kraju godine koja se stie pozitivno ocijenjenim jednim
pismenim godinje kao i obavezno pozitivnom ocjenom na projektima.
9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - diplomirani inenjer arhitekture. 10. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Vrste gradjevinskog materijala
- Graevinski materijali - Izbor materijala, konstrukcija i estetika
- Definisanje prostornih vrijednosti
- Nacrtna geometrija sa perspektivom Tehniko crtanje Kompjuterske vjebe
- Izrada priloga projekta formiranje crtea kotiranje obrada formatizovanje
- Elementi objekata visokogradnje
- Arhitektonske konstrukcije - Konstruktivni sklop objekta
- Detaljni urbanisticki plan
- Urbanizam - Razrada lokacije
- Kuna mrea - Kune instalacije - Rjeavanje vodovoda i kanalizacije
- Predmjer i predracun - Organizacija gradjenja - Koliine, norme i cijene
- Prenos optereenja - Statika i otpornost materijala
- Odredjivanje pozicija
40
1.2.5. URBANIZAM 1. Naziv predmeta: URBANIZAM 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II III IV 30 36 66
Ukupno 30 36 66 3. Opti ciljevi nastave - Razvija sposobnost organizovanja prostora, - Poznaje strukturu naselja, - Razradjuje gradske zone, - Poznaje emu saobraaja, - Uredjuje stambenu zonu, - Rjeava gradsko zelenilo, - Vodi rauna o ekolokim zahtjevima, - Rad na raunaru.
41
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Uvod u urbanizam:
- Poznaje
perspektivu razvoja grada.
- Razumije ulogu gradova u drutvenom i kulturnom razvoju;
- Analizira djelokrug urbanistike djelatnosti;
- Razmatra zadatke urbanistikog projektovanja;
- Proraunava stanovnitvo i gustinu naseljenosti;
- Odredjuje povrine drutvenih gradilita i gradskog zelenila;
- Razmatra regionalno planiranje;
- Razmjeta funkcionalne zone;
- Zna eme gradova.
- Formira pozitivan odnos prema ovjekovoj okolini;
- Razvija ekoloku
svijest.
Vjeba (8) - Izrada lokacije za
porodinu ili kolektivnu stambenu zgradu.
Vjeba(8) - Crta predlog
uredjenja otvorenog gradjevinskog bloka.
Vjeba (8) - Uredjuje dio
stambene zone sa akcentom predkolskog uzrasta.
Saobracaj: - Poznaje emu
saobraaja; - Poznaje podjelu
saobraajnica i njihove uzdune i poprene profile.
- Razmatra spoljni saobraaj i saobraaj u gradu;
- Zna elem.vodenog saobracaja: kejova i pristanita, bazene i kanale;
- Zna eljeznika postrojenja u gradu;
- Zna poloaj auto-puta u odnosu na gradski saobraaj kao i poloaj aerodroma;
- Razvija sposobnost opaanja;
- Razvija
inicijativnost i preuzima odgovornost.
Vjeba (8) - Rjeava zadatak iz
vodenog ili eljeznikog saobraaja.
Vjeba (10) - Rjeava
saobraajnicu sa poprenim presjecima.
- Rjeava gradski saobraaj poprene i podune profile saobraaja;
- Rjeava parking prostor.
- Formira stav o vanosti propisa i njihovoj primjeni.
Vjeba (10) - Rjeava raskrsnicu
saobraajnice razliitog znaaja i crta njihove poprene profile
Vjeba (6)
- Rjeava parking
42
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik
prostor u stambenoj zoni.
Stambena zona: - Poznaje stambenu
zonu; - Poznaje
funkcionalnu strukturu stambene zone;
- Poznaje formiranje stambenih blokova;
- Razmatra odredjivanje gradskih zona, grupisanje zgrada, otvoreni i zatvoreni blok, orjentaciju, insolaciju i parcelisanje;
- Rjeava stambeni
kraj, nain gradjenja, saobraajnu mreu.
- Formira pozitivan odnos prema kulturi ivljenja.
Vjeba (10) - Rjeava strambeni
blok slobodnog ili zatvorenog tipa sa odredjivanjem orjentacije objekta i medjusobnim razmakom.
kole u stambenoj zoni
- Uredjuje kolsko dvorite, dvorite oko stambenih zgrada.
Vjeba (6) - Rjeava kolsko
dvorite ili djeje igralite
Zelene povrine
- Razmatra gradsko zelenilo, zelene pojaseve i njihov znaaj;
- Rjeava manji gradski park.
- Formira pozitivan odnos prema ovjekovoj sredini.
Elaborat (10) - Daje predlog
uredjenja manje zelene povrine (skver, dje.igralita,...)
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B.Milernkovi, V.Bjelikov, B.Damjanovi, J.Milenkovi: Elementi projektovanja sa
osnovama urbanizma - Mirkovi: Osnovi urbanizma 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Geodetske podloge, - Izvodi iz detaljnog urbanistikog plana. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmeni odgovori, - Vjeba u vidu mini urbanistikih rjeenja, - Izrada dva pismena zadatka godinje. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Obavezna izrada planiranih vjebi, pismenog zadatka i elaborata. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika: - Diplomirani inenjer arhitekture. 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama - Za talentovane uenike u okviru elaborata osim rjeenja u osnovi traiti izradu
izgleda.
43
11. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Projekcije i perspektive - Nacrtna geometrija - Prostorna rjeenja
- Urbanistiki uslovi - Projektovanje - Rjeavanje lokacije - Drutvene zgrade - Privredne zgrade
44
1.2.6. KUCNE INSTALACIJE 1. Naziv predmeta: KUCNE INSTALACIJE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II III IV 33 66 99
Ukupno 33 66 99 3. Opsti ciljevi nastave - Poznaju instalacije vodovoda i kanalizacije u objektima visokogradnje, - Poznaju problematiku naina odvoenja otpadnih voda iz objekta, - Znaju sisteme odvoenja atmosferske vode, - Crtaju i povezuju elemente vodovoda i kanalizacije, - Crtaju projektnu dokumentaciju vodovoda i kanalizacije, - Znaju samostalno obavljati poslove nadzora u izvoenju instalacija vodovoda i
kanalizacije na osnovu tehnike dokumentacije za manje objekte, - Znaju provjeravati ateste i vriti kontrolu ispravnosti mree pod pritiskom.
45
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Poznaje sve vrste
instalacija u objektima visokogradnje
- Crta grafike oznake za sve instalacije u objektima visokogradje;
- Razlikuje instalacije prema grfikim oznakama
- Upoznaje povezanost sa drugim podrujima;
- Razvija preciznost,
urednost, preglednost i izradu razumljivih crtea.
- Sva teoretska znanja uenik saznaje preko vjebi- izradom crtea.
- Poznaje znaaj instalacija kanalizacije u objektima
- Pridrava se propisa o projektovanju kanalizacione mree;
- Poznaje i pravilno razvrstava materijal za dvorinu i kunu kanalizacionu mreu;
- Crta i rauna nagibe dvorine i kune kanalizacione mree sa svim prateim objektima /reviziona okna i kaskade/;
- Poznaje razliite planove i zna da ih proita.
- Razvija sposobnost za predstavu o prostoru.
- Sva teoretska znanja uenik saznanaje preko vjebi- izradom crtea.
- Zna pravilan raspored sanitarnih ureaja u mokrim vorovima
- Crta pravilan raspored sanitarnih ureaja u kupatilima,WC-u i kuhinjama;
- Primjenjuje savremene kanalizacione materijale;
- Crta kanalizacone
blokove po etaama;
- Crta horizontalni razvod ispod kote podruma ili kote prizemlja za
- Razvija preciznost, spretnost, preglednost i izradu razumljivih crtea.
Vjebe: - Sva teoretska
znanja uenik saznaje preko vjebi - izradom crtea.
- Projektni elaborat,manji stambeno-poslovni objekat,kanalizacione instalacije. (kompjuterska obrada)
46
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik objekte bez podruma;
- Crta razvijene presjeke vertikala;
- Crta presjeke kroz glavni kolektor;
- Razlikuje relativnu i apsolutnu kotu;
- Poznaje metode ispitivanja ispravnosti kanalizacione mree.
- Poznaje problematiku odvoenja atmosferske vode
- Crta naine odvoenja atmosferske vode s kosih i ravnih krovova;
- Crta naine odvodnjavanja iz dvodine mree;
- Poznaje savremene materijale za atmosfersku kanalizaciju.
- Razvija preciznost, sreenost, preglednost i izradu razumljivih crtea.
- Sva teoretska znanja uenik saznaje preko vjebi- izradom crtea.
- Projektni elaborat: - Manji stambeno-
poslovni objekat, - Vodovodne
instalacije. - (Kompjuterska
obrada) Poznaje savremene materijale,aparate i armature za vodovodnu mreu
- Crta eme snadbijevanja objekata vodom;
- Crta eme provoenja hladne i tople vode za mokre vorove;
- Crta vodomjere i shvata njihov znaaj;
- Crta eme dvorine mree doprikljuka na ulini kanal;
- Crta izometrijsku emu vodovoda;
- Klasifikuje vodovodni materijal,aparate I armature.
- Razvija preciznost, sreenost, preglednost.
- Sva teoretska znanja uenik saznaje preko vjebi - izradom crtea.
- Poznaje savremene aparate i armature za protivpoarnu zatitu
- Poznaje pojam i znaaj protivpoarne zatite;
- Crta emu protivpoarne zatite.
- Razvija preciznost, sreenost, preglednost.
47
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - B. Blagojevi: kune instalacije u zgradama - M. Radoni: vodovod i kanalizacija u zgradama - Tehniar br.5, instalacije u zgradama 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, - Grafoskop, - Dijaprojektor, - Oprema za projektni rad. 7. Obavezni oblici provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - O pojedinanom klasifikacionom periodu ocjenjivanja, znanje se provjerava i
ocjenjuje: - Pismeni zadaci, - Usmeni odgovori; - Ocjena vjebi i projektnog elaborata. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Izrada vjebi i projektnog elaborata. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani ininjer arhitekture, - Diplomirani ininjer graevine- hidrotehnicki smjer. 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama - Uenici sa smetnjama u razvoju mogu raditi samo pojedine faze iz ovog katologa, - Uenicima sa izuzetnim sposobnostima dati elaborat kolektivne stambene zgrade,
izrada instalacija vodovoda i kanalizacije. 11. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Infrastruktura - Urbanizam - Uslovi lokacije - Vodovod i kanalizacija - Projektovanje - Kuna mrea
- Drutvene zgrade - Privredne zgrade
48
1.2.7. ISTORIJA ARHITEKTURE 1. Naziv predmeta: ISTORIJA ARHITEKTURE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II 50 22 72 III IV
Ukupno 50 22 72 3. Opsti ciljevi nastave - Shvata razvoj arhitekture srednjeg vijeka /srednjovjekovna Crna Gora/, - Shvata razvoj arhitekture novog vijeka i arhitekture XIX i XX vijeka /Crna Gora/, - Upoznaje tokove razvoja civilizacije, - Upoznaje drutvena i kulturna kretanja srednjeg i novog vijeka.
49
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Poznaje podjelu
arhitekture srednjeg vijeka
- Poznaje karakteristine stilove srednjeg vijeka kroz detalje i kompozicije;
- Crta karakteristine detalje i kompozicije.
- Razvija preciznost, sreenost, preglednost i izradu razumljivih crtea.
- Sva teoretska znanja uenik saznaje preko vjebi- izradom crtea.
Poznaje arhitekturu srednjeg vijeka: - Vizantijska arh. - Romanska arh. - Gotska arh.
- Poznaje geografski poloaj drutveno ureenje, ekonomske odnose,klimu,religiju, graevinski materijal,stilske karakteristike,kompozicije i detalje,arhitektura Vizantije,Romanike i Gotike;
- Crta karakteristine spomenike Vizantijske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima;
- Analizira razliitost Vizantiskih spomenika kroz epohe;
- Crta karakteristine spomenike Romanske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima;
- Crta karakteristine spomenike Gotske arhitekture sa specifinim kompozicijama i detaljima;
- Uoava razlike
- Razvija preciznost, sreenost, preglednost.
- Sva teoretska znanja uenik saznaje preko vjebi - izradom crtea.
- Crtei raeni slobodnom tehnikom obrade na hameru.
50
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik Romanske i gotske arhitekture.
Poznaje vizantijske spomenike Srbije i Zete
- Razlikuje Moravsku i Raku stilsku grupu;
- Crta vizantijske spomenike Srbije i Zete.
Poznaje kulturno istoriske naslee srednjeg vijeka na tlu Crne Gore.
- Razlikuje kulturno istorijske spomenike po stilovima;
- Poznaje konstruktivni sistem i materijale.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Gordana Duleti: Istorija arhitekture - Djina Piskel: Istorija umjetnosti I, II i III - H. W. Janson: Istorija umjetnosti- - Pavle Mijovi: Kultura Crne Gore 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Grafoskop, - Dijaprojektor, - Oprema za projektni rad. 7. Obavezni oblici provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - U pojedinanom klasifikacionom periodu ocenjivanja, znanje se provjerava i
ocjenjuje: - Pismeno- dva godinje, - Usmeno; - Ocjena vjebi. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Izrada vjebi i pozitivno ocjenjen jedan pismeni zadatak. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture. 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama - Uenici sa smetnjama u razvoju mogu raditi samo pojedine faze iz ovog katologa; - Uenicima sa izuzetnim sposobnostima uz vjebe dati izradu referata.
51
11. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Sakralni, sepulkralni i profani objekti
- Projektovanje - Poznaje objekte prema namjeni
- Armitravni i armivoltni konstruktivni sistem
- Gradjevinske konstrukcije - Poznaje konstruktivne sisteme
- Razvoj Graevinskih materijala kroz vjekove
- Graevinski materijali i gradjevinske konstrukcije
- Poznaje stare i nove gradjevinske materijale
52
1.2.8. DRUTVENE ZGRADE 1. Naziv predmeta: DRUTVENE ZGRADE 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II III IV 20 46 66
Ukupno 20 46 66 Vjebe- odjeljenje se dijeli na grupe do 16 uenika Pri izradi elaborata odjeljenje se dijeli na grupe ne vee od 12 uenika. 3. Opti ciljevi nastave - Da shvati znaaj drutvenih zgrada, - Da uestvuje u izradi projektne dokumentacije, - Da naui uticajne elemente, - Da naui seizmike propise, - Da upotrebljava strunu literaturu, - Da koristi kompjuter.
53
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Nabraja podjelu
drustvenih zgrada - Poznaje njihov
znaaj u funkcionisanju naselja;
- Analizira karakteristike pojedinih grupa drutvenih zgrada i to : kolektivno stanovanje, objekte kulturnog znaaja, objekte prosvjetnog znacaja, administrativne zgrade, poslovne, zdravstvene, transportne zgrade, objekti sporta i rekreacije i reprezentativne zgrade;
- Proiruje saznanje o strukturi naselja i rasporedu objekata koji je dopunjavaju.
- Objanjava znaaj: - Namjene, - Kapacitete, - Kunkcionalne
eme, - Normativa, - Orijentacija, - Osvjetljenja, - Insolacija.
- Zna zavisnost funkcionalne eme od namjene objekta i budueg kapaciteta kao i normativne vrijednosti za neke od njih;
- Analizira uslove lokacije sa stanovita orijentacije objekta i mogunosti osvjetljavanja i osuncavanja istih u zavisnosti od namjene.
- Sagleda znaaj uticajnih elemenata na projektnu dokumentaciju;
- Poboljava uslove
ivota i rada koristeci prirodne uticaje.
Opisuje komunikacije: - Ulazni prostor,
prolazi, stepenita, rampe i liftovi;
- Prema datim uslovima ucenik reava neki manji
- Rjeavajui emu saobraaja u objektu posebno analizira potrebe za kretanje invalida i daje predlog za prevazilaenje tog problema;
- Analizira lokaciju; - Koristi literaturu; - Crta funkcionalnu
- Razvija osjecaj humanosti i brigu za lica koja imaju problema u kretanju;
- Razvija sposobnost
organizacije,
Izrada elaborata: - Planinska kuca,
- Projektni biro, - Izlozbeni prostor, - Javni WC, - Dio ulaznog
prostora osnovne skole;
54
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik objekat ili funkcionalnu celinu objekta slozenog sadrzaja;
- Pronalazi odgovarajucu literaturu i koristi je u cilju kompletnog i boljeg rjeavanja zadatka.
emu; - Odredjuje
normative; - Skicira moguca
rjeenja.
saradnje sa drugim licima, snalaenje u literaturi, objedinjava steena znanja iz drugih predmeta.
- Objekte pod A,B, C i D rjeava kroz : osnove, presjek i izglede u razmjeri 1:100 ili 1:50 ,a pod E rjeava dio osnove sa ulaznim prostorom, centralnim holom, garderobom i matinom uionicom u razmeri 1:100.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Stambene i javne zgrade - Kneevic-KORDIS 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunar, - Projektor, - asopisi i prospekti. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmeni, - Vjebe, - Pismeni zadaci dva godinje, - Idejni projekat. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Pozitivno ocijenjen jedan pismeni zadatak i idejni projekat. 9. Profil struna spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture. 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama 11. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Vrste graevinskog materijala
- Graevinski materijali - Izbor konstrukcija i estetika
- Definisanje prostornih vrijednosti
- Nacrtna geometrija sa perspektivom
- Izrada priloga projekta
- Kompjuterske vjebe
- Elementi objekata visokogradnje
- Arhitekstonske konstrukcije
- Konstruktivni sklop objekta
- Funkcionalne eme - Projektovanje - Saobraaj
Detaljni urbanistiki plan - Urbanizam - Razrada lokacije
55
1.2.9. ORGANIZACIJA GRAENJA 1. Naziv predmeta: ORGANIZACIJA GRAENJA 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II III 36 72 108 IV
Ukupno 36 72 108 Vjebe- odjeljenje se dijeli na grupe do 16 uenika 3. Opti ciljevi nastave - Koordiniranje usmjeravanje, planiranje i kontrola aktivnosti organizovanih grupa
ljudi radi ostvarenja odreenih ciljeva u graevinarstvu; - Menadment kao moderan nain vjetine upravljanja; - Analizira izvrene aktivnosti, pravilno upotrebljava tehniku dokumentaciju; - Vodi i ita graevinsku dokumentaciju; - Izrauje emu organizacije gradilita za sve objekte visokogradnje; - Upoznaje i koristi mjere zatite na radu i principe zatite prirodne sredine; - Koristi normative i standarde pri izradi predmjera i predrauna i u tu svrhu
upotrebljava kompjutersku tehniku.
56
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Poznaje
organizacione sisteme i pojam graevinarske djelatnosti i ulogu menadmenta;
- Poznaje faze izvoenja objekta kod zamisli invenstitora do primopredaje objekta;
- Izraivanje
elaborata ponude; - Poznaje vrste
gradilita i principima njihovog osnivanja;
- Poznavanje eme
organizacije gradilita;
- Poznaje gradilinu
dokumentaciju;
- Poznaje proces izvoenja i primopredaje radova prema vaeim zakonima u graevinarstvu;
- Poznaje normative i standarde za odreene pozicije radova;
- Opisuje
graevinsku mehanizaciju;
- Opisivanje radova i
vrenje predmjera;
- Razlikuje graevinske djelatnosti: projektantske, operativne, istraivake, institucije, nadzor;
- Razlikuje projektnu, pravnu i ekonomsku dokumentaciju u smislu zakona o gradnji objekta;
- Izrauje projektni zadatak;
- Pie tehniki opis;
- Sastavlja opis radova;
- Rauna sve koliine
predmjera; - Pribavlja sve
saglasnosti za prikljuak gradilita, objekta na infrastrukturi;
- Klasifikuje ponude
radi ustupanja objekata za izvoenje;
- Sastavlja predraunski elaborat ponude;
- Razlikuje
dokumentaciju koju sadri ponuda;
- Klasifikuje vrste
gradilita prema: - Broju objekata, - Spratnosti objekta, - Povrinu koju
zauzima,
- Razvija osjeaj za organizaciju i sistematinost
- Upoznaje veze
razliitih grana;
- Razvija preciznost, organizovanost;
- Razvija ekoloku
svijest; - Razvija marljivost
urednost, pedantnost;
- Shvata znaaj
urednog voenja administracije;
- Razvija sposobnost
poslovne komunikacije;
- Razumije znaaj
strunog nadzora; - Shvata znaaj
poznavanja zakona i propisa;
- Odgovoran je za svoj rad;
- Shvata znaaj
vanih dozvola; - Razvija preciznost i
prihvata odgovornost za svoj rad;
- Razvija
profesionalni identitet;
- Snalazi se u
strunoj literaturi;
- Grupe dijeliti po II (najvie 16 uenika);
- Nastavna materija predstavljena skicama, prospektima, primjerima iz prakse, folijama i uglednim ..... Primjerima
- Posjeta projektnoj
organizaciji; - Posjeta razliitim
graevinskim organizacijama;
- Vjeba: Izrada
elaborata ponude za odreene vrste radova
- Vjeba: Izrada
eme organizacije (gradilita za mali i veliki objekat);
- Vjeba: Upisivanje
podataka u gradilinu dokumentaciju;
- Vjeba: Posjeta
gradilitu i upoznavanje sa nadzorima svih vrsta;
- Vjeba: Izrada normativa za materijal, radnu snagu i vrijeme jednostavnih graevinskih radova;
- Vjeba: ematski
57
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Izrada
predraunskog elaborata.
- Razlikuje svu potrebnu dokumentaciju za formiranje gradilita;
- Crta emu organizacije graenja;
- Razlikuje simbole na emi;
- Crta unutranji transport i drugo;
- Pie svakodnevno: - Graevinsku
knjigu, - Graevinski
dnevnik, - Graevinsku
dokumentaciju;
- Sarauje sa nadzorom i zna znaaj nadzora:
- Investitorom, - Projektantom, - Izvoaem; - Vri nadzor na
manjim objektima;
- Daje potrebne podatke za tehniki prijem;
- Rauna izvedene
koliine radova; - ita normative i
standarde za odreene pozicije radova;
- Rauna potreban
materijal; - Rauna potrebnu
radnu snagu; - Rauna potrebno
vrijeme; - Analizira trite i
- Razvija preciznost, tanost i rutinu;
- Upoznaje znaaj
ekonomskog poslovanja;
- Upoznaje znaaj
sistematinog pristupa rada;
- Razvija tanost i
strunost; - Snalaenje i
rutinsko snalaenje odreenih pozicija;
- Razvija marljivost i
preciznost; - Razumije trite i
snalazi se u odabiru najpovoljnijih cijena;
- Razvija tanost i
rutinu;
- Snalazi se u strunoj literaturi;
- Povezuje
tehnoloka i konstruktivna znanja.
prikaz mehanizacije na emi organizacije gradilita;
- Vjeba: Izrada
opisa graevinskih radova i predmjera koliina radova za manji objekat visokogradnje;
- (Vjebu raditi
runo i kompjuterski );
- Vjeba: Izrada
predraunskog elaborata graevinskih radova za manji objekat visokogradnje;
- Izrada godinjeg
elaborata: - Izrada idejnog
projekta organizacije gradjenja za manji objekat visokogradnje.
- Kao podlogu koristi projekat individualne zgrade iz predmeta Projektovanje.
58
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik kretanja cijena na tritu;
- Klasifikuje
graevinsku mehanizaciju;
- Izabira
mehanizaciju prema odreenim pozicijama radova;
- Crta ematski
maine na emi organizacije gradilita;
- Sastavlja opis
radova za graevinske i zanatske radove;
- Mjeri koliine za
sve graevinske radove;
- Primjenjuje pravila mjerenja i izraunavanja koliina za zavrne i instalaterske radove;
- Sastavlja elaborat predmjera po redosljedu;
- Sastavlja cjenovnik
materijala, mehanizacija i radne snage;
- Obraun radi
koristei normative i standarde;
- ita kompjuterski
obraene podatke; - Crta potrebne
podloge za izraunavanje
59
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik koliina potrebnih u predmjeru i predraunu;
- Sastavlja
predraunski elaborat u cjelini.
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - ivojin Praevi Vratislav Velikovi: Organizacija graenja za III razred, - ivojin Praevi Goran irovi i dr.: Organizacija graenja za IV razred, - Normativi i standardi rada u graevinarstvu, knjiga 1, 2, 3, 4, 5 6. Materijalni uslovi za izvoenje nastave - Raunari, - Oprema za projektni rad, - Grafoskop, - Dijaprojektor. 7. Obavezni naini provjeravanja i ocjenjivanja znanja uenika - Usmeno, - Pismeno - dva godinje, - Ocjena vjebi godinjeg elaborata. 8. Uslovi za napredovanje i zavretak predmeta - Izrada vjebi i godinjeg elaborata za manji objekat visokogradnje, - Od 9 vjebi najmanje 6 pozitivno ocijenjenih, - Pozitivno ocijenjen godinji elaborat. 9. Profil strune spreme nastavnika i strunih saradnika - Diplomirani inenjer arhitekture, - Diplomirani inenjer graevine. 10. Nain prilagoavanja predmeta uenicima sa posebnim potrebama - Uenicima sa smetnjama mogu raditi samo pojedine faze iz ovog kataloga, - Runa i kompjuterska obrada predmjera i predrauna, - Uenicima sa izuzetnim sposobnostima dati elaborat kolektivni - Projektovanje. 11. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Kalkulacije - Graevinski materijali - Poznavanje osnovnih karakteristika graevinskih materijala
- Izrada predmjera i predrauna
- Arhitektonske konstrukcije - Pojam konstruktivnih elemenata
- Izrada predmjera i predrauna
- Tehniko crtanje - itanje i crtanje odreenih pozicija radova
- Opis pozicija radova - Projektovanje - itanje planova radi izrade predmjera i predrauna
60
1.2.10. BETON 1. Naziv predmeta: BETON 2. Broj asova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vjebe Praktina nastava
I II III IV 33 66 99
Ukupno 33 66 99 3. Opti ciljevi nastave - Uenici stiu znanje o betonu, AB, njegovim svojstvima i primjeni; - Upoznaju tehnologiju spravljanja betona i svojstva njegovih komponenti; - Stiu znanje o ulozi i znaaju armature u betonskom presjeku; - Znaju sva pravila ugraivanja betonske mase; - Poznaju mehanika svojstva betona; - Crtaju emu oplate za pojedine konstrukcije elemente (ploa, stub, greda i dr.); - Dimenzioniu jednostavne graevinske elemente; - Crtaju planove armature za stub, plou, gredne nosae i dr.; - Koriste kompjuterski program za dimenzionisanje i armiranje konstruktivnih
elemenata.
61
4. Sadraji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ETVRTI
Informativni ciljevi i sadraji Formativni ciljevi
Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvoenje nastave
uenik uenik uenik - Poznaje
komponentne materijale betona;
- Definie sastavne komponente za izradu betonske mjeavine;
- Odreuje vrstu agregata prema granulometrijskim krivim;
- Odreuje vrstu i marku cementa;
- Crta granulometrijske krive;
- Odreuje osobine vode;
- Rauna upotrebnu koliinu vode;
- Shvata prioritete i postupnost u radu;
- Preciznost i
tanost;
- Podjela uenika u grupe do 16 uenika;
- Razgledanje pogona za spravljanje betona i laboratorije;
- Poznaje naine spravljanja betona i svojstva svjee betonske mase;
- Ispituje na potrebnoj aparaturi poetak i kraj vezivanja;
- Rauna razmjeru mijeanja komponenti betona;
- Upotrebljava aditive za beton;
- Njeguje beton;
- Samokontrola i marljivost;
- Preuzimanje odgovornosti za sopstveni rad;
- Posjeta laboratoriji za ispitivanje graevinskog materijala;
- Opisuje naine mijeanja i transporta betonske mase;
- Navodi osnovna svojstva betona;
- Rauna mehaniku vrstou betona na pritisak, zatezanje i sl.;
- Crta i analizira dijagrame praenja betona u vremenu;
- Analirira vodonepropustljivost, otpornost na mraz i toplotu;
- Preciznost i tanost;
- Posjeta laboratoriji za ispitivanje graevinskog materijala;
- Nabraja potrebnu armaturu;
- Po