8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 1/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 2/133
-
1
-
Copyright © 1994 Bosnjacki Institut Ztirich
Za izdavaca: Mahir Sokolija
Naslovna stranica: Mevludin EkmeCic
Design: Vlado Pavlinic
Т i p o g r a f s k a p r i p i e ш a : Bosnjacki Institut Ztirich
Fusnote i I egistr-e p r i p i e ш i o Izdavac
P r i п t e d in
S l o v e п i a
ISBN 3-905211-00-9
Predgovor .
Rod
Dom
opredjeljivanje
F o c a п s k i
dub i behari .
Postojbina i
o s п j a s t v o
.
Beg u partizanima
S DRZ J
Krivo п а с i о п а l п о ime
z a Ь l u d a
i podvala .
Zal za Bosnom u emigraciji
Povratak
o s п j a k a
Nedoumice politickih
stranaka
.
UoCi sukoba .
historiji ideologijama
bosnjastvu
Historijski sporazum
Na raskrscu izmedu mira i rata
Turcizmi i manje poznate rijeCi .
Kazalo
o s o b п i h
i m e п a .
7
11
31
51
59
73
103
119
149
161
175
189
197
203
215
231
233
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 3/133
redgovor
Ova
knjiga pr-avljena na
osnovu razgovora
koji voden
sredinom marta
1994. u
p r i j a t r ю m a m Ь i j e n t u
budimpestanskog hotela Corvinus-Kempinski.
Adil Zulfikarpasic u svojim sedamdesetim godinama jos uvek mladicki
poletan
kada oseti da
moze
nesto da uradi
za
svoju
osnu
i Hercegovinu i
spremno odgovarao
na
sva pitanja koja su mu postavljana. Naspram njega
sedeo Milovan Dilas
komunisticki
disiden t polit icar i k:njizevnik
covek
ciji zivot utkan u stvaranje Jugoslavije
koja
se upravo
г a s p a l a
i
Nadezda Gace
novinar
i p u Ь l i c i s t a .
Ideja za ovu knjigu rodena
rekla Ь i h spontano.
R a z g o v o г i
koje sam
vodila sa uvazenim
sagovomicima ove
k:njige u protekle dve-tri godine
sa
kojom god temom
da
su zapocinjali zavrsavali su se uvek isto - tragedijom
Bosne. Т е т а koja u centru paZnje citavog sveta dva odlicna poznavaoca
prilika i mentaliteta koji su utkani u bosanski neljudski rat i uzburkanost
emocija kada god se Bosni prica prethodili su predlogu
da
se
ova
i
ovakva
k:njiga napravi. Nastala dakle kao finale medusobnih poruka i mog
prepricavanja sta
dva
svedoka veka kao sto su Adil Zulfikarpasic i i l o v a п
Dilas misle i
govore a k t u e l r ю j
politickoj situaciji i njenoj istorijskoj
uslovljenosti. Nazalost Sarajevo
kao
mesto
za
razgovor nije
moglo
da se
i z a b e г e niti ijedan drugi bosanski ili hercegovacki grad. Milova n Dilas zivi
u Beogradu ali politicke
o k o l r ю s t i ne
dozvoljavaju Adilu Zulfikarpasicu
da
pocetkom 1994. godine
dode
u
S г Ь i j u .
Ztirich stalno
b ш a v i s t e
Zulflkarpasica danas isuvise daleko
od eograda
- umesto dva potrebno
dvadeset sati
da
se do njega dode sto ve i napor i duzi interval nego sto
lekovi koje
gospodin
Dilas mora da uzima dozvoljavaju.
udimpesta
izbor koji su okolnosti nametnule.
Na put i sastanak u
udimpestu
krenuli
smo
gotovo i s t o v г e m e n o
gospodin Dilas i
a u t o m o Ь i l o m
iz
eograda
i gospodin Zulfikarpasic
avionom
iz Z t i г i c h a . poreklu imena
dogadajima
koji su vezani
za
pojedina mesta kroz koja smo
p г o l a z i l i s t o г j
koja odredivala
s u d Ь i n u
Vojvodine smo pricali izbegavajuci
da
se ko zna koji
put
v г a t i m o istoj
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 4/133
8
B O S N J A К -
ADIL
U L F I К A R P A s н :
temi - kako smelo i kako moglo da dode do prevlasti ideja podeli
Bosne, podela za koju se vekovima znalo d a skuplja od svakog moguceg
rezultata i koja, nuzno, vodi u rat i beskrajno krvoprolice. Jedinstvena В о s п а
Ь i l a ј е svacija, Ь i l a ј е bogatstvo svih koji su u njoj ziveli, koji voleli i
koji kroz n samo prolazili, ova koja se deli i rasparcava
t и g a
i bol
v e C i п e
i Siamota o п i h koji sve zapoceli i koji i d a н a s
i s t o r i j и i s p i s u j и
и Ь i j a j u C i i paleCi sve pied sobom.
S и s r e t
i zajednicka vecera
o c i n j и
a н e g d o t s k i . Dilas i pravimo gresku
n a r u C i v a н j и
jela, valjda b и n j e n i madarskim jezikom, umomi od puta, i
ne bas
u t i n i r a н i n a j e k s k l и z i v n i j i m
svetskim
e s t o r a н i m a
Sala nas r a c и n
imala smisla samo do d o п o s e n j a narucenog; nase
ј е Ь i l o ,
bas о п о sto
smo mislili, ali daleko bolje od ostalog sto se naslo na t o l и . Dilas nato: Eto
vidite Nada, r a z и m pogresio, instinkt pobedio. Nazalost, t r e n и t п i re
z и l t a t
s и k o b a
г а z и m а i instikta kada Bosna u p i t a n j и drugaciji.
Kada
r a z g o v a r a j и
licnosti kao sto
M i l o v a н
Dilas i Adil Zulftkarpasic,
novinar i p r i г e d i v a c moze
d
ima samo
е d а н p r o Ь l e m
- da se odrekne niza
asocijacija koje se tokom razgovora javljale i
Ь i l o Ь i
z n a c a j r ю
i
i п t e r e
s a н t n o
da se zabeleze, ali se ne
и k l a p a j u
u
z a r n i s l j e п и
k o n c e p c i j и knjige.
P o k и s a l i smo da citaocima ovom
k п j i g o m
razgovora o b j a s п i m o odakle
ta s п g i odakle motivi
A d i l и Z и l f t k a r p a s i c и
za tako upomo
i s t r a j a v a н j e
na
politici izgradnje celovite i demokratske drzave
В о s п е
i
H e r c e g o v i п e
kako
se izgradivali i kristalisali п j e g o v i stavovi, sta istorija о s п е п o s i l a kao
р о и k и , koje
s и i s t ш i j s k e
s a н s e
p г o p и s t e n e
i kakvi se
o Ь l a c i
jos о g и
п a d v i t i .
Adil Z и l f t k a r p a s i c ne samo svedok, п е g о i jedna od o п i h l i c п o s t i koje
obelezile Ь и m а b a l k a н s k a p r e v i r a н j a dvadesetog stoleca. Beg p o r e k l и ,
l i Ь e r a l
о р г е d е l ј е п ј и ,
e m i g г a н t , bogat i uspesar1 poslovni covek, borac za
demokratski pieobrazaj Ь i v s e
J и g o s l a v i j e
i п j e g o v e Bosne, politicar e v г o p
skog kova,
i z п a d
svega и р о m о i
и v e k B o s п j a k
- i kada se
d a н a s п j i
veliki B o s п j a c i toga stideli, bojali, od b o s п j a s t v a zazirali, zbog bosnjastva
ga mrzili Razvoj dogadaja i п e s r e c п o g spleta o k o l п o s t i doveo с е о
b a l k a н s k i
prostor, pogotovu В о s п и
и п е s l u с е п и
k a t a k l i z m и .
Z и l f i k a r p a s i c
jos sezdesete
g o d i п e
vizionarski nagovestavao m o g и c n o s t i
o z Ь i l j n e
krize
n a k o п
pada
o n ш n i z m a п а d а ј и С i
se da
r a z и m
pobediti strasti koje su se
jos tada
п a z i r a l e .
Iako vest u svim svojim p o s l o v п i m potezima, i z и z e t n o
obrazovan i hrabar, povratak a k t i v п i politicki zivot В о s п е i Hercegovine
Ь i о prepun zamki i п i ј е ni
i z Ь l i z a и s р е о
da ostvari о п о sto
Ь i о
п а и m i о -
m m и
t r a н s f o п п a c i j и
В о s п е i Hercegovine iz balkanskog i socijalistickog
PREDGOVOR
9
modemo
g r a d a н s k o
drustvo. Evropski
o Ь i c a j i
i
k u l t и m a
tradicija plemicke
farnilije Z и l f t k a r p a s i c a p o k l e k n и l i s и pred o v r s п o s c и i e p o u z d a н o s c u j и g o
s l o v e п s k e
politicke
s с е п е .
Njegove dobre ideje, zelja i akcije da se
s и k o Ь i
i z b e g п и п i s и и v e k п a i l a z i l e p l o d r ю tle i a z и m e v a н j e politickih
r o t i v п i k a ,
s a r a d п i k a .
Da se
г a z и m e l o
kako doslo do
d a н a s n j e
tragedije u knjizi
р и п а paznja posvecena istorijskim
s e c a н j i m a
i
s v e d o c a н s t v i m a
Adila
Zulfikarpasica. I z m e s a п o s t motiva
r e a l п i m i п t e r e s i m a ,
mitovima i nasle
denim z a Ь l и d a m a ocigledna kada se pogleda sta i kome rat doneo.
A k t u e l п a politicka
p r e v i r - a п j a
o b r a d e п a d r и g o m d e l и knjige.
О п а
sama sebl i z и z e t п o i n t e r e s a п t n a
jei
Adil Zulfikarpasic ј е d а н od
n a j a k t i v п i j i h
и c e s n i k a
bosanske politicke
s с е п е , а
svom Bosnjackom
i п s t i t u t u
prikuplja svu r e l a v a n t п u d o k и m e n t a c i j и Bosni i b o s п j a s t v u , i
d o k и m e n t a c i j и о
dogodajima koji
s и p r · e s и d n o и t i c a l i
na tok z Ь i v a п j a i kada
п i ј е
Ь i о
d i i e k t a н
ucesnik. M e d и t i m z п а с а ј а н deo и s l o v a da se desi i da se
i dalje desava zlo t l и В о s п е
lezi
п ј е п о ј
istoriji,
р о s е Ь п о r ю v i j o j
istoriji. Prvi deo knjige posvecen secanjima Adila
Z и l f t k a r p a s i c a
na
detinjstvo, na price i и s р о m е п е koje d o Ь i o od svoje familije, njegovom
r - a t o v a н j и
i
e m i g r a н t s k o m
zivotu. Tokom ovog
r a z g o v ш a
u
р и n о ј
meri
dosla do izraZaja s p o s o b п o s t gospodina Zulflkaipasica da plovi vekovima
prateCi i d e j и , ne h i o n o l o g i j и dogodaja. Tako se ј е d а п ј е d а н pleli
segmenti pojedinih prica sa svim istorijskim i
a k t и e l n i m
odrednicama,
samo z a l 1 v a l j и j и C i knjizevnickom daru Adila Zulflkarpasica su se slagali kao
ј е d п а k o n z i s t e п t n a istorija Bosni, njenoj istorijskoj n и z n o s t i i s l o v l j e п o s t i
i п a s i l j и nad istorijskim nasledem.
I z g u Ь l j e п a
prva runda borbe za civilizacijski pieporod Bosne i Her
c e g o v i п e
Adila Zulfikarpasica r a s t u z и j e , ali ne demoralise. On ostaje
dosledan sebl i и р о m о
p o k и s a v a
da spase
m u l t i k и l t u п ш
i multietnicku
Bosnu,
о п а k v и
kakvom su
f o п n i r a l e о l и ј е
Balkana piethodnim
stoleCima.
NADEZDA GACE
Budimpesta, 22. mar·ta 1994
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 5/133
1
RO
DILAS: Gospodine i prijatelju Zulfikarpasicu Nisarn r ю v i n a r - ne
intervjuisern. Mada sarn se pre rnnogo godina bavio politikorn - nisarn
politicki aktivan. Ali, buduCi da se Vi jos uvek aktivno bavite politikorn,
necerno
rnoCi izbeCi
politicke terne, pogotovo
ne
savremene - u tome nam
pornoci gospoda Gace, koja i bolje informisana.
Vi ш е п е u p г v o r n redu interesujete i privlacite kao pisca. Vasi politicki
pogledi su
rni
poznati
u o p s t e r ю .
Ali Vi ste za rnene l i c п o s t koja u
s e Ь i
sadrzi
i izrazava, izrazitije nego
Ь i l o
ko koga znarn, п e k o l i k o epoha Bosne.
М о ј а
п а ш е r а i zelja da Vas p o d s t a k n e ш p i t a п j i m a da se iskazete kao licnost: to
ima siri znacaj i trajnu vrednost, Vi ste, verovatno, poslednja licnost koja
u sebi spaja najznacajnija vremena В о s п е moZda, j e d i п i pisac koji
nastoji i da to iskazete - Vi to mozete i umete.
N a p o r n i п j e m
da s t o r i j н Bosne poznajem rnalo, uopsteno о r ш islarnsku
B o s r ш jos manje, р а о tome п е ш а srnisla n da govorimo. No to trebalo
da narn smeta, buduCi da prilaz Varna nije istoricarski, nego, kao sto sam
r ekao:
k n j i z e v п i .
Uostalom, Vas rod istorija, izrazi istorije - ako ne svih Bosanaca,
svakako njihovog znatnog dela.
da pocnerno od Vaseg roda, odnosno, kako Bosnjaci rekli -
od
odzaka.
Iz ranijih razgovora sa Vama,
z п a r n
da ste Vi iz sireg bratstva C e п g i c a .
jedna od najpoznatijih aristokratskih p o г o d i c a u Bosni, koja igrala
p г i l i c п u ulogu i u c m o g o г s k o j istoriji i veorna prisutna u epskoj srpskoj
narodnoj poeziji. Nije lako p r i s u t a п
u
р е s ш а ш а
makar
to Ь i l o
i kod
protivnika, u p r o t i v п i c k i m pesrnarna. I to treba zasluziti. nije lako ni
od znarnenitog roda: podsticaj i nadahnuce, ali i teska obaveza i brizna
savest.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 6/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 7/133
14
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASI<:
vojsku Duku Savojskom i grofu od M o n t f e п a t na putu za Jerusalem.
Akk:oyunlu su stolovali u Egilu, Diyarbakiru i Ma rdinu
7
•
Sultan Selim Javuz
8
g o d i п e 1518. osvoji zemlje A k k o y u п l u a i pripoji ih
svome carstvu, familiju
A k k : o y u п l u p r o g п a
u grad
a п g r a ,
ali u prijateljstvu
dade p o s l j e d п j e m vladaru Isfendijar-begu svoju scer za zenu. I s f e п d i j a i - b e g
ј е ,
dakle,
Ь i о s i п
Sultana
A k k o y u п l u a
i
v i z a п t i j s k e p r i п c e z e , а
muz scerke
slavnog sultana Selima. Njegov s i п , Kara O s m a n - h a п oko 1550. g o d i п e Ь i о
poslan Bosnu kao v o j п i z a p o v j e d п i k , а п e k i k a z и п a m j e s п i k ,
В о s п е .
s e Ь i
pomijesao kiv triju to vrijeme п a j m o c n i j i h
d i п a s t i j a ,
kao i
п e k o l i k o a г a p s k i h , s kojima se A k k : o y и п l i
z e п i l i .
Nastanio se Borijama,
Z a g o r j и , gdje п a p r a v l j e п prvi Odzak C e п g i c a , cije se ime s v r e m e п o m
od C e п g r l i c pretvorilo
и C e п g i c ,
А k k : о у и п l и otpalo. Imao tri s i п a , od
kojih p o t i c и svi b o s a п s k i C e п g i c i . Kara O s m a п - h a п svome g r b и imao
devet ј а Ь и k а . Svaka od
п j i h
predstavljala
ј е d п и v l a d a l a c k и f a m i l i j и
п j e g o v i h preda. Na и l a m a bega C e п g i c a , iz jos п e i s p i t a п i h razloga, stajali
grbovi kojima razliciti brojevi
а Ь и k а . C e п g i C i
s M i l j e v i п e i Rataja
imali tri а Ь и k е svom g r b и .
C e п g i C i
Ь i l i
vrlo и s p j e s п i v o j п i c i . Dali
B o s п i и
turskom
p e r i o d и
vise
od c e t г d e s e t pasa. Neki postali
s l a v п i ,
kao sto Ali-pasa C e п g i c , koji
stigao pod V е п е с i ј и , osvojio D a l m a c i j и , zatim Becir-pasa koji р а о pod
Ozijom,
D z a f e г - p a s a ,
Z и l f i k a r - p a s a , Smail-aga i
п i z
d r и g i h . U
i s t o c п o j
B o s п i ј е Ь i l o vise п j i h o v i h k и l a i odzaka. Akademik Hamdija r e s e v l j a k o v i
svojoj
m o п o g r a f i j i о
C e п g i C i m a pise da samo
Z a g o r j и ,
pocetkom XIX
stoljeca
i l o
sedam и l a i odzaka: Borije, Jelasca, К и t а , M j e h o v i п a , Hotovlje,
Z e l и m i C i
i VihoviCi. U P o d r i п j и ih
е Ь i l o
osam: Rataji,
M i l j e v i п a , S r b o t i п a ,
odzak kod U s t i k o l i п e , Foca, Potpec, Lokve i Visegrad.
t o m и :
Pljevlje,
B o l j a п i c i , S г d e v i C i , L i p п i k i P r e s j e п i c a .
Gotovo sve
k и l e
i odzaci tokom r-atova
s p a l j e п i ,
kojom prilikom
6
Boniface I od
M o п t f e r r a t ,
italijanski grof, kralj Tesalonije, 1202.g predvodio Cetvrti
krizarski pohod.
7
Gradovi u
s ј е v е п ю ј
Mezopotamiji (istocna Anadolija- Turska).
8
Selirn
I
zvan Javuz (ostar). (1467-1520). vladao od 1512 do 1520. Pripojio Osmanskom
carstvu Egipat, veCi dio Kurdistana i Mezopotamije, postavsi protektor Meke i Medine,
porazio Perziju, tursko carstvo prosirio na obale Tigrisa i Eufrata.
9
Hamdija KresevljakoviC (1888-1959), jedan od najznacajnijih bosnjackih historicara.
Objavio vise od 300 п a u c n i h radova. (Najvaznija
dje1a:
Kapetanije u Bosni i Hercegovini,
E s п a f i
i obrti u
B o s п i
i H e r c e g o v i п i . Stari bosanski gradovi, Sarajevo u doba okupacije 1878,
Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave:)
ROD
15
и п i s t e п i d o k и m e п t i
od п e p r o c j e п j i v e v r i j e d п o s t i - f e r m a п i , citave
Ь i Ь l i o t e k e ... Samo iz rijetkilr cr1eza i slika vide se te g г a d e v i п e .
P и t o p i s a c
i
historicar Evlija
C e l e Ь i j a
10
,
koji drugi
р и t p r o p и t o v a o В о s п и ,
mislim,
1664, o p i s и j e odzak Ali-pase C e п g i c a
Z a g o r j и :
Dvori C e п g i c a kao
tvrdava veliki odzak с и г i а п o Ь i l i t a r i s ) , koji ima kojih tri
s t o t i п e
soba,
divanhana (prostorija za a и d i j e п c i j e i vjecanje), Ь а п ј а ,
k u h i п j a ,
m a g a z i п e te
stale koje se moze smjestiti dvije hiljade
k о п ј а .
U ovoj zemlji takve dvore
п a z i v a j и 'odzak' Broj soba
i п i
mi se
p r e t j e r a п i m ,
ali se vidi da to Ь i l o
veliko i bogato.
DILAS:
Da
г e c i z i r a m o : p a r t i z a п i ,
mislim, za vreme Drugog svetskog rata,
п i s и rusili te k и l e .
ZULFIKARPASIC: S r u s e п o
п e s t o
Prvom svjetskom r a t и i п a k o n P г v o g
svjetskog rata. Onda
ihje
s obzirom a g r a m и r e f o r m и i
s i r o m a s e п j e
bega
Cengica, koji n i s и mogli p o p г a v l j a t i , nagrizao z и Ь v r e m e п a . Neke
z a p a l j e п e
t o k и
D r и g o g
svjetskog rata, nisu
Ь i l e p o p r a v l j a п e ,
i tako
n ш o g e od njih propale. Sezdesetih
g o d i п a
Zavod za z a s t i t и
h i s t o г i j s k i h
s p o m e п i k a В о s п е i
H e r c e g o v i п e
o d o b г i o s г e d s t v a za popravak k и l e
Ratajima, ali
п е k о
prije pocetka radova
m i п i r a o k и l и ,
koja se srusila, i
Zavod
o d и s t a o
od п а m ј е г е da se ta
i m p o z a п t п a g г a d e v i п a p o p г a v i .
Nikakve istrage
п i ј е
Ь i l o , р а ј е ocito da vlasti z п a l e , ali п i s и htjele g o п i t i
p o C i п i t e l j e toga
b a г b a r s k o g с i п а , s и n ш j a m
da
s v e m и
i
k и m o v a l i .
lz
emigracije sam predlozio Vladi В о s п е i
e r c e g o v i п e
da и l и Ratajima
svoj
r a c u п
popravim i
p o k l o п i m
D r и s t v u k п j i z e v п i k a
В о s п е
i
H e r c e g o v i п e
sto
п i ј е
p г i h v a c e п o .
DILAS:
iz
г а t а z п a m k и l u ,
ali
п i s a m
z п а о
da
C e п g i c a .
ZULFIKARPASIC: Jeste, о н а ј е d п а od najvecih i najljepsih kula bega
C e п g i c a .
DILAS: Znaci, da п е t а с п а moja s a z п a n j a о tome da prezime C e п g i c
dolazi od
i п s t г u m e п t a с е п g
ili od igracica c e п g i j a .
1
Df:vlija C : e l e Ь i ( 1611-1 682). turski pisac i diplomata. К а о sluzbenik porte o Ь i s a o veci dio
carstva i utiske sabrao u Putopis (Seyahatnama). djelo od deset k п j i g a .
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 8/133
16
BOSNJAK DIL
U L F I К A R P A S I C
Z U L F I К A R P A S I C : S и l t a n
Selim, prisajedinivsi zemlje
A k k o y и n l и a
protjerao ill grad Cangri Anadoliji. Familija
B a 8 a g i c и
r ю v s i l a
d o l a s k и и B o s n и prezime Cengrlic, koje vrlo brzo promijenjeno Cengic.
DILAS: Koliko sam iz vaseg i z l a g a п j a
r a z и m e o
vi ste C e п g i C i и s t v a r i
п е k а vrsta
v o j п i c k e
aristokratije. Ali morali ste imati, pretpostavljam, i
posede.
Z U L F I К A R P A S I C : Velike posjede smo i dobljali. Ustvari, Bosnu su uvijek
izmedu sebe dijelili bezi. Najslavniji bezi
Ь i l i
iz vojnicke aristokracije,
о п d а oni bezi koji su kroz svoje bogatstvo pomagali i davali toku rata
priloge. Ali и v i j e k s и u hijerarhiji bosanskill bega najpoznatiji i najcuveniji
Ь i l i oni koji su dali
p o z п a t e
junake i osvajace.
DILAS: Postoji, dakle, vise grana Cengica. Od koje ste Vi grane?
Z U L F I К A R P A S I C : sam
d i r e k t п i
potomak, s oceve strane, Zulfikarpase.
N a j v a z п i j e k и l e bega C e п g i c a su о п е na a g o r j и Ratajima i O d z a k и
kod U s t i k o l i п e . tri п а ј v е с а sjedista te grane bega Cengica, dok о п а
L i p п i k и п o v i j e g a d a t и m a i vise p o z п a t a tome sto tamo rezidir-ao
Smail-aga e п g i c . Smail-aga Cengic
п i ј е
Ь i о od l e m e п a bogatijill C e п g i c a
ali
Ь i о
velik
и n a k p r a v e d a п
i
v e l i k o d u s a п
i п i ј е
Ь i о z и l и m c a r .
Otisao
kao mlad u s l и z b u turske vojske i proslavio se kao junak, d o Ь i o t i t u l и i
premjestio se u L i p п i k odakle
с и v а о H e r c e g o v i n и
i
k o п t r o l i r a o
С m и
Goru. Njegovu smrt Mazuranic
uveo k п j i z e v п o s t i
п a p r a v i o
od
п ј е g а
ј е d п о
od l a v п i l i imena Cengica, mada familiji Cengica on takav status
п i ј е
imao, zbog
d d a п j a
prema pokretu Husein-kapetana Gradascevica
2
i
и Ь i s t v a
Fejsalaj-bega e п g i c a koji
и s t a o
sa Zmajom od Bosne. On
Ь i о
general
11
Ivan
Ma Zuraniz
(1814-1890), hrvatski ban, p j e s п i k i politicar, autor djela Smrt Smail
age C e п g i c a p r e v e d e п o g sve kultume jezike
H u s e i п - k a p e t a n Gradascevic Zmaj od В о s п е - (1802-1833), bosanski plemic, voda
pokreta za a u t o п o m i j u В о s п е 1931. P o b u п i v s i se protiv osmanlijskih vlasti podigao ustanak
1831, п а k о п pobjede п а d Turcima Kosovu polju 1831 izabran za vezira i postao
· b o s a п s k i m п a m j e s n i k o m . Ustanak Ь i v a ugusen nakon izdaje hercegovackih prvaka i
Huseinovog poraza od Turaka i hercegovackih ceta u Sarajevskom polju s r e d i п o m 1 8 3 ~ .
S k l o п i o
se pod okrilje Austrije,
п a k o n
pregovora s Turskim v l a s t i ш a otisao u Istambul, gdJe
i urmo 1832. Sahranjen Ejjubu u Istambulu.
Roo
7
koji za
S и l t a n a и g и s i o
р о Ь и n и Siriji i
g i p t и
i zato doblo vise priznanja,
dok
Ь i l o
pasa Cengica sa tri
t и g a
koji
Ь i l i
komandanti cijele k o п j i c e
turskog carstva i koji vodili velike Ь i t k e п а r a z п i m г a t i s t i m a i nosili titule
s e г a s k e r a .
DILAS: Mislim da ne Ь i l o odmet
n a p o m e n и t i
da tug konjski rep
- uzet kao simbol iz konjice: to kao sto smo mi rekli, general sa tri
zvezde.
Da
rasvetlimo ј е d а п podatak. Pocetkom sesnaestoga veka sultan
zabranio u
o s п i
davanje lena, zijameta, l judima sa strane koji
i s u
Bosnjaci.
Koliko
z п a m
to
i z и z e t a k
u turskoj istoriji. znacilo da CengiCi dosli
sa t ш s o m vojskom i
d o Ь i l i
posede zbog vojnickill zasluga.
Z U L F I К A R P A S I C : Oni su to zasluzili kao v o j п i c k a aristokracija. В о s п а
imala
и v i j e k
jedan poseban polozaj u Turskom
c a г s t v u .
Sultan Ь i о priznat
kao vjerski poglavar, Bosnom su vladali ajani, bosanski plemiCi i njihovo
vijece, dok su
v o j п i
guvemeri koji su
Ь i l i
postavljeni za Bosnu imali velika
o g r a п i c e n j a . Primjerice, kada sjediste till guvemera Ь i l o u
T r a v п i k u .
G u v e ш e r nije imao р г а v о u S a г a j e v u koji Ь i о g l a v п i grad i c e п t a r
t r g o v i п e p г o v e s t i vise od dva dana, kako imao priliku da z l o и p o t r i j e Ь i
svoj polozaj i uticaj. О п i п i s и mogli, kao u drugim krajevima carstva, darivati
ili davati na uzivanje d r z a v п a imanja
п i t i
d o п o s i t i p г e s u d e . Tako е Ь i l o sve
do Omer pase Latasa
3
kada S a г a j e v o postaje g u v e ш e r o v o sjediste
4
•
DILAS: Da pojasnimo t e r m i п d r z a v п a imanja . Pod s u l t a r ю m zemlja
Ь i l a s и l t a n o v a а
ustvari
е Ь i l a
drzavna.
Sada
d o d i r n и o п e s t o
u vezi sa narodnim pesmama. К а о sto sam V
rekao, u narodnim pesmama CengiCi su dosta
p r i s и t n i .
U j ~ d r ю j narodnoj
pesmi p o m i n j и se cetiri C e п g i c a : Becir·-pasa,
п j e g o v
sin Osman-beg, Hasan
beg, i Saka Smail-aga. Poslednja dvojica poginula su ratu p г o t i v Rusa -
13
0mer-pasa Latas (1806-1871), islamizirani podoficir, k a s п i j e turski marsal rodom iz
Like Godine 1850 poslan u B o s п u , gdje izvrsio pokolje nad bosnjackim plemstvom,
opljaskavsi i п i s t i v s i п a j v e C i dio bosanske i п t e l i g e n c i j e i aristokracUe.
14
Tokom o s m п s k e vladavine u Bosni vise puta se m i j e п j a l o sjediste bosanskog
namjesnika. Tako su glavni gradovi
В о s п е Ь i l i
Foca (1418-1436), Sarajevo (1436-1553),
(1638-1699), (1827-1828), (1832-1839), (1850-1878), Banja Luka (1553-1638), Travnik
(1699-1827), (1828-1832), (1839-1850);
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 9/133
18
BOSNJAK -
ADIL
ZULF KARPASIC
р г е m а n a г o d n o j
pesmi "Bosnjaci na Moskovu". Zanimljivo
da Vuk
5
uzeo i z г a z "Bosnjaci".
ZULFIKARPASIC ::
tada jedini п a z
а d a п a s
zacudo, oko toga
ima
diskusija.
DILAS: Sada meni nije jasno ko
Ь i о
beg
г a t a j s k i .
ZULFIKARPASIC: Ь i о B e c i г - p a s a d i г e k t n i ш о ј p г e d a k s majcine
s t г a n e
s e г a s k e г v г h o v п i komadant u г u s k o - t u r s k o m ratu 1737. g o d i н e .
Njegov sin Osman-beg, koji Ь i о z a r o Ь l j e n od Rusa. njemu ima
legenda
da
postao г u s k i general. Mladi sin
Ь i о
poznati
D z a f e г - p a s a .
DILAS: U narodnoj pesmi, sto
m о г а
Ь i t i t а с п о ka2e se da ga p o g u Ь i o
Laisavic. U n a r · o d r ю j pesmi "Foca i Focarlke" pominje se Hasan pasa iz Foce.
Da li Ь г а t В е С i г pase iz pesme "Bosnjaci na Moskovu?".
Z U L F I К A R P A S I C : Mislim da nije. Brat B e C i г - p a s e Ь i о Jal1ja-beg C e п g i c
Zade, banjalucki k a p e t a п . B e c i г - p a s a C e п g i c p o g i н u o pod Ozijom
(Ocakov) gdje Ь i о komadant
gamizona
i
t v г d a v e . V e z i г
p г i s t a o da se
povuce (u stvar·i on izdao),
В е С i г
pasa nije htio p г e d a t i t v г d a v u . T v г d a v a
zapaljena, doslo do niza eksplozija
b a г u t a n a .
Mnogi Bosnjaci tu su
poginuli njih oko osam l1iljada. tome irna niz pjesarna. On
od
sultana
d o Ь i o zemlju, i tome irnam o г i g i n a l п i f е п n а п gde stoji da р о г е d s v Љ
imanja sto vec irnao
od
S u l t a н a d o Ь i o
jedno
veliko leno,
za
svoje
v o j н i c k e
zasluge. U f е п п а r ш t а с п о o p i s a п a i njegova jurisdikcija, d п о s п о njegovih
п a s l j e d п i k a н j i h o v a
р г а v а
i prihodi.
DILAS: Za a s t a v a k г a z g o v o г a о Vasem p o г e k l u s m a t г a o sam da г е Ь а da
ubacim Smail-agu, jer irna п е k Љ
s t Y a г i
koje samo Vi rnozete da z п a t e .
manje Yise te istorijske stYari z п а ш i z п а ш р г i с е koje su se sacuYale Smail
agi. Srnail-aga
у а z а п
zato sto deo i s t o г i j e c m o g o г s k e i i s t o г i j e В о s п е .
г е С i cu vam sta
п а ш
п j e r n u . r o d e п 1788. godine Jelascu,
15
Vuk Stefanovic Karadzic ( 1787-1864
.
srpski ingvist. etnograf i historicar. sakup jac
narodnill pjesama. pripovjetki i poslovica. Nacinio reforme u jeziku
u v o d e п j e m
п a r o d n o g
jezika u knizevnost pojednostav jujuci ga osnovi: "svaki glas jedno slovo", nacelom "pisi
kao sto govoris. citaj kao sto napisano"
Roo
9
kod K a l i r ю v i k a . Ucestvuje 1809. i 181 u г a t u p г o t i v K a r · a d o г d e v e S r Ь i j e .
Godine 1831,
kad
se
pobunio
Husein-kapetan
G г a d a s c e v i c , on
ostao uz
sultana, veran sultanu zajedno sa Rizvanbegovicem Ali-pasom.
P г o t i v
Smail
age organizovana c m o g o г s k a
z a v e г a
da
ga Ь i j u
р г е k о Novice C e г o v i c a .
Novica tu Ь i о glavna licnost. Novica imao i licnih
г a z l o g a
ne tako
mnogo kao Njegos, е г ј е Novicin otac Milutin р о s е с е п u Pljevljima,
tako da mogao Ь i t i kivan muslimane, Turke itd. No, Njegos imao
i l i c п i h razloga.
Smail aga
e п g i c G г a h o v u - koliko z п a m to п i ј е Ь i l a
neka velika
Ь о г Ь а
- isekao, п e k i m podacima, deset п e k i m
d v a п a e s t
Petrovica. Prva cifra izgleda e r o v a t п i j a medu njimaje i Njegosev Ь г а t
koji Ь i о sasvim mlad. Njegos, da ulazimo sad kakav pesnik, Ь i о
kao sto
z п a t e
strog i z a v e г e н i c k i vladalac.
п a г o d n i m
kazivanjima, sem
D г о Ь н ј а k а o k u p l j e н Љ oko Novice, u п a p a d u Smail-agu C e п g i c a
ucestvoavalo i п e s t o
G o m j e m o r a v c a п a . N а г о d п а
pesma se
u g l a v н o m
poklapa sa istorijskim c i п j e н i c a m a i p г i c a п j i m a iz
п a r o d a
Smail-agi.
Naime, Ь i l a ј е z a v e щ i u toj zaveri, prema a r o d n o j pesmi, ulogu ima i Sujo
K a г a d z i c
p o v r e m e п i
hajduk. Smail-aga
ga
d о Ь г о
z п а о . О н i
su
o d г z a v a l i
c u d п e k o н t a k t e . dolazio kod Smail-age, Smail-aga z п а о da
hajduk. Postoji prica da
jednom п о с u ,
hteo da
u Ь i j e
Smail-agu ga
puska slagala Smail-aga г е k а о : О н а ј cmi pas, sigumo hteo da
opali". su price. е н е i п t e г e s u j e ј е г to п e г a s v e t l j e п o : da li Ali-pasa
Rizvanbegovic,
6
osecajuCi u Smail-ag i
k o н k u r e п t a
ucestvovao s Njegosem
u z a v e г i p г o t i v Smail-age? Ј е г
с i н ј е п i с а
da posle p o g i Ь i j e Smail-age,
Ali-pasa Rizvanbegovic poslao vojsku na r o b н j a k e , ali vise kao a l i Ь i . Mada
Ь i о u p г e p i s c i sa Njegosem,
п i k a d a
Njegosu
н i ј е
zamerio u Ь i s t v o Smail
age.
lma
ј е d п а pesma koja
p o t v г d i v a l a
da postojalo п е k о rivalstvo
izmedu Smail-age i R i z v a п b e g o v i c a .
"Cuvaj Stoca, ne daj Pocitelja,
skidaj oka sa M o s t a г a ,
u
M o s t a г u
ljuta guja spava,
ljuta guja C e п g i c Smail-aga".
U Cmoj Gori, to sam upamtio, cesto puta se g o v o г i l o "silni Smail-aga",
6
Ali-pasa Rizvanbegovic Stocevic ( 1783-1851). bosanskohercegovacki plemic, vezir i
hercegovacki valija od 1832-1851. U Hercegovinu uvezao masline. bademe. duhan. pirinac,
juzno voce i povrce
z п а с а ј r ю u п a p r i j e d i v s i
ondasnju privredu i zivot uopce. Iako strani
porte ucestvovao u
g u s e п j u
gradascevicevog pokreta za samostalnost Bosne 1831 32. Omer
pasa Latas ga. p o п i z a v a j u c i i svirep nacin. daje ubiti 1851.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 10/133
20
BOSNJAK
ADIL
Z U L F I К A R P A S I C
pri cemu silni ne znaci
п a s i l n i , п е g о
j u п a k i
u g l e d п a ,
mocna, markantna
l i c п o s t , tako da u c п ю g o r s k o j narodnoj tradiciji Smail-aga
е d п а
epska
licnost. Sto se tice MaZ.uranicevog speva, umetnicki vrlo dobar, ali nije
tacan. Pre svega, pocetak nije tacan: Sluge zove Smail-aga usred Stoca kule
svoje ..... , jer
u Stocu
Ь i о R i z v a п b e g o v i c
itd. Vi
Ь i s t e
tome mogli
п e s t o
da kazete, cu odmah da Vam postavim i
d o d a t п o
pitanje: kakav
psiholoski odjek imala pogiblja Smail-age u vasem bratstvu,
jer
pret
postavljam daje to
Ь i l a
velika
t г a g e d i j a
veliki poraz
e п g i c a
bratstva i svih
m u s l i m a п a . Smail-agaje vrlo c u v e п , tako daje Njegos imao diplomatskih
p r o Ь l e m a
oko
п j e g o v e
pogiblje: morao da se pravda pred Rusima. Mozda
Ь i s m o mogli
u п e t i п е k е
п о v е momente koji se
z п a j u ?
pitam Vas, kakav
psiholoski odjek taj dogadaj imao kod vas
C e п g i c a .
Z U L F I К A R P A S I C : Smail-aga
Ь i о
k a r i z m a t i c п a l i c п o s t .
C i п i
se da
Ь i о
mnogo
p o s t o v a п
i od p r o t i v п i k a i od prijatelja. Bio
p r i l i c п o
sutljiv,
pravedan, mada u MaZ.uranicevu djelu prikazan kao п e k i veliki zulumcar.
Bio zagovarac
k o r e k t п e
politike prema Cmgorcima, to se vidi iz
r r ш o g i h
njegovih izjava i
с i п а .
Bio
k o п k u r e n c i j a
Ali-pasi R i z v a п b e g o v i c u . U
p o z п a t o j
pobuni u Siriji pozvan kao
g е п е г а l
jer su ga pratile velike
pohvale, i vratio se sa sultanovim
п a g г a d a m a .
DILAS:
Samo malo da Vas
p г e k i n e m :
imam podatke
daje
vrlo mlad
sa dvadeset pet godina, sto izuzetno, postao gatacki muselim.
ZULFIKARPASIC:
Jeste. On svakako
Ь i о k o п k u r e п c i j a
Ali-pasi
Rizvanbegovicu. Podozrivost izmedu njih sigumo postojala. U familiji se
nije govorilo tome otvoreno, ali primjer nas poznati
p j e s п i k
Safvet-beg
Basagic
koji pjevao Smail-agi Cengicu i pisao njemu, na nekoliko
mjesta
a l u d i г a
da Ali-pasa Rizvanbegovic
Ь i о
upleten u Smail-agino
17
Safvet-beg Basagic Mirza Safvet, roden u N e v e s i п j u 1870, umro u Sarajevu 1934,
b o s п j a c k i
k п j i z e v n i k ,
znanstvenik, politicar, pjesnik i prevodilac. Spada u red п a j z п a c a j n i j i h
b o s п j a c k i l l
historicara i pjesnika. Jedno vrijeme i
p r e d s j e d п i k
bosanskog sabora, pokretac i
osnivac mnogih listova i u d r u z e п j a , zagovomik stava nacionalnoj posebnosti bosanskih
m u s l i ш a n a . Posjedovao i cuvenu zbirku rukopisa koju nazalost morao prodati -
Jugoslavija uskratila e п z i j u profesora i
r e d s j e d п i k a sabora
u п i v e r z i t e t s k o j b i Ь l i o t e c i
u Bratislavi. Jos i danas su
п j e g o v a
djela п a j c i t a n i j a literatura u Bosni. (NajvaZnija djela:
Trofanda
iz
hercegovacke dubrave,
B o s п j a c i
i Hercegovici u turskoj
k п j i z e v n o s t i ,
К r a t k a
uputa u proslost Bosne i Hercegovine;)
ROD
21
ublstvo. О s о Ь п о sam iz m п o g i h razgovora stekao dojam da veza postoji.
М о ј
otac dozivio duboku starost, zivio
е s t o t i п u g o d i п a ,
kao mladic
Ь i о
u
Turskoj vojsci, i sam od njega tome slusao. Kod
п а s
se to
п i ј е
govorilo
javno, ali se svakako sumnjalo da Ali-pasa
Ь i о u p l e t e п
u ublstvo. Doduse,
moram
a g l a s i t i
da Smail-aga nije igrao
о п u
ulogu u farniliji Cengica kao sto
su to Ь i l i
п e k i
od pasa, kao sto Becir-pasa, Dzafer-pasa, Ali-pasa i drugi.
DILAS: Da Vas
d o p u п i m
vi to sigumo znate: ublstvo glavara herce
govackih kod Ostroga, е Ь i l o
d o g o v o r e п o
izmedu Njegosa i Ali-pase. Da li
tako
п e s t o Ь i l o
i sa Smail agom?
ZULFIKARPASIC:
U to se
s u m п j a , а
i historijske
c i п j e n i c e п a v o d e
na
to.
Postoje
i z v j e s п i
dokazi da se Ali-pasa sastao s Vladikom Petrom
Petrovicem u
u b ю v п i k u
gdje su se dogovorili
r j e s a v a п j u
sporova i jedan
drugog nadmudrivali . pod
O s t ю g
poslao istaknute prvake koji su mu
smetali,
jer
svoje s i п o v e zelio
m e t п u t i
п j i h o v a mjesta. Medu
п j i m a
su
п a j p o z п a t i j i Ь i l i
H a s a п - b e g R e s u l Ь e g o v i c ,
Basaga Redzepasic i Osman
kapetan Musovic, koji odose rijec i tvrdu vjeru Vladiki pregovore.
1
а ю d
osudivao Vladiku zbog ublstva b o s п j a c k i h p a r l a m e п t a r a c a .
tome sam jos '53. u
e d п o m
eseju pisao, citirajuCi ruskog k o n z н l a u Dubrov
п i k u , Gagica, koji pise Vladiki od prilike da - Vladika - protiv volje
cmogorskog s e п a t a i
п a r o d a п a r e d i o
da se Turci poblju. Dalje se pita kako
se ovaj opravdati pred svijetom kad ga i sami Cmogorci osuduju. 1 Vladi
c i п Ь i o g г a f
T o m a п o v i c
ga optuzuje kako u mimo doba, u prijateljskim
odnosima, kad se radilo da se ti o d п o s i jos ucvrste, dao iz zasjede pogublti
hercegovacke poslanike koji su dosli u Cmu Goru da dovrse djelo
р о g г а -
п i с п о g
uredenja.
sto se tice Smail-age, Ali-pasa nije smio ostaviti nikakva
t г a g a ,
posto
Smail-aga
Ь i о
p r i l i C п o
o m i l j e п
dvoru u Stambolu, i
o z b l l j п i j a s u m п j a
stajala ga zivota.
Sve to sto Vi kaZ.ete za Njegosa, to se i medu CengiCima znalo. Sasjeceno
kako jedna nasa pjesma kaze, sedam Petrovica, drugoj, kao sto i vi
kazete,
Ь i l o
ih deset ili dvanaest. vjerovatno,
ј е г Ь i о
to jedan
o t v o г e n i sukob, kakve su Ь i l e v г l o cesto te Ь i t k e Bosnjaka i
C m o g o г a c a .
Narodna pjesma kaZ.e: Svijetla a Ь l j a age Cengica sasijece sedam Petrovica,
na
G r a l ю v u
polju
s i г o k o m e ,
na sramotu
k п j a z u
Brdanskome. Dok se naredni
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 11/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 12/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 13/133
26
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
agrama refoma provedena djelomicno u Dalmaciji vis-a-vis kolona, i u
Bosni i Makedoniji. mome misljenu,
Ь i l o
sracunato na osiromasenje
muslimanskoga stanovnistva Jugoslaviji. imanja zaista piedstavljala
veliko bogatstvo i zauizimala ogiomna prostranstva.
Bosnjaci
u
iS i
u ·ar
М о г а t е
znati da su muslimani Bosni i Hercegovini
Ь i l i
ti koji isli
r-at, dok kmetovi, kl scani, nisu ratovali, i zato su oni placali takozvani zastitni
porez
d г Z a v i
i
Ь i l i
p r i v i l e g i г a n i mileti. Ratovi su
Ь i l i
brojni i njima zemlja
o p u s t o s e п a .
Vidite, u tom su pogledu muslimani-Bosnjaci
Ь i l i
u nekoj
v г s t i
n e г a v n o p г a v п o g polozaja u
о d п о s н
na
k г s c a n e , ј е г ј е
Turska vodila
ш o g o
vise lokalnih г a t o v a nego sto ih vodila u srcu svoga carstva. Bosna Ь i l a
p o g г a n i c п a zemUa i neprijateljski upadi Ь i l i su v г l o cesti. B o s п j a c i su Ь i l i ti
koji su ucestvovali u tim vjecitim c a г k a m a davali su vojnike i za velike
Ь i t k e i stalno г a t o v a l i na svim г a t i s t i r n a : u P e г z i j i , Rusiji, A f г i c i i u svim
evropskim ratovima u koje Turska
Ь i l a
upletena. Oni su davali
o g г o m a n
danak u k г v i , dok se broj kmetov a u to v г i j e m e н rniru povecavao i njihovo
prisustvo s i г i l o .
Tako
p o г a s t s t a n o v п i s t v a
isao stetu
B o s п j a k a kl oz
kmetovski odnos
i k г o z organizaciju turske d г z a v e н kojoj su iskljuCivo m н s l i m a n i isli u г а t
dok su d г u g i u
п а ј g о г е m
slucaju mogli iCi kao pornocne
t ш р е k u h a г i ,
k o m o г d z i j e i
s l i c п o .
M п o g i bogatiji seljaci
m н s l i m a n i
koji su imali samo
jednog ili
n i s н н о р с е
imali
s i п a ,
isli sami u vojsku. Da im se zemlja ipak
o b г a d i , cesto Ь i ј е dali komsiji k l s c a п i n u da o b г a d i z e m l j н popola, kako
farnilija mogla
p г e z i v j e t i .
V г l o cesto su takvi
l j н d i Ь i l i г a n j e n i
ili
p o g i n н l i ,
i tako su komsije postajali nasljednici zemlje, о d п о s п о s t v o г i l i
kmetovski
o d п o s .
V a z r ю znati da se zemlja a g г a m i m г e f o г m a m a nije
uzirnala samo bezima i agama, nego i onim siromasnim u s l i m a п i m a koji su
posjedovali dio zemlje sto ga nekada, н n e p г i l i k a m a dali svojim kom
sijama da ga b г a d u j u . Stoga, kada se govori zemljisnim posjedima Bosni
i H e г c e g o v i п i , ima tome dosta
п e г a z u m i j e v a n j a . Т l ' е Ь а
imati u v i d н kakav
sistem н T u г s k o j Ь i о , koji kasnije п a s l i j e d i l a i A u s t г i j a . B o s п i
uvijek
Ь i l o
pieko pola
a k o z v a в e е г а m е
zemlje, to jest one koja
p г i p a d a l a
d Zavi. Manje-vise devedeset posto suma i svi
p a s п j a c i
pripadali е r а ш .
ROD
27
Turskoj Bosni i Heicegovini Ь i l o ј е prije okupacije oko 800.000
slimana i 600.000 piavoslavaca, da se
n a k o п
a н s t i o u g a г s k e okupacije
preko 250.000 m u s l i m a п a iselilo Т ш s k н . Tada su S r Ь i postali veCina.
S l o b o d п i seljaci u Bosni Ь i l i su uglavnom muslimani, koji su s bezima i
agama posjedovali pieko tri c e t v г t i n e zemlje, dok su p г a v o s l a v c i i katolici
veCinom kao kmetovi
o b г a d i v a l i n ш s l i m a n s k u z e m l j н .
se sve odnosi na
doba pred dolazak A н s t г o u g a r s k e .
NADEZDA:
Bosna
Ь i l a
pretezno
p o l j o p r i v r e d в a
zemlja. danasnjim
k г i t e r i j i m a su sve zemlje
Ь i l e
poljoprivredne, ali i za ono v г e m e B o s н i
srazmemo veliki deo s t a n o v п i s t v a Ь i о poljoprivredi, tako da svaka
agrama e f o r m a
r n o г a l a
imati veoma
z в a c a j n e
posledice. Sta
p г e t h o d i l o
i
kakvi su odnosi Ь i l i н о с i a g г a m e r е f о п п е ?
ZULFIKARPASIC: Prije п е g о sto se izvela a g г a m a г е f о г m а , bosansko sta
n o v в i s t v o Ь i l o u g l a v п o m p o l j o p г i v г e d n o , izuzev malo t г g o v a c a i z a п a t l i j a .
Z a в a t l i j e opet Ь i l i veCinom
m н s l i m a n i . Т l ' g o v i в a
za vrijeme Turaka
takode Ь i l a vecinom u u k a m a muslirnana. P o l j o p r i v г e d n o stanovnistvo, koje
sacinjavalo oko 80 posto
s t a n o v п i s t v a ,
ubrzo upropasteno. Prije pocetka
a u s t г o u g a r s k e u p г a v e , o d n o s r ю u z a d в j i m ostacima t ш s k e uprave, Ь i l o ј е
mozda в a j v i s e 50.000 aga i bega u citavoj Bosni i H e г c e g o v i n i . S austro
ugarskom
u p г a v o m
pripremao se zakon da se ta zemlja fakultativno otkupi
- dijelom da plate seljaci, dijelom drzava i da se g ш m r e f o г m a
p г o v e d e п а
c i v i l i z i г a п
п a c i n .
А g г а г n а reforma u
k l a l j e v i п i
Srba,
Н r v a t a
i
S l o v e в a c a
nije Ь i l a takva.
Zemljoposjednici su d o Ь i l i odstetu otprilike onoliko koliko prihoda Ь i l o
na zemlji izmedu jedne i dvije g o d i в e . odsteta opet
п i ј е
data u novcu,
nego u bonovima,
v r i j e d п o s t
bonova pala na oko desetinu svoje
p г v o Ь i t n e vrijednosti, ih onda Milan S t o j a d i в o v i c otkupio na berzi i
potom preko noci donio zakon da se one mogu
в a p l a t i t i r ю r n i n a l п o j
v г i j e d n o s t i . Tako da agrama
r e f o г m a
u Bosni zaista Ь i l a pljacka posjeda i
imanja,
ј е d а п ,
moze se
reCi,
svirep i genocidan nacin. Sjecam s e familija
mojih
г o d a k a
bega Cengica, koji su imali svoje velike cardake u
FoCi,
divne
kuce, i ostali su doslovce bez ikakvih uvjeta za zivot. cudnovata е d в а
~ M i l a п
S t o j a d i п o v i c
(1888-1961
).
srpski politicar,
ш i п i s t a r f i п a п c i j a .
poslije i pred
s j e d п i k
Vlade Jugoslavije. p r i p r e ш i o Trojni pakt s
H i t l e r o ш .
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 14/133
28
BOSNJAK- DIL
ZULFIKARPASH:
t г a g e d i j a .
а т о se naslutiti moze koliko tu Ь i l o patnji i bola p г i k г i v e n o g
otmjenim
f o г m a m a .
Vrlo zalim da mi nismo imali knjizevnike koji opisali tragediju till
ljudi, koji zbog ponosa klili da su gladni, da
e m a j н
sredstava za zivot, te
su
ш n i r a l i
zatvoreni te divne kuce, u sredini gdje nisu mogli ni pokazati,
niti smjeli pokazati da su dosli na prosjacki stap. su
Ь i l i
ljudi odgojeni u
d н h u
jednog narocitog ponosa, tako da njillova neimastina, njihovo siro
mastvo, imalo jako dramaticne
f o г m e .
Т i m vise sto se ta tragedija dogadala
skrivena od
d г u s t v a
i do danas ostala neznana sva dublna tuge i niCim
z a s l н z e n e
nevolje.
DILAS: s а т
kao rnladic u Bijelorn
poUu
upoznao takve tragicne sud
Ь i n e Ь i v s i h
begova: venuli i dotrajavali u krajnjoj oskudici, nesnalazljivi
i
n e p г i h v a c e n i н r ю v o r n
vrernenu i
t н d i r n
odnosirna. Mucno nepojmljivo
tesko sacuvati ponos u gladi i beznadu. Cesto su
Љ
s ponecirn pornagali
njihovi Ь i v s i krnetovi, prirnali pornoc sa stidom, kao r n i l o s t i n j н . Deca su
se kako-tako snalazila, skolovanjem, trgovinom, ali kako tek tu sramotnu
oskudicu dozivljavale zene i devojke skrivene avlijarna iza
musebaka-
one
n i s н
ni dovoljno spoznale z b l v a п j a
а п a s l e
se preko noci u bezizlalnorn
р о п о ш
jada i nesrece? Da, zaista tragedija p г i p a d п i k a koje
Ь i l o
klase, v е г е
ili п а г о d а - uvek ljudska, sveUudska
t ш g e d i j a
... М е н е t r a g i c п i motiv
propadanja begova dirao i privlaCio.
U
svorn
ю m a n u
Svetovi i mostovi
s а т
ga
н p o t r e b l o
ali
d o v o l j п o
s i г o k o duboko: tragedije zastarevaju -
п а С i с е se pera.
torne
Ь i s m o
rnogli dugo razgovarati - ta tema to i zasluzuje. Ali,
morarno se
p г i d г Z a v a t i
zadate teme, Vase
l i c п o s t i
Vasih dozivljavanja i
s h v a t a п j a .
Dodao Ь i h п e s t o temu te ref01me, kao r a z j a s п j e п j e
o п o l i k o
koliko
torne z п а т . Reforma, 1919. g o d i п e
ј е d а п
r e v o l u c i o п a m i akt,
u p e г e n
protiv
f e н d a l n i h
poseda, tacnije ostataka
f e н d a l n i l l
poseda. Oni
Ь i l i
najveCirn
delorn u posedu r n н s l i r n a n a . Reforma irnala sigumo i politicku ulogu - da
oslabl vladajucu klasu,
v l a d a j н C i
sloj islarnski. Ali, koliko znam, u
S r Ь i j i
jedva ako
е Ь i l o
velikih poseda.
U V o j v o d i п i
ih е Ь i l o : kraljevina nije dirala
posede Vojvodini, mom rnisljenju, jer to Ь i о kapitalisticki veleposed
gde postoje sarno
n a d n i c a г
i vlasnik, postoje
o d п o s i
kmeta i feudalca.
Kornunisti su posle Revolucije proveli u V o j v o d i п i
a g r a m н
r e f o г m н - ona se
sa ekonornske tacke gledista pokazala pogresnorn.
ROD
29
Z U L F I К A R P A S I C :
s а т
kazao daje to
Ь i l o
pogresno zato sto unistenje
velikih imanja uvijek umanjivanje kapaciteta p г o i z v o d n j e . Medutim, to se
dogodilo u prvoj refomli nad muslimanima gdje se velika imanja, moze
se reCi, parcelirala.
Ь i h
ipak htio da kazem
о v н
stvar. Da
to
imalo jednu
n a m j e г u unistenja
n ш s l i m a n s k o g a
stanovnistva, ipak, tome sto ta
agrama
e f o г m a
sprovedena iskljucivo u onim krajevima gdje su
m u s l i m a п i
posjednici, i nigdje d г u g o . Bila provedena u Dalmaciji, prema tamo
snjim kolonama, ali jedan isti komad zemlje
Ь i о
placen 56 puta vise u
Dalmaciji, nego sto
Ь i о
placen u Makedoniji i Bosni. Dakle to vec dokaz
da tu nije
Ь i l a
rijec nekim zakonskim p г o p i s i m a niti nekim socijalnim
m j e r a т a .
Znate,
mi
mnogo puta nismo dorekli neke istine i zato
n а т
se one
poslije uvijek
v г a t e
kao b u r n e г a n g i plate
n а т
se, kako se to kaze, teze, tako
da i ova g r a т a
r e f o г m a
п i k a d a nije ni u kakvoga pisca niti nekoaa sociologa
prikazana kao nacin unistenja jednog dijela stanovnistva. sada mogu,
nakon ovih tragedija koje smo dozivjeli, reCi da su to vjerski motivi.
Muslimane u Jugoslaviji se htjelo pretvoriti u m a s н oduzeti im njihova
imanja, oduzeti im njillova
р ш v а
i slomiti ih. izgleda tada dozivljeno
kao historijska prilika da se zavrsi borba protiv T н r a k a . Takav razvoj
dogod ajaje irnao specifiCne balkanske osoblne, jedan veliki religijski rnotiv
i veliku nacionalisticku dinarniku koja i sada daje k г v i snagu ovirn
nacionalistickirn pokretirna. Т а ј i takav f a n a t i z a т
Ь i о
obucen u fraze
s o c i j a l п i h r n j e г a
likvidacije feudalizrna, patriotskih rnjera i torne slicno.
Mislirn da to
Ь i о
jedan tipican obracun, zavrsni cin borbe protivu
rnuslirnana, koji su pogresno prikazivani ostatkorn
t н r s k e u p г a v e а ne
onirn
sto su Ь i l i - starosjedioci, autolltono stanovnistvo.
DILAS:
Ne mislite li da a g r a ш u
r e f o г m н
da tim pitanjern i zavrsimo
о v н
temu, uticala Oktobarska
г e v o l u c i j a
i strah od socijalnih nemira?
U
Jugoslaviji
Ь i l o
revolucionamo vrenje, ne rnislite li?
Z U L F I К A R P A S I C :
Mislirn da to nije irnalo uticaja, s obzirom na
l j н d e
koji
r e f o г m н
proveli.
К r a l j
Aleksandar i njegova kamarila irnali
s н d r н g a c i j e
rnotive.
a
sovjetska
r e v o l н c i j a
irnala uticaja, onda to bez daljnjega
zahvatilo
V o j v o d i r ш
zahvatilo one djelove gdje
Ь i l o
velikih posjeda.
U
Bosni se dijelili posjedi veleposjednika ali i oduzirnala zernlja sirornasnih
r n н s l i r n a n s k i h
posjednika, cak i seljaka.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 15/133
30
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
DILAS: Vasa se
p г i m e d b a
u celini na a g r a ш u r e f o r m и svodila to da
nije vrsena p o s t и p n o irnajuCi u vidu
e k o п o r n s k u
s i t и a c i j и svih, ne sarno
j e d п i h . Misljenja sam da se reforrna rnorala izvesti, druga е s t v a г kako.
ZULFIKARPASIC: A g r a ш a refroma se svakom s l и с а ј и trebala izvrsiti
onako kao sto to p o k и s a l a i A и s t r o и g a r s k a . Na f a k и l t a t i v n o j osnovi pri
с е т и
se nije smjelo diiati
и b e g l и k e ,
z e m l j и k о ј и
SL
sami vlasnici obradivali
i koja е Ь i l a van kmetovskih odnosa,
п a j m a n j e
и z e m l j и m u s l i m a п s k i h
seljaka koji su djelimicno obradivali svoju zemlju, djelirnicno Ь i l i u kme
tovskirn odnosirna sa svojirn s и s j e d i m a н e r n u s l i m a n i r n a . M e d u t i ш C i н j e n i c a
koje se niCirn rnoze poblti opravdati da ta a g r - a ш a reforrna irnala
f о п п е i t e н d e н c i j u zavrsnog cilja е d н е politicke borbe, ј е d н е borbe protiv
ostataka - kako se zarnislilo na B a l k a н u - t u г s k o g s t a п o v n i s t v a .
2
DOM I OPREDJELJIV NJE
DILAS: Moji preci п i s u tako s l a v п i kao Vasi, ali su isto tako ginuli i
to
veCinorn Ь ш Ь l sa
C ш o g o r c i r n a
u r n e d u s o b н i r n borbama.
Ima
ih i koji su
p o g i n и l i
i u borbl sa n e p r i j a t e l j e ш , s turskom i
a u s t г i j s k o m
vojskom -
jednom s a r п doblo ime. Ali moji d i r e k t п i predi su p o g i n и l i od s u n a г o d n i k a :
т о ј pra-pradjed, moj djed, moj otac - njega su и b l l i Siptari, balisti,
mog Ь г а t а s t a г i j e g ublli c e t п i c i , mladeg nedicevski policajci: moj sin,
kad se tome propitao ili smo pricali, rekao: Meni ostaje drugo п е g о
da n a b l j и na kolac .
Dilasi su od veceg, brojnog bratstva
o j i п o v i c a :
s
j i m a
se jos rodakamo,
т о ј
otac и v i j e k se prema п j i m a o d п o s i o kao prema Dilasima. Otprilike,
odvojili smo
se
od Vojinovica pocetkom 19. veka. Dilas п a d i m a k i
z н a c i
skoCiti. Dilasi malo b г a t s t v o poticu iz Zupe п i k s i c k e iz Zupe i
V o j i r ю v i c i
v e c i п o m su se г a s e l i l i , najvise Sandzak. legendi kod
V o j i п o v i c a od п j i h su, п e k a d
Ь i l i
k п e z e v i , ali samo moji su knezovali
l e g e п d i , а kod Vas to f e r r n a п i m a
p o t v г d e п o .
Kako se Vi osecate kao
potomak jedne tako velike, glasovite porodice? Koliko
v i d i ш
Vi ste covek
sa velikim ponosom. Imate li jos п е k о d г u g o osecanje?
Z U L F I К A R P A S I C : Znate,
п ю г а г п
priznati da sve to mogu zahvaliti mome
о с и
Husein-begu, mome
k и c n o m e
odgoju, sto sam
и z е о
kao
m o r a l n и
oba
vezu. S j e c a r п se jedne
п e g d o t e
iz vremena kada meni Ь i l o devet godina
i kada se т о ј
br at
z e п i o . Otac pozvao sa rijecima: S l и s a j s i п e , kod nas
f a r п i l i j i kod bega, oblcaj da ti b и d e s oslonac s п a h e . Ti imas pet sestara
i majku, s п a h a dolazi kao tuda, ti moras Ь i t i njenoj strani, bez da ikad
pitas li ona u p r a v и l п i ј е , ti ј о ј moras dati s v a k и zastitu, ј е г ј е takav
oblcaj. Tako sam kao dijete и Ь е z Ь г о ј slucajeva Ь i о k o n f r o п t i г a п da
m o г m uraditi nesto specijalno i drzati se p г a v i l a i о Ь i с а ј а . nisu Ь i l e
privilegije, to su Ь i l e vise obaveze. Na r i m j e г , ј а se s j e c a r п , da u Sar-ajevu
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 16/133
32
BOSNJAK ADIL L J L F I К A R P A S I C
Ь i l a
trgovina Kocovica koju d г Z a o otac Bogoljuba Kocovica, pisca poznate
k л j i g e : Zrtve svjetskog г а t а . On imao englesku konfekciju za djecu,
oni poslali paket u Focu, da izabrao tri-cetiri odijela. Sjecam se,
Ь i о
sam vrlo mali,
Ь i о
sam u osnovnoj skoli,
da
sam odmah davao
о в а
svoja
druga
odijela drugovima, i mene
majka
pozvala na odgovomost, otac
ka.Ze:
Slusaj, ti ne
п · е Ь а s
pitati nikoga, ako vidis da tvoj drug nema ti trebas
dati, to tvoja duznost.
On
uvjerio, na
r i m j e г
da kao plemic uvijek
govorim istinu, da uvijek zastitim
s l a Ь i j e g
da se
o п a s a m
tako i tako. su
Ь i l i uzroci da sam kasnije
p г i d a v a o
tome vrijednost.
Otac me upucivao kako da iskazujem p o s t o v a п j e prema starijim
osoboma, narocito uglednim ljudima, njegovim prijateljima i poznanicima.
Sjecam se cak kako govorio i za protu Kocovica: Kad ga sretnes, podi mu
г u c i das gestu kao da ces ga p o l j u Ь i t i u ruku, ti to uradis, on ti в е с е
dozvoliti posto si ti sin Zulfikarpasica, ali ti mu napravis tu gestu. Ili
p r i m j e г т о ј
komsija,
n a j Ь l i z i
komsija
Ь i о
в а ш
Hadzivukovic
M i l a п . М о ј
otac meni rekao: Pazi, komsija ti preci
п е g о ш d a k .
Rastao sam u
familiji u kojoj se, kao i u drugim begovsk im familijama,
t r a d i c i o в a l n o
gajila
toler-ancija - vjerska,
п a c i o n a l n a
socijalna. Nikada п i s a m vidio da moj
otac razgovarao s e d п i m siromahom drugacije nego sto г a z g o v a r a o sa
e Ь i
ravnim begom ili nekim drzavnikom. М о ј otac Ь i о vrlo ugledna щ : n o s t
kod n jega su dolazili razni ljudi, ali on п i ј е nikada nekoga p o d c i j e п j i v a o .
PI ema
tome, postojao taj respekt prerna ljudima. Jedan plernic ponosit
jer
nije bahat, to
v г l o
vazno.
Ponasanje e d п o g a covjeka koji п е т а dobar odgoj moze se prepoznati u
mornentima kada dode do vlasti, kada dode do
bogatstva
on se tada ponasa
bahato. ј е d а н beg ne srnije н i k a d a .
sam inace odgojen
г l o
strogo,
т о ј
otac
Ь i о
vrlo strog covjek, koji
zahtijevao r n a г l j i v o s t i tacnost.
KuCi sam
morao
doCi
uvijek tacno,
prije aksarna.
М о ј
otac mene nije
н i k a d a
tukao, nego postojao
jedan
red
koji davao
p г a v i l a
ponasanja, koji dao nacin zivota. Ne govori se
svaki
d а н
н e k o r n e : ti si taj i taj, ali s vremena na vrijerne, kad se daju
obaveze, rnene otac uvijek u p o z o г a v a o
da
rnoram to izrsiti ј е г sam
н j e g o v s i н ,
Cengic, Zulfikarpasic, n ш s l i r n a n
B o s н j a k
i torne
s l i c н o .
On rne
cesto upozoraYao sta rnusliman ne smije s e Ь i dozvoliti, da se rnora tako i
tako ponasati, da d г Z i do cistoce, casti itd.
I
vjerske duznosti su u morn
slucaju i l e isprepletane s drugirn duznostirna i nametnute mi jedan mellki
1 OPREDJELJIVANJE
33
п a c i n
tako da, kad sarn postao k o m u н i s t a ,
н i s a r n i z g u Ь i o
postovanje pierna
vjei skom uvjerenju d г u g Љ ljudi.
DILAS: Od kada su Vasi
C e н g i c i
u Foci? Recite н а ш nesto vasern ocu,
njegovorn zyanju, majci, dedi, zatim
Ь г а С i
sestrama, skolovanju brace
i sestara, i siroj
ш d Ь i н i
- to moglo ukratko, cemo
о н d а н a s t a v i t i
dalje.
ZULFIKARPASIC:
Dakle, svaka velika begovska kuca irnalaje sYoju kulu,
i to ustvari Ь i l a njihova rezidencija. Tako od moje familije Ь i l a
Miljevini kula bega Cengica.
DILAS: U MiljeYini su S г Ь i .
ZULFIKARPASIC: Nisu sarno
S r Ь i
ima Muslirnana koji su u Miljevini
uvijek i l i u
YeCini. Т а т а
jos
199l.g. i l o
oko 55 p r o c e н t a Muslimana. Svi
su
S r Ь i
tarno Ь i l i krnetovi moje farnilije. su Elezi, to su C a n c a г i MariCi
i d г u g i .
О Ь i с а ј
Ь i о da se u o Ь l i z п j e m g г a d u ima kuca, cardaci gdje su se
p г o v o d i l e zime, tako da su bezi iz
M i l j e v i н e
Ь i l i nastanjeni u Foci. Mi smo
u Foci irnali
Yise
k н с а koje ne Ь i h ni znao sve opisati, н i t i kako su dosle u
posjed
ш о ј е
farnilije i e r n н
s l н z i l e .
Znam da
u
c e n t r н g г a d a Ь i о
veliki konak, kome nekad
Ь i l a
г e z i d e н c i j a Z н l f i k a r - p a s e
ne njegoya kuca za s t a н o v a н j e н е g о н j e g o v ured
i
d i v a н .
onda, imali srno kucu velikorn
p г o s t o г u
na lijepome mjestu,
koja gledala na citavu
F о с н ,
na Donje polje. kuca irnala sestnaest
soba. Dijelila se dva dijela:
k o н a k ,
muski dio za goste, gdje se
dolazilo petkorn
p o s j e t н
morne ocu, i
na
dio gdje su ziYjeli
н k u c a н i .
Bile
su dvije avlije, z e п s k a i muska, zatim jedno veliko dvoriste gdje su
Ь i l e
garaze
za
kocije, onda
Ь i l a jedna
velika basca. Pored te zenske avlije
nalazila se jos
jedna
prostorija, velika, ogradena zidorn, isto kao produzenje
te avlije, sva u z e l e н i l н kao jedan v i j e t п j a k i
Ь i l a
kuhinja, tzv. mutvak
koji se
н p o t r e Ь l j a v a o
samo ljeti.
Tu т о ј
otac poslije podne p io ljeti kahYll
i sjedio. Jos od prije
Ь i l a
tu konjusnica
za
а ћ а с е konje
- т о ј
otac
Ь i о
lovac - i
s t e п a r - a
samo za lovacke pse. Kod nas nije
Ь i о
о Ь i с а ј da pas ulazi
kucu niti u aYliju, ali lovacke pse
jako
voljeli, mazili su
ih М о ј
otac,
kada umro, 1936. godine, imao, п e k i ka.Zu sto cetiri, neki sto dYije godine,
ali svakako preko
s t o t i п u g o d i н a . М е п i
tada
Ь i l o
petnaest godina.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 17/133
34
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
ajka
potomak
B e c i г - p a s e
Kad se т о ј otac ozenio posljednji put, u po znim osamdesetim godinama,
п ю ј о m majkom - on se inace zenio cetiri puta - imala osamnaest godina.
Majka Ь i l a s Rataja, od bega Cengica, direktni potomak BeCir-pase. М о ј а
majka
ј е Ь i l a
o b г a z o v a n a
z е п а .
G o v o г i l a
п e s t o
i turski, imala u
mladosti to
Ь i о
о Ь i с а ј kod bega privatne ucitelje, tako da sam od
с и о v г l o
poucnih stvari. Normalna stvar, to o b r a z o v a п j e
Ь i l o п e s t o
druga
cije
е g о
na Zapadu. Imali su ucitelje j e г o п a u k e , ucitelje lijepoga o п a s a n j a ,
opcih р о ј п ю v а zivotu itd. Takvo obrazovanje moja majka imala u
djetinjstvu. Ona mi pricala da su п j i m a dolazili, godisnje nekoliko
mjeseci, ljudi iz Stambola, koji su ih ucili г a z п i m stvarima. Nisam isao u
a п a l i z e tih р г е d а v а п ј а , da li se sistematski p г i l a z i l o nekim predmetima kao
sto se to radilo u Evropi, ali svakom s l н с а ј н iz z n a п j a i ponasanja moje
majke, sam n ј н dozivio kao zreo covjek - ona н m г l а tek poslije
D gog svjetskog г а t а - kao e d n н
v г l o
o b r a z o v a n н , pametnu, a z u m п u zenu,
koja
m п o o
toga z п a l a i od koje covjek mogao stosta n a н c i t i .
М о ј
otac imao vrlo dob Ь i Ь l i o t e k н na arapskom, t ш s k o m i nasem
j e z i k н . Redovno citao r ю v i п e , kada jako ostario sam ih п a g l a s
citao. Sjecam se r e p o г t a Z a iz S p a п s k o g
g г a d a п s k o g
г а t а citao sam nagJas
sam se i н р о z п а о s tim p r o Ь l e m i m a kao djecak. to sam vrijeme dolazio
do p г v i h djecackih saznanja na politickom polju.
О п d а
se vec Ь i о pojavio
Н i t l e г
i moj otac pokazivao veliki p г e z i r prema
n j e m н ,
cisto zbog svojih
veza s njemackom i austrougarskom aristokracijom.
Za
njega on Ь i о
ј е d а п
m a l e г .
Smatrao kako Н i t l e r nije kvalificiran voditi zemlju kao sto to Ь i l a
Njemacka, s politickom tradicijom, s aristokracijom. se dobro sjecam kad
gaje posjetio g г o f od Hesena, kojije dolazio prije toga u lov kod mojega
с а ,
pitao ga H u s e i п - b e z e , kad ces opet
doCi
u Njemacku. On odgovorio:
Kad ode
Н i t l e c
Toga se sjecam.
М о ј
otac za mene Ь i о ј е d п а
fascinirajuca
l i c п o s t ,
kojoj sam slijepo vjerovao, sam kao djecak shvatio
da to neko veliko zlo, taj Н i t l e r .
DOM I 0P REDJELJIV ANJE
35
Zemlja е Ь i l a b o s n j a c ~ k a
М о ј otac politicki
п i ј е
volio S p a l щ iz prostog razloga sto smatrao da
on sukrivac sto se izvodi agrama reforma i sto nije nista pridonio da do
ne dode. Danas smatram njegovu о с ј е r ш n e p г a v e d n o m . Spaho nije r r ю g a o
uciniti mnogo da se to sprijeci. Otac
Ь i о
clan
Ь i v s i h
veleposjedinika, to
Ь i l o jedno udruzenje koje trazilo da se isprave nezakonitosti agrame refor
me, i da se zemlja pravedno plati. Kad agrama reforma stupila na snagu
imao u svome posjedu ogromno bogatstvo. Tako predio oko Sokolca,
kod S a г a j e v a , pripadao
p r e t e z r ю
п j e m u , onda i l j e v i п a , Kapes, ogromni
p r o s t o г i kod S г e b r e n i c e i n a г o C i t o surne oko Foce. imanje i sada se zove
Begova zemlja, jedno od najljepsih lovista Bosni. Pripada nam i
s н m a
k о ј н ј е k o г i s t i l a
k o m p a п i j a
Varda , poslije MagliC . Kada sam se 1990.
godine, poslije toliko godina vratio - to v г l o i n t e r e s a n t r ю - saznam da ta
s u r п a nije oduzeta nekom a g г a r n o m reformom. K o m u п i s t i su smatrali
da
п j i l ю v a vlast za vjecita vremena, р а ј е za takav jedan veliki kompleks samo
i z v r s e п a
eksproprijacija, tako da sam vratio
о в о
sto se Sarajevu moglo
u s t a п o v i t i da moje. s u r п a , primjer, Ь i l a na nasem imenu, kako
sam testamentom jedini nasljednik
r r ю g
о с а ,
meni Maglic predloz io da
napravimo aranzman: da od njill ne t г a z i m odstetu, zato sto su oni 40
godina iskoristavali, vec da sa pedeset posto posjeda udem u vlasnistvo
poduzeca i
d o Ь i j e m
djeloYe sYih njillovill postrojenja. Imao sam namjeru to
modemizirati, napraviti uistinu
j e d r ю
veliko poduzece koje to dalje
i n d u s t г i j s k i iskoristavalo. mi smo jos za vijeme stare J н g o s l a v i j e imali
k o п t a k t e s italijanskim trgovcima.
I t a l i j a п i
su kupovali nase
d г v o ,
posto
nasa s ш n a Ь i l a najbogatija s javorom, d z e f e г javorom, koji Ь i о jako skup
i rijedak. Sve u svemu to su privatne sume i imam veliki postotak u
v asnistvu.
DILAS: Maglica ?
Z U L F I К A R P A S I C : Jeste, Maglica . Imali smo velike posjede na Zelengori
i Ravnoj Gori. Na mojoj zemlji napravljen onaj
s p o m e п i k
i hotel
T j e п t i s t u . na mom privatnom v l a s n i s t v н . Vjerovatno ste isli tamo.
DILAS: Ovo zaista lep motiv iz s н l u d i h v r e m e п a .
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 18/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 19/133
38
BOSNJAK ADIL
ZliLFIKARPASIC
aktualizirali a g r a ш u r e f o п n u , nego su isli zajedno s B o s п j a c i m a kojima su
pred a п e k s i j u pravili iluziju od н g o v o r a Berlinskog kongr esa govoreCi da
sultan jos uvijek vrhovni gospodar u Bosni. Struja kojoj pripadao moj
otac imala р г а v о , jer z п a l i da п i ј е dobro ako se rni vezemo za Tursku,
kojoj su d a н i Ь i l i o d b r o j a п i . No, da smo se vezali za н s t r o н g a r s k u , imali
jakoga saveznika da izvrsimo e m a п c i p a c i j н п a s e g a п a r o d a na
e v г o p s k o j
p l a t f o п n i .
М о ј
otac kasnije
Ь i о
zato da se rni ne
o s l a н j a m o
vise na
ш s k u
- kako su z a g o v a г a l i srpski p o l i t i c a г i - kojaje postala "bolesnik na Bosforu",
п е g о da se oslonimo A н s t r o н g a r s k н , da se stvori s a r a d п j a , da se izvrsi
a g r a ш a r e f o п n a i
н l a z a k н i n d н s t г i j н . ј е ,
na
p r i m j e г ,
stvorio ј е d п о
veliko
p o d н z e c e
za iskoristavanje
s н m a
za vrijeme
A н s t r o н g a r s k e
Foci.
Procjenjivao to v г i j e m e na
p e c i f i C a п
nacin. Na r i m j e г , moja majka е Ь i l a
jedna od p г v i h zena u Bosni koja se o t k г i l a . U
B o s n н
dosao za reisa
D z e m a l н d i n
ef.
C a н s e v i c p o г i j e k l o m
iz Cazinske
k г a j i n e
koji zavrsio
najvece skole Turskoj i koji islam i n t e r p r e t i г a o v г l o modemo u njegovom
pravom d н h н , v г l o n a p r e d п i m idejama. U razgovoru, jednom prilikom, s
mojim ocem, р i t а н ј н p o k г i v п j zena, on rekao da Kur'anu to uopce
nije propisano i da
р о K u r ' a n н
zene treba da se nose decentno, ali ni u kom
s l н с а ј н da
o k г i v a j н
lice, da propis da se p o k г i j e kosa, da se p o k r i j н stidni
dijelovi itd. moj otac mojoj majci preporucio jos za vrijeme A н s t r o
н g a r s k e da se ona o t k г i j e , i tako malo-pomalo pocelo otkrivanje mojoj
familiji.
Mi smo preko ljeta
н v i j e k
isli
M i l j e v i п l l .
za nas
Ь i l a
velika
г a d o s t , tamo smo jahali konje i islo se lov. Т а , da ll nazovem, п a j l j e p s a
vremena, kada moja familija irnala te velike posjede nisam dozivio
svjesno. Miljevina, ta
k н l a ,
spadala pod begluk i mi smo imali dok
otac nije prodao. Eto, to smo
rni
Foci Ь i l i posto Z н l f i k a r - p a s a Ь i о
m н t e s e l i m Foci i imao svoj ured i divan u Foci, tako n ю ј а farnilija
stotinama godina
Ь i l a
v e z a п a
r-ezidencijom za
F о с н .
DILAS: Koliko od Vase majke rodeno.
24
Dzemaludin ef. Causevic (1870-1938), islamski ucenjak, teolog i pravnik. Reis-ul-ulema
od 1913-1930. NajveCi vjerski autoritet u Bosni u posljednja dva stoljeca
.
Ve1iki reformator,
u svojim pogledima bio Ь l i z a k Afganiju i Abdulu. Njegova stanovista i sada vaZe kao temeljni
vjerski izvor za muslimanski kler u Bosni. Autor vise stotina teoloskih radova. Zajedno s hafiz
Muhamedom Pandzom preveo Kur'an na bosnjacki jezik. Bio odvazan i l1rabar u borbi s
jugoslavenskim vlastima u odbrani prava muslimana. Iz protesta zbog ukinuca vjersko
prosvjetne autonomije 1930 nije se prillvatio novog izbora za Reis-ul-ulemu.
DOM
1 0PREDJELJIVANJE
39
Z U L F I К A R P A S I C : Od moje majke, imao sam samo e d r ю g brata, Sabriju,
koga н Ь i l i cetnici, i imao sam sest
s e s t a г a . M e d н t i m , i z r n e d н
m е п е i mog
najstarijeg brata о с н , Alije,
Ь i l o
55 godina razlike. Kada se njemu rodio
н n u k ,
on onda
Ь i о
u
S t a m b o l н , jer
se iz protesta
р г е m а
aneksiji Bosne i
H e r - c e g o v i п e
iselio
Т ш s k н .
Т а ј
Ь ш t о с н
1921. godine poslao telegr-am
"cestitam ti
p r a u n н k a
- to
Ь i о
prvi ocev
p r a н n н k
- posto sam se
н p r a v o
tada rodio, otac njemu odgovorio
i t e Ь i
brata". М о ј brat nosio
b r a d н , i sam, kada sam imao jedno pet-sest godina, s njim setao
Sarajevl . Bio jako ponosan kada ga
p i t a j н
da li sam rnu
н n н k i i
p r a н п u k ,
on kaze to mi brat".
М о ј otac se zenio cetiri р н t а . Nije п i k a d a imao dvije zene, п i t i se
rastavljao. Tri zene
н r n г l e . М о ј а
majka ga nadzivila dvadeset
godina.
Sinovi su Ь i l i : Alija i Н i l m o - koji su iselili ll T ш s k l l i ponovo uzeli
prezime А k . k о у н п l н - I Ь г a l l i m , Hasan, Hivzo, Hamdija, Sabrija i Adil.
s c e г i : Arfa, Fatima, Hasa, Z н m г н t а , H a s i Ь a , Hajrija, Hamijeta, Fahra i
Seflka.
Kod nas u н C i nikada se nije moglo
uCi
sobu moga о с а bez dozvole,
ni
djeca
ni
neko d ш g i . Ako neko Ь i о pozvan, on usao i stajao, onda
otac rekao nesto da
ш a d i
ili on
п e s t o
mom о с н saopCio i kad zavrsio
z a t г a z i o
d o z v o l н da izade. Nikada
п i k o
nije dosao na
i d e j н ,
od
п j e g o v i h
sinova, da sjedne na s e c i j н pored rnoga о с а ako on
to
nije izricito г е k а о ,
to nije
Ь i l o
cesto.
Sjecam se, kad sam Ь i о djecak, kada dolazio rnoj Ь г а t , lijecnik,
p г o f e s o r u S t a m b o l н , i d ш g i najstariji brat, Alija oni
Ь i l i
ljudi od oko
sezdeset g o d i п a - tada, ako dosli predvece, oni se
п i s н
javljali morn
о с н ,
nego su to
н c i n i l i
tek н ј н t r н . Ь i о о Ь i с а ј . О п d а se н ј н t r н dode о с н
s о Ь н ,
pokuca vrata, najavi se, rni kazemo da dosao. Onda taj
stajao - sto meni Ь i l o n e н g o d n o - na primjer, vidim, p н s t i ga stajati
pola sata. On i z r н C i pozdrave od farnilije, sve r e d н , imenima, izruCi
pozdrave od prijatelja, onda otac
н p i t a
za njega i tek
п a k o n
toga k:aZe
da sjedne.
DILAS: Video sam slike Vasih sestara, one
Ь i l e
obucene par·iskoj
modi,
d e l u j н
vrlo sarmantno, da ne kazem koketno, na tim slikama, i
v г l o
е р е . Ni one se n i s н p o k г i v a l e , zar н е ?
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 20/133
40
80SNJAK ADIL ZULFIKARPASJC'
ZULFIKARPASIC:
Nisu se pokrivale. to vrijeme se ni majka nije po
krivala. Ona nosila jedan svileni cmi m a п t i l i kapu s velom koju nikada
nije spustala. Nosila rukavice kad isla na ulicu. Kada smo putovali s
о с е
u
K a г l o v e
V ari, u Bad Gastein, u
i n o s t r a п s t v o ,
isli smo salonskim
kolima i moja se rnajka nikada nije pokrivala.
DILAS:
z в a c i
da Vasa
o г o d i c a -
da upotreblm taj
i z г a z - e m a в c i
p o v a в i j a , evropskom smislu. Izgleda da u vreme Vase mladosti Vasa
p o г o d i c a Ь i l a prelazu iz p a t r i j a t ш l n e u modemu.
Z U L F I К A R P A S I C :
mislirn da moj otac Ь i о jako г a d i c i o n a l в o b o s a п s k i
odgojen.
О п , п а
prirnjer,
п i k a d a в i k o m e п i ј е
govorio vi ,
ј е г
se turskom
i bosanskom
Ь о в - t о в u
svakome govorilo samo ti .
Bila to е d п а sirnbloza modemog s t г a d i c i o в a l п i r n , kao sto sam vidio
u Ј а р а п u , gdje i z v j e s п i
k г u g o v i
zive
п a m o d e m i j i
п c i n drzeCi se u isto
vrijeme s t г o g o svojih t г a d i c i j a . P г i r n j e r i c e , dolazi d i r e k t o г Ь а п k е u cmome
odjelu i
u s t i r k a п o j
Ь i j e l o j kosulji,
o Ь l a c i k i m o r ю
i star·orn ritualu vecera
sjedeci podu sa stapiCima za sofiorn. me r n п o g o podsjetilo
п а с i в
zivota u rnojoj farniliji. u mojoj familiji se zivilo s t г o g o t г a d i c i o п a l п i m
p r i п c i p i m a , ali se
п i ј е
drzalo do
o в i h
oblcaja koji
п i s н
Ь i l i u skladu s
d г н s t v o m , s v r e m e в o m . Vidite, moja braca Alija i Н i l r n o s t u d i г a l i
Becu.
ј е Ь i l o
za vrijeme
A н s t г o u g a r · s k e . М о ј а
se majka
i ј е
krila, rnoje se
sestre
п i s u k г i l e ,
kuCi se ucio Kur' mi smo ucili v j e r o п a u k н , molili smo
se Bogu, jelo se р о m н s l i m a п s k i m oblcajima, ali kada т о ј otac pravio
р г i т а п ј е i vec
р г е т а
tome koga se zvalo, s l н z i l o se jelo la f г а п k а
l
la turka .
s v a k o т
slucaju, т о z е se г е С i daje Ь i о е т а п с i р i r а п , l i Ь e г a l a r 1
т u s l i т a п , koji se s t г o g o drzao v j e г s k i h oblcaja.
Р о п ј е g о v о т
т i s l j e п j u
p o k r i v п j e z е п а
п i ј е
vjerski
p г o p i s . t о т е
ta
s t v a г .
DILAS:
to i
п i ј е К ш а п u .
ZULFIKARPASIC:
D а Ь о т е . Njega ј е г e i s D z e т a l u d i п Causevic u v j e г i o
da se z е п е в е
t г e b a j u
pokrivati, i to prihvatio.
DILAS:
Posle г а t а ,
п а ш а
vasi
s v e s t e п i c i
iz
U l e т e г e k l i
da
o k r i v a п j e
п i ј е obaveza а r ш .
1 OPREDJELJIVANJE
41
Z U L F I К A R P A S I C : I nije obaveza. N a p г a v i c u jednu malu digresiju. Najsta
riji obicaj i obaveza u islamu jeste put u Meku, koji
е t а Ь l i ш п
u doba zivota
Muharneda a.s. Posto se hadz obavlja svake godine oblcaji su i
о Ь l а с е п ј е
ostali isti do d а п а
d a п a s п j e g . Z п а
se da
z е п е
tada nisu
Ь i l e p o k г i v e n a
lica,
п е g о su samo Ь i l e о g п ш t е c a г s a f o m kada su iSle da vrse
о Ь г е d .
Da su se
pokrivale u drustvu, onda se p o k г i v a l e i tamo, pred Bogom i najuzvi
senijim mjestorn koje postoji u islarnu. Tamo su zene otkrivene i to tako
ostalo. Rekao sam vec kako u islamu postoji samo propis da se zena t г е Ь а
d e c e n t п o
o Ь l a C i t i
i kaze se koje dijelove tijela treba pokrivati. Na primjer,
m u s l i m a п
moze da
l a п j a
ako samo donji dio tijela pokrije carsafom,
z е п а
rnora da
p o k г i j e
i grudi, kosu
i
kako se kaze, stidne dijelove tjela. Prema
tome, kad se ide pred Boga tako,
п ю z е
se otiCi i pred covjeka. Niz raznih
r n u s l i r n a п a u svijetu se dr:lali tih propisa i
Ь i l i
e m a п c i p i r a в i za Evropu.
Poslije
г а t а m e в i
srnetalo u kojoj
r n j e г i
i koji
в а с i в
su partizanske vlasti
p г i l a z i l e torne
p г o Ь l e r n u :
zabrana n o s e в j a fesa rnuskarcirna,
n a s i l в o s k i d a п j e
zara e в a m a itd.
Р г о Ь l е m в о s в ј е , Ь i l o
to iz vjerskih ili
t r a d i c i o n a l в i h
oblcaja,
treba Ь i t i predrnetom
d г z a v n i h z a k o в a
i г e p r e s i j e
в е g о s l o b o d в e
volje
ljudi.
NADEZDA:
Otac Vas i т а о , o c i g l e d п o , н t i c a j i
to
vise kao covek
в е g о kao s t a г e s i п a p o г o d i c e . Z п а т da п i ј е lako izdvojiti iz j e d п o g
k o т p l e k s п o g
o d п o s a п e s t o
sto ga odslikava
p г v i
pogled. No, ipak
Ь i h
Vas z a т o l i l a da pokusate da izdvojite п e s t o sto p r e s н d r ю i s н s t i n s k i
obelezavalo
o d в o s
vas dvojice.
ZULFIKARPASIC:
Vidite, svaki covjek
i т а , т i s l i m , j e d r ш о s о Ь н
svog
zivota;
п e k o g
ko
ј е п a j v a z п i j i . N a j f a s c i в a п t п i j a
osoba
т о g а
zivota
т о ј
otac.
s а т т п о g о r a z т i s l j a o
periodu kada
s а т Ь i о k o т u п i s t a .
C i п j e n i c a da u
k o п ш п i s t i c k o j p a г t i j i Ь i о
p r i s u t a п jedan
e l e т e n a t
toga
tipa vodstva - kult
l i c п o s t i г a z v i j e п
do
k r a j п o s t i .
P г i т j e r i c e , znate sta
za nas znacio, u toku т о ј е т l a d o s t i , S t a l j i п ? s а т u to v r i j e т e Ь i о odan
p o k г e t u ,
t o t a l r ю
odar1 ideji, ali nikada n i s a т osjetio tu v г s t u
o d a п o s t i
р г е т а
nekoj licnosti, to mi ј е Ь i l o п e s t o s t г a n o , т o : l d a zato sto т о ј otac nikoga
п i ј е s т а t г а о b o l j i т g о г i т
od sebe. Tako s а т u t о т е
o d g o j e в ,
u tom
duhu, ali za т е п е о s о Ь в о в a j f a s c i n a п t п i j a osoba Ь i о
j e d i п o т о ј
otac.
s а т
п ј е g а
m п o g o
postovao i
c i j e п i o . S ј е с а т
se,
i т а о s а т
j e d п o g k o т s i j u ,
Hadzivukovica,
т о g d o b г o g
p г i j a t e l j a . kojeg su н b l l e ustase. Kad s т о Ь i l i
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 21/133
42
BOSNJAK- ADIL ZULF KARPAS C
djeca, od svog
о с а k:rao
cigarete, rijec
и k : r a s t i
т е п i
bila skoro
п е р о z п а t а , posto kod
п а s и k и c i п i s t a
п i ј е
Ь i l o
z a t v o r e п o s a k r i v e п o .
Tako tog svog prijatelja pitam odakle cigaiete, kaze: "Uk:rao od
о с а .
Mozes i ti?" N a r a v п o - o d g o v o r i т ј а .
I т a l i s т о h o d п i k и
ј е d п и
k и с п и k a s и ,
iz te kase
f i п o
i z v и c e т ј е d п и v r e c и
siebrnjaka i
о d е п ю ,
п а s p e t п a e s t o r o
djece, i
и р и ј е т о
za taj
п о v а с , k и р i п ю п е k е п a r a п d z e ,
neke kolace, i sve tako,
p o t r o s i т o
1 dinara. Onda d е т о i
Ь а с а n ю
preko
D r i п e n o v c i C i т a z a Ь i c e , t а т о
se sirotinja
o t i т a
za
taj
п о v а с .
Naide
O т e i - b e g
Cengic, н p r a v n i k poste, i telefonira
i Z i n o т
о с и М i l а п и Hadzi
v и k o v i c и , kaze: "Eno, b o g a т i , tvoj sin t а т о Ь а с а dvobanke." Kad
H a d z i v и k o v i c
dosao navece
k и C i и h v a t i Z i z и
i pita: "Odakle ti to?"
kaze: "Adil "
d т a h
otisao
т о т е
о с и i т о ј otac т е n е zovne i s a v i т
o z Ь i l j n o
kaze: "Znas, dogodila se
ј е d п а
stvar, izgleda da neko и z е о
bez pitanja novac odavde. to
т о g а о Ь i t i
da nije
s e s t г a ? М о ј а
sestra
se b r a п i , kaze da sve o t v o i e п o i
s l o b o d r ю ,
da njoj treba. s а т
citavo
v г i ј е т е т i s l i o
da li
t г е Ь а da
kazem,
jer
т е n е
n a и c i o
da
и v i j e k
g o v o r i т
i s t i n и , ali s а т sada vidio da s а т uradio stvar koja
i ј е
d о Ь г а . I dok
on to pricao, meni citavo
v r i j e т e
mozak radio
da
li
t г е Ь а
da priznam
da
s а т
to
и с i п i о
ili
п е .
Onda
k a z e т :
"Jest, sam
н z е о . А ,
kaze, "ti si
и z е о . sto ti trebalo da и z m e s ? sve to tvoje, ali nista п е т а za
Ь а с а п ј е .
Onda s а т Ь i о
jako postiden, i
Ь i о
sam se
r a z l j и t i o
na ovoga svog
k o т s i j и ,
p г i j a t e l j a , sto п a g o v o г i o
Eto to
Ь i о
п a c i n da otac poka.le za n e k и stvar da losa, da ne treba
ш a d i t i ,
bez da te, kazni, nego
da i z a n a l i z i ш
zasto si to
и c i n i o ,
da ti dokaze
kako to ne treba raditi. Ь i о njegov nacin, i sam od njega mnogo
n a и c i o .
Sjecam, na primjer,
т a l i h
stvari: on pise nesto
i l i
cita, dodem iza
leda, on т e n i ka.le: "Nikada
е т о ј
prici tako
Ь l i z и da
mozes procitati ako
neko
п e s t o
pise, to
п i ј е
p г i s t o j n o .
Ovakve stvari, svakodnevne, on meni
rekao i to z a и v j e k ostalo
т e n i .
DILAS:
Ucili ste od njega
e t i k н ,
to najveca
m и d r o s t .
ZULFIKARPASIC: Jeste, on to tako prenosio.
Ili
primjer, sjecam se
j e d r ю g dogadaja: т о ј а sestra
ј е н c i l a К и r ' а п и . s а т i т а о и c i t e l j a
v j e r o п a и k e ,
ali kod nas о Ь i с а ј da se daje hatma, da se citav
K u r ' a п
p r o и c i
п a g l a s
i onda se napravi jedna а l а s v e c a п o s t , dijele se kolaci, ћ a l v a se
р е с е
i to velika svecanost,
jer
si ti zavrsio
h a t m и .
Imas dvije
h a t т e ,
tri
ћ а t т е ;
DOM
I 0PREDJELJIVANJE
43
sam
s v o т z i v o t и z a v г s i o
pet
h a t т i .
Jedno
v г i ј е т е
sam z н r i o da to sto
р г i ј е
zavrsim, sam
ћ t i o
nesto i
p г e s k o c i t i ,
to se smije.
М о ј а
s e s t г a
ј е Ь i l a o d г e z a l a k o s и ,
otac za to nije znao. Irnala one
pletenice, ali ih odrezala i stavila
j e d n и т а h r а т и
da se vidi ima li
kose.
п ј о ј
kazem: ReCi
с и о с и da
si
o d г e z a l a k o s и ,
ako ne
p и s t i s da
kazem da
s а т
pet listova prosao и т ј е s t о dva."
О п d а о н а
т e n i п e s t o
uradila, ne sjecam se sta, о d е т
о с и
i
k a . l e т
da
odrezala
k o s и .
Sasvim
o z Ь i l j n o s a s l и s a
i kaze: "Vidis, to valja da ti s v o j и sestru
t н z a k a s .
I izbaci iz sobe.
On
nije
н о р с е и z е о
k
z n a n j и
о н о sto sam
rekao i
е п i
to pokazao. Sestra to i dalje, kao, krila, otac nikada
nije и p i t a o . Evo, to
s t v a г i
koje m e п i razvile j e d r ш v e l i k и
l j и b a v
i
veliko
p o v j e г e n j e р г е т а о с и .
Kada
k г a l j
A l e k s a п d a г
р о g i п и о и M a r s e j и ,
dode
п e k i
Brajevic, Crno
g o ш c , poeta
т а l о ,
onda kaze: "Djeco placite,
р о g i ш ю
kralj." I svi
placemo.
D o d e т
k и c i
i placem
k o
godina. Pita
т е n е
otac: "Sta
t e Ь i
sta places?" К а z е т :
P o g i п ' o k г a l j .
N e т a s ti k г a l j a , Oll ј е , kaze,
t г g o v a c
s v i n j a т a . Т i si
Z и l f i k a г p a s i c ,
to п i ј е tvoj k:ralj, ne trebas ti za n j i т
da
places."
Ь i l o p г v i р и t da sam od о с а
nesto negativno
с и о
drzavi.
о Ь i с а ј и ,
do koga se drzalo,
и i s l a m и
postoji
ј е d а п k o r e k t a п o d п o s р r е т а
vlastima, jedan beg ne pravi
s и k o b e ,
nije
г e v o l и c i o n a r a n .
NADEZDA: Dakle, Vasoj porodici vladali
p a t r i j a r ћ a l п i
odnosi?
ZULFIKARPASIC:
Odrastao sam jednoj k o m Ь i n a c i j i vjerskog i isto
v r i j e т e patriotskog odgoja. Ni kada
f a т i l i j i
i od и k и с а п а п i s a m с и о nesto
lose
d г u g i r n l j и d i т a . М о ј
otac, kada dao
s k o l и , z a b r a п i o da
se fizicki kaznjava.
Ь i о о Ь i с а ј
Foci, da se djeca
t и k и
r и k а т а .
Nisam nikada
d o Ь i o
batine, ali
s а т
kasnije doznao da to zbog toga sto
т о ј
otac otisao
s k o l и , и p r a v i t e l j и ,
н c i t e l j i c i ,
i
s k r e n и o
na to
p a z n j и .
DILAS:
Vi ste
Ь i l i n е т i п ю
dete?
Z U L F I К A R P A S I C :
Jesam, jako nemiran, i
т о ј а
familija
и v i j e k
govori
т e n i kao
ј е d r ю т ћ a i r s и z и ,
j e d n o т d j e c a k и koji pravio р r о Ь l е т е .
Iako kada ovako
a п a l i z i r a m , i m a т
osjecaj da to
п i s a m
radio.
DILAS:
S l i c a п
s l и c a j i sa n o ш , т е n е svi tukli s а т Ь i о n e m i г a п .
Mislim
da n i s и i т a l i р г а v о ,
da preterivali.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 22/133
44
BOSNJAK
AD L ZULFIKARPASI<:'
ZULFIKARPASIC: Prije neki dan sam sreo jednog druga iz djetinjstva,
Jokanovica. S г е о sam ga u inostranstvu i on mi kaze: В о l а п , zamalo ti
m е п е ne u Ь i "Sta ј е Ь i l o ? " , pitam. Kaze, kad smo se igrali on nesto
pogrijesio i mi smo ga
m e t п u l i
u "zatvor".
On ј е ,
kako kaze, skoro d o Ь i o
napad k l a u s t r o f o Ь i j e , mi ga metnuli u zatvor - odredio. Toga se ne
s ј е с а ш .
Dakle ipak
п а ш
da sam imao
p r o Ы e m e
i s
п e k i m
profesorima,
Ь i о
sam dobar dak, ali eto, svi kazu da sam
Ь i о
nemiran.
NADEZDA:
Vasi p o z п a n i c i iz tog doba kazu da ste uvek Ь i l i jaka
i c п o s t
i da ste sprovodili svoje. Pricali su V kao coveku koji okupljao ljude
oko sebe. Kazu da ste i kao dete Ь i l i voda.
ZULFIKARPASIC:
Kad sarn
Ь i о
u Poci, u
o s п o v r ю j
skoli, zaista
z п а ш
da
s а ш radio neke n е о Ь i с п е s t v a г i . Na r i ш j e r , u skolu su dolazila u s l i ш a п s k a
i srpska djeca iz okolice Р о с е . Bilo djece koja su isla tri ili cetiri k i l o ш e t г a
u skolu i za rucak donijeli
s а ш о k o ш a d
hljeba. S ј е с а ш se da s а ш u
osnovnoj skoli d o п i o kazan od kuce i р о с е о skupljati hranu od raznih trgo
vaca da se pravi rucak. О п d а skola to
p г i l l v a t i l a .
Ne s ј е с а ш se da ш e n i
п е k о dao tu
i п i c i j a t i v u ,
niti se s ј е с а ш da rneni п е k о г е k а о da to trebalo
ш a d i t i .
O c e v i d п o ovakvill stvari bilo. Organizirao
s а ш
i neke zabave s
p e t п a e s t
g o d i п a .
M i s l i ш
ipak da п e k i voda
п i s а ш
Ь i о .
No, i ш а i suprotnih
r i ш j e r a :
kad s ш о irnali sportski klub, srno Ь i l i
t i ш
iz
с е п t г а
grada, gdje sarn stanovao, igrali
s ш о
protiv
s i г o t i п j e
iz Donjeg
Polja. Mi s ш о irnali cipele, kopacke i d г e s o v e , oni
п а ш а
z a Ь i j u deset
golova, bosi.
М о ј а uciteljica Ь i l a gospodica J e r e ш i c , Srpkinja. Zaposlio ju ш о ј
otac kada Ь i о p г e d s j e d п i k о р С i п е i v j e r o v a t п o to Ь i l o njeno prvo
zaposlenje. Nje
se s ј е с а ш
vrlo toplo. Bio i neki
S e l i ш o v i c
koji predavao
pjevanje i koji organizirao h ш o v e . Skola е Ь i l a u jednoj finoj zgradi koju
n a p г a v i l a Austrija. Poci
i ш а
п ш о g о till z g г a d a koje Austrija podigla
i koje su na e d n o ш p г i l i c п o
v i s o k o ш
п i v o u . Razredi su Ь i l i cisti, uredni.
G г a d a п s k u skolu s а ш s v г s i o u Poci i vec u g г a d a n s k o j skoli s а ш postao
ljevicar. Bio s а ш с l а п
п е k е
skojevske grupe koja se u to
v г i j e r n e
forrnirala,
irnali s п ю i veze, s a s t a п k e itd. М о ј е
р г v о
i s t j e г i v a п j e
Ь i l o
u g г a d a n s k o j
skoli, radi sirenja
k o ш u n i s t i c k e
literature i letaka, te
s а ш
g г a d a n s k u skolu
z a v г s i o u Rogatici. Pred s a ш u ш a l u ш a t u r u opet su nas izbacili, п а s desetak,
bez prava polaganje privatnih ispita. P o s l a п i k
Ј М О - а ,
H a ш d U a
S a h i п p a s i c
DOM 10PREDJELJIVANJE
45
iz Rogatice uredio da se te kazne poniste, tako da
s а ш
d o Ь i o pravo
daljnje skolovanje i nastavio trgovacku
a k a d e ш i j u
u Sarajevu. to
s а ш
v г i ј е ш е
vec
Ь i о
politicki aktivan i angaziran i nekoliko puta
s а ш
istjerivan
iz skole, s а ш isao u Osijek, u В а п ј а Luku, i na г a j u sam
r i v a t п o
polagao
posto bilo
z a b r a п j e n o
daljnje
s k o l o v a п j e
u
t г g o v a c k o j a k a d e ш i j i .
О п d а
s а ш pred rat, 1940, upisao Visu k o ш e г c i j a l п u skolu u Beogradu.
DILAS: Zasto ste otisli u Beograd, ne u Zagreb? Da li i ш а ikakvog
razloga osim tog p г a k t i c n o g , k o ш u n i k a t i v п o g ,
ш a t e r i j a l n o g , ј е г
Zagreb
i ш а о o d l i c п e e k o n o ш s k e skole, bolje nego Beograd?
ZULFIKARPASIC: Ocevidno da kao djecak Ь i о vise sklon
Н г v a t i r n a
п е g о S r Ь i r n a .
Bio s а ш
a k t i v a п
u H г v a t s k o j seljackoj stranci. Medutim, i
pored svega toga, rnoji
t a d a s п j i
prijatelji su
Ь i l i
u В е о g г а d н -
r n r ю g o
ш о ј Љ
kolega iz Р о с е , п ш о g о ш o j i h prijatelja. V e c i п a п j i h ј е s t u d i ш l a u Beogradu.
Na р г i ш ј е r
H a ш d i j a
i Isrnet C e п g i c ,
Т о т о V н k o v i c , р а
Pavle
P o p ~ v i c
i
п e k o l i k o
ш o j i h
г o d a k a . Neki su Ь i l i ljevicari, Popovic to v r i j e ш e Ь i о
i clan Partije, poslije kao
f r a k c i o п a s , Ь i о
izbacen. Da varn otvoreno kazem:
B e o g г a d s k i н n i v e r z i t e t ј е Ь i о , sto se tice te lijeve a k t i v r ю s t i , ш п о g о z п a c a j п i j i
i to opredijelilo. s а ш vec Ь i о k o ш н п i s t a . Vidite, taj rnoj prilazak
k o ш u n i z ш н
bila
ј е d п а
vrlo i n t e г e s a п t n a stvar. Na
г о Ь i ј i
u Mitrovici
е Ь i l a
jedna ш р а k o ш u n i s t a - Vi to znate s i g ш n o bolje nego - i kad su izasli sa
г о Ь i ј е , i ш a l i su p r Ћ v o , р о г е d ostalog, p г i ш a t i п о v е C l a п o v e i obnavljati
o г g a п i z a c i j e . Tako se dogodilo da u Pocu dosao
R a ш i z
Sladic koji
п e k o l i k o godina o Ь i j a o u Mitrovici. Njega i п t e г e s a п t r ю , portretirao Mosa
Pijade
5
r o Ь i j i . Mislirn da Ь i о г о d о ш iz
Р о с е .
Ь i о sindikalni
г a d п i k , k o r n u п i s t a ,
i с l а п partije,
z п а ш
t о с п о , od 1931-32. g o d i п e i kada
izasao s г о Ь i ј е iz M i t г o v i c e , k o п f i n i r a п Pocu. On p r i ш i o u
Partiju.
DILAS:
Znam, irnena se sjecam, ш i s l i ш da se i njega s ј е с а ш .
Z U L F I К A R P A S I C : Iako tada Ramiz Sladic p r i ш i o u partUu, poslije, kad
5
Mosa Pijade (l890-1957).politicar. slikar i
p u Ь l i c i s t a .
Izmedu dva rata, kao clan
K o m u п i s t i c k e
partije,
h a p s e п
i
s u d i v a п п а
dugogodisnju robiju. Nakon Drugog svjetskog rata
obavljao niz visokih duznosti. Medu ostalim: predsjednik Parlamenta i podpredsjednik Vlade
Jugoslavije.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 23/133
46
BOSNJAK ADIL
ZULFIKARPASIC
sam bio za К r l e z u Н а s а п Brkic
27
postavio p i t a п j e moga partijskog staza
i rekao da to vazi i da me Sladic п i ј е mogao primiti. U pokret sam usao
v г l o r а п о m п o g e
moje kolege su tada
Ь i l e
u SKOJ-u, dok Ramiz Sladic
m е п е k т a j e m 1938. godine, primio u p a г t i j u . Imao sam tada sedamnaest
godina i s
п j i m
sam
o r g a n i z i г a o
prvu paitijsku celiju u Foci.
Ramiz Sladic me ucio konspir-aciji i d i s c i p l i п i . U to vrijeme Ь i l e su to
n a j e l e m e п t a ш i j e о s о Ь i п е
koje jedan partijac
m о г а о
imati. Primjera
г a d i
kada on meni zakazivao sastanak u Ustikolini, to Ь i l o sest, sedam
kilometara od Foce,
m о г а о
sam tamo
iCi Ь i c i k l o m а
nikako
v l a k o ш
ј е г mi
on tako odredio.
Ili
ako s r r ю se dogovorili da se vidimo u srijedu u tri,
nisam smio zakasniti ni dvije minute, jer to z н a c i l o da sam imao nekih
p r o Ь l e m a о н d а
se podr-azumijevalo da sastanak
г е Ь а с е н
za cetvitak. Tu
t o c н o s t koju sam р г v о ucio od о с а poslije d o Ь i o u pokretu, usvojio sam
cijelosti, i ona mi р u п о pomogla u ш о ш z i v o t н . U S v i c a г s k o j gdje
z i v i ш i S v i c a г c i se s r п i j u racun
ш о ј е t o c н o s t i :
Evo deset sati, sad
v г a t a
ZulfikarpasiC , i zaista o d e r п u deset - kasnije, р г i ј е .
Kad sam p a i t i j s k o r п zadatku isao u
S a г a j e v o
i r п a o
s a r п
t a r п o vezu.
Tako sam
u p o z н a o
sve te aktiviste: Ferida
C e н g i c B o г i s u
Kovacevic, Avda
Hurna
28
i d г u g e н i k o н i ј е dovodio ш о ј е clanstvo p i t a п j e dok nije dosla
afera oko Pecata . Tada Ь i l o t j e r a н j a vjestica kod
п а s Ь о г Ь а
tih f г a k c i j a
t г o c k i s t i itd.
S j e c a r п
se j e d н o g r п o g prijatelja, Soce, koji ш о ш r п i s l j e n j u
svakako н i ј е Ь i о t г o c k i s t a ali r п i s r п o preko н о с i d o Ь i l i obavijest od p a г t i j e
da to jeste i
Ь i l a ј е
direktiva da ga totalno
b o j k o t i г a r п o .
B o j k o t i г a n j e
p a г t i j s k i h
d г u g o v a
to v г i j e r п e znacilo da ti vise н ј е ш u s r п i j e s da
kazes
d о Ь а г d а н а
do tada si s
n j i r п e
pio kafu
г a z g o v a г a o
i vidao se. Sve
s r п o
mi to u to doba o d н o s i l i .
DILAS: Jeste li z a v г s i l i
s t н d i j e ?
26
Miroslav
К r l e z a
( 1893-1981 . najznacajniji llrvatski knjizevnik, pokretac i urednik vise
casopisa. glavni urednill Enciklopedije Jugoslavije, vise decenija na celu Jugoslavenskog
leksikografskog zavoda. Napisao veliki broj r o r п a n a
d r a r п a
eseja. pripovjedaka, z Ь i r k e
p j e s a r п a p o l e r п i k e
i dr. (Medu
п a j z n a c a j n i j i r п
d j e l i r п a jesu: Hrvatski bog Mars, Gospoda
G l e r п b a j e v i Kraljevo,Petrica K e r e r п p u h . Zastave i dr.)
27
Hasan Brkic (1913-1965),
k o r п u n i s t i c k i
prvak i jedan od organizatora antifasistickog
ustanka. Nakon Drugoga svjetskog rata obavljao vise politickih f u п k c i j a u Bosni.
8
Avdo u п ю ( 1914-198?). politicar i knjizevni kritcar. sekretar
o r п u n i s t i c k e
partije
В i Н .
jedan od organizatora antifasistickog
u s t a п k a .
vise puta savezni ministar i predsjednik Vlade
Bosne i Hercegovine.
10PREDJELJIVANJE
47
ZULFIKARPASIC: N i s a r п tada, а s a r п 1921. godi ne
r o d e п
i 1941.
g o d i н e
s a r п tek р о с е о s t н d i г a t i . S t н d i j e s a r п zavrsio kasnije, S v i c a г s k o j .
DILAS:
Usli ste s t u d e н t s k i pokret, i to Beogradu?
ZULFIKARPASIC:
Jeste, kad s a r п dosao Beograd, S J e c a r п se Lole
R i Ь а г а
Vas,
B ш d z e v i c a
i jos
н e k i h
koji ste stajali na celu pokreta.
I н а с е
k o m u н i s t i c k o j partiji
s a r п p г i s a o v г l o r п l a d
doba a н t i f a s i z m a u
Titovo doba partije, kada
s r п o t г a z i l i
saveznike, kada smo trazili a н t i f a s i s t e .
D i s k u t i г a l o se, filozofiralo, citali se g r a d a н s k i pisci: R o r п a i n R o l l a н d Ь i о
u r п o d i . Citao se
T o l l e г
н j e r п a c k i pisac, A н a t o l e F r a п c e i drugi. Jedan
k o r п u n i s t a m о г а о p o z н a v a t i tu l i t e r a t ш u ; frar1cusku, н ј е m а с k н i t a l i j a п s k н .
Period kada
s a r п
prilazio partiji
Ь i о
period otvorene
п t i f a s i s t i c k e
borbe,
koja bila i l j e v i c a г s t v o i moda
b ш z o a z i j e .
Tada i u F r a н c н s k o j ljevi
c a г s t v o
Ь i l o velikoj modi, ali to ј е Ь i l o
r п o d i
i kod nas.
DILAS: S p a п s k i gradanski rat podelio E v r o p н
a н t i f a s i s t e
i fasiste.
ZULFIKARPASIC: Jeste, to Ь i l a v a z п a c i n j e п i c a to da s a r н bas u tom
р е г i о d н prisao partiji. L j н d i koji su ojacali
н р о k г е t н
to
v r i j e r п e
i r п a l i
su
i z v j e s п н t о l е г а п с i ј н ј е г s н d e r п o k г a t e
s r п a t г a l i s v o j i r п s a v e z п i c i m a .
Mi s r п o
tada v г l o iskreno saradivali s
d e m o k г a t s k i r п
strankama. Saradivali smo i s
H г v a t s k o r п seljackom s t г a n k o ш sa Z e r п l j o r a d n i c k o m
s t г a n k o ш
poznavao
sam u to
v r i j e r п e
vise stranackih prvaka. Dakle, to
Ь i l a ј е d п а s i г o k a
antifasisticka
f a r п i l i j a н k о ј н
su н l a z i l i ljudi iz
r a z н i h
politickih s t г a п a k a .
N o m ш l н a
s t v a г р о г е d toga, bila ј е d п а
u n н t a r p a r t i j s k a d i s c i p l i п a
koja
t г a Z i l a
o d r e d e п
pogled svijet. U to vrijeme do sla
s t г н ј а -
Vi se s i g н r n o
sjecate -
r п a s o v n o g
о k н р l ј а п ј а o m l a d i п e . Islo se izlete, pjevalo se, disku
t i г a l o г a z g o v a r - a l o i da Ь i о
a н t O i i t e t
t i r п
g ш р а ш а
ti si r п o r a o Ь i t i
п а с i t а п
covjek, ш о г а о si imati svoje poglede н i z г a z п i h stvari, tako da taj
k o m н н i s t i c k i pokret, kako s a r п ga r п l a d o s t i dozivio, Ь i о ј е d н о i п t e
l e k t u a l н o t a k m i c e н j e Ь о г Ь а za z н а н ј е i r п o r a l ј е Ь i о v i s i п i gledalo se
29
lvo Lola R i Ь a r (1916-1943
,
rukovodilac omladinskog komunistickog pokreta. clan
P o l i t Ь i r o a К Р Ј .
jedan od organizatora oruzanoga
u s t a п k a .
30
Rifat Burdzevic. istaknuti voda
k o r п u n i s t i s k o g
pokreta na
b e o g r a d s k o r п
univerzitetu.
organizator antifasistickog u s t a п k a u Sandzaku.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 24/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 25/133
50
BOSNJ K ADIL ZULFIKARPASIC
prestao
Ь i t i k o т u п i s t a
dao i z v j e s п u
т o r a l п u
snagu i podrsku dao
т о ј n a c i o n a l п i osjecaj. Jer n a c i o п a l i z a т na jedan nacin pozitivan kad
ga
se
ispravno shvati.
DILAS: K o т u n i z a m ne gusi n a c i o п a l п i osecaj on s а т о potiskuje п a c i o -
п a l i s t i c k u
ideologiju. Mi
k o т u n i s t i
u
r u g o т s v e t s k o т
ratu
Ь i l i s т о п е k а
vrsta -
s е т
toga sto
s т о
Ь i l i
antifasisti jezgro antifasistickog pokreta
- u s t v a г i s т о
Ь i l i
neka vrsta j u g o s l o v e п s k i h nacionalista. Inace ne
pobedili.
ZULFIKARPASIC: Jeste
s а т i т а о
s n a z a в p a t г i o t s k i osjecaj т в о g о
snazniji nego sad ovi koji se busaju u prsa kao veliki Hrvati
l
veliki
S r Ь i .
Nikada se toga nisam stidio u о т е
п i s a m
vidio в i s t a lose. Nisan1 s т a t r a o
da kao
k o т u в i s t a
t r e b a т sakrivati patriotski osjecaj dapace. Ali onaj patos
n a c i o п a l i s t i c k e ideologije Ь i о
п а т s t г а п .
О в о da S r Ь i n bolji od
H г v a t a
ili Н г v а t bolji od M u s l i т a n a Ь i l o n а т strano. Postojao jedan osjecaj za
d o т o v i п u
da
voliS,
da branis.
M i s l i т
da partizanski p o k г e t pokazao
spremnost da
se
gine u obrani svoje
d o т o v i n e .
Da se u
о г Ь i
bude kuka
vica to ј е Ь i l a
n a j g o г a o s o Ь i n a to
Ь i l o gore nego da si
se
odvojio od
p o k г e t a . I stav Ь i о da se Ь о г с i koji su pozrtvovani p r i т a j u u р а г Щ u bez
o b z i г a na to sto т o z d a i т a j u predrasuda - vjerskih nacionalnih i sl. Т а ј
kvalitet
Ь о г с а Ь i о
kod nas jako
c i j e n j e п .
FOC NSKI DUB BEH RI
DILAS: s а т u Foci Ь i о za v r e т e rata k г a C i jedan period posle rata
sam Ь i о vise puta н g l a v n o т zbog lova т l a d i c e i to sa n a j b o l j i т lovcima
oko Foce sa A l i j o т Sofradzijom sa r а с о т Celik. Nisam i т а о н s p e h a iako
s а т п e k o l i k o р н t а dolazio. Ulovio s а т svega e d n н od s e d a т kila sto za
р о ј т о v е tih lovaca vredi paznje: oni su lovili т l a d i c e do dvadeset kila
cak i vise.
Dolazeci tako н F о с н stekao sam
н t i s a k
da Foca
uz
Mostar ј е d а п od
najlepsih
г a d o v a B o s п i в е т а
в i k a k v e s н т n ј е da polozaj na sastavima
d v e j н
т o c п i l l p l a п i п s k i h
reka i z н z e t a n
D r i п a
i
C e h o t i п a
divote i
v r e d п o s t i
koje se
т е п ј а ј н
ali slabe
п i t i
z a b o г a v l j a j н -
н s l e
su
p e s т u
u predanja zivot
l j н d i
i
i s t o г i j н п а г о d а . B o s п i z п а т
takvo
т e s t o
iako dosta dobro
р о z п а ј е т B o s п u .
Z U L F I К A R P A S I C : Kad g o v o r i т о Foci i т a r n osjecaj da s а т т o z d a u о т е
subjektivan ali kada t о т е
l l l a d п o
r a z т i s l i m
т а l о
т j e s t a z п a m koja т a j u
tako
p i t o т u
k l i т u koja i т a j u takav l а п а с
Ь г d а р а о п d а
tako zaista
s i l п e
p l a п i п s k e rijeke - D г i п а
Т а г а
Piva
C e h o t i п a
... Foca
е Ь i l a
- ako ste dosli
s p a г t i z a п i т a
т o Z d a
ste vidjeli
р г i ј е
п е g о Ь i l a spaljena - Foca е Ь i l a
j e d i п s t v e п o mjesto.
О п а
nije
i т a l a
ni
ј е d п е
kuce bez cer·amide cak
ј е d а п
c u т e z
s
r v e п i т k г о v о т .
Ь i l o bogato
т j e s t o .
Sadio se i duhan п e k a d a
se sadila i loza u
r e d i s l a т s k o
doba. Foca
е Ь i l a
sva u bascama svaka kuca
i т a l a
svoju bascu.
U Foci
Ь i о
cudnovat
п a r o d . I т а t о т е т n o g o
prica da to
g г c k a
kolonija da tu Grka
Ь i l o
jer su oni
Ь i l i
veliki trgovci veliki trgovci su
i Focaci. Foca posjeduje s p e c i f i c a п т e п t a l i t e t s p e c i f i c a п govor.
govorim kao Focaci. Focaci nikad kazu Focak nego kazu Focak ili
6 ivija,
damija.
в i k a d
tako
n i s a т
govorio jer govor
ш о ј е
f ш i l i j e govor
Cengica
h e г c e g o v a c k i
govor. Mi s т о u kuci za bozije cudo i s т i j a v a l i
п а с i в
govora Focaka. s а ш u Foci roden u Foci odgojen ali s а ш govorio
d г u g a c i j e п е g о о п i . Nikada п i s а т rekao Foca.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 26/133
52
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASI<::
Focu jako volirn, to zaista lijepo rnjesto. Tu prisutan
е d а п
bogu
rnilski r n e п t a l i t e t ,
n e b o г b e n , п e a g r e s i v a п ,
koji rnoze r n п o g o
da
trpi i koji
jako izdrzljiv. Kad a se taj
е l е ш е п а t
o г g a п i z i r a , kada ga se
u п i f o п n i г a ,
to su
dobri
v o j п i c i ,
ali
s a ш o i п i c i j a t i v п o
su
v г l o
p a s i v п i .
N e o r g a п i z i r a п i
i
p г e
p u s t e п i s a ш i
sebl,
о п i
su u Drugorn ratu stradali vise
п е g о
iko u
B o s п i , da
i s t o v r e ш e п o ,
kao v o j п i c i
Ь i l i i z v r s п i
borci i oslobadali rnnoga b o s a п s k a
ш j e s t a .
se, nazalost,
p o п o v i l o
i sada. Prosto
n e v j e г o v a t п o
da se to opet,
jos
s t r a s п i j i
п а с i п ,
p o п o v i l o .
Sad vise
п е ш а
rnoje Foce, njenih d z a ш i j a ,
rnedresa i tekija. Nerna п ј е е pitoreskne
a г h i t e k t u r e , п ј е п i h
cardaka, kuca
s a k i i v e п i h
u bascarna. Nerna vise
ni
Bosnjaka u Foci.
DILAS:
V i d i ш
o d g o v o г
vec iz Vaseg
o d g o v o г a ш i s l i o s а ш
da postavirn
pitanje: jeste li osecali nostalgiju za Focorn? Zavicaj
s v a k o ш e
dozivotna
nostalgija, Foca nostalgija s v a k o ш e ko sagledao njene planine i vode,
osetio
p г i g u s e n e г a d o s t i
zivljenja u njoj.
ZULFIKARPASIC:
Za
о с о ш s а ш
uvijek osjecao nostalgiju. Onda, sarn
irnao lijepa irnanja
а ш о
na Miljevini, u
Ы i z i п i
Foce, kupao sarn se kao dijete
u
D r i п i
i Cehotini, isao u lov, u r i Ь o l o v . sve п e s t o tako с а г о Ь n о , nesto
tako,
z п a t e
...
NADEZDA: G o s p o d i п
Vlado
P a v l i п i c V а ш n a p г a v i o ,
kao dokaz
te
velike zanesenosti i
o p s e d n н t o s t i F о с о ш , d i v п e
slike ..
ZULFIKARPASIC: М е п i Pavlinic р о г е d Foce slikao i kule Cengica,
u z o г k u п а
o г i g i п a l n e slike u ulju od
e d п o g
a u s t г i j s k o g s l i k a г a , koje su Ь i l e
ш a n j i h d i ш e n z i j a ,
ali ih uvecao, s
i z v a п r e d п i ш
о s ј е с а ј е ш za bosanski
a ш b l j e n t .
DILAS:
sarn roden
k г а ј Т а г е ,
od ш о ј е kuce do Taie
п е ш а
ni pet ш i п u t a .
Doduse,
Taia t а ш о
nije tako velika s е ш u р г о l е с е - о п d а silovita,
ali Tara kao uvod u
r n o c п u
lepotu
D г i п е .
Z U L F I К A R P A S I C :
Cudno i to s
D r i r ю r n ,
о п а
v г l o ш i s t e г i o z n a
i
v г l o
cudnovata
i j e k a . Z a ш i s l i t e
vi
da
najveca
ш l a d i c a
koja uhvacena
t а ш о
i ш a l a
28 kila, to dva ш e t r a . U
t a k v i ш г i ј е k а ш а
Koliko to
t г e b a l o
V l ' e ш e n a da о п а
t а ш о odraste?
Y l a d i ш i r P a v l i п i c ( 1 9 ~ 9 ) .
l1rvatski p u Ь l i c i s t i slikar. pokretac i
u r e d п i k
Glasa k o п c i l a
Zbog svojih politickil1 stavova
o s u d i v a п п а
r o Ь i j u . U
e ш i g r a c i j i
urednik Poruke slobodne
Hrvatske . u Zagrebu urednik Croatia Monitora
FOCANSKIDUBIBEHARI
53
DILAS: Pornenuli ste da ste vi Ь i l i г i Ь o l o v a c ?
ZULFIKARPASIC:
Ј е s а ш
rnalo.
DILAS: п a r n
takode zajednicko: sarn
Ь i о r n п o g o
i prernalo.
Z U L F I К A R P A S I C :
U e ш i g r a c i j i s а ш cuo kako vi dolazite u ribolov u Focu.
sarn ostao u s t a l п o j vezi i kontaktu s rnojorn B o s r ю r n i s
F о с о ш .
DILAS:
Bilo teferica? Da li su
Ь i l i ш e s a n i , da
li
Ь i l o
Srba staro
sedeoca, Cmogoraca?
ZULFIKARPASIC: Kako da п i ј е -
Ь i l o
i
C m o g o г a c a ,
i
S г Ь а
staio
sjedilaca koji su u Foci zivjeli od
n a j s t a г i j i h
vrernena.
DILAS: Jesu li ucestvovali u t e f e г i c i ш a ili su oni
Ь i l i o d v o j e п i ?
Gde su
Ь i l i
t e f e г i c i ?
ZULFIKARPASIC:
U Foci to Ь i l o r a z d i j e l j e r ю .
Na
teferice su isli ш u s l i
ш a n i ,
p г a v o s l a v n i seljaci su isli Gospojinu, na
г i ш ј е г .
Kad dode
г k v e п i
p r - a z п i k , s а Ь о г ,
islo se
р г е d
crkvu, doslo se na
р а z а г , t а ш о
su
i g г a l i
uz
dvojnice. Dok se teferici o г g a n i z i г a j u da isle farnilije - to
Ь i о
jedan
cisto
r n u s l i ш a п s k i
oblcaj u Foci. Poslije, L
v г i ј е ш е
ш о ј е ш l a d o s t i , s ш о
vec p г a v i l i zajednicke izlete, gdje srno djecaci i djevojcice isli s
п а s i ш
skolarna. Tada Ь i l o ш i j e s a n o ,
о п d а
s ш о p г a v i l i takve izlete, t e f e г i c e . Bio
п e k i Vojvodic, d i г e k t o г skole, koji uveo izlete. Tako s ш о isli, na
р r i
ш ј е г , u
С а ј п i с е
pjesice
р г е k о Ь г d а ,
citava skola. to su
Ь i l i
fini k г a j e v i Na
neke teferice djevojke
s а ш е
odu. М о ј е
s e s t г e
isle su
t a k s i j e ш . z ш u
se dva
tri taksija, se ode nekoliko
k i l o ш e t a г a
uz
г i j e k u .
Ponesu se tarno
C i l i ш i .
Tu
se
п а р г а v i
kafa.
Ь i о
oblcaj ljeti.
О п d а
postojao i t a k o z v a п i Alidun. ј е I l i n d a п .
Т а ј
oblcaj potice
jos od
b o g u ш i l a
- dan kada se skupi nekoliko hiljada ljudi, pod dub, pod
jedno d г v o . jedan cisto b o g u ш i l s k i oblcaj.
DILAS:
Znaci, oblcaj pi eziveo do tada.
ZULFIKARPASIC:
M r ю g o
b o g u r n i l s k Љ oblcaja prezivilo do dana danas
njega.
B o g u ш i l i
п i s u i ш a l i crkve, nego su vi sili svoje obrede pod
v e l i k i ш
stablirna, pod
d н Ь о ш . V j e ю v a t п o
u obliku teferica, i tih nekoliko oblcaja
ostalo.
s а ш
to znao iz
p г o s t o g
I azloga sto su neki
п a s i
vjei Oucitelji
govorili da to oblcaji, vjerski п е g о
p г o s t o
oblcaji, ali to se toleriralo.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 27/133
54
BOSNJAK
ADIL
ZULFIKARPASIC
DILAS: U Bijelom Polju, u B e г a n a m a - Bijelo Polje е Ь i l o vecim delom
muslimansko, В е г а n е mozda pola-pola, ako nije Ь i l o vise C m o g o г a c a -
k т c m a m a trideset prve i druge se pojavljuju
k e l п e r i c e
za koje se znalo da su
dizlije. li
Ь i l o
dizlija u Foci?
ZULFIKARPASIC:
Dizlije su kao
p г o s t i t u t k e .
Sjecam se da su neki ljudi
otvorili nocne lokale u koje su dosle pjevacice iz S a т a j e v a . U zivotu sam
sarno jedanput otisao u jedan takav lokal, koji
Ь i о п e v j e г o v a t n o
pun.
Ь i l a p r i l i c п o
velika kafana. Jedan kafedzi ja
Ь i о
S г Ь i n ,
d г н g i
M н s l i m a п
i oni tamo imali pjevacice. Sjecam se,
Ь i l o ј е
deset dinara da
n a r н c i s
p j e s m н
koju ti hoces, i
k о ј н
ona
t e Ь i
otpjeva. Onda se ljudi tamo zapijali,
malo senlucili i v j e г o v a t n o da su te zene
Ь i l e
slobodnije. Da li su Ь i l e
dizlije, ne z п a m . U Foci, medu f o c a п k a m a ih s i g u r п o nije Ь i l o .
DILAS: se javlja, izgleda, i z m e d н dva г а t а . Ranije ll i ј е Ь i l o .
Z U L F I К A R P A S I C : Nije ih s i g ш n o Ь i l o . Kod nas se m r ю g o asikovalo, za
bavljalo,
Ь i о k o г z o
u Foci, setalo se, tako
daje
taj z a b a v п i zivot postojao,
ali to ј е Ь i l o sve s m j e г o r n , s o b z i г o m
н t i c a j
familija. Bilo i r п j e s t a gdje
su mladiCi i djevojke isli
z a j e d п o
u
r п о ј о ј g e n e г a c i j i .
I sam kao
r п l a d i r п a o
djevojaka koje
Ь i l e i п o v j e г k e ,
i г Z a l i s r п o se za u k н , p o l j u Ь i l i r п o z d a . Bi
lo г a z n i h djevojaka, ali
p г o s t i t u c i j e , r п i s l i r n ,
u Foci do ovoga а t а nije Ь i l o .
DILAS:
Da li z п a t e
п e s t o
imenu Foca?
I r п e
Focaje г e d i s l a r п s k o .
Da
su
to znali ovi sadasnji osvajaci Foce r п o z d a i r п e п j a l i ime u
S г Ь i n j e
U
р г v о ј polovini petnaestog veka, dakle р г е dolaska Turske, ona sa zvala
Hvoca, isti naziv
i r п a j u
neka sela u Metohiji.
N i s a r п
uspeo da
u t v г d i r п
sta
znaci Hvoca, vjerovatno se i zna,
ј е г
kod nas i r п a oko jedne
t г e C i n e
t o p o n i r п a
koji nisu objasnjeni.
ZULFIKARPASIC: Govori se da ime dolazi j e r m e n s k o - g г c k o r п nazivu
za koze koje se natapaju u
v o d н
jei ,
navodno, u
t o r п
ki aju
su
Ь i l i
prvi
p г e г a d i v a c i koza. U s v a k o r п slucaju Foca
Ь i l a
jedno s t a г o naselje. Oce
vidno da prvi poznati zanat
Ь i l o
p г e г a d i v a n j e koza, zbog vode koja
za to
p o t г e b n a , Р о с а
jos i to
p г e d i s l a m s k o
doba
Ь i l a
na t г g o v a c k o m e
putu.
Ь i о
put
kojije
isao od Dubrovnika, d o l i r ю m Bistrice,
г е k о
Foce,
onda C e l ю t i n o r п na
S a n d z < Щ
i na istok. Tu pocela islamizacija Bosne
- Focaje pi edstavljala
v г a t a i s l t t r п i z a c i j e .
Bogumili istocne Bosne, koji su patili zbog п а р а d а u g a г s k i h trupa, dosli
su u kontakt s
Т ш с i r п а
i s
i s l a r п o r п
deset godina prije nego
d г u g i
ki ajevi.
F O C A N S К I DUB 1 BEHARI
55
Tamo napr-avljena i р г v а dzamija, na U s t i k o l i п i , tamo se moZda prvi put
dogodilo da bogumili prijedu u drugu vjeru na
d o b ю v o l j a n
naCin. Piije nego
sto su t u г s k e trupe pi esle Drinu, ondje s t v ш e n a jedna o l o п i j a m u s l i m a п a
gdje su bogumili primili islam i
t г a z i l i
zastitu od Turaka. I m п o g i m his
toricarima taj dogadaj otvorio VI ata onom
n i r п o m p г e l a z u
iz bogumilstva
na islam.
Ј е г ,
o c e v i d r ю da tada turska armija
п i ј е Ь i l a z a i n t e i " e s i г a n a
za
p г e l a z a k
stanovnistva na islam, kao sto to nije
Ь i l a
ni u
S I Ь i j i ,
u
г c k o j ,
ni
u
d г н g i m
zemljama, ј е г о п а od
п e v j e r п i k a н z i m a l a
р о г е z i
п j i m a
vise
Ь i l o
u
i п t e г e s u
da п е k о plati р о г е z , buduCi da oni vojnika imali dovoljno,
п е g о da prijede na islam da p o s t a n н slobodni ljudi koji nece placati za
stitni р о г е z . Ali, cinjenica da taj dio istocne Bosne prihvatio islam d o b г o
voljno o t v o г i l a v г a t a г a z m j e r п o m i sirokom г e l a z e п j u b o g н m i l a na islam.
NADEZDA:
Kada ste
p г v i
put videli Focu nakon povratka iz
e r п i g r a c i j e
i kako ste to doziveli?
DILAS: Pricajte
n a r п
r п a l o Foci, kad ste otisli da vidite? Kad s a r п
negde
o s a r п d e s e t d r н g e ,
trece l cetvrte
Ь i о
u Foci - ј а vise n i s a r п pre
poznao. li
V a r п
r п a j k a Ь i l a
ziva kad ste se vratili?
Z U L F I К A R P A S I C : Ne,
r п a j k a r п i ј е Ь i l a u r п i J a .
U Sai ajevu
s a r п
imao
ti i
sestre,
d г u g e
sestre su r п i vec
Ь i l e u r n г l e ,
sva braca su
r п i
pomrla, Ь i l i sta
г i j i
ljudi, polubraca, ali sam i r п a o
r п п о g о
sestrica i daljnje
г o d Ь i n e .
Nar-avno
da
s a r п i r п a o v e l i k н
zelju da
o d e r п
u Focu. Pomalo sam se
Ь о ј а о
r п o t i v n o g
soka, posto se pred A l a d z a - d z a m i j o r п nalazi r п е z а г moga о с а , koji r п o m
z i v o t н znaci r п п о g о . Tu sahranjen i r п о ј praded Z u l f i k a г - p a s a Cengic.
Aladza dzamija, oko koje su se isplele mnoge l e g e п d e , vazi kao najljepsa
u
B o s п i
i ј е d п а od п a j l j e p s i h Balkanu. P г e d s t a v l j a Ь i s e r
o s m a п l i j s k e
a r ' h i t e k t ш e i remek-djelo Sinanove
35
skole. Smjestena d e s п o j obali
C e t ю
tine, kilometar· od usca D r i п e ,
р о п о s
i s i r п b o l
g г a d a .
Njena k н p o l a visoka
20,
m н n а г а
36
r п e t a r a .
Radena
Ь i j e l o m
kamenu,
o k i " н z e n a r п a u z o
l e j i r п a i poznatim vodoskokom z e l e n i l н i cvijecu. U n н t г a s n j a dekoracija
n a d r п a s u j e arhitekturu. Radena u п e k o l i k o
Ь о ј а ,
te zbog toga i
d o Ь i l a
i r п e Aladza , sto
na
turskom znaci sarena . Gradena 1550/51 g o d i п e .
Iznad ulaznih v г a t a stoji natpis iz Kur'ana: Primjer onih koji dijele svoje
35
Sinan Kodza ( 1489-1588). najveCi arhitekta osmanlijskoga vremena. graditelj niza
п ю s t o v a .
hanova. medresa i dzamija, koje predstavljaju v т h u n s k a djela osmanlijske arhi
tekture. Njegova glasovita djela visegradski most,
S u l e j m a п i j a
u Istambulu i Selimija u
Edrenama.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 28/133
56
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
imetke na pravom putu slican zmu iz kojega nikne sedam klasova, u
svakom klasu sedam zma."
Aladzi postoji bezbroj monografija, medu kojima se istice
Andrejeviceva iz 1972. U Foci do svjetskog r ata Ь i l o 18 dzamija, od
kojih dvanaest u k a m e r ш . Р о г е d tri m e d г e s e Foca imala i dvije tekije. Sve
su to 1992/93 cetnici unistili, da se tim g г a d e v i n a m a ni t г a g a ne zna.
М о ј а
majka sahranjena u Sarajevu. Kada sam se
v г a t i o
iz emigracije,
njen m e z a г sam odmah sutradan posjetio, kao i mezare moje г а с е i sestara.
Htio sam da odem u Focu sto moguce р г i ј е . М о ј а z е п а jos Ь i l a u
Ziirichu, i sam s jednim
p г i j a t e l j e m
iz djetinjstva k г е п u о za Focu,
n e f o п n a l n o . Nisam imao namjeru ikoga posjeCivati, ljude nisam n ш o g o ni
poznavao, nisam ni znao koga cu posjetiti. Ali п а k о п onog sto sam tamo
vidio, Foca kod mene izazvala veliki sok, negativnom
s m i s l н .
Foca nakon one moje posjete u samom a t н k a s п i j e spaljivana nekoliko
р н t а
r u s e п a . U e m i g г a c i j u sam otisao ne o p г o s t i v s i se s г o d n i m gradom.
Nisam ga posjetio upravo iz razloga sto su mostovi
Ь i l i
p o г u s e n i i nisam
zelio da
t a k v н
vidim. imam
p o s e b r ш
ljubav
р г е ш а
tome gradu.
ISao sam preko Romanije, onda preko Rogatice, na
G ш a z d e
sam
se zadrzao na k н l i bega
C e п g i c a
u Odzaku kod Ustikoline. Tu sam popio
k a f н
kod n e k Љ
mojit1
daljnih г o d a k a . P г i d r u z i l i su se neki ljudi iz Ustikoline,
i krenuli smo u Focu.
Mostm·i Dn'ne Ce zotine
Foca za
ш е п е
Ь i l a f a s c i п i r a j u c i g г a d . Ь i о grad basci, vocnjaka,
behara, prilicno velik
g г a d s ш j e s t e n
izmedu D г i n e i C e l ю t i п e .
S i г o k .
Bilo
nekoliko lliljada
s t a п o v п i k a .
P г u z a o se uz D г i п u Cehotinu п e k o l i k o
k i l o m e t a г a : od Tabaka,
п i z
D г i r ш do Donjeg Polja i od usca, р о г е d Aladza
dzamije, do Doma,
C e l ю t i п u . g o v o г i
da
Foca
п i ј е Ь i l a z Ь i ј е п а .
Svaka
kucaje imala svoju a v l i j н i svoju bascu. F о с н z п а ш takvu, i one velike
z g г a d e
suda, sahat-kule, hotela su se tako nekako
Ь i l e
uklopile.
Medutim, kad sam sada dosao u Focu, kad s а ш vidio te b e t o п s k e z g г a d e
- Ь е t о п d o m i n i г a o Focom - za ш е п е to Ь i о veliki sok. One oaze,
dzamije, d i v п o dvoriste u k o j e ш u otac u k o p a п ostalo isto. Tako
se Foci moglo
п а С i
tek malo ostataka п e k a d a s n j e Foce. О п а
Ь i l a
nevje
г o v a t n o
grubo u п i s t e п a i bez ukusa izgradena.Za mene
p г o s t o
cudo da su
jednom takvom
d i v п o m
t е г е п u n ю g l i о п а k о m o п s t r н o z n o i neukusno
izgraditi. Zar sam izgled t e г e n a i a m Ь i j e n t D г i n e i C e h o t i п e п i ј е prisilio te
fOCANSKI DUB I BEHAR
57
arhitekte da k н с е i z g г a d e u t г a d i c i o n a l r ю m stilu, ne takve p г i ш i t i v n e i
b e t o п s k e gr-adevine bez imalo н k u s a bez р г а v е svrhe i bez ikakve ljepote?
Stanovnistvo Foce Ь i l o totalno izmijenjeno. Kad sam otisao tamo u
jedan l ю t e l koji v г l o lijep, s l н c a j n o su tu
Ь i l i
ljudi koji se poslije
p г e t v o r i l i u grdne k г е а t ш е u Ь i c e . Bio Maksimovic
36
, neki С а п с а г i jos
neki koji su pozdravili sa "dobar d а п kako ste, d о Ь г о dosli", sve v г l o
prijatno, vrlo ljubazno. Onda su dosli jos neki koji su se
p г e d s t a v i l i
MuftiCi,
SelimoviCi, Loje i d г u g i . Poznajem sve te familije, ali njih o s o b r ю nisam
poznavao. su Ь i l i ljudi c e t г d e s e t i h godina, ocevidno rodeni poslije moga
odlaska. Njihove sam oceve poznavao. Onda su mi se javila dvojica ш o j i h
skolskih
d г u g o v a
Rasim Sirbubalo i Fel1im Deovic, tako da smo ugodno
sjeli, popili k a f н i p o г a z g o v a г a l i .
S t a r ю v n i s t v o
Ь i l o potpuno i z m i j e п j e n o .
Mnogo Crnogoraca Ь i l o u Foci. Od
п e k a d a s n j i h
desetak familija п j i h o v
Ь г о ј ј е narastao na п а ј ш а п ј е 11iljadu ljudi. Imao sam prilike neke
н p o z п a t i .
Ј е d а п
Ь i о od stare familije Gagovica.
Т а ј C m o g o г a c
koji se mene sjeca,
Ь i о djecak kada smo se p o s l e d п j i put vidjeli, ali se sjecam vrlo
d о Ь г о
njegovog s t a г i j e g br ata Svete.
К и а Milje1·ini
О п d а
sam otisao na Rataje. Kula na R a t a j i ш a Ь i l a ј е vec s r н s e n a ostali
su s а ш о п e k i zidovi, vrlo Ь i j e d п i ostaci. Rekao sam vec da Zavod za
zastitu k н l t u ш i h spomenika п а s а о novca za п ј е п u obnovu, ali p e t п a e s t
dana prije
п е g о
sto su trebali poceti radoYi п е k о
p o d m e t n н o
d i п a m i t i
razYalio Neko Ь i о
z a i n t e r e s i r a п
da se to p o p г a v i . Potom s а ш otisao
M i l j e v i п u . imanje, taj
b e g l н k
ciji sam svaki kamen poznavao.
Postojala
tu
mala rijeka Miljevina, jedno malo ј е z е г о р г е d п a s i m c a г -
dacima i
kulom
toga vise
п е ш а .
N a p г a v l j e n
г u d п i k
uglja. Iskoristavalo
se pomalo i nekada, ali se pazilo prirodu. Potrosio sam п а ј ш а п ј е sat
v г е ш е п а da u s t a п o v i m gdje sam gdje
п e k a d
kula
Ь i l a .
Nisam se
mogao
s п a C i
ј е г sve
е Ь i l o
tako izmijenjeno - i z g i a d e п e su i kuce brdima.
Naisao s а ш na jednu kucu i s t a l н i z g г a d e ш 1 od
o r ю g
f i r ю g k l e s a п o g kamena
koje Ь i l o u
k н l i .
sam odmah prepoznao. Razvaline
k н l e l j н d i
su
iskoristili i uzimali su kamen. Rekli su mi da k a m e п г a z g r a Ь l j e п i da su od
п ј е g а praYili k н с е i stale.
u
Evropi sam vidio kako se c н v a j u tradicije, kako
'
6
Vojis\av Maksimovic. profesor filozofskog fakulteta u Sarajevu. kasnije poslanik SDS-a
u Skupstini Bosne Hercegovine. u ratu postao ј е d а п od o r g a п i z a t o r a g e п o c i d a nad
B o s п j a c i m a .
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 29/133
58
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
se cuva sve sto pripada starim familijama sve sto pripada narodu sve se to
p г e t v a r a
u kultume spomenike cuva se i gaji. sto sam tada vidio bio za
mene neki znak. Osjetio sam tu onaj zadah primitivnog Balkana koji ne trpi
tude ljepot ne p o s t и j e ih, nego ih unistava.
S tog puta u moje rodno mjesto vratio sam se u Sarajevo prilicno
t и z a n .
U jednom intervjuu sam е k а о da sam vrlo razocaran izgledom svoga r-odnog
mjesta.
Tr-ebalo mi vise dana da
p o t i s п e m
t и g u koja me obuzimala nakon
posjete Foci п e k a d lijepome i c a r o b п o m mjestu za kojim sam lutajuCi svije
tom toliko ceznuo usporedivao ga s lijepim kr-ajevima koje sam vidio uvijek
u uvjerenju da neceg tako lijepog nigdje п е т а . Mislio sam da nasom poli
tikom moramo stvoriti uvjete da se Bosna pocne g г a d i t i u п j e n o m pravom
duhu i tradiciji.
NADEZDA: Da li Vas ime S r Ь i n j e , kojim d a п a s п j i g o s p o d a г i Foce zovu
v
s
g г a d iri ir-a?
Z U L F I К A R P A S I C : jako pogada i pokazuje cijelu t г a g e d i j и Bosne na
п a j b r u t a l n i j i
п a c i n . Prije svega unistava ono osnovno i najvaznije sto
Bosna imala. Tu vjersku
n a c i o n a l r ш
i k и l t u ш и razlicitost. StoljeCima su se
tom p r o s t o r н s н s r e t a l i Istok i Zapad islan1 i pravoslavlje
S r Ь i
i Bosnjaci
njihova kultura o Ь i c a j i i mentaliteti. Svakako da to Ь i l o г a z l i c i t o , ali
postojala k u l t н r a z a j e d п i s t v a , t o l e r a п c i j a u s u p a r n i s t v н i н t a k r n i c a medu
sobnom г e s p e k t и .
К ш z hiljadu godina
В о s п а
Ь i l a primjer kako razlicitos t- Ь i l o
v j e г s k a ,
nacionalna ili ma koja druga - nije s m e t п j a stvaranju z a j e d п i c k o g drustva.
Bosna imala svoje s p e c i f i c п o b o s a п s k o d г u s t v o , d г и s t v e п u s t г u k t u г u koja
j e d n и zemlju
Cini
z a j e d п i c k o m d г z a v o m . Foca zivila
в h o m
tog d r и s t v a
i sam ga ponio kroz zivot i nosim ga u
s e Ь i .
Bosansko drustvo i d в h п a s i l n i c k i r - в s e n i i to kroz n e k в b o l j s e v i c k и i
c e t п i c k в н r a v п i l o v k и ,
kroz
и п i s t a v a n j e
j e d п o g a
da se kvazi
s t v a г a l a o
mje
sto
d ш g o m e -
onoj vita mea mors
s i j в C i
smn da se о с н v а о п i c i m
в g i o z e н i zivot
d г u g o g a .
п e v i d e н i zlocini koji o p в s t o s i l i i ш l i s t i l i
F о с и jer
su н н i s t i l i temelj supstancu koja uvjetovala zivot u njoj. п е с u ,
o d Ь i j a m vjerovati da ovo kraj da se prihvata t a п j e b a z i r a r ю u Ь i s t v i
ma i z l o c i п i m a i da se bas tako Focom - kojoj zive p г a v i bogumili koji
п i k o m zlo ne misle plati i isplati a g г e s i j a . Nema Bosne bez г a d o v a kao sto
Foca.
М о ј zivot tvoja smrt.
4
POSTOJBIN
BOSNJ STVO
DILAS:
Zavicaj i
p o s t o j Ь i п a
udu u svaku licnost i ona se toga n ю z e
osloboditi kao sto ne moze da Ь i r a о с а i majku. Oni u r - a s t a j и u п ј е g о v и
licnost svejedno da
li о в а
toga svestna i koliko svestna - verovatno
licnost
u d и ne
samo
pr-eko
svesti i saznanja
п е g о
preko celog egzistiranja
r-ada
t r a j a п j a u v г e m e n и , zajednistva ... Crnu G o г u , sa svim p г o t i v r e c j i m a ,
о в а
puna г o t i v r e c j a osecam stalno u s e Ь i . Mislim da i
Vi
neki slican
n a c i п osecate B o s n и . sto se tice Bosne i sam jedan od tolikill zaljub
l j e п i k a u Bosnu i osecam svojim zavicajem - svojim makar
d г и k c i j e
od
Crne G о г е . Sanjarim
n о с и
njenim cudesnim rekama koje su doduse sad
vecinom z a g a d e п e , sa p l a п i n a m a koje
i m a j и
neku neupor-edivu o s o b e r ю s t .
One streme tako naglo ka n е Ь и , kao na primer Alpi nego imaju razume
se da i m a j и i stene i to stremljenje
Ь l a g e f о п п е ,
tako da imate utisak kao
da pravljene da covek osecao и z v i s e n o s t , istovremeno i pitomost i
t o p l i п u . Kad rec Bosni b o s a п s k i lJ·udi su sarenilo mentaliteta likova
tipova njeni gradovi mesavina nekoliko k u l t ш a . U moje vreme dok sam
Ь i о mladic pr-evladavao b a l k a n s k o - t u г s k i tip gradova. gde Bosna
Vasoj licnosti u Vasoj biografiji u Vasim osecanjima Vi ste ipak Ь i l i
emigrant? Staje za Vas Bosna?
ZULFIKARPASIC: Svaki covjek ima prema svojoj d o n ю v i n i jedan speci
fiCan odnos i r a z п i h elemenata sacinjavaju п ј е g о v и ljubav. Ь i h posao
od k н с е . Kuca v a z a п elemenat u zivotu covjeka. O Ь i s a o sam moze se
reci citav svijet ali z п a m п i ј е d а н tip k н с е п а svijetu koji tako t o t a l п o
p r i l a g o d e п covjeku kao sto to b o s a п s k a kuca kuca B o s п j a k a muslimana.
О п а dimenzijama nije velika vi mozete plafon gotovo rukom dohvatiti
ali u п ј о ј sve р г а v l ј е п о
i s k l j н c i v o
za covjeka. О п d а , ta m o g н c n o s t da vi
od jedne sobe - to sam vidio samo jos Ј а р а п u , н п j i h o v o j civilizaciji -
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 30/133
6
BOSNJAK ADIL Z U L F I K A R P A s н :
п a p г a v i t e tri, cetiri d i v п e p г o s t o г i j e , da u п ј о ј mozete spavati kad prostrete
dusek, kad ujutru d i g п e t e dusek
о н а
bude
ј е d а п c a г d a k
sa secijama, sa
C i l i n ю m i mozete sjediti ugodno kao u salonu, kad postavite sofru mozete
u njoj i jesti. Da srednji stalez u
v г o p i
- uzmimo da veCina bosanskog
stanovnistva pripadala srednjem stalezu postigao udobnost i dostigao nivo
kulture s t a n o v a п j a jednog Bosnjaka, njima trebaju tri, cetiri sobe, razlicito
n a m j e s t e п e .
Bosnjak, u
р г а v о ј
bosanskoj kuci, to postize samo s jednom
sobom. Bosanska kuca uvijek p г a v l j e n a tako da ima pogled na nesto, one
su p г a v l j e n e na obroncima nekoga г d а , nad rijekom. Bosnjak uvUek ima sa
svoga prozora lijep vidik. Onda, to pokucstvo,
r н c n i г а d ,
to isto tako sve
i n t i n ш o , sve to vrlo p г i г o d n o , covjecjoj prirodi sklono, tako da covjek
citavog zivota nosi sa sobom taj
i п t i n ш i
osjecaj bosnjacke kuce. ј е d а п
vrlo u g o d a п osjecaj koji ga citav zivot prati. Mi smo u Foci imali veliku
k u c н Z u l f i k a г - p a s e , imali smo i m o d e r п e sobe za prijem, koje т о ј otac
uredio za vrijeme Austrije,
jer
tada imao mnogo posjeta s t г a n i h licnosti.
Ali ono sto m e п i ostalo u srcu i davalo п e k u s p e c i j a l п u toplinu jeste onaj
dio
b o s п j a c k e
kuce koji
Ь i о п e i s k v a г e n
utjecajem
п o v i h
civilizacijskih
obicaja. mome sjecanju kuca zauzima
p o s e b r ю
mjesto.
Sto se tice
р г i г о d е
Bosne, koju ste Vi
s p o m e n н l i ,
to
п e s t o
specijalno.
Mi smo
Ь l i z u M e d i t e г a n a
klimaje o n t i п e n t a l n a , ali н g о d п а . Zime znaju
Ь i t i
o s t г e , hladne, ljeta
v г u c a ,
j e s e п i beskrajno duge, lijepe, s
c г v e n i m
liscem.
proljece
b e h a г i .
sam iz
P o d г i n j a ,
to su
v o c в i k г a j e v i .
kad u
F о с н
dode
Ь е l ы г ,
to se onda
Ь г d а
oko Foce p г e l i j e v a j u u cvijecu. Mi u Bosni imamo
j e d n н specijalnu k o в f i g u r a c i j u i s t ш k t u г u р г i г о d е . Na г i m ј е г , kada sam p г v i
put kao djecak otisao s ocem u A u s t г i j u , u Bad Gastein, dozivio sam
ogromna alpska brda pod s п i j e g o m u s г e ljeta, koja pokazuju nistavilo
covjeka. Covjek se u tome osjeca
i z g u Ь l j e п . К а о
sto sam se osjecao
ulazeCi u velike gotske k a t e d г a l e , cije su razmjere
s r a c н n a t e
na to da covjeka
ucini malim,
n i s t a v н i m
р г е d Bogom. Ove dimenzije, koje su m j e г i
covjeka, daju jed nu
i n t i n ш o s t
i povezanost s gradevinom, kod nas B o s п i
i s prirodom. Bavio sam se p l a n i п a r e п j e m kao djecak u Bosni i tokom
k a s п i j e g zivota, kada sam u Svicarskoj i A u s t г i j i ali sasvim drugaciji
osjecaj kad dodete pred jedno
г d о
za koje imate u d u Ь i n i osjecaj da ono
п i ј е
п e p r i j a t e l j , da ne t г e b a t e riskirati
п i s t a
da ga presli, da ga mozete savladati,
da mozete prijeCi р г е k о njega. Kad stojite р г е d stjenovitim Alpima, stvar
d г u g a c i j a . Prijeti vam o p a s п o s t . Kad covjek ode
v а п
svoje zemlje, tek о п d а
P O S T O J В I N A 1 BOSNJASTVO
61
r п o z e shvatiti pravu vrijednost i pravi odnos, svoj vlastiti, i г е ш а
s г e d i н i
iz
koje izisao i prema svojoj familiji od koje se odvojio i prema svom am
Ь i j e п t u
i kuCi kojoj odrastao. Ali isto tako i prema prirodi,
b г d i m a ,
do
l i п a m a ,
rijekama. Tako da mislim da e m i g г a c i j a , koliko god Ь i l a teska, u
sustini pomogne, kao sto zatvor
p o m o g п e
covjeku, da shvati vrijednosti
slobode.
DILAS:
Mozemo li nastaviti razgovor prirodi? sam imao utisak, putll
juci r п n o g o puta Bosni, da, ako iskljuCimo ovaj severni
r a v п i c a г s k i
deo
Posavine i Semberije, da od
p l a н i n e
do planine sve
d г u k c i j e ,
kao i od
mesta do mesta, ali da
j e d r ю
nije tude. Imate utisak da ovo isto kao ono
- ne formi, ali dozivUaju jeste, oseca ga se kao svoje. jedno.
D г u g o ,
setio sam se
A n d г i c a ,
kaze da kad god
p u t н j e
ima osecaj da u
V i s e g г a d u . Meni drugacije: kad dodem u zavicaj,
i ш а ш
uvek utisak da
sam se iznova
г o d i o ,
tj. iznova postao decak koji svestan
o k o l i п e
i svoga
bica.
Z U L F I К A R P A S I C :
Za
r i г o d u
Bosne i
e г c e g o v i п e
ne moze se
г е С i
j e d r ю m
rijecju
p i t o r п a
ili н g o d n a . bih kazao da najtacnije reCi kako о в а
v г l o s k l o п a
covjeku, njegovim
p г i г o d n i m d o z i v l j a j i r п a
i
m o g u c п o s t i m a
i
kapacitetu da dozivi prirodu. О в а ga ne plasi, о п а ga ne dovodi u paniku, ona
i plodna, i zbog svega toga, ш о ш е m i s l j e п j u , р г i г о d а u B o s п i s k l o п a
covjeku. Vidite, zbog toga mislim da
п i ј е s l u c a j п o
sto Bosnjaci svoju
z e m l j н
tolik o \ Ole, i п i ј е
s l u c a j п o
da i ljudi koji dodu l B o s n н vrlo brzo primijete
kako ona, kako se kaze, н g o d n a za zivot, da lijepa i da ostavlja d о Ь г е
u s p o m e п e .
Vidi se to i ljudima koji dolaze, doseljavaju se u B o s r ш . Za
vrijeme Turaka, za vrijeme A u s t r o н g a г s k e , ljudi koji su s l u c a j п o dosli u
B o s r ш ,
п а k о п k г a t k o g b o г a v k a odlucili da u
B o s н i
i o s t a n н .
В о s п а
svakome daje ono sto covjek od р г i г о d е ocekuje. Zna se da Bosna
nije bogat
k r Ћ j
i mnogi
n j e п i
s t a п o v н i c i
v j e г o v a t n o
nemaju poetski
o d r ю s
р г е ш а
p г i г o d i . Ь о г Ь i za svakodnevni zivot i ne primijete se te velike
ljepote, covjek misli da citav svijet takav. Tek kad Bosnjak ode iz
Bosne, kad ode u
d г u g i k г а ј
tek onda pocne za п ј о ш da tuguje i tek onda
pocne uvidati kakva ona i koliko zaista voli. Mislim da osjecaj
l j н b a v i
prema svojoj domovini
н v i j e k v e z a п
i za ljubav za svoj n a г o d .
М о ј otac pripada staroj g e n e г a c i j i . Jako volio n a г o d n e pjesme. Bio
poznat neki
g u s l a г
u focanskom
k г а ј н .
Kad dosao u Focu, dosao i
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 31/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 32/133
64
80SNJAK ADIL
ZULFIK RP SIC
otisao t
e ш i g г a c i j u ,
kad
s а ш
se kao
o d г a s t a o
covjek suocio s
t i ш р г о Ь е
ш i ш а , s а ш
citajuci
l i t e г a t u г u р о с е о
posvecivati paznju
t i ш р г о Ь е ш i r п а .
Tek onda sl1vatio koliko jedan d г u g o r п e ш а l о z n а п ю . Postoje ш n o -
ge
p г e d г a s u d e
u k o j i ш a z i v i ш o i k o j i ш a p г i ш i t i v п a s г e d i п a . da bi ista
kla svoje
v г l i п e
i svoje
v г i j e d п o s t i , ш о г а
davati
ш а п ј е - \ ' i s е
п e g a t i v п u о с ј е п u
о п i ш а
s
k o j i ш a
se
u s p o г e d u j e .
Ti
n e s p o г a z u ш i
dolaze iz п e p o z п a v a n j a s t v a г i . s а ш s r п a t r a o da sva
javna
k t i v п o s t
u zivotu
r п o r a iCi
ka upoznavanju,
v е с е ш г a z u ш i j e v a п j u
du
п a r o d i ш a .
Rekao bil d В о s п а pati, i patila uvijek, iako s ш о zivjeli
p o ш i j e s a n o ,
od toga da е d а п
d г u g o ш e
п i s ш о п ш о g о znali. I n t i ш п a sfera
Ь i l a t а Ь н .
Narocito
t а Ь н Ь i l a
religijska k о ш р о п е п t а .
М о r а ш
kazati da
ш о ј otac
Ь i о
t о l е г а п t а п , da
п i s а ш
od njega п i k a d a е н о nista lose d г u g i ш a ,
ali se
s ј е с а ш
kada su dola;i\i BoziCi, onda
п а s
gotovo
z a t v o г i l i
u
k u c н
Kada to
d a п a s a п a l i z i г a ш .
р о с i п ј е ш
ш i s l i t i
d su
ш о ј i
roditelji htjeli d
to i
п е v i d i ш o ,
ш а d а
su to
Ь i l i
jako lijepi
o Ь i c a j i .
Na
р r i ш ј е г ,
za
U s k г s
п а ш
nase
k o ш s i j e
pravoslavci, Hadzivukovici,
н v i j e k
poslali korpu
а ј а ,
tako
i a s i Ь i v s i kmetovi. Dolazilo
n ш o g o
kmetova da begu d o п e s u janjecu ple
cku. Mada а ш ш а
I " e f o r ш a
Ь i l a
p г o v e d e n a
i
o d r ю s
s
Ь i v s i ш
k m e t o v i ш a
Ь i о
p r o ш i j e n j e п ,
za
U s k г s
kod
п а s
doslo vise Ь i v s i h kmetova, sada
d о ш а с i п а , i donijeli s а г е п а ј а ј а i plecku. М о ј а ш а ј k а - otac vec
Ь i о u ш г о
-
ш e t п u l a
u о г р н
s a p u п
ili
п e s t o d г u g o . ј е Ь i l o ј е d п о p o s t i v a п j e
о Ь i с а ј а . Kad kod п а s Ь i о В а ј г а ш ,
R a ш a z a n
ili kad dosao K u r b a п
Ь а ј г а ш ,
о п d а
su se
ш е s о
i kolaci dijelili
п а s i ш p г a v o s l a v n i ш k o ш s i j a ш a .
Evo, ш о ј а
s e s t г a ш е н i р г i ј е
neki dan kaze: "Sjecas li se da Hadzivukovici
п i k a d a nisu d г Z a l i s v i п j e - ј е г
Ь i l e
u п а s о ј blizini - iz o b z i г a р r е ш а
п ш s l i ш a n s k o j
s г e d i п i ? "
U s а ш о ј Foci, Bosnjaci i
S r Ь i
do dolaska A н s t г o u g a r s k e
п i s н
zivjeli za
j e d п o . Bila
ш a h a l a
koja se zvala Cerezluk, gdje su zivjeli
p г a v o s l a v c i .
l ш a l i
su
о п i
svoje ducane i u
s а ш о ш
gradu, ali su
s t a п o v a l i
u Cerezluk
ш a l ш l i
i u Varosi gdje
Ь i l a
i pravoslavna crkva. u
c e п t r u ј е Ь i l o
isklju
civo
ш u s l i ш a n s k o s t a r ю v п i s t v o .
Kad dosla
A u s t r o н g a г s k a
i poslije, za
v г i ј е ш е
Jugoslavije,
ш п о g е
su s г p s k e f a ш i l i j e dosle u
с е п t а г
grada.
s а ш
i ш а о k o ш s i j u
Nikovica koji doselio iz
С ш е
Gore, i drugog Hadzi
vukovica, koji su s
п а ш а
zivjeli u s p e c i j a l п o j
p a z п j i
i slozi. Eto vidite, iz
obzira г е ш а n а ш а
о п i
п i s u gajili
s v i п j e .
Ne s ј е с а ш d u Foci ijedna s г p
ska f a ш i l i j a drzala svinje. Dakle,
ј е d а п
tabu postojao, jedno postovanje,
F a 1 1 1 i l i j a г п a
р о 1
. : ј а
c a г s k i
Г . с п п а п B c c i г
pasi.
iz Ј . +
К о п ј а п i k l s l l i : Љ i k l к l
C . c п g i c - l 1 c g a 1 l л i l l o l t :
1881
C c п g i c Kllla Rataji a lakt
а г е / . E i l ш m l u
[_aiilol/ 88
C . c п g i c
Kllla \ liljc1 1
ulie ш / о
lini ( o ю g m f i i i
iJ03
1
t
de. >
~ l f e n
.
К о п ј
C . c п g i c a
1
Loiilol/
88
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 33/133
·;:; ·
u
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 34/133
Sernsa
C e п g i c
Aclil kao
d j : ё a k
19::7
U
F o ё i 93:::
L.:o S t a j п : r
p r : c l s _ i : c l п i k s ш l a
H н s : i п -
beg
Z н l f i k a r p a s i c : D z e m a i н L i i п
ef. С а н s с \ ic
Sa
1 omic sreski
п a c e l п i k
prota iikola К о с е
ic
Salil1 ef
Hasic.
g r a d o п a ё e l п i k
S Karal1dic kadija. Josip Brale.
ad\ okat
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 35/133
В 1 · ~ 1 [ l l ~ 1 1 1 1 c l i j ~ 1
'\l Liij11
ll ),_<>kclit1 \ \liLilc l
( ~ 1 1 Ч ~ Г ~ 1 t i l l \ Ч ] - l
k l i l ы
- с с : г k ~ 1
щ ј \ ~ Ј г i ј с :
L \ Г с \
1·k
'JlC il<>lll
fC \
POSTOJBINA 1 BOSNJASTVO
65
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 36/133
mada pon vlj m bilo nepoznavanja. Moji n i s и p o Ь l i z e poznavali pravo-
slavne о Ь i с а ј е ni oni nase. da ne govorim vjeiskim sadrzajima i
n a c i o п a l n i m p r e o k и p a c i j a m a .
sam to n a d o k : п a d i o kasnijem zivotu i onda
sam и v i d i o koliki to p r o p и s t .
DILAS: Kako Vi dozivljavate i s t o r i j и В о s п е da li dozivljavate doislamski
period vise apstraktno i i п t e l e k t и a l п o islamski period kao vama
Ь l i z i
topliji intimniji? Osecate
l e k и
r a z l i k и Vasem s a z n a n j и i vasim oseca-
njima tom p o g l e d и ?
Z U L F I К A R P A S I C : Mislim da B o s п i postoji jedan fenomen taj sentiment
m и s l i m a n a B o s п j a k a prema piedislamskoj historiji Bosne. On p r i s и t a n
i s k l j и c i v o kod Bosnjaka.
G l e d a j и C i
na primjer moje prijatelje
Њ v a t e
i Sibe
to se и g l a v n o m s и z a v a i zavrsava dokazima da В о s п а prije dolaska
Turaka i l a hivatska o d n o s п o srpska odnosno katolicka i p r a v o s l a v п a dok
se kod m и s l i m a n a
B o s п j a k a
i п t e l i g e n c i j e koja se
r a z и m i j e
to osjeca jedna
nevjerovatno d и b o k a veza i a r o c i t sentirnent prema dizavi bosanskoj prema
banovima kraljevima
В о s п е
i prema
o g u r n i l s t v и .
Vidite koliko god se
osjecao m и s l i m a n o m imam j e d n и i n t i m n и
ј а k и s i m p a t i j и
za p a t a r e п s k и
b o g и m i l s k и B o s n и i za ј е п и h i s t o r i j и . U t г a z e n j и svoga identiteta velik sam
dio proveo
i z и c a v a j и c i s t a r и b o s a n s k и p r e d i s l a m s k и h i s t o r i j и . Р и t и ј и С i
Eviopi i г a z l i c i t i m svjetskim m и z e j i m a н a l a z i o sam bogate tragove
p o s t o j a n j и
н а s е
k и l t u r e i tradicije. Eto recimo Nici М а s е н а m и z е ј и
postoji
p o z п a t a
z Ь i г k a zlatnog
п о v с а .
Imate novac Spanije Engleske
F г a n c и s k e i В о s п е kao н a j l j e p s i н о v а с koji to vrijeme kovan. Drugi
novac se i ne
s p o m i н j e .
Kada sarn to
p г v i р и t
vidio
Ь i о
sam
и b o k o
d i m и t
cinjenicom da Bosna kovala Srednjem
i j e k и
takav п о v а с koji se mogao
m j e г i t i s r ю v c e m e v г o p s k i h velesila. U s i e d п j o v j e k o v n o j Bosni nije Ь i l o
s m г t n e
kazne.
ј е Ь i l a
jedina
dl Zava
na
t e r i t o г i j i
Evrope kojoj smrtna
kazna nije
e g z i s t i г a l a
ј е г b o g и m i l i se d й a l i principa: samo о н а ј ko ti
dao zivot
to
Bog ima pravo da ti ga o d и z m e . U b o r Ь i se moze i z g и Ь i t i
zivot ali ne na
s и d и . Ј а
sam р о r ю s а п odusevljen da Bosna imala takve
zakone. ti nasi stecci kojirna se uvijek a g l a s a v a da se treba pokoravati
c o v j e k и .
DILAS: Ali i drugi su pravili stecke pod uticajem b o g и m i l a .
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 37/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 38/133
7
BOSNJ K ADIL ZULFIKARPASIC
POSTOJBL'IA I BOSNJASTVO
7
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 39/133
civilizacijom medu Srbe, р г е k о gradova, preko tog starosedelackog stanov
nistva: to se, dakako, ne odnosi na brdane, na dinarce - oni su uglavnom
ostali kakvi jesu. Da se uprosceno i z г a z i m : gledanje i ponasanje tih Srba
g г a d a n a
sastojalo u tome da zivot nije samo zrtvovanje, herojstvo, asketizam
- sto tipicno za brdane i za pravoslavna p l e m e п a nego istovremeno
n e g o v a п j e
zivota i uzivanje u zivotu. drukciji odnos i pr ema telu.
Kod tog srpskog stanovnistva odnos prema telu - gledano filozofski
- drukciji: telo vrednost, isto kao i dusa, to nisu odvojene vrednosti.
kod Cmogoraca r a z d v o j e п o : dusa nesto van tela, odnosno u telu, ali
р о s е Ь п а
odvojena vrednost. se vidi kod Njegosa. U vezi s tim samo Ь i h
п a p o m e n u o
jos i ovo - d г Z i m da to takode potice iz te pomenute filozofije
zivota: svi gradovi koji su nastali pod Turcima pre toga u pravom smislu
jedva ako ih Ь i l o svi su izgradeni na i s t r i m izvorima, г e k a m a . Na primer,
Berane Limu i o Ь i l п i m izvorima - osnovao ga jedan pasa, п i ј е stari
grad mada u njemu staro srpsko stanovnistvo, mahom sa Kosova i iz
Metollije. I Bjelopoljsko Sl'psko s t a п o v п i s t v o staro, koliko znam, od
Nemanjica tu. Bijelo Polje takode na Limu.
ZULFIKARPASIC: Svi gradovi u Bosni su na г i j e k a m a
l
na i z v ш i m a .
DILAS:
Turci su imali kult vode, imaju i degustatore vode. Mislim da to
nije samo iz ljubavi prema vodi.
ј е d а п
poseban odnos
р г е m а
zivotu -
mozete imati udoban zivot i п e g o v a t i ga ako п e m a t e vodu.
Imate li vi п e s t o tome da kazete?
ZULFIKARPASIC: Da ste me upitali,
d o Ь i l i
Ь i s t e i d e п t i c a n odgovor.
R o d e п
sam u gradu koji ima familije Kujundzic, Kocovic, Tosovic, Jeremic, te stare
gradske pravoslavne familije kojima se kuce skoro
г a z l i k u j u
od nasih, koji
imaju u kucama
Ь а п ј е
odjevaju se s l i c п o
п а m а .
Sjecam se, kada sam Ь i о u
partizanima, jednog a
r Ь i n a
seljaka s kojim sam tome razgovar-ao, koji
г е k а о
da se covjek dva puta kupa: Kada se rodi i
р о р
ga
k т s t i
i kada
u п u · e .
onda pravi covjek, ima
p r i r o d п i
miris . Ј а v п е cesme su karakteristika
nasih gradova. Smatra se najplemenitijom u z п o s c u od svih z a d u z Ь i п a daro
vati odnosno uvakufiti cesmu i banju. Sarajevo imalo stotinjak takvih
cesmi. Neke od njih su spasile
S a г a j e v o
kad su cetnici Ь l o k i r a l i vodovod i
г e z e r v o a r e . Stare cesme iz vlastitih izvora Ь i l e su izvori zivota .
Sto se tice zajednickog zivljenja,
i п t e r e s a n t п o
da su tkanine koje
nasem selu nose
S r Ь i
razlicite od onih koje
r ю s e
muslimani. Ali, g г a d a n i su
se nosili slicno, bez o b z i т a na n a c i o п a l n o s t . Narocito ј е , od t k a п i n a Ь i о
p o p u l a r a п
vez. Sto se tice
h т a n e , g r a d a п s k e p г a v o s l a v п e
familije imaju
gotovo
i d e п t i c n u
h т a n u s п a s o m - pite, baklave, dolme, pilavi dio su п j i h o v e
kuhinje kao i п а s е .
О п d а
na primjer, parfemi -
u p o t r e Ь l j a v a
se parfem od
ruze, nosi se gradski п a k i t skidaju se cipele u sobama.
Gdje se ima komsija druge vjere
п e k o l i k o
metara od sebe, od
d j e t i п j
stva se uci toleranciju, uci se svoj zivot uskladiti sa s г e d i п o m u kojoj zivis
i koja ima svoje z a k o п e . Ne samo z a k o п e vlastite kuce, nego postoje i zakoni
o d r e d e п e
ulice,
m a l ш l e
grada. Kad s a r п se
р о с е о
baviti politikom, jos kao
djecak, svidao mi se taj seljacki
e l e m e п a t
izgledao mi j e d n o s t a v п i j i m pri
rodnijim, ј е г nije gledao c m o - Ь i j e l o nego u zahtjevima Ь i о s k т o m a n
jednostavan. Ali u isto vrijeme i m п o g o primitivniji. Ljudi koji su rodeni u
g г a d u imaju kulturu snosljivosti jedan prema drugome, kulturu u m j e r e r ю s t i
i opcu kulturu.
О п i
imaju potrebu da
u p o z п a j u .
Jedna od tragedija ovog
sadasnjeg г а t а jest da ovaj n e u r b a п i da ne kazem poludivlji, ali svakako
necivilizirani dio n ' - г o d a postao nosilac r a t п i h z Ь i v a n j a . Na p r i m j e г u gradu
S a ш j e v u
ti urbani ljudi,
r a z п i
PrnjatoviCi, BesareviCi, Kocovici, te
s t a г e
srp
ske familije identificiraju se sa a г a j e v o m s komsijarna, B o s n j a c i r п a . I pored
svega sto se dogodilo о п i ostaju baza za
e v e п t u a l п i
zajednicki п o v i zivot,
koji п a s t a t i nakon svega ovoga.
Kad sam prvi put nakon svih g o d i п a dosao u Sarajevo, о в а ј
c e п t a r
gdje
srce Sarajeva uzasno
s m г d i o
m o k т a c u . U haustorima covjek
ю r а о
preskakivati lokve m o k т a c e cesto i
р г е k о
izmeta. m е п е jako
s o k i г a l o .
Kad sam sada п a k o n dvije g o d i п e р о п о v о dosao u Sarajevo, ovo polu
p o г u s e n o
unisteno, g l a d r ю S a г a j e v o zacudo taj smrad nestao, vise ga
nema. Pored svega toga sto su tu velike gomile smeca, Sarajevo vise
ne
zaudara. Vidi se da su se о п i koji su ovako u Sar-ajevu zivjeli, koji su pravili
taj smrad, povukli iz Sarajeva i sada ga gadaju topov ima s
o k o l п i h
brda. Tu
sam vidio razliku izmedu urbanog i п e u r b a п o g mentaliteta. Ti koji koman
diraju iznad sarajevskih brda
п i s t a v a n j e m
grada zavrsili su skole u Sarajevu
i tu d o Ь i l i sve sto imaju, ali su zadrzali jedino u · z n j u i neprijateljstvo prema
п j e m u .
Valjda jedna
g e n e ш c i j a
nije
d o v o l j п a
za sticanje u r b a п i h
п a v i k a
i
h u m a п e kulture.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 40/133
5
BEG
P RTIZ NIM
DILAS:
od Z и l f i k a r p a s i c a ,
sem Vas, i kako и c e s t v o v a o
rugom
svetskom ratu? sve stradao, na koji naCin i od koga?
ZULFIKARPASIC: u mojoj familiji, toj siioj, CengiCima, Foci, mojih
rodaka stradalo oko cetrdeset. Pobili ih cetnici, а c e t v o г o Ь i l o и l ш p -
seno i dvojica
и Ь i ј е n а od и s t a s a , kao
simpatizeri pmtizana.
В l i z i
rodak,
S и l e j m a n Z и l f l k a r p a s i c
p o g i n и o
p a г t i z a n i m a , tako i г v o b o r a c M и s t a f a
Alajbegovic. Niko od moje Ь l i z e familije nije simpatizii-ao и s t a s e ,
п i t i
na
ma
koji
п a c i n
Ь i о
s
и s t a s a m a
niti
imao
Ь i l o
kakve veze s njima.
М о ј
jedini i Ћ t Sabrija apolitican, to moram priznati, imao j e d n и manje
vise и g o s l a v e n s k и o r i j e n t a c i j и Bio S o k o l и
d r u s t v и
Gajret
40
-
to
ј е Ь i l a p r o j и g o s l o v e n s k a linija tih
m и s l i m a n s k i ћ
drustava - i s dolaskom
и s t a s a drzao se pasivno.
B r i n и o
se za imanja.
U F о с и 1941. godine dosao,
kao
cetnicki
k o m a n d a п t
neki Sergije
M i ћ a j l o v i c , kapetan, ruskoga porijekla, koji napravio strasm1 pokolj
FoCi On Ь i о dijete ruskog e m i g г a n t a . Zaveo k г v a v i
г z i m
FoCi. т о ј
brat 1941. godine и Ь i ј е п ,
koncem п o v e m b r a
ili p o c e t k o ш d e c e ш b r a . U
d e c e ш b r u
dok sam Ь i о p a г t i z a n i m a , jedna grupa skojevaca pobjegla i
s и s r e l a
se
sa
na Zvijezdi
p l a n i п i
i p r e н i j e l a vijest da т о ј brat,
prije kratkog
v г е ш е n а и Ь i ј е n . U ћ v a t i l i s и ga
cetnici, prateci
н ј е g о v и
z e n и
koja ga posjeCivala. Nasli ga, i z v и k l i iz
k и с е
i poveli na D r i n и .
n а с i н и и Ь i s t v a postoji
н e k o l i k o
svjedocanstava: п e k i
k a z и
da и Ь i ј е n iz
p и s k e , а н e k i da ga n o z e ш zaklali. Nakon dan-dva a d e n ш r t a v р о г е d
39
Nacjonalno sportsko drustvo kod Slavena u Austrougarskoj, osnovano u Pragu 1862.
Od 1929 u Kraljevinj Jugoslavjjj prjveJjgirana drzavna organjzacjja
. Ю К . u i t u m o - p r o s v j e t n o
drustvo muslimana Bosne H e r c e g o v j п e . Osnovao ga 1903 Safvet
beg Basagjc, kojj mu Ь i о prvj predsjednik. Qdjgralo veliku ulogu u skolovanju
muslimanske o m l a d j п e stvarajuCi dacke j п t e m a t e bosanskim gradovjma.
74
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
BEG
U
P A R Т I Z A N I M A
75
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 41/133
jednog
р и t а
na Drini.
N i s и
ga bacili и D r i n и , i on
s a h т a n j e n .
Naisao sam
na d v o j i c и l j и d i koji mi poslije г а t а
to
saopcili, kada sam se 1990. vratio
и B o s n и
jedan Focak pokazao mi mjesto tvrdeci da
tu
т о ј brat ukopan.
vise nije Ь i l o nikakvih znakova g r o Ь l j a . Mislim da su neposredno poslije
toga partizani usli Focu, na jedno kratko vrijeme; Foca preko pedeset
puta mijenjala vlasnike ' Ь i l i su prvo cetnici, onda dolaze partizani, dosli
Italijani, ustase, onda opet cetnici
.. ј е Ь i о
uzas.
DILAS: Vi ste ostali na Zvijezdi od 1941. do 1942. godine?
ZULFIKARPASIC:
Da, i
tu
sam dozivio
s i Ь i r s k u
zimu . Receno mi da
su
p a г t i z a n i dozvolili da se pokupe i s a h т a n e
z г t v e .
Posto tada nije Ь i l o
nikakvih funkcionera,
н a r o c i t o
ne vjerskih, vjerovatno su s a h г a n j e n i na naj
jednostavniji
naCin. М о ј
otac ukopan pred Aladza-dzamijom, gdje Ь i о
ukopan i moj
p г a d e d Z и l f i k a r
pasa Cengic, i mezar· do ovog rata
Ь i о
sacuvan. sam ga posjecivao.
Т а ј
m e z a г
v г l o
impozantan i velik, tamo
napravljen i
р а г k ,
ali taj m e z a г Zulfikar·-pase, cudnovato, nije Ь i о ni
taknut, dok grob moga
о с а Ь i о
ostecen za vrijeme rata. Kad su cetnici
ostetili dzamiju, on da grob
p o г u s e n
ali sam ga poslije rata, iz e m i g г a c i j e ,
p o p г a v i o .
Grob obnovljen u brackom kamenu kao kopija jednoga spome
nika poznatoga g г a d i t e l j a Sinana, koji
н a p r a v i o
Pertev pasi u S t a m b o l и
koji se meni jako svidio. Poslije raznih studija kakav grob mome
о с и
da
napravim, dao sam naciniti kopiju toga groba i dao ga
i z г a d i t i ,
doveo
m a j s t o г e
iz Braca, koji su ga
n a p г a v i l i
sedamdesetih godina. Partizani u
pocetku
н i s u
dozvoljavali, ali, posto Ь i о ugledan covjek, nije Ь i о
k o l a b o г a c i o n i s t , Ь i о p г e d s e d n i k
opCine, dali su mi dozvolu da taj grob
popravim.
Sada sam cuo da su Aladza-dzamija i taj grob unisteni i da su temelji
dzamije i z v a d e н i da se za
g г о Ь
moga
о с а
kao i Zulfikar-pase Cengica ne
zna, nema im ni traga.
DILAS:
Da li
н е k о
od Vasih
s t г a d a o
u sadasnjem ratu?
ZULFIKARPASIC: Jeste. U Foci vise nije
i l o
moje
l i z e
familije, ali
Ь i l o
u S a г a j e v u . Jedan rodak poginuo od one poznate granate koja pala na
trznicu.
U н u k
od brataje
Ь i о
smrtno ranjen. Naime, ranjen u nogu, ali mu
jedan mali g e l e г prosao kroz pluca i nogu su mu operirali, uopce nisu ni
primijetili ranu u pluCima, niti on sam primjetio. Sve teze dihao i mislio
da od noge, onda jedan nas rodak, doktor
to
primijetio, ali
k r v a г e n j e р l и с а Ь i l o
toliko jako da se nista
н i ј е
moglo uraditi, i umre. Od
moje s e s t г e u н u k a j e tesko
r a n j e н a .
О н d а ј е
r a n j e н j o s н ј е n
и n u k ,
kojije
sada
u Finskoj na
l i j e c e н j u .
Cetiri-pet osoba iz
Ь l i z e
familije teze
r a н j e n o
u
Sarajevu, daljih rodaka svakako vise. Mislim da z н a t e Esada
C e н g i c a ,
rnoga rodaka. Cuo sam da i prije nekoliko dana ranjen.
DILAS: Z п a m Esada. pamtim
о н а ј
most, gvozdeni, gde su
v e z a н e
m u s l i m a н e
klali i bacali u Drinu. Sta Vi
z н a t e
pokoljima u Foci tokom
Drugog rata? Foca sada razorena, zapravo i
н i ј е r a z o r e н a ,
dzamije su sve
r a z o r e н e ,
kad govorite tome, budite ljubazni da izlozite Vase misljenje
tome zasto
c e t н i c i
u Drugom svetskom ratu nisu rusili dzamije, sada
ih
ovi koji tamo г a t u j u ruse.
ZULFIKARPASIC: Most D r i н i ,
н а z v а н
К r v a v i most,
н а ј v е с е ј е g u Ь i l i s t e
bosnjackog
c i v i l н o g
s t a н o v н i s t v a u Drugom svjetskom
г а t и .
Na
s t o t i н e
Fo
caka, starih ljudi, zena, djevojaka i djece
tu
su
p o k l a н i .
Neki su mladi skocili
s mosta i pokusali se г o n e c i spasiti. Samo t г o j i c i uspjelo, ј е г mnoge su
unistili hladna rijeka, meci i potjera. Prezivjeli su opisali te grozote.
Poznati slovenski slikar Bozidar Jakac izradio
К r v a v i
most u nekoliko
var·ijacija, sam 1957 u odlomku mojih uspomena Put u Focu ovako
opisao te pokolje:
S
one
s t г a n e
D г i n e
s a Ь l a s n o
se
p г o s t i г a l a
nekad lijepa i sarena Foca.
Mjesto
c г v e n i h k г o v o v a , Ь i j e l i h
kuca i sarenih basci iz snijega su
v i г i l a
crna
z g a г i s t a . Na mostu nas docekala patrola. Iz
Ь i v s e
maltarnice izisao
jedan p a r t i z a п . Poznao sam ga, Ь i о to Vojin Bozovic, С п ю g ш а с . On
dugo radio u
FoCi
i Ь i l i smo dobri znanci. Rukovali smo se bez rijeCi.
Р г е k о
mosta smo posli pjesice. Jos uvij ekje most
Ь i о
krvav. Ispod mosta niz zidine
kula, visile su poput stalaktita ogromne ledenice krvi. Pod tim
s t г a s n i m
crvenim baldahinom Drina ljuljuskala mrtva tijela kao da ih uspavljuje.
Uz obalu lezali su naduti lesevi zena, djece i ljudi u gradanskim i seljackim
odijelima. Neki mrtvaci su
Ь i l i
goli.
Tu na mostu izvrseno klanje muskaraca, - objasnjava nam Bozovic -
kapetan Sergije Mihajlovic i komandant mjesta prota Vasilije JoviciC
naredili su da se svi
m и s k a r c i
muslimani pohapse. Poslije su svi oni koji su
Ь i l i veci od konjickog
k a r a Ь i n a
poklani. Ali ljudi su
u Ь i j a n i
svuda: i
7
B O S N J A К - DIL U L F I К A R P A S I C
EG U P A R Т I Z A N I М A
77
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 42/133
k и c a m a
d v o г i s t u и l i c a m a . Kasnije red dosao na zene i na ј е с и . Drina
izbacivala leseve.
Da
se to sprijeci,
ш z r e z i v a l i
irn t r b и h e onda tjelesa
p o t o n и l a .
- ko to и c i n i o ? - pitao sam.
Vecinorn rnjestani i
s r Ь i j a n s k i
cetnici, ali ovih zadnjill
е Ь i l o
vrlo rnalo.
Cetnici и n i s l i bez borbe i otpora F о с и i n a p и s t i l i ј е bez borbe i otpora.
Kad dosla nasa brigada i kalinovicki odred, s r Ь i j a n s k i cetnici i desetak
rnjestana pobjegli, ostali ostali i nista irn se nije dogodilo. Eto
za
sest
rnjeseci naslo se r n e d и
r n и s l i r n a n i r n a
dvanaest l j и d i koji prihvatili poziv
da s a r a d и j и sa
и s t a s k i r n
vlastirna,
za
osam sati skoro svi
S r Ь i
postali
cetnici i poceli da
k o l j и
sve od reda, ne
Ь i r a j и C i
i ne praveCi r a z l i k и ko
kriv ko nije. I nije se naslo ni dvanaest
od
sesnaest hiljada
Srba da
z r n
z a s t i t и bar
jednog
r n и s l i r n a n a ili n j e g o v и o Ь i t e l j i
i ш o v i r ш
od osam hiljada
poklanih r n и s l i r n a n a focanskorn s r e z и .
ljaga
о ј и
niko nece
rnoCi
izbrisati sa lica rnojih srpskih
s и g r - a d a n a .
zlocin korne nerna prernca.
s а ш
roden ovorne
g г а d и
odrastao sam zajedno sa r Ь i r n a . I z r n e d и
r n и s l i r n a n a
i Srba vladali korektni
s и s j e d s k i
odnosi. U Foci nije
Ь i l o
posebnih kafana i gostionica, s v и g d j e srno Ь i l i izrnijesani kao prijatelji. Po
stojala
d o d и s e r n и s l i r n a n s k a
i srpska
k и l t и m a
drustva, ali
na n j i l ю v e
p г i r e d b e rni srno isli i oni dolazili na nase. Skole Ь i l e zajednicke,
igralista su
Ь i l a
zajednicka. Nekoliko godina
pred
Drugi svjetski rat osno
vano cetnicko
и d r u z e n j e .
Clanovi d o Ь i l i p и s k e
ponekad
paradirali
s r Ь i j a n s k i r n uniforrnama, ponekad i prijetili.
Za
sedam rnjeseci vlasti
Drzave
Н r v a t s k e
od trideset osarn hiljada
ш и s l i r n a n a
iz focanskog sreza
ustaski rezirn nije и s p i o ш o Ь i l i z i r a t i vise od dvanaest j и d i и s t a s e . zbog
toga, sto se operiralo sa protusrpskirn parolarna. I to Ь i l i и g l a v n o r n
odbaceni elernenti i l и r n p e n p г o l e t a r i j a t koji nikako nije
ш о g а о
predstavljati
r n и s l i r n a n e . Za
sedam rnjeseci
na
teritoriji
Foce
izvrseno 20-30 hapsenja;
ш o Z d a
svi ti
Ь i l i
strijeljani. Njih sproveli Sarajevo. izazvalo
ogorcenje redovirna ш и s l i ш a n a . Znarn, da rnnogi и g l e d n i
l j и d i
intervenirali da ih se oslobodi. Ni jedan и g l e d n i gradanin Foce nije nicirn
odobrio и s t a s k e p o s t и p k e . U Foci niko nije
Ь i о
strijeljan, niko opljackan,
nikorn se nije
i z v г s i l a
prernetacina.
Od
rnosta Donje Polje slika nije
Ь i l a
ljepsa.
К и с е
koje
n i s и Ь i l e
spaljene,
Ь i l e
p o l и p a n i h prozora i vrata, izgledale su kao napustene. Ali
l j и d i
su se kretali.
S и s r e t a o sam
partizanske patrole i gradane. Tesko sarn ih
raspoznavao, svi Ь i l i p г o r n i j e n j e n i . Kod Grujicica kafane stajala velika
p o v o г k a
r n и s l i r n a n s k i h
zena i djece i neki covjek. Drzali rukama
lonce. Ocito nesto se dijelilo. Htio s а ш da govorirn s nekirn. Sjahao sam s
konja i oprostio se od rnojih s a p и t n i k a .
- Ј а cu
doCi rnalo kasnije.
Tesko sam prepoznavao lice.
Ona
rne gledala
и р о
i bezizraZajno. Bez
o d и s e v l j e n j a i rnrznje. Vidjelo se da prezivjeli strasan и z a s .
- Sto cekate? - pitao sarn.
- Dijele narn k a s и od
s и h o g
voca
Iz redova se izdvojila Ferida и l a b d i c studentkinja rnedicine, nasa sirn
patizerka. Jedva sarn prepoznao. Njeno puno lice u t o n и l o ј е . Sjaj ociju
и g a s i o . К а о
da ostarila. Pozvao
sam
da pode sa n n o ш .
Cekaj da prirnirn
k a s и
rnajka rni gladna, ni nisarn
d и g o
jela.
- Podi sarno,
kod
rnojih
k и r i r a
irna nesto
za
rnene, cu ti dati. Molirn
te ispricaj rni, kako sve to Ь i l o .
- Sto
da
ti pricarn, vidis i sarn. Covj ek ne zna odakle da pocne.
Pored nas su nekoliko starih
ш и s l i r n a n a
v и k l i
ш r t v a c e
na
o l i ш a .
Konja
n i s и
i ш a l i
nego neki
v и k l i
neki gurali.
- Vidis, ovako vec deset dana, otkako dosli partizani, l j и d i skupljaju
ш г t v а с е и l i c a r n a i k u c a ш a i s a h i a n j и j u ih.
Dosli s ш о
na
Cehotinski rnost.
- Sve se to dogodilo iznenada. Talijani se
jednog
dana
и z n e r n i r i l i .
P r i p r e ш a se napad partizana, govorilo se. U z о ш
d o ш o b r a n s k a
ceta sa ono
ш а l о и s t a s a
n a p и s t i l a
F о с и i povukla se р r е ш а В о г с и jer Talijani
г e k l i da se Foca nece braniti, nego
Ь i t i
p г e d a n a cetnicirna.
T a l i j a н i
su
otisli е d н о poslije ponoCi prerna
C a j n i c и
za Pljevlje, а c e t н i c i isto j и t r o
dosli. U j и t r u svi
ш j e s t a n i S r Ь i
Ь i l i su sa
o k a г d a ш a
i
pod и s k a r n a .
Desetak
ih se
p г o g l a s i l o
za
vojvode,
s t o t i н e
za
o ш a n d a n t e
i
k o ш a n d i r e .
K o ш a н d a n t
rnjesta focanski prota Jovicic. Svi ш и s l i r n a н i ш o r a l i s и predati kljuceve
r a d н j i i duplikate k u c н i h
k l j и c e v a .
Ali
н i t k o н i ј е
otkljucavao, vrata se
o Ь i j a l a . Vece n a k o н toga pocelo klanje.
ш о g а о с а i biata dosao Dejan Kocovic sa
н e k o l i k o
seljaka i
Dejanova
s e s t г a .
Boze, to
н i ј е
vjerovati,
da
prva
н а s а
k o ш s i н i c a s kojorn
srno Ь i l i citavo vrijerne tako dobro, stanju tako н e s t o uraditi.
- Dob ro , sto sa
V l a d o ш H a d z i v и k o v i c e r n V a s i l i j e ш S и н a r o r n
78
80SNJAK-
AD L ZULFIKi\RPASIC
BEG U
A R Т I Z A N I M A
79
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 43/133
Slavkom Mazicem i ostalim uglednim S r Ь i m a koje smo mi muslimani
d т Z a l i
prijateljima i zasticivali ih o d ustasa.
- Vlado i Vasilije Ь i l i su u glavnom o d b o г u komande mjesta i pravili
plan strijeljanja. Slavko sa Bobom Jojicem Ь i о za г e u z i m a n j e г a d n j i . Eto
dali smo sve. U Foci neces naCi nijednu muslimansku kucu, koja ima e z e r v e
odijelo l vise da se p г e s v u c e ili kilu brasna da ispece kruh. Nase pokucstvo
г a z v u c e r ю . Ali п a j s t r a s n i j e su Ь i l e noci. danu su samo odvodili na
strijeljanje. Ali noci su isli kucama i onda pocinjalo silovanje i
tucnjava. Samo si cuo
pomagar
i vidio vatru. U Ь i v s e m srezu i sudu
napravili su Ь i l i zatvor. Tamo su mucili prije klanja. Ali i na trgovima i na
ulicama moglo se vidjeti n a j s t г a s n i j i h stvari. Jednog dana priredili su lov.
P г a v i lov ljude. Uzeli su pse i nekoliko stotina vojnika i otisli u brda da
love one koji su Ь i l i izbjegli smrti. T г a g o v i s п i j e g u i psi otkrivali su ljude.
Tu vece culi smo pucnjavu, в i s u ih dovodili u grad, u Ь i j a l i su ih licu
mjesta.
- Mi smo imali u g г а d в j e d n в grupu simpatizera, koja stampala letke
i dijelila nas
m a t e г i j a l .
Sto
Ь i l o
sa
в ј о m ?
-
Е в е s а C e в g i c a
i
о с а
mu zaklali su
p г v u
noc, neke su poslije
p o Ь i l i
neke povjesali. U g l a v r ю m izuzev Fajka Kurspahica, koji п e g d j e Ь i о sakr i-
v e п ,
svi su p o Ь i j e n i . Srpski dio te
g г u p e
ovdje, sad radi u
p ю p a g a n d в o m
odjeltl kod p a г t i z a n a .
- kako se oni
d т Z a l i ?
- Pasivno, neki od njih imao c e t в i c k u
k o k a г d u .
- Ј е s в li uspjeli ti koljaci pobjeci ili smo п е k е pohvatali?
- Pobjegli su samo desetak, ostali su svi ovdje, ali oni su kao p a г t i z a n i
p г i m l j e n i i imaju svoj o d г e d . Komandant Strajo Kocovic, s a m o z v a п i cet
п i c k i vojvoda, koji Ь i о ј е d а в od
п a j g o г i h
koljaca. Nista в i ј е
u c i n j e п o
da
se kazne."
Muslimani
B o s в j a c i
п i s u
zasluzili da se nad njima slome koplja,
jer
oni
nisu
Ь i l i
ni uzrok, instrurnent politike, г e p r e s i j e i zlocina
п а d
Zidovima i
S г Ь i m a .
Medu narodima В о s в е t г a d i c i o n a l r ю vladala disciplina, i mi s n ю znali
g г a n i c e koje se ne smiju p г i j e C i . Bilo sukoba, ali su uvijek
Ь i l e
neke
r a п i c e koje se nisu p г e l a z i l e . PojaYom
Н i t l e г a u Ь i j a п j e m
Zidova,
u Ь i j n j e m
j e d п o g
п a r o d a bez ikakYoga
p i t a п j a
i razloga prvi put u i s t o г ф Bosne е d п а
drzava, o г g a n i z i r a
m a s o Y r ш
в Ь i s t v a .
sam tome pisao u e m i g r a c ф , tome kako sarn dozivio rat,
gradanski
г а t
i pokolje u
B o s п i . Р г е k о noCi
su Ь i l i stavljeni
v а п
zakona
Zidovi i S r Ь i . Srpske crkve zapecacene ..
DILAS: Foci Ь i l o ?
Z U L F I К A R P A S I C :
Svugdje. Crkve
z а р е с а с е п е ,
imovina oduzeta i opljac
k a п a popovi p o h a p s e п i , vladike
р о Ь i ј е п е .
Zimonjic vladika, koji Ь i о
prijatelj moga
о с а
u Sarajevu, poseCivali su se, on u h v a c e п i ne zna mu se
za grob. prvi put da г Z a Y a o r g a n i z i г a
u Ь i j a n j e
jednoga a r o d a . U
B o s п i
se takvo sta п i k a d a prije п i ј е dogodilo. Ь i о sok za muslimane. Rezo
lucije m u s l i m a п a , SarajeYska, Mostarska, B a п j a l u c k a , pokazuju da
bosnjacka i п t e l i g e n c i j a m u s l i m a п s k i kler to smatrao za b o g o h u l j e п j e , za
katastrofu, kao
п e s t o
u cemu se smije l Cestvo\'ati, sto se mora osuditi.
J e d i п s t Y e в
p г i m j e r
u
E v г o p i
da p г o t i Y Hitlera,
о d в о s в о
j e d в o g a hitle
roYskog rezima g г a d a n i p o t p i s н da o s н d н j u r a s r ш politiku, н Ь i ј а в ј е Zidova,
S г Ь а i
p l j a c k н п j i h o Y e
i m o Y i в e . Taka\' protest
ј а У в о
podigli
B o s в j a c i -
m н s l i m a в i
g o d i п e 1941.
r e z o l н c i j e
potpisali m н s l i m a п i -
s н d i j e
uciteUi,
p г o f e s o г i н g l e d п i
trgovci,
н l е r п а . N a r a Y в o ,
svakome
в а г о d н
i r п a
e k s t г e п ш i h e l e m e в a t a , Ь i l o ll i medu B o s в j a c i m a , Ь i l o i koji
simpatizirali, p o r п a g a l i i ucestvovali ustaskoj Ylasti. Takvi mozda mislili
da doslo Yrijerne
o b r a c u в a
sa S r Ь i m a , ali
c j e l i п i
muslimansko
d r z a в j e
bilo p o z i t i Y в o .
М о ј prijatelj p r o f e s o г
B r a в k o
Peselj+
1
, sa
G e o r g e t o w п
н п i Y e r z e , jedanput
п a p i s a o da su c e t п i c i poceli н Ь i j a t i Н r v a t e i m н s l i m a в e , da cetnicki
pokret
s t Y o r e в
da ih
н п i s t i .
sam odgoYorio B o s a в s k i m pogledima"
i
е k а о :
в i s u to
S г Ь i
o r g a в i z i r a l i п е g о
S г Ь i
pobjegli u s н r п е od pokolja i
od н Ь i s t a Y a . Na p г i m j e r s j e c a r п se, iz
o k o l i п e
Foce su isli
l j н d i
islo
s t o t i в e
l j н d i
k о в ј е B i l e c н . Tamo i ustase н h v a t i l i i p o Ь i l i . se
p r o c н l o . О в а su poceli selima kupiti Srbe, gradoYima Zidove,
nadosao val h a p s e п j a i н Ь i s t a Y a tako da ljudi poceli bjezati u s н ш е da
s p a s н gole zivote. о п d а , jedan dio в ј i l ю У е
i в t e l i g e в c i j e
i o f i c i г s k o g kadra
р о У е о
mase c e t п i c i m a - pokolje в е d н z п о g b o s п j a c k o g
п а г о d а .
41
Branko Peselj ( 1909-1992). profesor
m e d u п a r o d n o g
praYa. pisac mnogih naucnih i
politickih raspraYa. clan Demokratske altematiYe. istaknuti prYak HrYatske se jacke stranke.
80
BOSNJAK- AD L Z U L F I К A R P A S I C
r
BEG U P A R Т I Z A N I М A
81
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 44/133
at i z b г i s a o tabue
Prvo sto u opasno jest kada se
t ш i s t e
tabui. nonnalni m prilikama
ti ne smijes opljackati, ne smijes
u Ь i t i , jer
ces sudski odgovarati. Onda
najedanput dode situacija gdje ti to uradis, gdje taj tabu nestane, i psiholoski
se stvori atmosfera nasilja, nepravde, osvete. Znam kakav potencijal zlocin a
postoji
na
nasim prostorima. Posto smo mi pm1izani u samom pocetku
saradivali s tim ustanicirna, kasnije cetnicima, imali i zajednicke stabove,
dozivjeli smo da su
п j i h o v i
oficiri i komandanti poceli s propagandom da su
za njihovo stradanje Turci krivi. Tako su о п i nazivali Bosnjake. Sad treba
iskoristiti priliku ih sve
p o Ь i t i "
Eto, za
n e k a z n j e п o
u Ь i j a n j e koje su zavele ustase i cetnici mi Bosnjaci
smo platili racun.
Z a p a d п a H e г c e g o v i п a
kod Ljubuskoga, dala najvise
koljaca, otud su ti LuburiCi
42
i drugi ustase sto su Bosni
u Ь i j a l i
i palili. Ni
ј е d п а
p н s k a u Zapadnoj
H e r c e g o v i п i
Citavo vrijeme
г а t а
nije pukla, jer ih
N e г e t v a
s jedne,
Н r v a t s k a
s druge strane stitila, dok moja Foca, gdje
п i ј е
Ь i l o н s t a s a ,
stalno mijenjala gospodare. Mi smo dakle platili
г a c u n e
i cehove
drugih.
Tako
ј е ,
eto,
s t v o г e n a a t m o s f e г a r u s e п j a
tabua,
a t m o s f e г a
nekaznjenog
u Ь i ј а п ј а
j e d п o g a п a r o d a i
p г v i
put se dogada da
S г Ь i
vide da mogu
п e k a Z п j e n o u Ь i j a t i
svoje komsije muslimane, isto sto se njima dogadalo kada
su njih
u Ь i j a l i
ustase.
Foci ustasama prisla
е d п а
mala grupa, to su Ь i l i
p i j a п i c e ,
beskucnici,
koji su obukli ustasku
u п i f o n n u .
Bila to
п a j g o r a
fukara. Oni su pohapsili
desetak najboljih srpskih mladica, toga Hadzivukovica koga sam vec
nekoliko puta spomenuo, i
п j e g o v o g
rodaka, Kocovica - sve ljudi
koji su s nama zivjeli i d г u z i l i
se
Odveli ih i
p o Ь i l i .
osobno Ь i о sam
veoma aktivan, iako sam tada
Ь i о v г l o
mlad, i imao sam dosta
p o z n a п s t a v a
sa
r Ъ i m a . О п i
su mi dolazili pitati sta da
а d е . S m a t г a o
sam da mi muslimani
treba javno da protestiramo i
п e m o g u C i m o
tu g г н р u ustasa i to
h a p s e п j e .
ј е Ь i l o moje rnisljenje i tada sam razgovarao s г l o uglednim ljudima, kao sto
su
Ь i l i
Ahmet Trhulj, Muhamed-beg vdagic i drugi, su
о п i p г o t e s t i r a l i
4
cMaks Luburic, sef svih koncentracionih logora u NDH, komadant posebne legije koja
se istakla u unistavanju civilnog stanovnistva. Pred p o v l a c e п j e
iz
Sarajeva 1945 objesio preko
s t o t i r ш
muslimanskih
i п t e l e k t u a l a c a .
U emigraciji bio aktivan pod imenom general Drinjanin.
U Ь i j e n u Spaniji od agenata UDB-e.
protiv till nedjela. Vidite, sedamdeset posto muslimana Ь i l o u Foci. Mi
tada jos nismo hajducki razmisljali, imali smo respekt prema ustanovama i
р г е m а
drzavi. ustase su
to
razrusile, srusili su tabue,
n a m e t п u l i
su
п о v а
p г a v i l a , da se
п i k o m e
odgovara za zlocin, nego da se za to jos bude i
p o h v a l j e п - ista logika Ь i l a i kod c e t п i k a .
Foca
s t г a d a l a
kao sto su sada u ovome posljednjem ratu stradali Prije
dor, S a п s k i Most, Brcko .. Foca postala simbol stradanja u Drugom
svjetskom
г a t u . g г a d u
Foci vise od
p o l o v i п e
stanovnistva
ј е u Ь i j e n o ,
narocito
n ш s k m - a c a .
Ljudi su bjezali, sva ta sir·otinja.
ј е Ь i l o s t г a v i c n o .
DILAS:
Kazete da
р о Ь i ј е п о
pola stanovnistva.
р о Ь i о ,
mislite i
ustase i c e t п i c i ?
ZULFIKARPASIC:
Prvo su izvrsili u Ь i s t v a ustase,
p o Ь i l i п e k o l i c i n u
mla
dica. nisu Ь i l a
m a s o v п a
u Ь i s t v a , ali su
Ь i l a
sracunata da u s г с е pogode
srpsko
s t a n o v п i s t v o ,
da ga potpuno d e z o г g a n i z i r a j u i izlude. Atmosfer-a
Ь i l a
uzasna. sam
Ь i о
i u emigraciji poznat tome sta sam
i z r ю s i o
svoje
rnisljenje da su
u Ь i s t v a
i
z l o c i п e
u Bosni i
H e г c e g o v i п i
poceli ustase i da su
о п i u z г o k nase a t a s t г o f e . Da su se cetnici sluzili istim, i gorim metodama.
Ulazio sam u neka sela iza ustasa, iza crne legije - to Ь i о masakr
stanovnistva. Ali sam ulazio i iza cetnika, u muslimanska sela, to su takode
Ь i l i strasni masakri, paljevine, u Ь i j a n j a , pljacka. Bila to apsolutno ras
p u s t e п a
i suluda gomila, koja klala u svakoj prilici. Medutim, za razliku
od danasnje situacije, tu se pojavila jedna o r g a п i z i r a n a snaga, partizanska,
koja dala otpor
e d п i m a
i drugima i koja
se
koncentrirala na borbu protivu
okupatora.
s a n ю j Foci izvrsen pokolj nad muslimanima od
s t г а п е
cetnika,
pokolj nicim izazvan. Dogadalo se,
na
г i m ј е г ,
da Francetic
43
dode
D r i п u
sa
s v o j o r п
ekspedicijom, zadrzi se
s a n ю
pet sati i posalje
t e l e g r a r п A п t i
Pavelicu da oslobodena В о s п а do Drine i vrati se. I prepusti opet cet
n i c k o r п klanju to s t a n o v п i s t v o , istocnu
B o s п u
c i п i l o
m u s l i r п a n s k o
sta
r ю v п i s t v o , nisu Ь i l i Н r v a t i katolici. Istocna В о s п а tako str-adala.
D a п a s
se takozvana Srpska
R e p u Ь l i k a
pojavljuje u
о н о ј
varijaciji gdje
43
Jure Francetic, komadant cuvene ustaske
Cme
legije. Njegova borbena j e d i п i c a
Љ r m i r a n a
uzoru
п а п ј е ш а с k е
SS formacije. Poznat
o k r u t п o s t i ,
ali i osobnoj hrabrosti.
82
B O S N J A К -
AD L
U L F I К A R P A S H : :
EG U
P A R T I Z A N I М A
8
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 45/133
drzava, njezina annija, policija, politicke i sve druge strukture aktivno
sudjeluju u i s t r e Ь l j e n j u i p o t p u n o ш u n i s t e п j u jednoga naroda. Ali о v о ш
p r i l i k o ш П l l o g o " t e ш e l j i t i j e " nego Ante Pavelic i Pol Pot,
jer
ovdje ne
s а ш о
da se
s a d i s t i c k i ш
u Ь i s t v i ш a i s t r e Ь l j u j u
B o s п j a c i ,
vec se tu unistavaju i svi
п j i h o v i
sakralni objekti i kulturna
b a s t i п a ,
provodi se
t o t a l п o
etnicko
i s t r e Ь l j e п j e ,
plus
s i l o v a п j e
z е п а i brisanje svill tragova zivota na o v i ш
p r o s t o r i ш a .
Politika
p a r t i z a п a
р r е ш а
S r Ь i ш a Ь i l a ј е
slijedeca: ako
п е k о
i
Ь i о
u
c e t п i c i ш a , а Ь i о
sklon da prijede k
п а ш а
vrata su
Ь i l a o t v o r e п a
do 1943.
g o d i п e , dok se
n i s ш o
krvavo potukli. Ali
i ш a l i S П l O
ljude kao sto Ь i о
Rodoljub Colakovic
44
,
za razliku od
Т е ш р а
koji su
р r е ш а c e t n i c i ш a
vodili
ctrugu politiku: rni t j e r a ш o cetnike, u h v a t i ш o ih, Colakovic odrzi govor,
pusti ih da idu
k u c a ш a
ili da pridu п а ш а . to koljace koji dolaze s f r o п t a
protiv
ш u s l i ш a п a .
propuste vis-a-vis
c e t п i k a Т е ш р о
u
s v o j i ш
uspo
ш e n ш p r i l i c п o objektivno i istinito ispricao, su ga
o ш u п i s t i
iz vodstv.a
В i Н zacudo i S r Ь i i ш u s l i ш a n i optuzili da p r e o k г e п u o historiju В о s п е .
Cijelo
v r i j e ш e
rata i ш о ј е e ш i g r a c i j e zaokuplja
р r о Ь l е ш
kako
sprijeciti da se ovako
п e s t o
ikada vise dogodi. Tito uspio zaustaviti
п а с i о п а l п е
sukobe, ali
o c e v i d п o п а с i о п а l п i p r o Ь l e ш i н i s u Ь i l i r i j e s e н i .
S
v г е ш е н а
v r i j e ш e i z Ь i j a l e
su н е k е pojave koje su
п a s l u c i v a l e
da u
slucaju г a s p a d a Jugoslavije
doCi
do r a t п i h r a z r a c u n a v a п j a . В о s н а
Ь i l a
i
ostala
a j u g r o z e н i j a
i najranjivija za а с i о п а l н е i vjerske sukobe. Nadao
s а ш
se da
с е ш о
p o u c e н i k a t a s t r o f a l н i ш
o b r a c u n i ш a
u
D r u g o ш s v j e t s k o ш
ratu,
u c i н i t i
sve da Bosna u
d e ш o k r a c i j i ш i r a n н а с н
rijesi sve
н e s u g l a s i c e , t i ш
vise sto hiljadu
g o d i н a
Bosna postoji kao
ш u l t i k u l t u r n a ,
ш н l t i v j e r s k a i
ш u l t i н a c i o n a l н a z a j e d н i c a ,
d г z a v a i z e ш l j a .
DILAS: Dobro,
Ь i h
se vratio na rusenje
d z a ш i j a .
Zasto rusenja
d z a ш i j a
Ь i l o
u
о v о ш
ratu devedesetill, nije u ratu 1941-1945?
Z U L F I К A R P A S I C : U D r u g o ш e
s v j e t s k o ш
ratu, sukob kojije nastao
i z ш e d u
ш u s l i ш a n a
i Srba vise religijskog karaktera, s
b z i r o ш
na propagandu
44
Rodoljub Colakovic, pisac i politicar, jedan od voda partizanskog rata, vise puta rninistar
jugoslavenske vlade, predsjednik Vlade Bosne i Hercegovine
45
Svetozar Vukrnanovic Ternpo, с l а п partizanskog vrhovnog staba, slan na s p e c i j a l п e
duznosti u B o s п u i Makedoniju Poslije rata obavljao
п а ј v е с е v о ј п е
i d r : l a v п e
f u п k c i j e .
Drafe Millajlovica i s
o b z i r o ш н а
tezu da su
ш u s l i ш a n i
" a n a c i o п a l н i е l е ш е
п а t .
Onaj rat
i ш а о п m o g o
vise vjerski karakter
е g о
ovaj
s a d a s н j i .
Pored
svega toga vjerski objekti i s u stradali kao u
v о ш е
ratu. jedan apsurd,
koji se dogada u Bosni i koji i tesko i lahko odgovOiiti.
s ш a t r a ш da н а s е drustvo
н а B a l k a н u
b r u t a l i z i r a ш o u posljednjih
s t o t i н u g o d i н a . K o ш u n i s t i c k i r e z i ш н i ј е
rijesio
p i t a н j e
vjere, н i ј е ryesio
п a c i o н a l n i
р r о Ь l е ш , н i ј е rijesio pitanje politickill struktura, н i ј е stvorio
е d н о
p r e l a z н o
drustvo, iako s t i ш
н а ш ј е r а ш а н z е о
vlast. Odnos k o r r ш н i s t i c k o g
г е z i ш а р r е ш а
vjeri
Ь i о
takav da otjerao vjeru na jedan prostor
na
k o j e ш u
ona
Ь i l a
ugrozena u svojoj egzistenciji, gdje ona nije
i ш a l a
vre
ш e n a
da filozofrra, da stvara teologiju, nego stvarala
s а ш о c r n o - Ь i j e l i
kontrast. Tako se krscanstvo, i
i s l a ш ,
na e ш e l j i ш a srusenog
k o ш u n i z ш a ,
javljaju u
n o g o p r i ш i t i v n i j o j
forrni. Cudnovato,
alije
istina. Na
r i ш j e r ,
ovi
Mladici i KaradziCi, i kako li se svi ne zovu, to su sve
ш a n j e - v i s e
ljudi koji
su svrsili vojne ak:adernije i univerze
o ш u n i s t i c k o g
s i s t e ш a , koji su odgojeni
u jednoj ateistickoj ideologiji i sada su nosioci toga
n a c i o n a l i z ш a ,
vjerskog
f a n a t i z ш a
i borbe protiv religioznih ustanova i kulturnih i п s t i t u c i j a drugih.
b r u t a l i z i г a n j e
п a s e g a drustva,
ш о ш е
ш i s l j e n j u ,
prouzrokovala
uravnilovka
k o ш u n i s t i c k o g a s i s t e ш a . U s l o b o d n o ш
se drustvu pored vjer
skog
f a n a t i z ш a r a z v i j a j н
i izvjesne diskusije, surnnje, teologija, razraduju s e
ш o r a l n i
principi, dok se u polulegalnoj egzistenciji religije ona svodi na
golu borbu za opstanak. Pitanje
Ь i l o
da se ocuva njen opstanak,
v r e ш e n a
za diskusiju, za teologiju i kvalitete, e v e п t u a l n e S U П l i l j e nije ш o g l o
Ь i t i .
Nije
n а ш
ostavljeno
ш j e s t a
ni
v r e ш e n a
da
s t v o r i ш o
vrijednosti, nego
s ш о
to
na neki nacin pojednostavili.
V ј е г а
s l u z Ь i
komunist
Vjera е Ь i l a dovedena u pitanje, proglasena e p o t r e b n o щ svecenici su
Ь i l i
kafnjavani, ogranicavani, trafeno od njih da sluze. Na
r i ш j e r ,
ш u s l i
ш a n s k a
vjerska oligarhija
Ь i l a
vise nego ijedna druga u
s l u z Ь i
ko
ш u n i s t i c k o g r e z i ш a .
Govorilo se da su i razni sinovi i scerke
r e i s - u l - u l e ш e ,
K e ш u r e
i Mujica,
Ь i l i c l a п o v i k o r r ш n i s t i c k e
partije. Mujic Ь i о clan
partije, ali clanstvo i l o zaledeno da se ipak ne doznalo kako reis-ul
u l e ш a ide na partijski sastanak. Ocevidno su
Ь i l i
u
s l u z Ь i k o ш u n i s t i c k o g a
84
BOSNJAK
DIL U L F I К A R P A S I < :
BEG
U
P A R Т I Z A . t ~ I M A
8
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 46/133
r e z i т a .
Slicno
Ь i l o
i kod pravoslavnih, kod katolika toga Ь i l o
n a j т a n j e .
I tu se dogodila
jedna
faza brutalizacije i vjere i protivnika vjere,
tako da nastala
jedna i l i t a n t n a
generacija,
koja
ponovo pogazila sve
tabue, koja naucila
o Ь i v a t i
privilegije, ne
i s t i n s k i т
vrijednostima nego
kao nagradu za svoj odnos р r е т а r e z i т u .
Kad sam dosao u Sarajevo, naisao s а т
na
e d r ю g т l a d o g covjeka koji
Ь i о
g e n e г a l n i direktor za izgradnju jednog velikog
k o т p l e k s a .
I т а о
trideset п a j s p o s o b п i j i h
i п z e n j e r a
iza sebe, zato sto Ь i о s i п generala. Bio
dijete partijskog rukovodioca i d o Ь i o to т j e s t o . Dakle, on
Ь i о
s p r e т a n da to
т j e s t o
ocuva
b r u t a l n i j i т
т e t o d a m a od onih koje
u p o t r i j e Ь i o
ј е d а п strucnjak koji zbog nekog principa to u s t a п j u o d Ь i t i .
Kada se pred velikog s t r u c п j a k a postavi pitanje da о т о g п е neki projekat i l i
da ga zavrsi, ako to nije п ј е g о v о т principu, о п i т а kuraZi kazati: "Hvala
lijepo, to
п е с u "
covjek koji taj polozaj dosao zbog drugih
o s o Ь i n a ,
zato sto sluzi
r e z i т u , s p r e т a n
uraditi r a z п e stvari da
z a d г Z a o
polozaj.
Iako sam uvijek imao dosta e g a t i v п o
т i s l j e n j e
balkanskoj d e т o k r a c i j i
i
п а s е т d г u s t v u , т o r a m p r i z п a t i
da
s а т
zgranut
u п . i s t e n j e т
kulturnih
i п s t i t u c i j a ,
т o s t o v a ,
d z a т i j a .
Z a p a l j e п a
Ь i b l i o t e k a
koja u isto
v r i j e т e
llistorija i
s г p s k o g a п а г о d а ,
jedan
o r i j e п t a l п i i п s t i t u t ј е d п а п a c i o n a l п a
Ь i Ь l i
oteka u Sarajevu. Srusio se
т o s t
koji spaja, Mostarski т o s t , i to se rusilo
т ј е s е с d а п а , da se zadao
jad
v o т e k o т s i j i . Z п a t e , kad se poruse tabui,
о п d а п е т а vise g r a п i c a .
R a z g o v a г a o
s а т s ј е d r ю т
p r o f e s o r i c o т -
т u s l i
т a п k o т iz Foce, koja sada u ZUrichu. Kaze da su nju silovali njeni
sestnaestogodisnji daci, njene kolege silovali su njenu scer od p e t п a e s t
g o d i п a .
Da
do toga doslo, do tako strasnih s t v a г i , drustvo т о r а Ь i t i bru
talizirano, т о г а
Ь i t i
b г u t a l i z i r a n a logika, п e s t o т о r а
Ь i t i
s i z o f r e п o u o n i т a
koji to cine. psihologija rata, psihologija u п i s t e n j a neprijatelja svaku
cijenu, to kao kod nekih p r i т i t i v n i h
п a r o d a
u Africi -
kad
se ide u lov
okusi se krv covjeka iz drugoga
l e т e n a , da
se srusili tabui. Tako i kod
nas,
о п i
rade ono
п a j n e т o g u c n i j e , о н о
najgore, sto najvise boli protivnika.
Ponizis ga, da oslobodio sebe za buduce zloCine.
Ј е г
covjek koji se drzi
n e k i ћ т o r a l n i h
principa nece to uraditi. Ljudi bez
o r a l п i l l
principa doveli
su nase
d г u s t v o na
propasti.
NADEZDA: Trebalo dovesti п r o d u situaciju da i s k r e п o poveruje da
n е т а izbora, da se
o r a j u
praviti etnicka a z g r a n i c a v a п j a i da zaboravlja da
zajednicki zivot u т i r u iza п ј i ћ . Р о s е Ь п о su s т e t a l i uocljivi dokazi
т o g u c e g
zajednistva dzamije, p r a v o s l a v п e i katolicke crkve i sve druge
b o g o т o l j e ј е d п а pored druge -
v e k o v i т a .
Z U L F I К A R P A S I C : C u d п o v a t o to, ali evo, ljudi kova Karadzica spremni
su da п а s b o т b a r d i r a j u u isto v r i j e т e - vidio sam to kad
s а п 1
Ь i о u
Zenevi, u toku ,Pregovora -
о п i
se
s т i j u
ш k u j u
i pricaju s
I z e t b e g o v i c e т .
Z a т a l o sto se gile. Veliki ovaj т o r a l п i pad koji o т o g u C i o i
u п i s t a v a п j e v j e r s k i ћ
objekata u tolikoj
т j e r i .
Postoji jos
jedan
cilj t i ћ
п a c i o п a l i z a m a : т о r а u c i п i t i sto vece z l o c i п e , т о r а se iCi п a p r i j e d , п е т а
п a z a d - ako siluje djecu i р о Ь i ј е ljude, о п d а su sruseni т o s t o v i
s p o г a z u r п a . Ovdje Ь i l a s t v o r e п a
a t т o s f e r a
- ili о п i . Za dvoje
п е т а
mjesta. Nastojalo se sto vise ljudi uvuci u z l o c i п .
Da
se п a z a d vise т о z е .
R u s e п o i zato da se ljudi ne т o g l i vratiti.
Da
se onemoguCi povra tak i
iskljuci svaki
z a j e d п i c k i
zivot.
DILAS: Ono sto se
d a п a s
radi
- ј а
Ь i ћ to
п a z v a o
totalitarnim,
o d n o s п o
totaliziranim n a c i o п a l i z т o т . Kod d a n a s п j i h nacionalista koji jos uvek nisu
do kraja
i d e o l o g i z i r a п a o г g a п i z a c i j a , p r e p o z п a t l j i v
upravo takav
п a c i o
nalizam. Secam se
kad
su granicrli
C r n o g o г c i
pljackali 1918, kraju
P г v o g
svetskog rata, т u s l i т a п e u Sandzaku, nisu ih u Ь i j a l i - pljackali su, ali
d z a т i j e п i s u
dirali, to se
s т a t r - a l o v e l i k o т
s r a m o t o т .
п i k o
nije
odobravao. Smatram da ste i z v a п г e d n o dobro obrazlozili da su ustase
razuzdale zlo. Dalje, kod cetnika postojao program c i s c e п j a т u s l i т a п a
ali ne u smislu i s t r e Ь l j i v a n j a ,
z a t i г a n j a :
oni su imali u
p r o g г a m u da
presele sto
m u s l i т a n a , sto Siptara, sto
М а d а г а
skoro dva i т i l i o п a ljudi.
p o t p u п a f a п t a z i j a ,
ocajnicka
l a p п j a .
Medutim, c e t п i c i nisu
i т a l i
u
p r o g r a п ш
fizicko
i s t r e Ь l j e п j e т u s l i т a n a -
kad
su ustase razuzdale zlo, onda su s
t i т
poceli i c e t п i c i . I to svuda dosledno. Kasnije su cetnici odustali od tog
p г v o Ь i t n o g
programa: Draza Mihajlovic pokusao s a r a d п j u sa
M u s l i т a п i т a ali vec i d e o l o g i z o v a п a m г z n j a i т e d u s o b п i т a s a k r i Ь i l i su
uCirlili svoje
M i s l i т da danasnja s u s t i п a u tome sto doslo do totalitarnog
n a c i o n a l i z т a
koji
т о z е
da ostvari tzv. Veliku
S r Ь i j u
ili Veliku Н г v a t s k u
s v e j e d п o
bez i s t r e Ь l j e n j a s t a n o v п i s t v a , o d n o s п o isterivanja s t a п o v п i s t v a -
86
B O S N J A К -
DIL
U L F I К A R P A S J < : :
BEG U
A R Т I Z A N I M A
87
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 47/133
ta ideja se ne moze drugaCije ostvariti. do takvog nacionalizma i
velikodrzavlja doslo zbog toga sto komunizam, samim tim sto Ь i о
totalitaran, nije razvio slobodne institucije, slobodnu privredu - ugusio
slobodno misljenje.
Posle njegovog sloma nastao vakuum koji su koristeCi se verom,
mitovima, nekriticnom istorijom, lako ispunili i zapalili demagozi zeljni
slave, mesta u istoriji
- vlasti. U tom bezumlju sve
p l a в i r a n o
zlo
smisljeno: znam dosta pozadini tih zblvanja, postoji
р l а в
da se uzme
Sevema
о s в а
bez obzira krvoprolica, stradanja, u b l j a в j a р а о в d а plan
Drina Podrinje da se uzme da i Ь i l a siroko o t v o r e в a granica prema Srblji.
Z U L F I К A R P A S I C : Slazem se da su to izvori zla.
DILAS:
Vec ste p o ш e в u l i da ste
Ь i l i
u г a t u s p a r t i z a n i ш a . Na k o j i ш ste
d u z н o s t i ш a , da li ste o d ш a h usli u vojnu organizaciju ili ste kao partijski
r a d в i k jos radili
t e r e н u
politicki
p o v e z a н i
sa r v i ш o d r e d i ш a koji su se
stvarali? Na kakvim ste v o j n i ш i p a r t i j s k i ш
f u в k c i j a m a
Ь i l i ?
ZULFIKARPASIC: U
FoCi
sam Ь i о c e в t r a l в a partijska l i c в o s t 1941,
jer
sam vodio i o g a в i z a c i j u SKOJ-a i organizaciju partije. Potom sam Ь i о
izbacen iz partije zbog moga
f r a k c i o в a s k o g
stava u vezi s К r l e z o m ,
u p o z в a t o m sukobu ljevici, ali sam vrlo brzo Ь i о
р о в о v о p r i m l j e в
jer
su
rukovodioci
P o k г a j i n s k o g
komiteta u Sarajevu smatrali da sam potreban
za Focu. Kad sam Ь i о u g r o z e в od ustasa u Foci, zadatku sam dosao
u Sarajevo i povezao se s mjesnim komitetom Sarajeva. Tamo Ь i о
Miskin, poslije Esad Cengic, о в d а Tempo, kojega tamo poslao
C e в t r a l n i komitet kao delegata imao sam kontakata i s
в j i m .
Tu sam radio
na svim partijskim poslovima, primjer p i t a в j u oslobadanja ljudi iz
zatvora.
Doblo sam jedanput zadatak - posto citav mjesni komitet i nekoliko
clanova
o k r a j i в s k o g
komiteta i l o
u h a p s e в o
- da
o r g a в i z i r a m
M i s k i r ю v o
i Duraskovicevo oslobadanje iz zatvora. Pravili s п ю planove, stvorio sam
s p e c i j a l в u
partijsku grupu. Medutim, ti uhapseni drugovi su sticajem
okolnosti, jednom greskom ustaske policije, prebaceni u bogosloviju, odakle
su isetali kroz podrum. Radio sam p r i p r e m a в j u i
p r a v l j e в j u
propagande,
letaka, na organizaciji p u в k t o v a u Sarajevu. U tehnici sam takode radio.
Pravili smo legitimacije, propusnice, organizirali partijske veze s
provincijom, s Romanijom, sa Cmim vrhom.
U
to
sam vrijeme zivio ilegalno razlicitim nasim k o n s p i r a t i v в i m
s t a в o v i m a . U в o v e m b r u iz Srblje dosla jedna grupa Focaka. Preslo
в e k o l i k o ljudi, в a s i h simpatizera, neki Maso Hanjalic,
М о т о
Kocovic i
drugi, i onda pala odluka da se prebacim t e r e в Foce i osnujem
p a r t i z a в s k i odred. Dosao i ј е d а в potpukovnik ili major j u g o s l a v e в s k e
vojske, Vojislav Dokic, koji sudjelovao u pobuni vojske u Mariboru.
DrLAS: mislim, major Dokic, voda oficirske zavjere u Mariboru,
suden od kraljevskih v asti.
ZULFIKARPASIC: S в j i m sam Ь i о u vezi dok sam se jos
в a l a z i o
u Foci.
Dopisivali smo se. On
Ь i о p r e d v i d e в
za k o m a н d a n t a а ј а za komesara
odreda. t о ш е se diskutiralo u P o k r a j i н s k o ш
k o ш i t e t u
u
S a г a j e v u .
О н d а
sam s
t о ш
n a m j e r o ш p o s l a в u Mostar. Trebao sam se javiti
t a m o s н j o j
partijskoj o r g a н i z a c i j i . Ondje tada sekretar partije Ь i о н e k i Sandzaklija
vdagic, k н j i z e v н i k poslije Ь i о i z b a c e в iz partije, ш i s l i m i s u d e н . Bio
sam dva-tri dana u Mostaru, iz Mostara sarn otisao u Bilecu. О н d ј е
su
tada
Ь i l i
Talijani, ustase su iz Bilece vec Ь i l e pobjegle.
Tu sam prisustvovao
j e d в o r n
u z a s n o ш dogadaju, koji п ю ј zivot
ostavio dubok pecat. Talijani su dozvolili da se iskopaju od ustasa p o b l j e н i
Srbl. Sahranjivali su ih s popovima
s r p s k o ш
g r o Ь l j u . Т а ш о Ь i l a neka
plava ilovaca, i oni su ih iz te zemlje iskopali. Lesevi su Ь i l i u
s e l j a c k i ш
o d i j e l i ш a . S t o r b a ш a . S t o t i н e . dvadeset, trideset ih t o v a r e н o kola,
ј е d а в na drugoga. Prebacivali su ih konjskim kolima g r o Ь l j e i sahranjivali.
Nisu
ih
ш e t a l i u sanduke, н i s u
ih
prali, nego su
ih j e d н o s t a v н o t а п ю
sahranili, а в i s u im znali i ш е н а . Bili su
p o b l j e н i
kod kasame. Sve to
izgledalo
n e s t v a r r ю
cudnovato.
Р о s е Ь н о
ta plava ilovaca koja se
zalijepila za lice. Izvadili su
ih
malo ocistili, ali jos н ј i ш а ostala ta
plava ilovaca. MoZda
tu
Ь i l o i ljudi iz Foce. Raspitivao
s а ш
se ko su о н i
Rekose da su to ljudi kojima vojska uzela k о в ј е za rat, seljaci culi da
su н j i l ю v i k o н j i u Bileci, u kasarni, posli uzeti svoje k о в ј е - i о н d ј е su Ь i l i
p o b l j e в i .
N a k o н toga
s а ш
otisao preko K a l i в o v i k a i tu dosao u vezu s
K a l i в o v i c k i ш odredom, k o j e ш u k o ш a n d a n t Ь i о Rade Hamovic, k o ш e s a r
88
BOSNJAK-
ADIL
Z U L F I К A R P A S I C
BEG
U PARTIZANIMA
89
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 48/133
Bora Kovacevic,
Clan
Pokrajinskog komiteta. Sekretar partijske organizacije
bio Fico Cengic, Ь i v s i
s e k г e t a r P o k г a j i n s k o g k o т i t e t a .
DILAS:
Koji Cengic? Ferid?
Z U L F I К A R P A S I C :
Fico-
Ferid- ш i s l i m da ga
Vi znate.
DILAS:
Ferid, znam ga dobro,
Ь i о
sam s
n j i т
u V
o f a н z i v i .
Z u L F I К A R P A S I C :
Posto su Harnovic, Kovacevic i Cengic
Ь i l i
tu,
г e k l i
su:
U
Foci su cetnici, p o Ь i t с е vas ako odete. Nasa
o г g a n i z a c i j a
u Foci
r a z Ь i j e п a ,
iz Foce su pobjegli i
п a s i
s i ш p a t i z e r i i
c l a н o v i
partije, sto od
ustasa, sto od e t п i k a . Sve to r a z Ь i j e n o . Kasnije sam doznao da su ondje
Ь i l i
Risto Tosovic, Fajko
K u г s p a h i c ,
Nebojsa В а Ь i с , Ramiz cori c i drugi, ali
n а ш а
tada
г е с е n о :
Vi cete sada ostati ovdje, i rni
с е ш о
vas odrediti
druge duznosti. Odrnah sam se ukljucio u politicki rad odreda.
Ondje s ш о imali veCi p r o Ь l e r n s
p r o c e t n i c k i ш e l e ш e n t i ш a .
Cetnici su s
R o ш a n i j e
isli za
H e г c e g o v i п u ,
to
Ь i о
put, i pored nas
р г о d е
grupa oficira
koje srno
e s k o г t i r a l i
i p o ш o g l i im, ј е г
s ш о
u to
v r i j e ш e
s cetnicirna jos
saradivali. ISli su u Hercegovinu da
r n o Ь i l i z i r a j u
srpski
п a r o d ,
ali su torn
putu
h a r a п g i r a l i
protiv
p a г t i z a n a ,
protiv saradnje s
ш u s l i ш a n i ш a ,
i to se
t а ш о
osjetilo. Sjecam se, Ь i о tu
п e k i Faik
Beslic, koga su zvali Bozo,
p o r u c н i k , ш u s l i r n a n . Svi
ш u s l i ш a n i
su se nazivali s r p s k i ш , p r a v o s l a v н i ш
i m e н i ш a . Ј а ,
tek sto sam dosao,
p i t a ш
Ferida zasto to, meni kaze
da
ne
g o v o r i ш tako, da su to konspirativna i ш e n a . Meni r·ekao: "Ti ces Ь i t i А с о
Milic."
t о ш ш а l о ш
Tmovu
Ь i l a ј е i partizanska kafana, tu Ь i о i stab
Dobropoljskog partizanskog odreda. Kad sam
e d n o ш
usao u tu kafanu, svi
su to
p r i ш i j e t i l i
i odjedanput pocnu pjevati: О ј , S r Ь i n e , lijepo ti ime,
al
se drugi sad ponosi
п ј i ш е .
Ti procetnicki raspolozeni seljaci ocevidno su
znali
da i n i s ш o
S r Ь i ,
п е g о ш u s l i ш a n i
Bosnjaci.
iste 1941 godine odatle
s а ш
prebacen na
R o ш a n i j u .
Ondje
Ь i о
Colakovic.
Т а ш о
s а ш nasao
H a s a r ш
Brkica, on se takode zvao
А с о .
Nasao
s а ш N i s i ш a
A l Ь a h a r i j a .
I i ш а о srpsko i ш е .
О п d а
Ь i о Cica s
R o ш a n i j e , vr lo
popularan. Bio
ш i s l i m ,
Н r v a t
iz Rijeke.
DILAS:
Mislite na Vajnera,
ga
znam, on
Ь i о i n z i n j e г , т i s l i т
da
on Jevrejin, ali iz Hrvatske
Mada
nije licio na Jevrejina, Ь i о povisok,
Ь i о krupan.
Z U L F I К A R P A S I C :
Postavio sam pitanje na
o т a n i j i
u stabu, г e k a v s i da
M u s l i т a n i ,
Zidovi i
Н r v a t i
trebali da nose svoja i т e n a . Iz prostog razloga
sto
g o v o r i т
hercegovacki i svako kad sam dosao na
o т a n i j u ,
mislio da
sam
S r Ь i н .
Bio tamo
о н а ј
cetnicki
т а ј о r
Dangic, koji
т e n i
jednoga
а н а
rece: "Slusaj
А с о ,
ti si iz poznate srpske familije, pravoslavne, ovo su Turci,
boga ti. Znas
li
ti da ovaj Hasan Brkic
Ь i о
advokatski
p r i p r a v п i k ?
su
Turci. Trebalo n j i т a da
v o d i т o
г a c u n a , to su nasi
d u s т a п i .
Zatim, na
j e d n o т
sastanku neki su seljaci upitali: "De su nasi u г c i sada kad
najgOie?" od nas devetorice u s o Ь i , sedam u s l i т a n a . О н d а sam rekao:
"Evo nas, sam Adil, ovaj
М ш а t .
z i т i 1941 i u piOljece 1942
g o d i п e
poceli su
p r o s г p s k i ,
procetnicki
elementi bjezati iz н a s i h jednica, ostavljati
н а s .
Ali jos nas nisu u Ь i j a l i , jos
se
н i ј е
tako lahko
г u k a
dizala na druga, nego se
р о Ь ј е g н е
i odnesu puske.
Nije Ь i l o
u Ь i j a n j a k o т e s a r a .
kasnije nastalo. Pocelo na Ozrenu.
Sjecam se da
samjednom
prilikom
п e k o m
zboru, gdje
A l Ь a h a r i
rece: "Pazi, oni znaju da si ti т u s l i m a n , neko
i т ј е г е k а о .
О н d а
samjavno,
na istom
t о т
zboru, kazao da sam
B o s n j a k - m u s l i т a n
i da sam dosao braniti
srpski
н а г о d
od ustasa. Mogao sam ici i s ustasama, ali izabrao
s а т
da se
d o d j e т boriti ovdje." Jedan d o т a c i n ustade i rece: "Sad si
т i l i j i
deset
puta, 'alal ti v ј е щ
ti
si pravi " Dakle, narod to uvjerilo,
Ь i о s p r e т a n
Bosnjake, koji su se dosli s
n j i т
boriti,
p r i т i t i
kao svoje prijatelje, mi
s т о
svi nepotrebno nosili srpska
i т e n a .
К r a j i n i ,
gdje
Ь i о
Duro Pucar, nije se tako
г a d i l o .
Tu su svi
B o s п j a c i -
ш u s l i ш a n i
nosili svoja prava
ш e n a .
I Osman Karabegovic i Sefket Maglajlic
i
ш n o g i
drugi.
I s t o c н o j
B o s н i
poslije su
ш u s l i ш a п i u Ь i j a п i .
Ali Dervis
N u ш i c ,
Akif
Beslic, Hasan Brkic, Ferid
C e п g i c ,
svi smo
i ш a l i
srpska
i ш e n a ,
i onda su se oni pitali: "Kako to da
n е ш а п i j e d n o g ш u s l i ш a п a
da se
bori s
n а ш а ?
t а ш о
ј е Ь i l a j e d i п i c a
Muje Hodzica, koju su cinili
m u s l i ш a n i , н a s i
simpatizeri iz Satorovica kod Rogatice. u cijelosti
Ь i о
ш u s l i ш a n s k i b a t a l j o п
koji se borio u
p a г t i z a n i r n a .
О п d а su ih iz
I s t o c п e
Bosne preselili u hrvatski kraj, kod Varesa, da о v а ш о ne srnetaju. Eto, to
Ь i l a politika,
п ю ш
ш i s l j e n j u vrlo losa politika Rodoljuba Colakovica i Ise
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 49/133
92
BOSNJAK
DIL U L F I К A R P A S I C ;
Dosao
s а т
Vama dozvolu da о d е т
diCi
knjige i т a t e r i j a l e koje s т о u
BEG U PARTIZANIMA
93
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 50/133
М i t r o v i c i sakrili. Ј е d а н covek u Maderi s V ama, i Vi
т е н е
pitate:
kako ste se Vi drzali? Malo ste т o Z d a i rekli, т а l о p r i z н a l i ? O d g o v ш i o
sam: Nista н i s а т p r i z r ю .
Vi ste uputili Zarka
V e s e l i н o v a
koji takoder u Mitrovici,
tad
Ь i о
sekretar o k r a j i н s k o g k o т i t e t a za
o j v o d i н u .
DILAS: Koliko ste ostali u p o l i c i j s k o т zatvoru?
Z U L F I К A R P A S I C :
Dvije i н e d j e l j e .
О н d а
su predali v o j н i sud,
о d н о s н о prijeki ustaski sud.
DILAS: Jesu li vas o d т a h osudili?
Z U L F I К A R P A S I C :
Ne, nisu o d ш a h osudili, nego su jos
e d n o ш
napravili
saslusanja, i s t г a g u zapisnike i о н d а prijeki ustaski sud osudio na
srnrt.
DILAS:
Razurneo sam Vi ste
to
u odgovoru o t v г d i l i i
to
sa s ш е h о ш
kad ste
Ь i l i
kod
ш е н е
u Beogradu
n e k o ш p r i l i k o ш
- d a Vas spasilo
Cengica r e z i ш e . Jer Vi ste zasluzili da vas ustase
s e d a ш
puta streljaju, bar
s e d a ш
puta. Ustase su vodile politiku
р r е ш а ш u s l i ш a n i ш a
da ih se ne
revoltira, buduci da ste iz
v е о ш а
poznatog roda, na intervenciju nekih
ш u s l i ш a n a ...
Z U L F I К A R P A S I C : Delegacija isla Pavelicu za е n е , i on rekao, kako
tvrde oni koji su Ь i l i u delegaciji: Da sin,
Ь i h
ga dao strijeljati, ali
posto su
br ata
u Ь i l i cetnici .. se znalo, sam
p o т i l o v a n
i osuden
na dvadeset godina o Ь i j e .
DILAS:
Gdje ste
Ь i l i
u zatvoru i koliko ste ostali? Ni dvadeset godina nisu
za potcenjivanje.
ZULFIKARPASIC:
U
Z e п i c i
i u M i t г o v i c i i ostao
s а ш o t p г i l i k e
devet
ш j e s e c i .
DILAS:
Dobro, kad ste uspeli
da
o b e g н e t e iz zatvora, kud ste pobegli?
Z U L F I К A R P A S I C : T r a н s p o r t i r a l i su н а s iz Mitrovice u Lepoglavu. U
Zagrebu
s т о
z a d r z a н i , odakle sam preko partijske veze pobjegao. Odatle
sam otisao u S l a v o н i j u u
C a z т u .
Т а т о
Ь i о
O Ь l a s н i
k o т i t e t
gdje
sekretar I v a н Bozicevic Beli.
NADEZDA:
Begstva iz zatvora
i s u
cesta i uvek predstavljajtr uzbudljive
price. Kako ste Vi pobegli iz zatvOia? Da li to Ь i l o р г е k о partijske veze?
ZULFIKARPASIC:
U Dordicevoj ulici, gdje s т о Ь i l i s т j e s t e н u s u d s k o т
zatvoru, zatvorski
l j e c н i k
R i z н e r pozvao piegled. U
н j e g o v o j s o Ь i
docekao ј е d а н н а s ilegalac, koji Ь i о iz D a l т a c i j e u d o т o b r a н s k o j
u н i f o r m i . N a k o н k г a c e g г a z g o v o г a s а т vidio - ta т e t o d a р г е р о z н а v а н ј а
tesko se т о z е opisati - da se radi provokaciji. Rekao da
p o s l a н
od Norberta Vebera, sekretara zagrebacke o r g a н i z a c i j e , i da cu Ь i t i s т j e s t e n
u samicu dok se ne
н а d е
put izlaska. Istu
н о с
z a t v o г s k i c н v a r ubacio
straZarsku
u п i f o r m u .
U
k a s п e
sate dosao т е п е i posto na kapiji
Ь i о
н j e g o v
prijatelj prosli
s т о
bez
р r о Ь l е т а .
Cekala su nas kola i otisao
s а т
u
vilu jednog naseg
s i т p a t i z e r a .
P r o т i j e n i o s а т vise stanova i jedanput,
zamalo, opet ne padoh u ruke ustasa, kad su pravili raciju trazeci vojne
bjegunce. U Zagrebu
s а т
s V e b e r o ш ispitao
ш o g u c n o s t
oslobadanja trans
porta na putu za Lepoglavu, te sam cak i ukljucen u njegove pregovore
s a r a d н j i s r v a c i т a HSS-a. Iz Zagreba sam
Ь i о
prebacen
p e c i j a l n i ш
vodi
C i ш a
u Zagorje i odatle u
C a z ш u ,
za Topusko gdje
Ь i о
Glavni stab
Н r v a t s k e i Centralni o ш i t e t .
DILAS:
В ј е z а н ј е iz zatvora nije Ь i l o cesto, ali
е Ь i l o ш o g u c e .
t о ш е
pricala - kad ste
Ь i l i
kod nas u Beogradu -
ш о ј а s u p ш g a
Stefica, koja
Ь i l a
u to
v r e ш e
partijska aktivistkinja u
Z a g г e b u .
Partija
i ш a l a
dobre veze sa k a z n i o n a ш a sa
s l u z b e n i c i ш a
k a z n i o п a :
iz Mitrovice su pobegli svi k o n ш н i s t i
Otisli ste u Slavoniju, t a n ю Ь i о Dusko Brkic
s e k г e t a r · .
I Pavle
G г e g o r i c
jos tamo
Ь i о .
Z U L F I К A R P A S I C : Da, izvrso pivo partijsko s a s l н s a н j e т о ш е drza
nju u zatvoru i odredio
k а ш о
cu iCi. ј е Ь i l o 1943. godine.
94
BOSNJAK
DIL ZULFIKARPASIC
Iz Topuskog sam otisao u Cazinsku krajinu. Tamo
е Ь i о ,
u Bosni cuveni,
BEG U PARTIZANIMA
95
Mene tiagedija Huske Miljkovica jako dojmila. N arod jemu , pje
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 51/133
Huska Miljkovic. K a r i z m a t i c н a osoba. se malo-pomalo sam i z g i Ћ d i o u
i z v a н r e d н o g politicara i v o j н o g komadanta. Imao svoju miliciju u snazi
ј е d н е
povece brigade.
K o н t r o l i r a o
cijelu
C a z i н s k u k r a j i н u ,
zaveo svoj
sistem uprave. Ustasama nije dozvolio pristup, branio srpska sela. C e t п i c i
se, pak, п i s u smjeli pojaviti н j e g o v o j teritoriji. T r g o v i п a ј е Ь i l a
s l o b o d н a ,
p r i v a t н a i m o v i н a p o s t o v a н a
ali su bogatiji morali davati vojsci.
Borci su se hranili, mahom, vlastitim kucama. Zauzeo
п e u t r a l н i
stav,
se svi poceli za
н ј е g а
otimati. Ako zatra.Zili prolaz, domo
branima, partizanima, cak i Njemcima to dozvoljavao, uz uvjet da plate
odstetu u
h r a н i ,
oruzju i m u н i c i j i . Njegove jedinice
Ь i l e
su d i s c i p l i н i r a n e i
vrlo borbene, tako da su se svi dogovori s н j i m respektirali. Na svojoj
teritoriji
Huskaje
tolerirao sve
v о ј н е
b j e g u н c e , iz raznih formacija, i od toga
s t v o г e н z e l e н i
kadar koji se dugo
z a d г z a o
u tim krajevima. Nijemci su
mu
p г e d l o z i l i
da
н j e g o v u j e d i н i c u
modemo
н a o r u z a j u ,
da im
d a d н u
velike
k o l i c i н e m u н i c i j e u н i f o r m i , ali su zauzvrat trazili da a r t i z a н e pusta
s v o j н teritoriju. U isto vrijeme,
p a r t i z a н i
su mu
o н u d i l i
pregovore.
C a z i н s k a
k r a j i н a ј е
tada
Ь i l a
vezana za
Н r v a t s k u
i s
н j i m
pregovarao Veco
Holjevac
47,
komesar korpusa. Uspjeli su ga
н a g o v o r i t i
da prihvati
н j e m a c k i
prijedlog, da prijede u partizane kada ga
н a o r u z a j u
i opreme. Obecan mu
с i н
p u k o v н i k a Halilu,
н j e g o v o m z a m j e н i k u с i н p o t p u k o v п i k a
svim
k o m a n d a н t i m a b a t a l j o н a
cin majora,
k o m a н d a t i m a
ceta
с i н
k a p e t a н a
k o m a н d i r i m a vodova с i н
p o r u c н i k a .
Osim toga,
о Ь е с а н о
mu da
Ь i t i
k o m a н d a n t
divizije i - posto i prije Ь i о u vezi sa Pokretom - da
Ь i t i
p r i r n l j e н
u Okruzni i komitet divizije. Jos П l i l O g o cega obecano. u
н e k i m
pregovorima oko Huske sarn i ucestvovao i moram
r i z н a t i , d o Ь i o
za
н ј е а
simpatije. Bio
н a r o d п i
covjek, koji
п i ј е
imao skola, ali uvijek
z н а о
sta hoce i vodio se
i н t e i e s i m a
К r а ј i н е
i
н a r o d a .
sve dogovore izvisio, kao i Stab korpusa. Njegova divizija - U н s k a
o p e r a t i v н a
grupa
oslobodila prolaze za
B o s a н s k u
k r a j i н u
i tada
p o c i н j u
н j e g o v e н e v o l j e . Bosanski kadrovi i P o k r a j i н s k i komitet В о s п е gledali su
drugacije cijelu stvar i Huskina
s a m o s t a l н o s t , н j i m a , п i ј е Ь i l a
uklopljiva u sistem partizanskog ratovanja. Malo-pomalo on
е l i k v i d i r a н
i
kompromitiran.
O r g a н i z i r a н o ј е u Ь i s t v o ,
toboze od
н e p r i j a t e l j a ,
zatim mu
p r i г e d e н a
velika
d z e н a z a .
47
Veco Holjevac. popularni partizanski komandant. komesar korpusa, poslije rata
gradonacelnik Zagreba.
vao i
i s k r e н o
ga volio.
М n o g o
truda
u t r o s e н o
dok su j e d i п i c e
U н s k e
o p e r a t i v н e
grupe prihvatile b o r b e н i н i v o .
Poslije rata
н j e g o v a j e
jedinica rasformirana i skoro svi kadrovi
i z b a c e п . i
iz Armije.
U Velikoj
К l a d u s i
sam predavao visim partijskim kursevima koji su
se
o r g a п . i z i r a l i
za rukovodeCi kadar.
Iz
C a z i н s k e
k r a j i н e ,
preko Dalmacije,
p o s l a н
sam u
Ј а ј с е .
Ь i о
vrlo
kompliciran i tezak put. U Jajcu sam vrsio
I a z н e
politicke
d u z н o s t i , jer
smo
se pripremali da uzmemo vlast cijeloj teritoriji В о s н е .
Pri kraju rata
p o s l a н
sam
p a г t i j s k o j
d u z п o s t i
u Mostar,
jer
se u
Mostaru o Ь i a s п i komitet razdvojio u dvije frakcije. Duro Pucar mi vrlo
ostrim t o н o m , rekao da moram ocistiti organizaciju od frakcionasa.
NADEZDA:
Kako se
о н d а
razresio taj p r o Ь i e m
f r a k c i o н a s t v a ?
ZULFIKARPASIC: Z o v п u o
sam ih i rekao prvoj grupi: Slusajte, imam
k o m p e t e н c i j e da vas izbacim, izbacivanje cesto z н a c i strijeljanje. sto vi
radite
a p s o l u t н o b e s m i s l e н o .
I
to
se rijesilo odmah. Bili su tu Savo
М е d а н , I Ь r o
Sator, S r e t e н Starovic i drugi. Rekao sam im da su
u c i п i l i
sto
su u c i н i l i i da predla.Zem da ne ulazimo u detalje, nego da а р г а v i п ю z a p i s п i k
i kazemo kako
Ь i l o g г e s a k a
о Ь ј е strane, da ovaj
п ю m e n a t
zahtijeva
p o t p u н o ar1ga.Ziranje oslobadanju i i z g r a d н j i zemlje, stvaranju sindikalne
organizacije, i da
s m a t г a m
da to tim zavrseno.
DILAS:
Savo Medan u partiji poznata licnost. da li jos Ь i о ziv onaj
musliman Pasic, koji
Ь i о
na
o Ь i j i ?
Z U L F I К A R P A S I C :
Nije. Ali
Ь i о ј е d а н
drugi sekretar, Bosnjak, cijega se
imena ne sjecam. sam ih pomirio. Priznali su da su svi pravili greske, ali
da te greske nisu strasne, nije
Ь i l o
nekih povreda tajni, izdaje, nije
Ь i l o
kleveta, sve
to Ь i l o
samo ogovaranje jedni drugih. Tako sam to rijesio
bez vecih konzekvenci.
DILAS: Godine 1944. Bosna vec ima dosta konsolidovanu vlast tim
teritorijama. sam od nekoga
с и о -
nisam od Vas, da ste Vi
Ь i l i
pred
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 52/133
9
B O S N J A К -
DIL
U L F I К A R P A S I C
Rat jedna gruba n t i h u т a n a rabota s koje
god
se strane gleda. М n o g e
EG
U P A R Т I Z A N 1 M A
99
te postupke. Sve to i jos bezbroj drugih stvari vodile su p г e i s p i t i v a п j u
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 53/133
postupke nasih
k o т a n d a n a t a т o j i h
prijatelja, n i s a т т о g а о opravdati ni
p r i l i k a т a , п u z n o s c u
trenutka ni o s o Ь i n a m a i
p o n a s a n j e т
neprijatelja
lzgovori tipa - to rat, revolucija, situacija tako nalaze - nikad za neke
postupke nisu dovoljni da ih opravdam. п a r o C i t o da ih sam r i m i j e п i m .
Р r е т а
siledijama koji su svoje polozaje
z l o u p o t r e Ь l j a v a l i
uvijek sam
alergican, cesto o п i z a v a n j e ljudi koje su partijski drugovi bahato izvodili,
dokazujuCi svoju
т о с
dozivljavao
s а т
i
kao
vlastito ponizenje.
Zapamtio s а т dobro ј е d а п takav dogadaj. Vracao sam se kasno,
d u b o k o т
snijegu, u hladnoj z i т s k o j noCi iz B u t т i r a a u t o т s
т а ј k о т .
Bili
s т о
u posjeti kod п ю ј е sestre H a s i Ь e . Na putu su nas zaustavila dvojica
т а ј о r а
auto okliznuo u jarak. S n j i т a su Ь i l e dvije z е п е , s u т п j i v o g
izgleda, lahko obucene - vidi se s п е k е pijanke posli da se provozaju. Vratio
s а т
se iz lova,
s а т Ь i о
obucen u nekakvu a k н u ,
i т а о
sam kacket i ovi
т a j o r i
su ocjenili kao sofera.
- Cij i ovo auto?
- Ministarstva trgovine.
- koga vozis?
- Svoju
т a j k u .
- т l a d i c u neka te т а ј k а p г i c e k a u n a s i т k o l i т a odvesces nas u
Sarajevo i dovesces naseg sofera.
- Ljudi ,
т о ј а
т а ј k а bolesna z е п а , dvadeset ispod п u l e , nego,
povescu, rado vase drugarice, i dovesti v а т sofera.
- N е т о ј da pricas, nego izvedi т a j k u
п а s
vozi.
Vidio sam da vrag odnio salu, te i т p r a v i т odstupnicu p r i j e d l o g o т
da se svi nekako
u g u r a т o
u kola. Ali oni zapeli, valjda hoce pred curama
pokazati svoju silu. Konacno sam т о r а о pokazati svoja d o k u т e п t a i kad su
vidjeli da sam visi o f i c i г od njih i uz to jos i z a т j e п i k т i п i s t r a , situacija se
potpuno
p r o т i j e п i l a .
Takvi slucajevi bahatosti su svakodnevni. lstini za volju, т o r a m reCi
da ih
g e n e г a l
Vukanovic zbog ovoga drzao deset d а п а u zatvoru, ih
onda poslao
т e n i
da se
i z v i п u .
Ako im ne oprostim, г е k а о da ih salje
kuCi
Kozaru. Oprostio s а т im
Narocito poslije rata
o t v o г e n a o t i т a C i n a
dovodila do
о с а ј а . Sva
opravdanja koje s а т u s e Ь i pokusavao pronaCi: da se radi о s e l j a c k o т
т e n t a l i t e t u g l a d n o т
svojine,
h a j d u c k i т t г a d i c i j a т a
... nije
т o g l o
opravdati
т о g а
zivota.
Nosilo sve to j e d п u notu protiv
т о g а
bosnjackog naroda, koji
Ь i о
na
ispitivanju nekakvih grijehova koje nije p o c i п i o . Pokusali su se i
b o s n j a c k o т "begovatu" pripisati grijesi koji su p o t p u r ю apsurdni. Nekako
se ocekivalo da se angaZiram u toj hajci i p o n e s e т
Ь а ј г а k
u
b o r Ь i
protiv
i s l a т a i т u s l i т a n a . a t n ю s f e r a gusila, osjecao sam se
p r e v a r e n i т
i
z a v e d e n i т . M a l o - p o т a l o
dosao
t г e n u t a k
kada sam pred sobom vise
п i s a m
i т а о opravdanja.
К о н k г е t п о postojao citav k o т p l e k s tih dogadaja. Mnogo toga i l o
pod
т i n i s t a r s t v o т
t г g o v i n e
i tada
sam
za to
Ь i о
odgovoran. I
т о m
o Ь i c a j u , п i s a m bjezao od odgovornosti. Pod upravu Ministarstva trgovine
potpale su sve t г g o v a c k e
г а d п ј е
u Sarajevu. Prije svega sve zidovske radnje,
koje su uzele ustase i п j i h o v i
s i т p a t i z e r i ;
sad trebalo р о п о v о sve uzeti od
tih ljudi. Tu Ь i l o т п о g о robe i vrijednih stvari, postojali su razni т a g a z i n i ,
gdje
Ь i l a
s т j e s t e n a roba koju su N i j e т c i i ustase opljackali - c i l i т i ,
klaviri, skupi porculanski s e г v i s i , n a т j e s t a j i ostalo. U to
v r i j e т e
postojali
su magazini za s n a b d i j e v a п j e
P o k г a j i n s k o g
k o т i t e t a i Vlade. Sve to Ь i l o
pod kontrolom Ministarstva trgovine, i sam
za
to
Ь i о
odgovoran. Situacije
koje su se postavljale р г е d т е n е nisu Ь i l e nimalo lahke. z m i т o
na r i т j e r
Focu, moje mjesto.
Foca
п i ј е imala struje i sada
t a n ю
neki covjek, Pilav,
donio a g г e g a t , dolazi т e n i da dam zarulje; n j e n ш d а т sto pedeset
z a г u l j a , ne mogu vise, iz prostog razloga
jer
е т а zarulja u Bosni, treba
В а п ј а Luka, treba Tuzla, treba Sarajevo. Uto meni,
na
r i т j e r , Avdo Н u т о
posalje sljedovanje za
o k г a j i n s k i
komitet i traZi tri stotine zarulja. Ne mogu
п ј е т u dati vise zarulja nego sto
s а т
dao jednome gradu od pet hiljada
s t a n o v п i k a , vec
Ш l l d a d n e т
pedeset. Dolazio sam malo u sukobe s
t i т
nasim
г u k o v o d i o c i m a
i prijateljima.
Na r i т j e r ,
dolazi
т e n i
Ante
В а Ь i с , т i n i s t a r
prosvjete i kaZe:
n e т a m o g l a s o v i г a .
Treba da se osnuje т u z i c k a skola,
nema l a s o v i г a . t а т о neke dame, z е п е rukovodilaca, uzele
g l a s o v i г e
- tri
koncertna glasovira postojala su u Sarajevu i sv a tri otisla u privatne ruke.
sam te g l a s o v i г e dao oduzeti za skolu. Oduzeti u to v г i ј е т е glasovir zeni
p г v o g
covjeka partije u Bosni, zarnislite sta to
Ь i l o
danas
s т i j e s n o ,
ali tada doCi u sukob s p a r t i j s k i т г u k o v o d i o c e m iz mog polozaja, to
znacilo nositi glavu u
t o r Ь i .
ljedan
slucaj cu vam ispricati
kojije
vrlo vazan u mome zivotu. Duro
Р u с а г Ь i о p o s t e п covjek, nije dopustao pljacku, o t i m a c i п u , Ь i l o kakvo
100
BOSNJAK
ADIL
U L F I К A R P A S I C
prisvajanje. Cuo sam da se kasnije prornijenio, da privilegije jako zavolio,
BEG U PARTIZANIMA
101
ZULFIKARPASIC:
Znate, koliko god da sam se drzao, da na primjer
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 54/133
da se naucio na to, da scerku razmazio, vozio
i n o s t г a n s t v u ,
davao
m e г c e d e s e
dokt01ima, poklanjao velike р а г е ,
k o г u m p i r a o
se. ga ne
znam kao takvoga i ne mogu to
njemu kazati.
DILAS: m п o g e privilegije, koje su mu f u п k c i j i dolazile,
prihvatio, ali se nije
o г u m p i r - a o .
Znam i za cerku, kojim putem to islo i da
li
а с п о
- to uvek treba sa izvesnim
г e z e r v a m a
prihvatati.
Da
vam samo
kazem: п i ј е se k o г u m p i r a o .
ZULFIKARPASIC:
Dok sam
Ь i о
u B o s п i ,
Ь i о
najveca brana protiv
nezakonite otimacine, koju nisam dozvolio u krugu moje odgovomosti,
protiv koje sam se
v г l o
e п e r g i c п o borio i on u tome meni uvijek davao
podrsku.
J e d п o m
se dogodilo da jedan turski
d r z a v l j a п i п
bio
u l ш p s e n
s v e z a п i
p г o v e d e n
kroz g г a d s plakatom da ratni profiter, imao
turski pasos i posjedovao u
S а г а ј е v н
svoj mlin.
О п d а
su mu oni, posto
su ga uhapsili, preko п о С i digli sve cilime, namjestaj, nesto
r ю v a c a .
U
meduvremenu dosla v г l o o s t г a diplomatska п о t а od turske d г z a v e , u kojoj
se protestuje sto se turski
d й a v l j a n i n
progoni. Mislim da neko
r a z g o v a г a o
tome s Titom, i dao n a г e d e n j e da se tome provede istraga. Rankovic
t e l e f o п i r a o
u Sarajevo i m е п е
noCi,
u
k a s п o
doba,
p г o b u d i ј е d а п
К r a j i s п i k ,
oficir: Zove te Р u с а г . I Р u с а г mi kaze: Slusaj, Adile, ima
da mi pr·onades u roku od 24 sata ko to ш a d i o . Cuo sam da su to uradili
f u п k c i o n e r i tvog ministarstva. Ali, ima da mi to sutra poslije podne, oko
cetiri-pet sati
d o п e s e s .
s а ш d н g a to prica, da pricarn detalje, odmah
otisao k н C i toga covjeka i pitao da li se sjecaju i koga ko dosao kad se to
uzimalo iz kuce i jedna zena mi
s p o m e п e п е k н
Fahru Muftic, koja
е Ь i l a
iz
Р о с е .
Tu sam Fahru odmah pronasao i о в а m rekla da u p i t a n j н mjesni
komitet iz
S a г a j e v a .
Tako da sam do poslijepodne
п а о
za svaku
s t v a г
gdje
se
п a l a z i , ј е г
sam pozvao
i п t e n d a n t a
Mjesnog komiteta, koji mi dao
spisak za svaku s t v a г kome predata. Najbolje stvari otisle su c l a п o v i m a
Pokrajinskog komiteta i Vlade. u stvari Ь i l a neka vrsta ilegalnog
snabdijevanja partijske vrhuske u Bosni, kojoj nisam imao pojma. Sutradan
sam otisao Duri
P u c a г u
i kazao: Bogami Duro, kod tebe taj Cilim . on
skoci, lice mu se zacrvenilo. I to se sve vratilo vlasniku u vrlo kratkom roku.
NADEZDA:
Znaci, u toku p o p o d п e v a ste Vi vec sve doznali.
nisam htio pokazati Avdi Humi, niti Ugljesi Danilovicu, п j e g o v o j zeni
kako znam da to
Ь i l o
kod njih,
о п i
su znali da su im ш g a n i moga
r n i n i s t a г s t v a dosli to oduzeti. Posto sam
Ь i о
taj koji tu istragu sproveo,
stvorila se
ј е d п а
zaista zategnuta atmosfera, za koju nisam kriv -
gledali su me poprijeko.
DILAS:
Pravo da Vam kazem, i sam sa zavrsetkom
г а t а
Ь i о
u
п e d o u m i c i :
sta se, takoreCi preko noCi, z Ь i v a sa komunistickom elitom.
Izrazavalo se to u unutamjoj zdvojnosti, u
n e m i г u -
nisam mogao da cvrsto
smestim i
п a d e m
sebe: nije mi se svidalo g r a Ь l j e п j e oko vila, oko auta,
gledar1je gde ko sedi na priredbama, da li d o Ь i o ovaj l onaj orden, oni
magacini, i to rangirani
г е m а f u п k c i j a m a :
c e п t r a l n i ,
r e p u Ь l i c k i ,
vojni kao
i u Ozni - pred ocima gladnog i i s c r - p l j e п o g naroda. N a j m a г k a п t п i j i
p г e d s t a v n i k u tome Ь i о Tito - nije imao ni mere ukusa, postao i
a г o g a n t a n
prema n a j Ь l i z i m a - р г v о njima stavljao do znanja da su nesto
ukoliko njegovi pomocnici: prema v г h o v n o m u z o г u su se ravnali drugi,
vec prema г a n g u u h i j e r a г h i j i . Povlacio sam se u s e Ь i - pokusavao da se
vratim
l i t e ш t u r i ,
teseCi se da to prolazno, da s napredovanjem
komunistickog d г u s t v a ljudi postajati bolji, n e s e Ь i c n i j i ,
kultumiji
а Ь i v a l o
iz d а п а u dan suprotno. Bio
s а ш
da skratim zdvojan: emocionalno
rastrzan,
i п t e l e k t u a l n o
u zastoju, п a s t o j a o sam da Ь а г izgledam skroman, da
o s t a п e m v e г a n
i da mislim svojom glavom - ali iz tog gvozdenog kruga se
nije imalo kud, ko u п ј е g а ude moze izaCi samo u grob, d u h o v п i ili telesni.
Nikad m nye palo na um da odem u e r n i g ~ - a c i j u - to za mene Ь i l o bespuce.
Ali iz besputica sazrela, sve cvrsca, misao da se povucem svoje
s k r o m п o
i zeljeno k п j i z e v n o pozvanje. Srecom za mene odmah su pocele razlike sa
sovjetima - i kad se javila
a m Ь i c i j a
da obogatimo, da uznapredimo
socijalizam, razlike se ubrzo
p г e t v o r i l e
u potajne
р г е р i г k е ,
u otvoren
sukob. Tu sam п а s а о sebe, m a k a г p r i v r e m e п o - obnovio se emocionalno i
intelektualno. Eto, premda su
п а m
putevi razliciti s u d Ь i п e su
s l i c п e
...
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 55/133
KRIVO
N CION LNO
IME
Z BLUD ILIPODV L
DILAS: Smatram da bi u ovim nasim diskusijama odnosno u razgovoru
s Vama
Ь i l o
zn c jno ne samo zanimljivo nego znacajno da Vi kazete
nesto politici komunisticke partije prema
ш s l i m a п i m a
Kad kazem musli
manima mislim bosanskim muslimanima u prvom redu. sam u kreiranju
politike k o n ш n i s t i c k e partije u odnosu na muslimane u Bosni igrao izvesnu
vecu ulogu nego sto se tome zna i sto sam tome pisao mada sam
ponegde ponesto i pisao usput. U jednom mom govoru na Kongresu
n a i O d r ю g
fronta
S r Ь i j e
mislim da to
Ь i l o
1946. godine neko
direktno falsifikovao. Govor koji otisao u stampariju t a n ю ubacena
jedna moja recenica izrazito antimuslimanska iako u tom pogledu nisam
danas nista drukciji nego sto sam onda
Ь i о .
Naime u formulisanju politike
partije prema bosanskim muslimanima sam zauzeo odredjeni stav na Petoj
zemaljskoj konferenci ji- da Bosna mora da r ш t
a u t o r ю m i j u
ravnopravnu sa
svim drugim faktorima sa svim drugim politickirn i drzavnim tvorevinama.
tada Ь i l o prihvaceno. Ali i sam kao i ostali delio m i s l j e п j e da su
n ш s l i m a n i r e l i g i o z п a f о п п а с i ј а
koja nije jos stigla da se п a c i o n a l n o
diferencira i da п a j v e r o v a t п i j e da se u п o v i m uslovima diferencirati
jedni ka Srbima
d г u g i
ka
Н r v a t i m a
Naime mi smo polazili od c i п j e n i c e da religija moze o d r e d п i c a
п а с i ј е i п a c i o n a l п e svesti. Zaista u svetu znam da li uopste moguce
п а С i da
п e g d e
religija odrednica nacije i п a c i o n a l n e svesti. N
s
u razu
m e v a п j u С i п ј е п i с е da su Muslimani posebnost ne samo r e l i g i o z п a omela
nasa ideologija. Prvo ateizam. Nas ateizam koji nije mogao p r i z п a t i da
religija mogla neka o m ш kroz koju п е k о stvara naciju. Nama
ateizam takodje otezao da shvatimo da religija moze igrati vaznu ulogu u
konkretnorn m u s l i m a п s k o m slucaju u formiranju
п a c i o n a l п e
svesti i poseb-
104
BOSNJAK ADIL
Z U L F I К A R P A S I C
nosti m u s l i m a п a , iako su u Bosni
S r Ь i
i v a t i u stvari
k т o z
r e l i g i j и poceli da
KRIVO NACIONALNO ZABLU DA ILI PODV ALA
1 5
drugih - koji ih izrazavao kao posebni etnicki
e п t i t e t .
Jedan deo vodja
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 56/133
formiraju svoju n a c i o n a l n и svest i pocetke nacionalistickih p o k т e t a . Kasnije
su se javile i druge ideje, ali to
k a г a k t e г i s t i c n o
za B o s n и . Takvom nasem
neshvatanju ili bolje г е С i nedovoljnom shvatanju r o Ь l e m a m и s l i m a n a dopri
nela
i lenjinisticka teorija
п a c i o n a l п o m p i t a n j и
kojuje
o г m u l i s a o
Staljin,
gde se п i g d e н е spominje koja se to svojstvajed nog a r o d a ili grupe plemena
mogu
t r a п s f o г m i r a t i
n a c i j и . Nigde se spominje,
da
i religija mogla
igrati
и l о g и .
t e o г i j a
Staljinova koja
i z l o z e п a
u jednoj knjizici tamo
negde 191 ili 1911. g o d i п e , zapravo nije o r i g i n a l п a t e o г i j a . Ona p r e и z e t a
od Ota
а u е щ
a u s t г o m a r k s i s t e .
i t п a
razlika izmedu te lenjinisticke t e o г i j e
i a и s t r i j s k e ј е samo u tome sto Oto Bauer smatrao da se prava nacije svode
и g l a v п o m
na
и l t и r n o - a d m i п i s t r a t i v п u
a и t o n o m i j и , dok
l e n j i п i z a m
stoji
s t a n o v i s t и
da nacija
t г е Ь а
da ima pravo i na s v o j и drzavu.
M e d j и t i m , и k o n k т e t п o j politici prema Bosni, odnosno prema bosanskim
m и s l i m a n i m a ,
mi smo ipak vodili racuna da se oni jos nisu d i f e r e п c i r a l i na
S г Ь е i Hrvate, da su jos neka posebnost i da treba prema п j i m a pazljivo
postupati. se vidi tome, sto
и z i m a m o
u visoke f o r u r п e a и t e n t i c n e
predstavnike muslimana, na primer Zaima Sarca
49
, Nuriju Pozderca
50
• Tako
smo u prakticnoj politici
Ь i l i
t a k o г e c i
bolji nego u
teoriji
da ne
p o m i п j e m
n a s и zastitu muslimana zato sto smo
s и z Ь i j a l i
cetnike i
и s t a s e
koji
fakticki vodili i hteli da vode rat samo u B o s п i . taj rat Ь i о , da nije Ь i l o
p a r t i z a п a , mozda nista manje k a t a s t r o f a l a п za m и s l i m a n e nego sto ovaj
sada. Smatram da u nasim nedostacima, igralo ulogu - tu ste mi Vi,
gospodine Z u Ш k a r p a s i c u , v a Z п i , ne meni, п е g о Vase m i s l j e п j e za shvatanje
s г Z i pitanja sto su muslimani
Ь i l i
u r a z v i t k и ka a c i j i , u
n a c i o п a l n o j
svesti,
zaostali poredjenju sa drugim nacijama, odnosno sa srpskom i hrvatskom
nacijom, i da to posledica toga sto dugo ostali deo T u г s k e imperije, koja
Ь i l a , kao sto znamo, r e l i g i o z п a d г Z a v a sve do Kemala Ataturka, prakticno,
da kod njih isao
г a z v i t a k
sporije i da su se drugacije receno ono sto ste
Vi p o m e n и l i - da su se identiflkovali sa turskom d г Z a v o m , t u г s k i m carstvom.
Н о с и
da kazem: m и s l i m a п i za vreme Drugog svetskog rata, i neposredno
posle rata, fakticki nisu imali politickog pokreta ni k o m и n i s t i c k o g , р о р и t
49
Zaim Sarac. Sarajevski advokat, pristalica demokratske stranke Ljube Davidovica,
m i п i s t a r u prvoj Vladi Bosne i Hercegovine.
50
Nurija Pozderac, prvak Jugoslavenske Muslimanske Stranke
Ј М О ) .
narodni
p o s l a п i k .
U toku svjetskog rata clan VNOJ-a. Njegov stav pridonio o p r e d j e l j e п j u mnogih
muslimana za Tita.
muslimanskih otisao sa s t a s a m a , jedar1 deo m и s l i m a n s k o g naroda prisao
paitizanima, ali osnovna
ш а s а
ostala u stvari u konfuziji, neo
p r e d e l j e r ю s t i , duboko i s l a ш s k a , ali bez nacionalnog vodstva i razvijanja i
n e g o v a п j a svoje nacionalnosti.
Z U L F I К A R P A S I C : U B o s п i ima е d п а stvar koju cak i nasi prijateUi vrlo
cesto ne
z a p a z a j и
i krivo
t и m a c e .
Mnoge stvari koje su se u Bosni dogadale,
i ш a l e
eho u Evropi s а ш о zato sto su se dogadale k т s c a п s k o ш dijelu
s t a n o v п i s t v a .
H e г c e g o v a c k a
buna, Buna protiv Turaka, e ш a n c i p a c i j a ,
stvar-anje n a c i o n a l п i h drzava na Balkanu, to su sve i l e stvari koje su svjetska
s t a ш p a i javno rnnijenje na jedan г u g i n a c i п pratili, dok se, kad е Ь i l o rijeci
ш u s l i ш a n i m a , s m a t г a l o
da to tursko i s l a ш s k o s t a n o v п i s t v o koje kada
nestane Turske nestati zajedno s n о ш , и
p г o s t o m
uvjerenju da ono dio
Turske i ш p e r i j e Cak i Karl М а г х pisao t о ш е . Sto se tice Bosne, to ni u
k о ш s l u c a j и п i ј е tacno. C i n j e п i c a da
a u t o h t o п o
bosansko stanovnistvo,
Ь i v s i b o g u ш i l i , s t a г o s j e d i o c i koji su se u j e d n o ш periodu mozda i identi
f i c i ш l i s t u r s k o ш vlasti, da su u njeno v г i ј е ш е dozivjeli veliku k u l t u п ш
г e n e s a n s и , d o Ь i l i politicki
z п а с а ј ,
ali se nisu odrekli vlastite d o ш o v i n e
Bosne. Ne Ь i h ulazio u detalje, ali Bosna od pocetka i l a posebna, i ш a l a
drugacije zakone u odnosu na druge turske pokr-ajine. sama cinjenica da
to bosansko stanovnistvo
r i r п i l o
i s l a ш
ш a s o v n o
i u e d n o ш
k r a t k o ш
roku,
izazvalo kod turske a d ш i п i s t r a c i j e niz raznih z a k o п s k i h ш ј е r а , p r i h v a t a п j e
niza t г a d i c i o п a l п i h propisa na teritoriji Bosne koji nisu Ь i l i k a r · a k t e г i s t i c n i za
tursku vlast. Tako Bosna ш a l a j e d r ш upravu koja se г a z l i k o v a l a od one u
S г Ь i j i , Grckoj, A l Ь a n i j i , R u ш и п i j i , cak i od s а ш е и р г а v е u Turskoj. su
postojala, prije svega, vijeca ajana, postojao i zakon da bosanski plemiCi
ш o g u skolovati s v o j н djecu u i п s t i t u t i ш a za o b г a z o v a n j e princeva i I e d o v п o
upravljati
В о s п о ш
i n j e n o ш a d ш i n i s t г a c i j o m . Kada ш s k a pokusala
i z ш i j e п i t i i z v j e s п e zakone pod pritiskom Е v г о р е , i p r o m i j e п i t i zakone i u
Bosni, dolazilo do o t v ш e n i h buna, do pokr·eta koji su t г a z i l i p o t p u п u
s l o b o d и
Bosne u o d n o s н na
t ш s k н
vlast.
Ј е d а п
od tih, da ne
s p o ш i п j e m
druge, jeste p o k т e t H u s e i п a Gradascevica, " Z ш а ј а od Bosne koji Ь i о
iskljucivo е d а п п a c i o n a l n i , patriotski pokr·et za s a ш o s t a l n o s t Bosne, koji
cuvao izvjesne t e k o v i п e ,
в а т а
zajednicke s u r c i ш a , od kojih se п i s ш о i ш a l i
razloga distancirati niti ih n a p н s t i t i , ј е г su Ь i l e п а р i е d п е , jer su
п а m
o n ю g u c a v a l e p г o s p e г i t e t . Т а ј pokret nije Ь i о u Eviopi,
п i t i
od nasih susjeda
1 6
BOSNJAK ADIL
ZULFIKARPASI<:
A u s t r o u g a г s k e Srbije, ni od nasih historicara, uzet kao pokret
KRIVO NACIONALNO ZABLUDA ILI PODVALA
1 7
katolika i Jevreja, а п i s u vodili iskljucivo oni. Medutim, zamislimo da se
stvoril a neka srpska vlada u Bosni hrvatska vlada, nasa historija
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 57/133
nacionalne emancipacije В о s п е ,
п е g о
kao jedan medusobni obracu Turaka ,
tj bosanskih T u г a k a " s Osmanlijama. Tu historija i l a nepravedna. Kada
se u Bosni р о с е о osjecati utjecaj nacionalizma, hrvatskog i srpskog, samo
njihovo f o п n i г a n j e imalo jedan elemenat napustanja o s n o v п o g a domo
vinskoga osjecaja.
acionalni
osje {aj
г а d а se zemlji
N a c i o п a l i z a m vezan za zemlju, na kojoj se to dogada. Srpski za S r Ь i j u
hrvatski za
Н r v a t s k u
grcki za G г c k u , prema tome, bosanski nacionalizam
mora
Ь i t i
vezan za Bosnu. Pojava hrvatstva u Bosni Ь i l a ј е neka vrsta
identifikacije s jednom drugom zemljom, s Н r v a t s k o m , sa zemljom u
susjedstvu. Pojava srpskoga
п a c i o n a l i z m a
isto tako identiflkacija s
e d n i г n
tudim nacionalizmom, van Bosne. Jednome autohtonom stanovnistvu, koje
se osjecalo bosnjacki i koje razvilo patriotska osjecanja, taj п a c i o п a l i z a m
п i ј е p г e d s t a v l j a o nikakvu privlacnu snagu. vise sto nacionalno
o p г e d j e l j i v a n j e u B o s п i Ь i l o iskljucivo na vjerskoj bazi. Katolici su prilazili
h r v a t s t v н p r a v o s l a v п i
s r p s t v н .
Mi nismo katolici,
п i s m o
pravoslavci,
smo u tom
s l н с а ј н
ostali izmedu dvije stolice, bosanski nacionalni
osjecaj Bosne ostro o s н d i v a n i od jednog i od drugoga nacionalizma.
N e t г p e l j i v o s t
bila
p г e n a g l a s e n a
p г o t i v н
b o s a п s k o g п a c i o n a l i z m a
kao da
on moze da postoji iz p г o s t o g г a z l o g a sto pri f o п n i r a п j u hrvatske i
srpske nacije tlu Bosne
Ь i о
n a g l a s e п zahtjev da Bosna bude srpska ili
l l Г v a t s k a .
za jedno a н t o h t o n o s t a п o v п i s t v o ako ono imalo ikakav
patriotski osjecaj, Ь i l o u svakome s l н с а ј н neprihvatljivo. U n a j m a n j н r u k н
ta identifikacija s t н d i m п a c i o п a l i z m o m , s t н d i m
c e n t r i г n a
nacionalnim
i kultumim, Zagrebom i Beogradom, Ь i l a
za stanovnistvo Bosne
n e d o p н s t i v a .
mome misljenju, da vjera nije igrala takvu ulogu i da jos nije
Ь i l a
postala dominirajuCim faktorom, taj nacionalizam isao u pravcu
bosnjastva. Kada A н s t r o н g a r s k a posla na B o s n н , Turska prihvatila
о k н р а с i ј н
Bosne i Hercegovine Berlinskom kongresu i apelirala na
stanovnistvo da i ono
to
prihvati, da se preda bez otpora, da se vojska s
oruzjem mimo р о v н с е , zandarmerija preda u ruke A u s t r o н g a r s k e . Jedino
su
Bosnjaci dali otpor o k н p a c i j i . Oni su
f o п n i т - a l i
Narodni odbor, potom i
N a r o d n н vladu. U
tu
vladu uzeli su predstavnike Srba pravoslavca, Н r v a t a
vjerovatno Ь i l a puna veoma znacajnih nacionalnih ocjena, ovako se preslo
preko toga. Izgleda da nama, autol1tonom, nesrpskom i nehrvatskom dijelu
stanovnistva Bosne historija
Ь i l a
kao maceha.
H i s t o г i j s k e n e p г a v d e
Nastojanja bosnjackog dijela stanovnistva da se spasi Bosna, da se opre
o k н p a c i j i n i s н Ь i l a p r i h v a c e п a kao patriotski akt. Austrijanci su mislili da
н p a r a d i r a t i Bosnu s vojnom muzikom. Medutim, doslo do vrlo
o r g a n i z i r a п o g a i jakoga oruzanog otpora protiv o k н p a c i j e vrlo brzo
f o п n i г a n e Sll bosanske cete u kojima nije i l o turske vojske. Narod
ll
Bosni
Ь i о
naoruzan, buduCi da za vrijeme Turske imao pravo da nosi
o r н z j e а
kapetanije i razne t v г d a v e su imale svoje topove. Sve
to
o г u z j e stavljeno
na
g г a n i c e
za obranu od okupacije. I to se f a l s i f i c i г a zapostavlja i historiji
gotovo ne spominje. Na primjer, ne spominje se da su s t v o r e п e cete i о ј п е
f o п n a c i j e
medu
p r a v o s l a v п i m a
i medu katolicima koje pomagale oku
pacione a н s t r i j s k e t r н p e da udu i napadale iza leda н s l i m a n s k e
o d b г a m b e n e
jedinice i da ti l j н d i s l н z i l i a н s t r i j s k o j vojsci kao vodici da d o d н iza leda
Bosnjacima i da ih p o t u k н . Tim Sll cetama Ь i l i na с е l н
г a z n i
franjevacki
popovi i tome slicno. Katolicki dio stanovnistva peta kolona, kao i dio
pravoslavnog stanovnistva - sa cisto r e l i g i o z п o g a stanovista, jer trebalo
pomoCi krscanskoj zemlji. su Ь i l i l j н d i koji
п i s н
govorili п а s jezik, koji
п i s н
imali
п a s u
k н l t н r н koji imali zavojevacke п a m j e r e . Oni od
krscanskoga dijela s t a п o v п i s t v a p г i h v a c e п i gotovo kao oslobodioci. U
svakom
s l н c a j u to
znacilo za njih kraj Turske i pocetak austrijske
н p r a v e .
Dakle, to jezgro koje se f o п n i г a l o protiv
н s t г o u g a r s k e ,
ti l j н d i koji su protiv
zelje i volje sultana i turske
d г Z a v e
stali na
b r a п i k
svoje domovine,
n i s н
Ь i l i
dijelovi Turske,
п i s u
to Ь i l i Turci i nisu to radili
k o г i s t T ш s k e . Ј е г
da
radili u korist T u г s k e , oni mimo omogucili o k н p a c i j u jer to ј е Ь i l o
п а r е d е п ј е
sultana i v e z i г a . Znate da
A u s t r o н g a г s k a
morala poslati tri puta
ј а с е
o k н p a c i j s k e
j e d i п i c e nego sto Ь i l o predvideno, da su se morali
a n g a Z i г a t i veliki stratezi i generali i da su se vodile velike
Ь i t k e
da se Bosna
o k u p i г a Pored svega toga Semsekadic ll dva puta do
п o g u
potukao.
O k н p a c i j a Bosne i Ь i l a ј е jedna vrsta blamaze za
A н s t r o u g a r s k u ,
ali i jedna
1 8
BOSNJAK ADIL
ZULFIKARPASIC
vrsta r e h a Ь i l i t a c i j e i s t v a r a п j a osjecaja b o s a п s k o g a patriotizma i o d b r a п e
В о s п е . A u s t г o u g a r s k a
u
B o s п u
dovela
g e п e r a l e ,
koji su
Ь i l i п e m i l o s r d п i
KRIVO NAC ONALNO ZABLUDA ILI PODVALA
1 9
j e d п o m visem povezivanju i
d e н t i f : t k a c i j i
s o s п o m . Stoga
Ь i h Ь i о
tako
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 58/133
- malo se kada dogodilo da se umarsira u ј е d а п grad da se vjesaju i
strijeljaju imami,
u g l e d н i c i
i civili, sto uradio
g e н e r a l
Filipovic
51
u
Sarajevu s desecima
m u s l i m a п s k i h
voda koje su mu pale u ruke. Vidite, to
ј е Ь i l o s t v a г a п j e b o s a н s k o g п a c i o п a l i z m a , о d п о s п о s t v a r a п j e b o s н j a c k o g
п a c i o п a l i z m a
i stvaranje b o s п j a c k o g osjecaja patriotizma, koji Austrija
i g п o r i r a l a
taj
п а с п
sto ga prekrila velom
s u t п j e ,
p r e z e п t i r a j u C i
evropskoj
a v п o s t i
da u civilizatorskoj oslobodilackoj misiji. Sve te fraze
trebalo da p o k . г i j u
ј е d п о
п a s i l j e н а d
B o s п o m
koje Austrija htjela
sproves ti okupir-ajuCi ovu zemlju.
Bosna nestala Sanstej anskim
u o v o г o m
Pored svega toga, moja
о с ј е п а
da
o k и p a c i j a
i
k a s н i j a a п e k s i j a
od
Austrougarske Ь i l a za b o s a п s k e
m u s l i m a н e
p o z i t i v п a , jer o п e m o g и c i l a
п j i h o v u fizicku likvidaciju, koja se dogodila da
s p r o v e d e п
Sanstefanski
ugovor i da В о s п а
p o d i j e l j e п a i z m e d н
С т е GOie i I Ь i j e . Dakle, dolaskom
Austrougarske п а с i о п а l п i osjecaj izuzev kod Н r v a t a , Ь i о р о t р и п о u g u s e п .
A u s t i i j a п c i
su zauzeli н е k и vrstu
н o v o g a
stava, kao Turci
piema
miletima.
D o Ь i v a t e vjersku
a и t o п o m i j u ,
imate svoju v j e r s k и a d m i п i s t r a c i j и , i to sve.
Ostalo vrsila vojska, koja preuzela i c i v i l н и i v о ј п и vlast sedam
g o d i п a , sve dok
п i ј е
s t v o r e п a piva a d m i п i s t r a t i v п a uprava
п а d B o s п o m ,
s
kotarskim p r e d s t o j п i c i m a i z u p a п i m a .
М о г а
se p . г i z п a t i , Austrija d o п i j e l a
п i z civilizacijskih mjeia, pocela
i z g г a d п j a
puteva,
s t v a i a п j e d r v п e i п d u
strije, p o b o l j s a v a п j e stocarstva, modemizacija z e m l j o r a d п j e ,
o r g a п i z i r a п j e
p r o i z v o d п j e , o t v a r a п j e п o v i h t г Z i s t a , dolazak п о v с а п о g sistema p r i v r e d и
evropski
п а с i п , s t v a r a п j e Ь а п а k а
...
В о s п а
postaje dio
ј е d п е
u i s t i п u
п а р r е d п е
evropske drzave, koja
o m o g и c i l a
prosperitet.
U isto vrijeme kada se kod Srba i kod
Н r v a t a
stvarao taj
п a c i o п a l i z a m ,
s t v ю - a o
se u diugoj f o . г m i i kod
m u s l i m a п a .
Nama putevi, uz srpstvo i
hrvatstvo kao п а с i о п а l r ш i d e п t i f l k : a c i j u , Ь i l i svim ljudskim mjerilima i
svim politickim analizama z a t v o r e п i . Morali smo traziti i tiazili smo izlaz u
51
Barun Josip FilipoYic (1819-1889). austrijski general
h Г Y a t s k o g p o г i j e k l a ,
komadant
okupacioni J trupa i Yojne upraYe u Bosni koji ј е . obratno od preporuke austrijskoga cara,
prilikom uspostaYljanja okupacione Ylasti bio Yrlo sYirep prema muslimanima
s k l o п kazati da su m u s l i m a п i ostali h l a d п i prema п а с i о п а l п о m osjecaju i
prema н а с i о п а l н о m е zivotu. Dolazak luvatskog i srpskog
н a c i o п a l i z m a н а
t e r i t ш i j u В о s п е u
to
vrijeme п i ј е z п a c i o п i k a k a v п a p i e d a k u и l t и r i i politici,
cak za ove п а s е komsije. sve
Ь i l o
tako
п е Ь и l о z п о
i zahvacalo
samo н е k е
i п t e l e k t u a l c e .
Postoji a п e g d o t a н a s e g a k п j i z e v п i k a Tugomira
A l a и p o v i C a , kojemu majka, kad kaze da Hrvat, veli: "Nemoj,
s i н e ,
vjeru
m i j e п j a t i
Kakvi
Н r v a t i ,
mi smo katolici "
Mi s r r ю prema Evropi svi Ь i l i z a k a s п i l i . O t v O i e п o p i t a п j e u kojoj
mjeri, u
o d п o s u н а
druge,
Ь i l a i z r a Z e п a н а с i о п а l п а i d e п t i f i k a c i j e
kod musli
m a п a .
I s t i п a ,
mi pocetku
п i s m o
imali
s п a z п u
o r g a н i z a c i j и , svoju
stampu, p u Ы i k a c i j e , п i ј е postojao o s l o п a c v а п В о s н е , jer Turska za
п а s
vise п i ј е imala i п t e r e s a ,
Ь i l i
smo i ostali sami,
o s l a п j a j u c i
se samo
п а s е
vlastite s н a g e , koje su
Ь i l e
m п o g o s l a Ь i j e п е g о kod п a s i h komsija.
V i s e s t г a n a C k i
zi> ot u
Bosni -nekada
Р ш е d
svega toga, kada se
s t v ю - a l e
prve politicke strarike i prvi pokreti
u B o s п i kod S I " Ь a i kod Hrvata, isto vrijeme s t v o i e п i su i kod B o s п j a k a .
M u s l i m a п s k a п а r о d п а
ш g a n i z a c i j a Ali -bega Firdusa i l a ј е istog
z п а с а ј а
kao
i
s t v a i a п j e
Н r v a t s k e z a j e d п i c e i
s t v a r a п j e
srpskih politickih o r g a п i z a c i j a u
B o s п i . se sve uradilo, moze se IeCi u g o d i п u d а п а . Koliko vidim,
i m e п i m a I z v r s п o g a odbOia
M u s l i m a п s k e п а r о d п е
o i g a п i z a c i j e , ljudima
koji su Ь i l i a п g a z i r a п i , to ј е Ь i l a jaka, dobio o r g a п i z i i a п a , dobro s i t u i i a п a i
d о Ь г о p o s t a v l j e п a o r g a п i z a c i j a , s jacim politickim ljudima i vecega z п а с а ј а
п е g о sto u isto
v . г i j e m e
to
Ь i l o
kod Siba i kod
Њ v a t a ,
iz prostoga Iazloga
sto su B o s п j a c i - m u s l i m a n i Ь i l i bogatiji i u velikoj v e C i н i zivili gradovima,
Ь i l i su i s k u s п i i kao
g i a d o п a c e l п i c i . О п i
su mogli - kad im A u s t r i j a н c i
z a b r a п e
d j e l o v a п j e
-
j e d п o s t a v п o
se sastati u Pesti, kao sto su i Iadili. U
Pesti su odizali o s п i v a c k u k o н f e r e п c i j u M и s l i m a п s k e п а r о d п е o r g a п i z a c i j e
i
Ь i l i
od
p e s t a п s k e
stampe p o m o g п u t i i kao takvi postali
v a z a п
politicki
faktor u zivotu В о s п е . Pravili saveze sa S r Ь i m a , o s l a п j a l i su se i
Н r v a t e .
Poslije, kad doslo do aneksije, dali su prvoga
p r e d s j e d п i k a
p a r l a m e п t a ,
Safvet-bega Basagica. Kada danas citamo govore Fadilpasica,
Serifa A m a и t o v i c a i Safvet-bega Basagica, vidimo da su to Ь i l i ljudi s
politickom vizijom,
s p o s o b п i
da
e p i e z e п t i r a j u
svoj
п a r o d ,
da ga organiziiaju
110
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
i artikuliraju njegove zahtjeve u odnosu na Austriju. Nista manje od ostalih
К R J V O
NACIONALNO ZABLUDA ILI PODVALA
111
pojavljuje se Komunisticka partija koja govori narodima govori
M a k e d o n c i r п a priznaje njihovu egzistenciju otvara vrata i
u s l i m a п i r п a .
Na
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 59/133
nasih s u g r a d a п a .
Nakon propasti Austrougarske m o п a r h i j e kod nas se dogada preokret.
Tada dolazi do oduzimanja imanja do neopisivoga osiromasenja musli
m a п s k o g a
elementa
b o s п j a c k o g a п a r o d a
u Bosni.
Ј е d а п п a r o d
koji posje
dovao osamdeset posto zemlje koji imao veliko bogatstvo najed anput
z a k o n i r п a agramoj refomli
p r e t v o r e п
moze se reci u prosjaka.
I
svakako
da tu nastala demoralizacija
jer
smo
p s i l ю l o s k i
vezani prvome
slucaju za Tursku povezavsi svoju
s u d Ь i n u s njenom
s u d Ь i n o m ,
u Prvom
svjetskome ratu kao i Н r v a t i
Ь i l i
smo
v e z a н i
za Austrougaisku monarhiju.
Uzmemo li d a п a s citati govore u prvom parlamentu Jugoslavije gdje posla
nik Zemljoradnicke stranke iz
К r a j i n e
Dokic otvoreno dovikuje da
п е т а
vise mjesta muslimanima u Bosni da oni treba da budu sretni sto im
nisu zivoti uzeti za zemljama koje su uvijek Ь i l e srpske mogu samo
plakati i niz drugih stvari koje su
Ь i l e
uperene protiv muslimana vidimo na
kakav polozaj su muslimani
Ь i l i
dovedeni.
osnjaci
p г o s j c k o m stapu
Takva politika staroj Jugoslaviji proizvela ne samo osjecaj nesta
Ь i l n o s t i kod Bosnjaka vec i njihovo duboko osiiomasenje. Svaka materijalna
Ь i j e d a
п v i j e k izaziva politicko slabljenje da ne kazem politicko Iasulo
d e m o г a l i z a c i j u а
onda i г a z n i h fizickih nedostataka. Slaba
s l 1 r a п a
i razne
druge pojave dovode do п g г o z e n o s t i n a c i o п a l n o g a Ь i с а . su Bosnjaci
dozivjeli u pocetku Jugoslavije. Vidite meni sin Mehmeda Spahe govorio
kako posjeduje spise iz kojih se vidi da н j e g o v otac htio nazvati svoju
stranku bosnjackom ali mu Ь i l o
г е с е н о
da tome ne smije ni s a н j a t i da
Bosnjake izmislio Benjamin Kallay da to neprijateljski stav prema
drzavi i da oni sami sebe staviti u izolaciju tako da on iz oportunistickih
г a z l o g a uzeo ime
J u g o s l a v e п s k a
muslimanska
o r g a н i z a c i j a
htio ju
nazvati Bosnjacka m u s l i m a п s k a o г g a n i z a c i j a .
Kada su
s t v o г e п e
politicke
s t г a n k e
u Jugoslaviji
р г i ј е A l e k s a n d г o v e
О Ь z п а п е
iz 1929 vladala jedna vrsta d e m o k г a c i j e u Jugoslaviji jer
su uzeti f г a н c u s k i z a k o п i kao o s н o v a sistema. Glavni nedostatak
Vidovdanskoga ustava taj sto davao m a k s i m a l п e politicke slobode
p o j e d i н c u а nije vodio г a c u n a о n a г o d i m a . Nakon Prvoga svjetskog г а t а
izborima u novembru 1920 kada Komunisticka partija d o Ь i l a pedeset i
devet
n a r o d н i h
p o s l a п i k a medu njima Ь i l o nekoliko Muslimana. - U
Makedoniji su gotovo vecinu cinili komunisticki poslanici. U Beogradu
za
g г a d o n a c e l n i k a
Ь i о i z a b r a п
k o m u н i s t a
Filip Filipovic. - Vec tada u
svojoj nevolji i
Ь i j e d i
m u s l i m a п s k e mase van Bosne ispoljile izvjesne
simpatije prema lijevim pokretima
jer
п a c i o n a l n i m s t r a п k a m a
nisu imale
nikakve zastite.
mislim ne ulazeci analizu llistorije Komunisticke partije niti
п j i h o v i l l r a z н i h
kongiesa da se Komunistick a partija ipak previse bavila
klasnom borbom i socijalnim
p r o Ь l e m i m a , р
prilicno zapostavila nacio
п a l r ю p i t a п j e . Tu Ь i l o i i z v j e s н o g a
l u t a п j a
u odnosu na srpski i na l1rvatski
i makedonski
p i o Ь l e m .
P o z н a t e su diskusije Sime Markoviceve sa
S t a l j i r ю m
п a c i o н a l n o m
p i t a п j u
Jugoslavije. Opcenito
g o v ш e C i ,
K o m п
п i s t i c k a partija h i s t o г i j s k i п i ј е Ь i l a ni pozvana tada ni sve do Drugog
svjetskog rata da rjesava nacionalna i t a п j a ali se
s i g п m o
prema a c i o н a l -
nom p r o Ь l e m u drugacije pozitivnije odnosila nego ostale politicke stranke.
Muslimanska b u г z o a z i j a lje •ici
Za п а s vrlo i n t e г e s a n t n o da su se u redovima Komunisticke partije
pred Drugi svjetski rat nasla djeca
u s l i m a п s k e
burzoazije i begovata. su
djeca kojoj Jugoslavija oduzela bogatstvo djeca osiromasenoga plemstva
koja su suosjecala sa svojim familijama i Ь i l a na н e k i nacin ugrozena i
zapostavljena od drzave.
K o m u п i s t i c k a
partija
Ь i l a
jedan od г i j e t k i h
politickih pokreta gdje su oni
p o t p u н o
ravnopravni gdje se nije gledalo
to ko koje vjere.
Mogu г е С i da su pocevsi od Busatlije Karabegovica Brkica
Dizdarevica Cengica Huma i mene sve to djeca Ь i v s i h begovskih
farnilija koja su u krugu Komunisticke partije i ljevice nasla tretman koji
odgovarao ali i prijatel jstvo i drugar·stvo koje u
d r u g i ш
s t r a п k a m a
Ь i l o
gotovo nemoguce susresti. K o r r ш n i s t i c k a partUa Jugoslavije imala u Bosni
i Hercegovini kao simpatizere
m u s l i m a п s k u
omladinu i muslimanske
i п t e l e k t u a l c e i tu nije Ь i l o г a z l i k e izmedu nekoga vda Huma koji
Ь i о
begovsko dijete ili
п e k o g a
U gljese Darlilovica koji
Ь i о
kmetovski sin niti
112
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
su Ugljesa D a п . i l o v i c ili BoiO Kovacevic mogli osjecati
п e k u p r e d п o s t
zbog
toga sto su Ь i l i Srbl, prema Avdi Humu l Hasanu Brkicu.
Ь i о
KRIVO NAC ONALNO ZABLUDA PODVALA
113
p o t v г d i l i i
u в a p г e d i l i
r a v в o t e z u iz r ata
u s p o s t a v l j a n j e ш
Bosne kao z a s e b в e
г e p u Ь l i k e ,
в ј е в i ш
istorijskim granicama, da se
i s t o v r e ш e в o
suzblo
s г p s k i
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 60/133
kvalitativno novi odnos,
jer
su svi oni pripadali jednome modemom
г a d n i c k o m pokretu,
г a d n i c k o j
stranci u kojoj su djelovali karakteru svojih
osobnih sposobnosti i znacaja. Da ne govorim sada literaturi, koja pred
rat
Ь i l a
naglaseno lijeva i razvijala se u centrima, Zagrebu i Beogradu. Hasan
Kikic u Zagrebu djeluje kao dobar knjizevnik, objavljuju mu se djela, u
Beogradu su Zijo Dizdarevic i niz
d г u g i h
ljudi. Uloga
K o m н n i s t i c k e
partije
u n ш s l i m a n s k o m
p r o Ь l e m u
jest sto ona prirodi svoje stvari nije p ш v i l a
nikakve selekcije, nikakve г a z l i k e na osnovu г e l i g i o z n e i в a c i o n a l n e pri
padnosti svojih clanova. Stoga
ј е Ь i l o
logicno da su izvjesni muslimani
intelektualci imali o d г e d e n i afinitet i simpatije za komunisticki pokret.
DILAS: Ako
su
k o n ш n i s t i
ista dobro napravili, to Ь i l o , u toku ш g o g
svetskog rata, г e s e n j e nacionalnoga p i t a в j a . Razume se, nisu ga potpuno
resili - n e n ю g u c e ga u jednoj mnogonacionalnoj drzavnoj zajednici
odjednom resiti, pogotovo kad se ima vidu kakvi su Ь i l i politicki odnosi.
Oni su ga zasigumo resili na nivou suzbljanja l1I\'atskog i s г p s k o g nacio
nalizma u celoj
J н g o s l a v i j i .
Posle
г а t а
su, na
р г i m е г ,
Makedonci
Ь i l i
zadovoljni r j e s e n j e ш ш a k e d o n s k o g pitanja bez
o b z i г a
da li su Ь i l i za
k o ш u n i z a ш ili n i s н . Slican ш i s l i ш , slucaj i sa M u s l i ш a n i m a u B o s н i , sa
А l Ь а н с i ш а
Kosovu.
Z п a c i , о н о
sto
в а m
n a j v г e d n i j e , н а ш а
k o ш u
nistima, za to nas в a j v i s e optuzuju в a c i o n a l i s t i s г p s k i i hi\'atski. I to s г p s k i
vise н е g о hi\'atski, ј е г
ј е s г p s k i н a c i o n a l i z a m
izgublo hegemoniju u
Jugoslaviji, dok hi\'atsk i nije doblo v e l i k н Н I \ a t s k u , alije ipak doblo d г Z a v u ,
naime d г z a v u kao г e p u Ь l i k u , koja se u e г s p e k t i v i , kao sto
v i d i ш o ,
p г e t v o r i l a
i u n e z a v i s r ш drzavu u toku naseg
v г е ш е n а .
I ш a m jos nesto da kazem. Vec в i s a m
Ь i о
u vodjstvu partije,
Ь i о
sam
o d s t г a n j e н , kad su ш u s l i ш a n i f o г m a l n o i z j e d n a c e в i sa nacUama. Ali cesto
s а ш cuo vulgamu l п i t i k u sa s г p s k e s t г a n e - bez s u ш n j e Ь i l o i sa
h г v a t s k e , ali n a g l a s e н i j a sa srpske s t i a в e - da k o n ш в i s t i
i z ш i s l i l i
ш u s l i m a в s k u в а с i ј н ,
da to
p l e в u ш s k a
в а с i ј а , i
s l i c в e
kvalifikacije,
u v г e d l j i v e
za
е d а в
в a r o d .
R a z u ш e
se, k o ш u н i s t i su, tamo
в e g d e
sesdesetih
ili s e d a ш d e s e t i h g o d i в a , stali s t a в o v i s t e da su m u s l i ш a n i nacija kao i
drugi. M e d j u t i ш , komunisti su i s t o v г e m e в o p г a g m a t i c i , koliko su utopisti u
k o н a c в i m ciljevima о в i su u tekucoj politici p г a g ш a t i c i . Tito i vodjstvo su
videli da ш u s l i ш a в i ojacali kao posebni
f a k t o г
u B o s в i i
r a z u ш l j i v o ,
i
h г v a t s k i
в a c i o в a l i z a ш . VodeCi ljudi u Partiji vodili r a c u в a , uocavati
р г о ш е n ј е в е odnose,
Sll
tako
jednostaVBO
priznali
c i n j e в i c u
da
u s l i m a n i
в i s u
politicki zaostaliji od ostalilr Bosanaca da
е ш а в i k a k v i h
razloga da
budu u politickoj teoriji i politickoj praksi
t г e t i г a н i
drugi в а с i п п е g о S r Ь i
i Hvati. Р г е ш а
t о ш е , п е г a d i
se i z m i s l j e п o j
п a c i j i , ј е г
nacije niko i ne
ш о z е
i z ш i s l i t i
- to su
b u d a l a s t i в e ,
to kao kad
п е k о
г е k а о
da
i z ш i s l j e n
covek.
M i s l i ш
da su
k o ш u п i s t i
o d i g г a l i u г e s a v a п j u
в a c i o n a l n o g
p i t a в j a
s а ш о
d e ш o k г a t s k н
в е g о
i
p l e ш e в i t u
н l o g u в а nivou e v г o p s k o g l i b e г a l i z m a ,
ј е г svaka в а г о d в о s t i ш a l a jednaka р г а v а i svoju d r z a v в o s t : to se
k o m н в i s t i ш a ш о z е
р о г е с i bez o b z i г a sve surovosti i sarnovolje koje
su
k o n ш n i s t i ispoljili. Naziv M u s l i ш a в i bez s u ш n j e a p s u r d a п : stvorio
k o n f н z i j u k о ј н в i k o nije mogao razumeti, i s k o г i s t i l i su ga nacionalisti za
n e g i г a n j e в a c i o n a l r ю s t i
m н s l i ш a в a ,
р а ј е
i sada vazno,
k l j u c r ю , p г i h v a t a n j e
в a z i v a Bosnjak. Ne slucajno, п a c i o n a l п i s t i - cak i oni u m e r e в i j i , ako takvih
i ш а -
izbegavaju i
i s ш e v a j н
taj naziv. No
н р г k о s
toj konfllziji u kojoj jedno
veliko slovo
о d г е d н ј е в а г о d п о s t
ipak takav stav to
k o ш н в i s t i c k o
Ь i l o k o г a k u p г i z в a v a n j н etnicke posebnosti ш u s l i ш a в a . Eto, u politickim
konfuzijama cesto se в а d е zmce p a ш e t i i vajde.
ZULFIKARPASIC: Svakako politici k o ш u в i s t a ima grubosti, niz
p г o -
pusta, sto su p r o t i v в i c i , i narodi, osjetili kao balast. Ali п e p o b i t n a
с i в ј е в i с а
da su
k o m u в i s t i
u toku
г а t а o d i g г a l i
za Bosnjake jednu historijski
pozitivnu ulogu, tim samim sto su
v г l o e n e r g i c в o
i в e d v o s m i s l e n o pobljali
cetnicki p o k г e t , masakre nad
B o s n j a c i ш a
i sto su se
b o г i l i
protiv ustasa.
DILAS:
Oni su pobijali i tu hi\'atsku teoriju
n ш s l i m a n i r н a
kao Њ v a t i m a .
Z U L F I К A R P A S I C : v а п svake s u n ш j e . to ni u kom slucaju zelim
u m a в j i t i p o z п a j u C i
i
в е k е
cinjenice koje su za mene
Ь i l e p r e n a g l a s e п e ,
ali
tumaCim to р г i ј е svega s t i c a j e ш okolnosti - o k o l п o s t i m a da
p a г t i z a в s k i
p o k г e t iznikao kao г e a k c i j a ustaske pokolje, da su ti ustaski pokolji Ь i l i
iskljucivo prema
S г Ь i ш а ,
da su Srbl Ь i l i ugrozeni u svojoj e g z i s t e в c i j i od
ustaskog pokreta, da su
r н o r a l i
prvo pobjeci, se organizirati. Medu tim
S г b l m a
koji su otisli u sumu pobjegavsi р г е d ustasama
Ь i l i
su, u pocetku,
114
BOSNJAK
ADIL
U L F I К A R P A S I C
komunisti izmijesani s cetnicima. On da se dogodilo i to
da
su jedinice ljudi
i k.rajevi koji su se o p г e d i j e l i l i za partizane imali u svojim redovima
KRIVO NACIONALNO ZABLUDA ILI PODV ALA
115
S a г a d n j a s
komunistickim clisidentim
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 61/133
elemenata koji su bili skloni velikosrpstvu cetnistvu i ta granica medu
njima se nikada nije mogla povuCi. Vrlo interesantno da teorija
komunista
i l a
kako sirotinja za nas protiv bogatih
dokje
u
a r t i z a п i r n a
Ь i l o
potpuno obratno. Bogatiji seljaci iz nizine koji su zivjeli u kontaktu s
muslirnanima Ь i l i
su za
a т t i z a п e
dok su oni s visokih
b o s a п s k i h
brda ona
s i r o t i п j a
stocari
Ь i l i
glavni oslonac cetnickoga pokreta. S druge strane
Ь i l o
isto tako logicno da su S r Ь i htjeli ne htjeli i iz gradova i sa brda stupili
Ь i l o
u cetnike
Ь i l o
u partizane. Kako ih
е Ь i l o
mnogo iz te mase su partizani
m o Ь i l i z i r a l i
svoje kadrove. Tako su se u komunisticku partiju
u r ю s i l e
sve
natruhe n a c i o п a l i z m a . Partizanska vladajuca klasa
Ь i l a ј е
pretezno srpska i
р г е m а tome na neki
п a c i n
ispoljila i artikulirala srpstvo kroz partiju vise
nego sto su u Bosni to mogli uciniti Hrvati i Bosnjaci.
Jos prije sadasnjega rata u vrijeme kad
s a т n
se vratio u Bosnu
d o Ь i o
sam
podatak da Savezu
k o m п n i s t a
Bosne i
H e r c e g o v i п e
dvije treCine clanstva
cine
S r Ь i
iako oni cinili nesto manje od
t r e C i п e
stanovnistva. Dakle oni
su u o d n o s п z a s t п p l j e n o s t u
s t a n o v n i s t v п Ь i l i
u vlasti
o d n o s п o
u
vladajucoj partiji vise nego duplo zastupljeni. Nasuprot njima su
m u s l i m a т l i
koji su cinili
p r i Ь l i z п o
polovinu
s t a n o v п i s t v a c i п i l i
cetvrtinu clanstva u
partiji. se svakako ogledalo u
п a g l a s e n o m f a v o r i z i r a п j u
jedne strane i
osjecanjima
п e r a v n o p r a v п o s t i
drugoj strani.
Medutim moze se reci to su male greske u formi prema onome
g l a v п o m e
i historijskome stavu da komunisticki sistem svojom politikom
omoguCio stvaranje bosanske r e p u Ь l i k e omoguCio kakav-takav ravnopravni
odnos
m u s l i m a п a
u toj
r e p u Ь l i c i
otvorio vrata ustanova i skola svim
п a r o d i m a . I s t i п a opet da su u primanju u vojne akademije i u milicijske
skole procenti
Ь i l i
jako u korist
S г Ь а
ali tu ulogu igrala i tradicija
posebno jaka p a r t i z a п s k a tradicija. Medutim
n ш s l i m a n i
su se vise
opredjeljivali za
п a u k e .
dakle
Ь i о
dvosjekli mac nesto pozitivno i
n e g a t i v п o
za nas:
m u s l i m a т l l
su isli medicinu u tehniku u nauku tako da
mogu tvrditi kako veCina tehnicke inteligencije Bosne i Hercegovine od
koje zavisi industrija privreda i
п a u k a , Ь i l a n ш s l i m a n s k a ,
dok
v e C i п a
i п t e l i g e n c i j e skolovane u
п p r a v n i m
skolama i
z a p o s l e п e
u upravnom aparatu
Ь i l a srpska. davalo povoda za i z v j e s п e kritike i sam i sam takve
stvari kritizirao da previse Srba u stampi u televiziji u skolama u upravi
u
p a т t i j i
itd.
Razmisljao sam kako da se taj
p r o Ь l e m
ispravi poslije izbora. Morao se
izbjeci dojam da se
S r Ь i
otpustaju iz sluzbe. Tu sam uvidio
j e d п u
od
opasnosti za
г a s p i r i v a n j e
nacionalnih sukoba. Posto se manje-vise radilo
partijskim kadrovima Ь i о sam misljenja da za
j e s a v a п j e
tog
p r o Ь l e m a Ь i l a
neophodn a saradnja sa Savezom komunista odnosno SDP-om. Predlozio
sam Izetbegovicu da ponudimo koaliciju ne
s а п ю
zbog toga nego i zbog
ostalih
p r o Ь e m a
za koje sam mislio da mogu nastati izmedu naroda Bosne.
Nazalost Stranka sve vise i vise isla u pravcu politicke vjerske i
n a c i o п a l n e
iskljucivosti koja
o п e m o g u c a v a l a
takvu koaliciju i
г e f o r m i r a n i k o п ш п i s t i su Ь i l i u v ј е г е п ј а da izborima d o Ь i t i
a p s o l u t п u
v e c i п u .
Posto sam se u
e m i g г a c i j i
kriticki bavio ideoloskim postavkama komu
п i z m a i
п j i h o v i m p r a k t i c п i m r j e s e п j i r n a
moram
k o п s t a t i r a t i
da od svih
k o п ш п i s t i c k i h
zemalja
n a c i o п a l п o
pitanje i l o najljudskije
r i j e s e п o
u
Ь i v s o j
Jugoslaviji. Na primjer
o d п o s
prema Madarima prema m a п j i п a m a uopce.
Niz r a z п i h prava koja su manjine imale
п а o s п o v u t a d a s п j i h z a k o п a
i
d r z a v п o g
u r e d e п j a nadilaze prava koja su
m e d u п a r o d п o u s t o l i c e п a
kao
prava manjina. Z a a т l j i n e se nigdje predvidaju drzavne ustanove forme
koje Ь i t i u njihovim rukama dok su a u t o n o m п e o Ь l a s t i Kosova i
Vojvodine kasnije
d o Ь i j a l e
i drzavne atribute. autonomne o Ь l a s t i davale
su predsjednika savezne
r e p u Ь l i k e
i niz drugih
u п k c i j a
sto
Ь i о s p e c i f l k ш n
Titove Jugoslavije koja u rjesavanju nacionalnoga
р г о Ь l е m а
isla dalje
nego druge socijalisticke zemlje dalje nego sto
i le
i zapadne
demokracije.
n a c i n п
rjesavanja
n a c i o n a l п o g
pitanja Titov
г e z i m
i
partizanski pokret imaJi
U
j e d n п
z a c п d o J i Ь e r a J n п
politikll i donijeJi
ll
rjesenja
p r o Ь l e m a
Ь i v s i h
j u g o s l a v e п s k i h
zemalja koja su mogla sprijeciti
п a c i o n a l n e
sukobe. Nedostatak toga svega jest da se to rjesavalo
nedemokratskim
p п t e m ,
bez
г a t i f l k a c i j e
i
s п d j e l o v a n j a
izabranih narodnih
predstavnika nego u
s t r a п a c k i m
forumima.
Ali eto dozivjeli smo tu tragediju da smo usli u
k a t a s t r o f п
nacionalnih
obracunavanja. Z a to
s п o s e
odgovornost velikosrpski i velikohrvatski nacio
nalizmi
n a c i o п a l i s t i c k e s t r a т l k e
koje su se pojavile na razvalinama
k o m п
nizma
а п i s u Ь i l e
spremne uziviti se u demokratske procese. Boljsevicki
116
B O S N J A К - DILZULFIKARPASIC
ш e n t a l i t e t i k o ш u н i s t i c k i kadrovi s t v a ш o su
Ь i l i
nosioci toga brutalnog
n a c i o n a l i z ш a . Dogodila se s i ш Ь i o z a balkanskog n a c i o n a l i z ш a i
o l j s e v i z ш a
KRIVO NACIONALNO ZABLU DA ILI PODV ALA
117
s v e l i k i ш n a c i o n a l в o Muslimani, s ш а l i ш da с ш е religijsku
orijentaciju,
Ь i l o
straha od reakcije
h г v a t s k i h
i sr·pskih в a c i o n a l i z a ш a . Iz
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 62/133
u n а ј g о г е ш izdanju.
NADEZDA:
Vi ste u e ш i g r a c i j i
k г i t i k o v a l i
politiku k o ш u n i s t a , posebno
njihovu
n a c i o в a l n u
politiku.
ZULFIKARPASI<: ::
Bilo dosta s t v a г i koje su
ш e n i
u e ш i g r a c i j i s ш e t a l e .
Vi znate da Rankovic poslije rata vodio politiku
f O i s i г a n j a
iseljavanja
ш u s l i ш a n a
iz Sandzaka i iz Makedonije u Tursku. ljudi koji su
Ь i l i
slavenskoga porijekla, koji su govorili bosnjacki jezik, Sandzaklije, kad su
otisli u Tursku
a u t o ш a t s k i su i z g u Ь i l i d г Z a v l j a в s t v o . Bilo s druge s t г a n e
slucajeva da su
c e t в i c i e ш i g r a n t i ,
za koje se
z в a l o
da su
u Ь i c e , v г b o v a n i
da
se vrate u Jugoslaviju, da se njihova djeca vrate u
z e ш l j u
gdje se
d г z a v l j a n s t v o a u t o ш a t s k i р г i z в а ј е ,
dok se
S a в d z a k l i j a ш a
koji su otisli u
Tursku, htjeli su se v г a t i t i u svoju d o ш o v i в u , nije dalo ni da pridu
d i p l o ш a t s k i ш p r e d s t a v в i s t v i ш a , jer
su
s ш а t г а в i s t r a n i ш d r z a v l j a n i ш a ,
koji
vise sa
s v o j o ш Ь i v s o ш d о ш о v i в о ш n e ш a j u в i k a k v e
veze. Naisao
s а ш
u
T ш s k o j na niz ljudi koji su rekli da se htjeli
v г a t i t i ,
ali
drzavljanstvo oduzeto. Kad su odlazili ш o r a l i su potpisati da se vise ne
ш o g u
vratiti. Mogu se s а ш о kao turski
d г Z a v l j a в i
zad 'Zati ograniceno
v г i ј е ш е
uz
obavezno prijavljivanje policiji.
S
o ш u в i s t i ш a
se ne s l a z e ш kad u pitanju priznavanje r r ш s l i ш a п s k e
п а с i ј е . M i s l i ш
da
ш u s l i ш a в i ш a
trebalo pustiti da oni
s a ш i i z a b e г u
svoje
в a c i o п a l n o i ш е . Kritizirao s а ш r e z i ш sto 1963. g o d i в e п а п е k о ј
sjednici,
ј е d п i ш
a k t o ш
o d г e d i o i ш е
naciji. Kakav apsurd, daju jedno
г e l i g i o z n o i ш е ,
koje nas u stvari dovodi u
s ш i j e s a n
polozaj i otvara
p r o t i v n i c i ш a
te nacionalne politike
a r g u ш e n t e
da o g u kazati: kakva to
nacija, to vjerska grupa i z ш i s l j e n a u epruveti na
j e d n o ш e
zasjedanju,
odnosno na jednoj
p a г t i j s k o j
konferenciji. Razgovarao
s а ш t о ш е
s
n e k i ш
k o ш u n i s t i c k i ш f u n k c i o n e r i ш a .
Ј е d а п
Nijaz Durakovic
52
je i a п a s u v j e r e п da
su k o ш u n i s t i
ш о г а l i
tako postupiti, jer su se
n ш s l i ш a n i
tako osjecali.
s ш a t r a ш
da to netacno.
S ш a t r a ш
da su pisci poput Atifa Purivatre i Alije
Isakovica, koji su pisali protiv bosnjastva,
Ь i l i
a в i ш i r a n i i
a n g a z i г a n i
od
K o ш u n i s t i c k e p a г t i j e . U v j e r e в s а ш kako u dokazivanju, da su M н s l i ш a n i
52
Nijaz Durakovic. profesor univerziteta i pisac.
Ь i v s i
predsjednik Centralnog komiteta
SK Bosne i Hercegovine, pripadao reformistickom krilu. Sada predsjednik SDP. Godine 1993
objavio zapilZenu knjigu "Prokletstvo muslimana"
straha pred в ј i ш а , prije svega pred s r p s k i ш n a c i o n a l i z ш o ш , p a г t i j a ј е
doni ela jedno neprincipijelno i
e a d e k
vatno rjesen nepotrebno se uplecuCi
i i z ш i s l j a j u C i
B o s n j a c i ш a п a c i o в a l n o i ш е .
DILAS: Meni posto ste sad
p o ш e n u l i
naziv B o s п j a c i ,
Ь l i z a k
taj naziv,
jer·
z n a ш
da
t r a d i c i o n a l a в
vec od Srednjeg veka:
ш u s l i ш a в i
koje
s а ш
poznavao B i j e l o ш Polju i druzio se s n j i ш a , uvek govorili da su
Bosnjaci. U
ш о ј о ј
porodici
Ь i о
s l н g a ш н s l i ш а в , Besir н l e v i c iz o k o l i в e
Rozaja. Bio
n e p i s ш e n - s а ш
ga naucio
p i s ш e в o s t i
sto в i ј е
Ь i l o
tesko
ј е г ј е on Ь i о v г l o Ь i s t a r : on prost da ne ш о z е prostiji Ь i t i uvek govorio da
Bosnjak.
I ш а u nazivu Bosnjak
e z g o d n i h s t г а п а
sto ga S r Ь i i Н r v a t i ne p r i h v a t a j н
jer on
v r е ш е в о ш
specificiran kao
в a z i v
za
u s l i ш a в e . ш о ш е ш i s l j e п j u
to
slaba strana tog в a z i v a . No, г а z u ш е se, ш н s l i ш a n i ш a , odnosno
B o s n j a c i ш a , ne
ш о z е в i k o
p a ш e t a n i cestit osporavati da se zovu kako oni
zele i kako oni
s ш a t r a j н
da njihovo
р г а v о i ш е .
Z U L F I К A R P A S I C :
Eto, to
o s p o г e n o
i od SDA, Stranka prihvata
k o ш н в i s t i c k i в a z i v
M u s l i ш a n i
s
e l i k i ш
i proglasava neprijateljirna ш е n е
i sve
о в е
koji su prihvatali i sirili bosnjastvo, da sada uzela
o s в j a c k o i ш е
prosto kao da ga ona i z ш i s l i l a
DILAS: Da, ali SDA н z i ш а i koristi r e l i g i j н kao o s n o v в o obelezje.
ZULFIKARPASIC:
В о ј i ш se da ovo bosnjastvo koje SDA prihvatila
s ш i s l j e n o da oznaci stanovnike ovoga dijela Bosne koji u podjeli
t г е Ь а
pri
pasti ш u s l i ш a n i ш a . S d r н g e strane, ovo в a c i o n a l n o i ш е svakako postati
i s t i в s k o
nacionalno
o Ь i l j e z j e ,
jer zivot
i ш а
s v o j н
d i n a ш i k н
i
z a k o в e
koji
se razvija. Do pobjede ovoga р о ј ш а ш o r a l o kad-tad
doCi.
B o s в j a s t v o
ш о r а
Ь i t i
p r i s t н p a c n o i k t o l i c i ш i P I Ћ v o s l a v c i ш a kao sto ј е Ь i l o i u pro
slosti.
DILAS: Vuk Karadzic н р о t г е Ь l ј а v а о taj t e r ш i n - B o s в j a c i .
Z U L F I К A R P A S I C : Vidite,
i ш а
Њ v a t a i Srba koji ostali u
S a r a j e v н ,
koji
sve ove
ш u k e
prezivjeli i koji otvoreno kazu da se osjecaju
B o s n j a c i ш a .
118
BOSNJAK ADIL
Z U L F I К A R P A S I C
sam, evo, neki dan gledao jednu emisiju na televiziji gdje Gajo Sekulic,
nas profesor filozofije u Sarajevu, na pitanje njemackog ю v i n a r a koja nje
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 63/133
gova nacionalna opredijeljenost, kaze - Bosnjak. to njemu moze
osporiti?
NADEZDA:
Vi spadate u najupomije i najdoslednije borce da se musli
manima Bosne prizna pravo da se nazivaju Bosnjaci. Navodite primere da
i pripadnici drugih naroda, ali stanovnici Bosne, sebe smatraju Bosnjacima.
Ime naroda za kulturu i tradiciju izuzetno vafno i jasno da
s u z Ь i j a n j e
pr ava da se to ime koristi zadire u krsenje
o s n o v н i ћ
l j u d s k i ћ prava. Ali sta
se desilo da postojao drugaciji odnos u savezu komunista prema toj ideji
i da prihvacena i dozvoljena upotreba imena Bosnjak . Da li taj cin
sam s e Ь i s u z Ь i j a o agresivnost srpskog i ћ r v a t s k o g н a c i o n a l i z m a ili da li
u njemu Ь i l o snage da se postavi kao brana aktuelnom krvoprolicu i talasu
zlodela u Bosni?
Z U L F I К A R P A S I C : ћ i p o t e z a koju ћ i s t o r i j s k a analiza tesko
p r i ћ v a c a
mada tome covjek uvijek razmislja. Sigumo
Ь i о
veCi
otpor u
redovima п a c i o n a l n i ћ ili n a c i o п a l r ю
n a t r u n j e n Љ
e l e m e п a t a u k o m u п i s t i c k o j
partiji, nego sto е Ь i l o protiv muslimanstva kao п а с i о п а l п о g о s ј е с а п ј а jer
tim ljudima u
p r i п c i p u
smetalo s t v a r a в j e muslimanske nacije. Oni su
zamjerali i govorili da su
k o m u п i s t i
izmislili i stvorili muslimansku
п a c i j u .
Dakle, taj cin r i z в a v a п j a muslimanima в ј i ћ о v а
n a c i o п a l n o g
identiteta
Ь i о
pozitivan,
а z a ћ t i j e v a o i z v j e s в a
o b j a s в j e n j a i svakako е Ь i l o l o g i c п o da
izazivao
o d r e d e п e
reakcije s
r a z n i ћ
strana. primjer z п a m
jer
sam
tome d o Ь i o dokumentaciju, da konferencijama koje su komunisti
sazivali i diskutirali Ь i l o
п e k o l i k o
Srba koji su smatrali da adekvatno ime
za muslimane Bosnjak, dok su п e k i muslimani to
p o t c j e п j i v a l i .
Poznati
akademik i profesor univerziteta, llistoricai Branislav Durdev
53
, govorio
partijskim
k o n f e r e в c i j a m a p o z v a в
od
s t г a n e
Centralnog komiteta, da
muslimanirna treba nametati neko drugo irne kada oni irnaju iz S r e d в j e g a
vijeka do dana d a n a s п j e g a svoje ime kad su se uvijek zvali Bosnjacirna.
njegova formulacija. Dakle vidite, to su Ь i l i ljudi koji su razumjeli,
p o z п a v a l i ћ i s t o r i j u sklorli da se ne trafe п e k i surogati, pogotovo ne
п е k о vjersko irne za a c i o n a l n u identiflkaciju
п ш s l i m a п a .
53
Branislav Durdev (1908-1993), turkolog, profesor sarajevskog filozofskog fakulteta,
p r e d s j e d п i k ANUBiH, direktor Orijentalnog
i п s t i t u t a
u Sarajevu.
7
ZAL ZA
BOSNOM
U EMIGRACIJI
DILAS: Kad ste u ernigraciji, jeste li osecali nostalgiju za Cengicirna,
za porodicom? Jeste li uspevali
ma
kakvu vezu da odrzite sa njima?
Z U L F I К A R P A S I C : Stalno i Iedovno sam imao vezu. Prije svega, imam,
kako r e k o ћ dva brata u Turskoj, koji su vrlo sentimentalno vezani za
mene i za koji su mi dolasku u e migraciju omoguCili da odem u
Tursku. Ali, cilj mi nije
Ь i o . d a
idem u Tursku, zelio sam ostati u Evropi. Ima
ljudi koji mogu i
о н Љ
koji ne mogu podnositi
s a r r ю c u
irna koji su mnogo
odani farniliji, irna ljudi koji su odani stvarima. sam
Ь i о
vezan za majku,
s kojom sam se dopisivao, tada se nije moglo telefonirati, dopisivao sam se
i sa sestrama, ali m ш m priznati da mi vise falila Bosna н е g о familija.
C u d н o v a t o .
u kom slucaju ne umanjuje
т о ј
veliki
s e н t i m e n t
prema
familiji, ali neki narocito bolan osjecaj, sentirnent i nostalgiju nisam imao.
Bio sam uvjeren da
a r н
morao в a p u s t i t i B o s r ш . mi Ь i о motiv, posto
sam u to
Ь i о u Ь i j e d e n
s tim sam Ь i о nacisto.
Kad sam dosao iz partizana u Sarajevo, в i s a m otisao u Focu.
Б о ј а о
sam
se vidjeti svoj spaljeni i o r u s e н i giad. Focu sam vidio tek kad sam dosao iz
emigracije,
п a k o n
cetrdeset g o d i п a . Ali, kad sam nakon Drugog svjetskog
rata dosao u Sarajevo, iako sam imao a u t o m o Ь i l i sofera, nisam isao u Focu.
Znao sam da spaljena.
I
kada su
mi
rekli da
mi
izgorjela kuca, izgorjelo
ovo, ono, e d n o s t a v r ю sam se suzdrzao da odem. Farnilija mi vise nije zivjela
u Foci.
Na
Vase pitanje jesam li imao
п o s t a l g i j u
reCi cu da to smatram cisto
subjektivnim osjecajem. Ima ljudi, sada to vidirn, koji su dosli iz Bosne, koji
imaju tamo familije, kojirna su familije stradale, imaju vremena za sve
svoje i najmanje
p r o Ь l e m e .
Ne
kafem
da to neki egoizam ili povrsnost,
ali ocevidno ljudi na razlicite п a c i n e dozivljavaju svaki g u Ь i t a k i svako
odsustvo, i svaku ljubav, i svaku zalost. sam
v j e r o v a t п o
vrlo intenzivno
12
BOSNJAK DIL
ZULFIK RP SIC
dozivljavao nedostatak svoje familije i sredine na koju sam Ь i о navikao,
nedostatak drugova, sve me to mnogo mucilo. U svakom slucaju
Ь i о
sam
Z L
Z BOSNOM
U
M I G R A C I Л
121
Nisam Ь i о spieman akceptirati onu stvamost kao ostvarenje mojih
mladalackill
s п o v a .
Daleko od toga Znao sam da kad-tad doci do otvo
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 64/133
citav zivot jako vezan za svoju familiju, ali to nije Ь i о motiv niti moga
odlaska iz zemlje, niti moga zivota. Kada se kasnije moglo putovati iz
Jugoslavije, dolazila mi familija, sestre, rodaci. ISao sam u T u г s k u , imao
sam tamo kontakte s njima, tako da tu п i ј е Ь i l o prekida veza.
NADEZDA:
Sam odlazak u emigraciju doneo fizicki prekid nekih
kontakata i veza. Osim toga, Vi ste, odlazeci iz zemlje, raskidali sa jednom
ideologijom i svakako ste i l i svesni da menjajuCi poziciju visoko rangiranog
cinovnika partijske oligarhije sa pozicijom e m i g r a п a t a stvarate dubok jaz
izmedu sebe i o j u c e r a s п j i h saboraca. Koliko Ь i о dubok raskid sa onim sto
ste voleli, ostalo iza Vas u Jugoslaviji?
Z U L F I К A R P A S I C : Odlazak u emigraciju nije donio neki specijalno duboki
raskid, jer sam zivio za o s n и i nikada se s njome nisam rastajao, s njenom
l i t e r a t u г o m , s j e п o m sudbinom. Raskid s farnilijom i s nekadasnjim nacinom
zivota nacinio sam jos Jugoslaviji.
М о ј а
familija zivjela u jednom stanu
Sarajevu,
а ј а
sam
Ь i о
u
S a ш j e v u
u drugom stanu. Dakle,
Ь i о
sam vec
iscupan iz one predratne siedine, one moje kuce,
п ю ј е Ь i Ь l i o t e k e ,
mojill
avlija, svega onoga sto sam opisivao, sve to vise nije e g z i s t i г a l o . No, kao
mlad, politicki aktivan covjek toga nedostatka vjeiovatno nisam ni Ь i о
dovoljno svjestan.
Prijatelji i d г u g o v i mi u pocetku jako nedostajali, ali kad sam polazio
iz Sarajeva nikome nisam kazao. Odnosi su
Ь i l i
takvi, svaki osjetio svojom
duznoscu da me z a d г Z i , milom ili silom. Dakle, ta prijateljstva, koja su imala
duboke s a d г Z a j e , funkcionirala su u jednom г u g u iskljucivo pod odredenim
okolnostima. Posto sam taj k г u g napustio, Ь i о sam svjestan da se
za
mene
sve izmijenilo. Bio to pocetak novog zivota. Kasnije, kada proteklo
mnogo vremena i kad sam d o Ь i o vremensku, e m o c i o n a l n и i i n t e l e k t u a l n и
distancu i kada sam na sve te dogadaje drugacije gledao, za
с и d о ,
vratila se
tuga za mladoscu i zal za nekim i z g u Ь l j e n i m prijateljstvima nepiolazne
vrijednosti. Isto tako sam se osjecao prema dogadajima: smatram sretnom
okolnoscu da sam se aktivno borio p ю t i v fasizma, za s l o b o d и svog naroda.
Cinilo mi se da se za Iaskid pripiemam jako dugo,
jer
sam se
m и c i o
i
lomio, stvamo trajalo dva mjeseca.
renog sukoba. S moje strane
е Ь i l o
vec suvise zamjei"ki i kiitike. Bilo mi
isto tako, jasno da se neizbjezni sukob zavrsiti na moju stetu, sto znaci da
i z g u Ь i t i
glavu. se nije moglo izbjeCi, niti sam to zelio. Jedini
p r o Ь l e m Ь i l a ј е za mene majka. I z g u Ь i l a sina Sabriju, koji u tridesetoj
godini
u Ь i j e n od cetnika. a nju moje stiadanje Ь i l o pievise. I to
svakako
Ь i о
razlog da se odlucim za odlazak iz zemlje.
DILAS:
U prvim
g o d i п a m a
emigiacije snalazite se sami?
ZULFIKARPASIC: U e m i g r a c i j и sam otisao preko Т i s t a . Nikakve pre
dodzbe svemu sto me ceka nisam imao. Р г i ј е
г а t а ,
sto s familijom, sto s
bratom boravio sam vise puta u inostranstvu Turskoj, Italiji, Francuskoj,
A u s t г i j i , Njemackoj. Poslije rata, u ljetu 1945,
Ь i о
sam sluzbeno u Italiji
mjesec dana celu jedne delegacije, koja uredila da se iz t a l i j a п s k i h luka
roba, sto tamo lezala i
Ь i l a п а m i ј е п ј е п а
za zemlje koje su usle u
o k v i г
Jugoslavije, posalje п а o d r e d e п a mjesta. Od tog putovanja jos sam imao vizu
e п g l e s k i h o k u p a c i o п i h
t г u p a .
Zemlju sam
a p u s t i o
pocetkom
f e b ш a r a
1946.
S autom i
s o f e ю m
sam dosao do Zagreba, do L j u Ь l j a п e , gdje sam
p r e п o c i o u Hotelu " S l o п " . S u t г a d a n sam a s t a v i o autom do
Т r s t a .
Preko Trsta
sam otisao u Rim. М о ј а Ь ш с а iz T ш s k e s kojima sam odmah s t и p i o u vezu,
o Ь i l a t o su me pomagala te sam imao
d o v o l j п o
sredstava za zivot. Htjeli da
dodem u T u г s k u .
U Rimu sam п а s а о m п o o ljudi iz S a г a j e v a i ostale В о s п е . su Ь i l i i
п e k i
koje sam otprije
o z п a v a o :
Alija Suljak, Rudi
Z u Ь i c ,
Semso Deivisevic,
B o g d a п Radica
54
, А l Ь е г t Р а р о i
m п o g i
drugi. Tu sam п а s а о cak i e d п o g
politickog a k t i v i s t и ,
T e и f i k a
Kalajdzica, koji
Ь i о
u
i t a l i j a п s k o m
l o g o ш ali
se zadrzao u Rimu i studirao. Sprijateljili smo se. Vrlo
f i п
i o b r a z o v a п
covjek, s i п j e d п o g a od и g l e d п i h p o t p i s п i k a M o s t a г s k e R e z o l и c i j e iz 1941.
Teufik mi
m п o g o
pomogao da se
s п a d e m
i
п a d e m p o g o d п o
drustvo.
U p o z п a o
sam
s l a v п o g
k i p a г a
I v a п a
Mestrovica, kao i velikog hrvatskog
slikara Jozu К l j a k o v i c a , vodece l j и d e HSS-a Josipa Т о г Ь а r а , Р е m а щ
54
Bogdan Radica. hrvatski novinar,
p u Ь i c i s t a
i diplornata, zivi u Ne\v Yorku, za vrijeme
Drugog svjetskog rata podrzavao NOB, poslije rata se u emigraciji angazirao kao p u Ь i c i s t
protiv jugoslavenskog rezima.
122
BOSNJAK ADIL
Z U L F I К A R P A S I C
Reberskog, Bazu Vuckovica, s kojima sarn se cesto vidao i politizirao.
Narocito za mene Ь i о interesantan Ante Ciliga, pisac i
p u Ь l i c i s t a
Ь i v s i
ZAL ZA BOSNOM u EMIGRACIJl
123
u Austriji. Postali smo veliki prijatelji, tako da on spada u red mojih najvecih
prijatelja koje sam imao u zivotu. Monsirrjor Juretic mi ponudio da dodem
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 65/133
urednik Borbe , koji imao bumu proslost i dobro p a r n c e н j e mi
mnogo toga iz svoga bogatog politickog zivota ispricao. Rimu sarn proveo
osarn mjeseci. Svaki dan do podne sam isao u п ш z е ј е i sistematski
o Ь i l a z i o
p o v i j e s н e
z н a m e n i t o s t i . Sarn ili s Teufikom, s knjigarna i Ь i l j e s k a m a pod
rukom.
Iz Austrije su mi se javili neki prijatelji i posjetili su me Fadil Merhemic,
Esad Hrasnica i Medzid Sahinovic. О н i su Ь i l i uzrok sto sarn odluCio otiCi
u Austriju. Preko Svicarske sam dosao u Tirol, gdje sarn se zadrzao u
Innsbrucku i upisao se na univerzu, na kurs jezika. Tu s a r н upoznao
svoju buducu z e н u T a t j a н u Niksic, koja sa sestrom Dunjom, tamo
studirala.
Sve u mom zivotu malo cudno i komplicirano, i moja zenidba. Zena
u koju sarn se
z a l j u Ь i o
Ь i l a scer ustaskog ministra Dr. Ante Niksica stara
pravaska licka obltelj. izazvalo buru kod nekih hrvatskih emigranata,
naroCito kod grupe f r a н j e v a c a koji su Ь i l i u Innsbrucku. Dnevno su
d e r н ш c i r a l i majci, se ukopcao i otac iz
B u e н o s
Airesa. Pisao da se
raspitao meni i da vjeruje kako sarn na svom mjestu , ali ako presao
na katolicku vjeru, da to
Ь i о н a j b o l j i
dokaz, te da tom
s l u c a j н
ne
Ь i о
piotiv njene н d а ј е za
m е н е .
sam mu
н l j u d n o
pisao - ako trebam
dokazivati н е k н ispiavnost promijenom vjere, p r e v e s c н Tanju islarn.
Vjencali smo se р г i ј е
н е g о
sto doktorirala, u m а ј н 1949. i braku s njom
sam cetrdeset i pet godina.
Gracu sam
н p o z n a o
predsjednika
f i н a n c i j s k e
direkcije, koji Ь i о
daljnji rodak moje zene, Ratkovic. Ti su Licani igrali veliku ulogu u Austro
ugarskoj
monar'hiji. Njegov otac
Ь i о
feldmarsal,
Н г v а t Ь i о
antifasista
i
e m i g r a н t
u Engleskoj, za vrijeme Hitlera. On nas uveo u jedan visi sloj
austrijskog drustva.
Kad smo dosli u Svicarsku, u Fribourgu zivio kao emigrant jedan
katolicki svecenik,
m o н s i н j o r Augustin Juretic, P i i п ю r a c iz Rijeke. Bio
vrlo Ь l i z a k Maceku i
Н г v a t s k o j
seljackoj stranci i vrlo aktivan u emigraciji.
On vjerovao da komunizam u Jugoslaviji propasti. to vrijeme, u
Americi i Engleskoj, postojale
r azliCite
organizacije koje su se pripremale
za pad komunizma, praveCi programe sta sve treba iznova izgraditi, od
ekonomije do univerziteta. Tu su
Ь i l i
angazirani razni strucnjaci.
M o n s i н j o r
Juretic mene kontaktirao preko monsirrjora Jagodica u Lincu, dok sarn Ь i о
u Svicarsku. Tako sarn dosao u tu zemlju.
DILAS: Jeste li Ь i l i svesni, pre odlaska za Svajcarsku, da u Becu opasno
ziveti? Da mogu da vas napadnu, kidnapuju. Jeste li osecali strah, jeste li
primeCivali da vas neko prati?
Z U L F I К A R P A S I C : Bilo pokusaja da me se u Ь i j e jos u Rimu, zatim dok
sarn
Ь i о
u
L i н c u
u Becu, ali sarn mislio da to mozda nije tako drarnaticno.
Ali kad su me austrijske vlasti pozvale i upozorile,
р а о н d а
u Rimu Englezi,
р о с е о
sam se paziti. Bilo takode pokusaja da me se otme i vrati u
Jugoslaviju, Ь i l o ј е pokusaja s ustaske strane da me se
u Ь i j e .
Neki c e t н i c k i
sud u Parizu osudio me na smrt. Vodila se
р о s е Ь н а
propaganda protiv
mene, su dosla dvojica ljudi u Innsbruck da tu presudu izvrse. Ali
nikada
н i s a m
racunao to da me neko
u Ь i t i .
m o g н c n o s t
a p s o l u t п o
postojala, ali sam izabrao takav zivot, i iz svoje koze
н i s a m
mogao.
V j e r o v a t r ю Ь i h d o Ь i o i н f a i k t
vrlo brzo od strahova da sarn
р о с е о н
sve to
vjerovati i bjezati, sakrivati se.
J e d i п o
sto sarn radio kad sam vidio da me te
obavjestajne sluzbe zaista k o п t r o l i r a j u onda Ь i h kad sarn htio otici u Pariz
Iekao da idem u
В е с
kad sam otisao u
T ш s k u
rekao sam da idem u
Holandiju, sarno Ь i h п a j b o l j e m prijatelju kazao kamo
i d e ш
koji to tieba da
z п а . Politicka
k t i v п o s t
emigianta ima nesto k o n s p i r a t i v п o u
s e Ь i
vec zbog
toga sto te tvoji politicki protivnici
o п t r o l i i a j u .
Ali, sam se citavo vrijeme
u ernigraciji trudio da zivim
n o m ш l n o
mada е Ь i l o v r e m e п a kad sam nosio
pistolj, jer su u ono vrijeme
c e t п i c i
ustase i
k o п ш n i s t i c k i
agenti u Ь i j a l i
proliticke
e m i g r a н t e .
emigr-aciji е Ь i l o ljudi koji su radili za u g o s l a v e н s k e sluzbe, moze se
reci da jugoslavenska obavjestajna sluzba hoz razne pojedince i organi
zacije, koje
i н f i l t r i r a l a
uspjela u velikoj mjeri
k o н t r o l i r a t i
rad politicke
emigracije. О н а za to nije zalila sredstva ljude. u tome se cesto sluzila
kompromitiranjem i
Ь i s t v i m a
p r o t i v н i k a . Tim su se bavili njihovi s p e c i j a l н i
a g e н t i . Na primjer,
п e k i
pukovnik Zatezalo, koji Ь i о vojni atase u е d н о ј
evropskoj zemlji, sastao se s н e k i m emigrantima, policija ih ј е t a j r ю
prisluskivala, da onda
m е н е
pozvala i predocila mi te snimke. Tu taj
Zatezalo kaze: Njega п ю z е о da н Ь i ј е m о kad god hocemo, ali
н a r n a
treba ziv' jer on objavio listu п a s i h g e п e r a l a i to identican spisak tajnom
124
BosNJAK ADIL Z U L F I К A R P A S I C
spisku koji imamo u
d e в e г a l - s t a b u .
Zatezalo Ь i о uvjeren da sam taj
spisak morao od
e k o g a d o Ь i t i .
sam samo paZljivo citao
u g o s l a v e в s k u
Z L ZA
BOSNOM u
EM GRACIJI
125
evropskih politicara
m i n i s t a г a
vanjskill poslova, predsjednika parlamenata,
predsjednika
r e p u Ь l i k e ,
i
on
su znali za te kontakte i bojali se mojega
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 66/133
s t a ш p u
i iz nje prepisivao sva
i ш е в а
koja se spominju, i kako
i ш a m
svoj
sistem rada, povezivanjem podataka dosao s а ш do tih
i m e в a .
DILAS:
Vam ovo pitanje nisam postavio slucajno, iz radoznalosti
- ono spada u Vasu
Ь i o g r a f i j u .
Vi ste za
j u g o s l o v e в s k u
tajnu
s l u Z Ь u
Ь i l i
v е ~ ш а
zanimljiva l i c r ю s t ј е г ste
Ь i l i
k o ш u n i s t a
koji
m в o g o
z в а
p o z в a j e t e
k o m u в i s t i c k e ш e t o d e , delom i policijske, imali ste i k o n k г e t в i j e i d u Ь l j e
razumevanje politickih prilika i
o d в o s a
kakvi u aparatu vladaju. Tako da
cudi sto ste
Ь i l i z a в i ш l j i v i
i da su se spremali d a vas dovedu.
Z U L F I К A R P A S I C : Mene su upozoravali da se trebam cuvati, da su uhvatili
nekoga s
ю j o m
a d г e s o m i slicno, ali sam odlucio da ne strahujem. Sada
kada sam vec dosao u godine, vidim, kako
Ь i h
da sam imao d ш g i odnos
prema tim stvarima, to platio zivotom,
i l i
mi srce o s l a Ь i l o , ili mi zivci
o s l a Ь i l i ili Ь i h i z g u Ь i o kontrolu rasudivanja, se covjek onda pocne bojati
svoje sjenke, vidi neprijatelje i gdje ih nema, vidi
z a v j e г e .
sam imao
prijatelja u emigraciji koji su
Ь i l i
dotjerali do ludila,
ј е г
su sebe stavili u
centar, vidjeli su u svakome neprijatelja, d o Ь i l i
su komplekse proganjanja i
paranoju.
NADEZDA:
Kome ste
Ь i l i
п a j i в t e r e s a n t в i j i ?
Z U L F 1 К A R P A S I C : Sigumo sam bio najinteresar1tniji jugoslavenskoj obavje
stajnoj
s l u z Ь i , ј е г
su
z в a l i
da sam u partijskom
a p a г a t u Ь i о
duze
v r e ш e n a
znam kako se r-adi kako se organizira, kako sve funkcionira. N ima sam
sigumo Ь i о в a j i в t e г e s a n t в i j i iz prostog r-azloga sto sam se aktivirao, sto s а ш
se prikljucio demokratskoj emigr-aciji.
O b a v j e s t a j в a
sluzba Jugoslavije
najlaksi posao imala s
e k s t r e ш i s t i m a
- u s t a s a ш a i cetnicima - dok ova
g ш р а
ljudi s kojima sam djelovao ipak
Ь i l a g ш р а
intelektualaca, demokrata
koji su analizirali situaciju, koji su se
в e g a t i v n o
odnosili
р г е m а
n a c i o n a l n i ш
a n t a g o n i z ш i ш a . Meni nije i n t e г e s a n t a n niko ko govorio da treba rnrziti
S г Ь е ,
ili da treba rnrziti
Н г v а t е .
Takav se za mene t i ш e l e g i t i m i г a o kao
p r i ш i t i v a c ,
sovinista. Cesto su se takvi pokazali kao agenti p г o v o k a t o r i .
O b a v j e s t a j в a
sluzba Jugoslavije
s p e c i j a l в o ј е
bacala oko na one ljude koji
mogli imati veze s inostranstvom. sam, na
r i m j e г ,
Ь i о prijatelj s
n i z o ш
utjecaja. Normalno daje obavjestajna sluzba d ш g a c i j e gledala na ljude koji
su
Ь i l i
vezani za demokratske snage u
i r ю s t r a n s t v u
nego na pristalice
cetnickog i ustaskog pokreta. Mislim da su radi zbunjivanja i onemogu
cavanja
d e m o k т a t a
u svijetu
Ь i l i
izmisljani ljudi koji nisu ni postojali. Na
p r i m j e г ,
u hrvatskoj emigraciji
е Ь i l o
nekoliko imena muslimana koja su
Ь i l a
potpuno izmisljena, njihov identitet izmisljen, i oni su onda napadali Srbe da
muslimane na neki п a c i n p г i t j e r - a l i u hrvatski pokret. Tako izmisljen
в e k i
Ferid K a r i h ш a n , koji
в a v o d n o Ь i о
pjesnik, izdavao
k в j i g e . Т а ј
covjek
в i k a d a
в i ј е
postojao, polemizirao p г o t i v
m е в е ,
narocito
в a p a d a j u c i
Srbe. Njega izmislio izvjesni Zdravko
S a в c e v i c
iz
J u z в e
A ш e r i k e . Isto
tako
в e k i
Zildzic pisao u c e t в i c k i ш
в о v i в а ш а
u Svedskoj, koji opet
napadao H г v a t e . Dakle, to su
Ь i l e
s ш i c a l i c e t i Ь r a z в i h d e s в i c a r s k i h struja i
o r g a в i z a c i j a . Evo, sada kada
d г Z a v a H г v a t s k a s t v o r e в a ,
toga
K a г i h m a в a
в i g d j e в е ш а .
DILAS: М е в i
sada postaje dosta ј а s в а Vasa l i c в o s t .
Vi
ste
l i c в o s t
sa
в a g l a s e в i ш
i d e в t i t e t o m , i в d i v i d u a l a c
koji kada odabrao svoj put, isao
n j i ш e .
I
в e z a v i s в a
ste
l i c r ю s t ,
sto narocito
v a Z в o .
Ispricacu
e d в u a в e g d o t u
emigr-aciji, mada nije u vezi sa в a s o m temom. Ј е d а в covek bezao iz
Jugoslavije su ga ul1vatili e r n i g г a n t i da ga prokontrolisu. Otvore mu k o f e г
i vide Titovu sliku, kazu:
Т е Ь е saUu
UDBA i Tito,
r ю s i s в j e g o v u
sliku. -
Kaze.: Ne, nego kad ul1vati nostalgija za zemljom, u tu sliku poglydam
i prode
ш е .
Sad,
m o l i ш
Vas,
в a s t a v i t e .
NADEZDA:
"Bosar1ski pogledi" su poceli da izlaze u Austriji sezdesetih
godina i izlazili su deset
g o d i в a .
Vi ste
Ь i l i
njihov osnivac. Kad su prestali da
izlaze "Bosanski pogledi", kao da
в e k a k o
z a m г o rad
L i Ь e r a l n o g
saveza
B o s в j a k a ,
o r g a в i z a c i j e
koju ste Vi
Ь i l i
u m e d u v г e m e r ш
o s r ю v a l i .
Z a p г a v o ,
moglo se reci da dok su izlazili
B o s a п s k i
pogledi"
v a в i
delovao i
Liberalni savez Bosnjaka. Mislim da sam u
г a v u
ako kaZem da se nista vise
nije desavalo zajednickoj organizaciji
m u s l i ш a n a .
ZULFIKARPASIC: Da, tu
i ш а
р о ш а l о i s t i в e . sam izdavajuCi "Bosanske
poglede" cesto morao sve sam pisati. Cesto mi se dogodilo da sam clanke
126
BOSNJAK
ADIL Z U L F I К A R P ASIC
koji su dolazili
od
raznih nasih intelektualaca u potpunosti mijenjao. Ostavio
Ь i h samo naslov i potpis. sam te "Bosanske poglede" financirao,
jer
ZAL
ZA BOSNOM u EM GRACIJI
127
sam smatrao da kritikom treba
javno
pobljati sistem. Taka v
Ь i о т о ј
stav.
Dobro se sjecam
ј е d н е
diskusije s rektorom CemerliCem,
dva
d а н а smo
Iazgovarali u Z i i r i c l ш . Bio sam za to da treba priznati Bosnjastvo. Pitao sarn
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 67/133
prihodi od pretplata
н i s u Ь i l i d o v o l j н i
ni
da
se plati papir i postarina.
В i о
to prilicno veliki teret
za
mene,
Ь i l o ј е
r a z n o r a z н i h prica u ernigraciji,
zapravo intriga. Jedna od njih
Ь i l a
da sam izdavajuci "Bosanske
poglede" dobro zaradivao. to vrijerne o s r ю v a n a Dernokratska altemativa
u ernigraciji. Bio sarnjedan od nosilaca te politike,
ю g l о
se
reCi
od samog
osnivanja sarn u njoj.
Mi
nisrno
Ь i l i
za
rusenje,
za
revoluciju pr-otiv
kornunizrna.
К а о
covjeku koji Ь i о u ratu i revoluciji, rneni
Ь i l o
jasno
da
п а B a l k a н u svaki v o j н i sukob, svaka Ievolucija krv do koljena, i to
vecinorn stradaju neduzni ljudi.
Nasa grupa, Dernokratska altemativa, Ь i l a ј е
za r e f o п n i r a n j e
kornu
nistickog drustva, cak i
da
oni sami izvrse izvjesne
e f o п n e .
Mi
i s r n o
se,
u torn slucaju, v j e r o v a t н o
v г a t i l i .
Ь i h se
v г a t i o ,
rnozda, ka o covjek koji
radio na kultumorn polju, napravio B o s н j a c k i i н s t i t u t . Nisam vjerovao da se
u okviru kornunistickoga rezirna ne rnogu pojaviti ljudi koji su u
s t a н j u
izvrsiti
г е f о п n е .
Na prirnjer,
u v o d e н j e n a c i o н a l n o g a
kljuca u Bosni
Ь i о
vrlo znacajan korak
za
stablliziranje i
za
politicko rjesenje.
Ь i о
pozitivan korak, u to sarn siguran,
jer
nisam
z a н i r n a n j u
a н t i -
kornunista. Zato ј е r n e н i , kada sarn dosao u emigraciju,
Ь i l o
s t r a r ю da
s j e d н e r n
i napisern knjigu sarno p г o t i v kornunizma.
Т г е Ь а
pisati knjigu
p г o Ь l e m i m a
ciljevima i zeljarna tvoga naroda, usto i protiv kornunizrna
ono sto srnatrarn potrebnirn.
K r e r ш o sam putem koji m e н i odgovarao, i tome
ј е Ь i l a
osnov moja
tradicija - vjerska, bogumilska,
d e п ю k r a t s k a . Mi
smo u Demokratskoj
altemativi javno i glasno rekli da н i s п ю za rusenje sistema silom, nego za
r e f o п n e
za
saradnju s onim o p o z i c i o н i m
s н a g a m a
u н u t a r rezima koje zele
da ga e f o п n i r a j u .
Za
mene
е Ь i l o p г o Ь l e m a t i c n o
kad su muslimani
Ь i l i
priznati kao narod.
Vodio sam polemiku s nizom intelektualaca u zemlji. lrnao sam kontakte s
ljudima u Jugoslaviji, na primer s Hamdijom
Cemerlicem, koji
Ь i о
rektor
univerze, i
da
ne nabrajam imena, susretao
sam
ih u
E v г o p i
i u Turskoj
kad
su dolazili. Nikada te ljude nisam uvlacio u neku emigrantsku konspiraciju.
Rekao sam: mi smo
s l o b o d н i
ljudi, mozemo diskutirati, sto vi mislite tome
i tome? Ь i s m o
r a z g o v a г a l i .
Pisali smo neke knjige, Ь i l i smo
a i n t e r e s i r a н i
da
to ljudi citaju. Ali se nisam bavio ilegalnim radom protiv rezima,
jer
ga zasto nije insistirao na tome sa svojom grupom intelektualaca. Tvrdio mi
da nas
j u g o s l a v e н s k a
statistika krivotvori i krije prave brojke.
statistickirn izvorima - rekao - nas u Bosni 35 procenata, to nije tacno,
nego nas 47 г o c e n a t a j e r su tu i ljudi koji se izjasnjavaju kao Jugosloveni,
zatim cetiri-pet procenata muslirnana se izjasnjavaju Srblma, do
dva
r o c e н t a
Н r v a t i m a п m o g i
Rorni
Ь i l i
su muslimani. Njego va teza
Ь i l a
- ako rni sada
kaZemo da hocemo B o s н j a s t v o Bosnjaka bude
40 p г o c e n a t a
ispast
da
su se i drugi izjasnjavali
B o s н j a c i m a
i da nas
nema
vise od 30 procenata:
"Ovako, neka se izjasnimo kao M u s l i m a н i
da
postignemo 45 ili 50
p ю c e n a t a
о н d а
druga faza Ь i t i da se identificiramo kao Bosnjaci. Osim
toga
n а ш а S r Ь i
i
Њ v a t i
to daju. Ne daju da budemo B o s п j a c i
gotovo."
DILAS Oni su
Ь i l i
Bosanci, samo su muslimani Bosnjaci.
ZULFIKARPASIC
nisam prihvacao taj Cemerlicev ar·gumenat, ali on me
uvjerio da zaista postoji falsifikat nase statistike u pogledu muslimana. I
п i z r a z н i h
ovak:vih i
s l i c н i h
stvari
Ь i l e
su za
m е н е a p s ш d .
Kazu - Muslimani
su
н а с i ј а ,
ali nemaju svoje knjizevnosti, nemojte tome govoriti. Citao sam
tekstove koji govore da muslimani nemaju kultu mih ustanova: "Muslimani
su narod, ali taj narod smije imati
н i k a k v i h
k u l t ш n i h ustanova niti ikakvih
formi pomocu kojih izrazavao svoj nacionalni
i d e н t i t e t .
Muslimanska
literatura ne postoji." Istina, ne postoji m u s l i m a н s k a literatura, ali postoji
bosnjacka literatura, mi imamo t i p i c п e
k n j i z e v н i k e
Bosnjake muslimane.
Ali, morala se provesti identifikacija m u s l i m a п a kao Muslimana, s velikim
sto apsurd, glupost. Niz
r a z п i h
dilema koje su dosle u
p i t a п j e
rjesavar1jem
p r o Ь l e m a
В о s п е i
B o s п j a s t v a
zahtijevali su s u z d r z a п o s t . Nisam
htio upasti u zarnku da sve priori odbljem zbog toga sto to Titov rezim
uradio. S druge strane, nisam htio da ih podrzim, s obzirom to da su о п i
п i z o s п o v п i h stvari
p o t p u п o
zanemarili: pitanje kulture, ku ltumih u s t a п o v a
kultumih manifestacija ..
Napravio sam malu pauzu,
da
Ь i h tu stvar izdiskutirao prvo sam sa
sobom, zatim s tim b o s н j a c k i m
i п t e l e k t u a l c i m a
s kojima sam imao veze.
128
BOSNJAK
DIL
ZULFIK RP SIC
Zato sam nevjerovatno
i z н e n a d e п
kad ta grupa muslimanskih intelektu
alaca, ta
г e l i g i o z п a
skupina oko Alije Izetbegovica
Ь i l a
p г o t i v
b o s п j a s t v a .
Imate m i l i j a г d u muslimana, ali п e m a t e ni j e d r ю g jedinog п а г о d а pod tim
Z L ZA BOSNOM
u
М Ј G R А С Ш
129
п e k o l i k o
intelektualaca, napisali smo pismo i poslali ga Mestrovicu,
Kmjevicu, Maceku i drugima, gdje smo
t г a Z i l i
da se s tim r e s t a п e .
О п d а
to
К r n j e v i c
objavio i
javno
u svojoj stampi napao tu praksu i one koji
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 68/133
v j e г s k i m i m e п o m
svaki od
п j i h
I n d o н e z a n i n ili Malezanin,
А т а р i п
S i г i j a c ,
E g i p c a n i п
Alzirac, T ш C i n
P a k i s t a п a c
itd.
NADEZDA:
Kako doslo do
u k i d a п j a
Bosanskih pogleda , da li ste
i
p г e k i п u l i
ili dosla neka zabrana Bosanskih pogleda , ili zbog nekih
drugih
u п u t r a s n j i h
odnosa medu muslimanima u
e m i g г a c i j i
list prestao da
izlazi? li mozda sto ste Vi vise vremena hteli d a posvetite D e m o k г a t s k o j
altemativi?
ZULFIKARPASIC: D e ш o k г a t s k a
altemativa
a p s o r Ь i r a l a s а ш о
mali dio
п ю ј е politicke aktivnosti, i to p a r a l e l п o .
Р г i ј е
svega,
s а ш Ь i о
za to da
casopis Bosanski pogledi ipak ostane na
e d r ю m п i v o t r .
Govorili su mi ljudi
politickog
f о ш ш t а
kao sto
Ь i о d г Ј u г а ј
Kmjevic
55
ili Ratko
P a r e z a п i n ,
da to
j e d i п i
list koji proCitaju od prve do p o s l e d п j e г i j e c i . Mi s ш о to radili
u
f ш m i Ь i l t e n a ,
bez velikih
p r e t e п z i j a ,
s obzirom na
п а s е m a t e г i j a l r ю s t a п j e .
sam izricao svoj politicki stav, koji zahtijevao z v j e s п o p r o d u Ь l j i v a n j e
i
a п a l i z e .
М о г а m
takode priznati
da
to
v г i j e m e Ь i l o п e k i h
zamjerki na list,
jer
su n ш o g i ljudi prohrva tske orijentacije traZili
da
vodim protusrpsku politiku,
narocito su Ь г о ј п i ш u s l i m a п i t г a z i l i da vodim politiku p г o t i v Kmjevica i
p г o t i v H г v a t a .
Kmjevic
a p o s t r o f i г a n
zato sto uvijek govorio da su
m u s l i ш a n i H г v a t i ,
on uvijek cestitao В а ј r а ш ali uvijek kao da mi dio
l 1 г v a t s k o g a
kolektiva.
О s о Ь п о
sam s
К r n j e v i c e m
prijatelj,
c i j e п i o
sam ga
i
п i s a m
l1tio pisati p г o t i v п ј е g а vec
sam
govorio - pazite, ljudi moji,
on
u v j e r e п
da to tako, ali п а m veliki p г i j a t e l j . Kad god trebalo da se
п e g d j e
pornogne, К r n j e v i c to s р r е п ш о
c i п i o .
Na primjer, kadje i z Ь i l a afera oko p o k г s t a v a n j a muslimana u ernigraciji,
gdje su п e k i г e v n i svecenici e d r ю s t a v п o poceli prevoditi
na
katolicku
v j e г u
n a i v н e
mladice
m u s l i m a п e р о
Austriji i Italiji. Skupio sam
jednoga dana
55
Juraj Kmjevic, generealni sekretar. kasnije predsjednik Hrvatske seljacke stranke,
podpredsjednik jugoslavenske ratne vlade u Londonu. ostao u emigraciji. gdje i umro.
56
Ratko Parezanin. i z ш e d u dva rata narodni poslanik. u emigraciji urednik lskre , lista
Ljoticevog pokreta.
provode. Ako u pitanju
Ь i о
п e k i
p r o Ь l e m
m u s l i m a п a Bosne,
К r n j e v i c
se
uvijek pokazao kao prijatelj.
Bosanski pogledi n i г o t i 1 1 S г Ь а , ni г o t i v г v a t a
N i s a ш htio da se taj list pretvori u p o l e ш i c k i list protiv Srba, p г o t i v
H г v a t a п е g о da
bude konstruktivan list koji
pruza
mogucnosti
i z n a l a z e п j a
rjesenja i
da
vrbuje
d e ш o k г a t s k e p o l i t i c a г e
- hrvatske, ш a k e d o п s k e , slo
venske i srpske, za razumjevanje prema n а г н а . Bio sam
v г l o
prijatno
iznenaden sto su se ljudi koji su
Ь i l i
najaktivniji i iz
п a j u g l e d н i j i h
politickih
d e m o k г a t s k i h stranaka pretplaCivali na Bosanske poglede , to ohrabri
valo. List
Ь i о
citan i
c i t i r a п
i
od h г v a t s k i h
i od srpskih novina. Ljudi su
prije svega vidjeli
da n а ш а
nije cilj oklevetati jedan
n a г o d
nego iznositi
najnuznije
п a s i m n e v o l j a ш a , o b j a s н i t i п а s е p r o Ь l e m e
i boriti se za
k о ш
hljeba i k o ш a d
z e ш l j e
gdje
ш о z е ш о
n o г m a l n o
i
ш i п ю
zivjeti. Skoro sve
a ш b a s a d e evropskih
z e ш a l j a
u B e o g г a d u
Ь i l e
su abonirane na Bosanske
poglede , isto kao i preko pedeset univerziteta i slavenskih
i н s t i t u t a
i
s е г n i н а г а
sirom Evrope i Amerike, tako i brojni ugledni
e v ю p s k i
i americki
listovi.
Т а ј i н t e г e s za
list pokazao da se u krugovima koji se zele
o b j e k t i v н o i п f o п n i г a t i р г о Ь l е г n i ш а В о s п е
i
B o s н j a k a
traZi jedan
u t e н t i c н i
b o s п j a c k i
i z v o г .
О п d а
mi pala u ruke polemika i z ш e d u dvojice
ш o j i h
prijatelja
B o s a n s k i ш
pogledima , gdje su oni kriticki gledali list i
ш е п е .
Jedan
pisao kako
s a ш o v o l j r ю
г а d i ш kako hocu da
p r e d s t a v l j a ш
sve musli
mane, kako slusam nikoga, mada,
kad
taj isti poslao clanak, uvijek
п a p i s a o
п е k а
prepravim kako hocu,
jer Ь i о l i j e п da
se sam
o t г u d i .
Onaj
drugi tvrdio kako se i z d a v a n j e ш casopisa materijalno s i t u i r a ш
jer
da
ljudi
o Ь i l a t o
pomazu list. Cinjenicaje st da
. i k a k v i h
velikih
о ш о С i
nije
Ь i l o .
Bio u Cikagu
е d а п
stari emigrant koji poslao svake godine
s t o t i п u
dolara, i to Ь i о п a j v e C i prilog. Ј е d п а d г z a v a velesila, pozvala me Ь i l a
preko svoga
a ш b a s a d O I a
u
S v i c a г s k o j p o п u d i v s i da f i n a п c i i - a i z d a v ~ j e
Bosanski11 pogleda , tako sto platili
ш е d п i с i ш а
hiljadu d o l a г a - to su
130
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC
tada Ь i l i veliki r ю v c i - i snosili sve troskove i z d a v a п j a . Ј а sam se na to
nasmijao: Hvala lijepo, mi to niti trebarno, niti hocemo, niti to mene zanima.
k o r e s p o п d e n c i j a izmedu dvojice o z п a n i k a
п j i h o v a
p o l e ш i k a i kritika
ZAL ZA BOSNOM u EMJGRACU
131
kontakt sa mnom, ne
da
radili protiv Jugoslavije, vec iz drustvenih,
konvencionalnih razloga. Meni ј е Ь i l o sasvim jasno da poslije Drugoga
svjetskog rata rezim koji Tito zaveo u Jugoslaviji Ь i о u neku ruku
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 69/133
Ь i l e
su razlog da kazem:
d о Ь г о
gospodo, evo vam, sada pokusajte vi Sve
materijale koje sam Ь i о pripremio za jedan broj poslao sam u В е с - evo, vi
izdajte, cu vam za svaki broj poslati 500 dolara i a p i s a t i Clanak. Hajde
sada,
b u j г u m
pocnite izdavati Onda izisao taj broj koji sam vec
Ь i о
pripremio, i oni su prestali s izdavanjem, niko vise
п i ј е
htio na tome raditi,
а ј а s а ш se posvetio svome poslu kojeg s а ш
ima
preko glave.
DILAS: D о Ь ю i ш а ш jos e d r ю pitanje, koje ste Vi p o k r e п u l i inace bih
njega i zaboravio.
Da
li ste dok ste jos
Ь i l i
u zemlji pisali neke politicke
Clanke ili ste tek u emigraciji poceli, postali - tako da kazem - politicki
pisac?
ZULFIKARPASIC: Jos kao djecak, kao s г e d n j o s k o l a c р о с е о sam pisati.
NADEZDA:
Sa gasenjem lista, ostali su pojedinci, kao Vi, kao Smail
Balic
57 ,
kao Teufrk Velagic
58 ,
koji su se
drugac
orgar1izovali. Vi ste ostali
svi dobri prijatelji, to ne sporim, ali svako delovao u nekom drugom
p r a v c н . Da li to znaci da zapravo muslimanska emigrantska politicka elita
nije imala o z b l l j п i j e k г i t i k e р г е m а t a d a s п j e m
г e z i m u
u Jugoslaviji, jer s
obzirom to da su i hrvatska i г p s k a i slovenacka emigracija zapravo г a d i l e
potpuno drugacije, stalno upozoravajuci da taj sistem u J н g o s l a v i j i t г е Ь а
srusiti.
Da
li ste vi
m u s l i m a п i
onda
i l i
zadovoljniji tom Jugoslavijom?
Z U L F I К A R P A S I C :
Postoji jedna cinjenica koja se ne treba izgublti iz vida,
i svaki covjek koji se bavi politikom treba drzati na umu: politicar
mora ocjenjivati stvari svojim zeljama, п е g о р о situaciji, stanju.
Poznavao sam velik broj ljudi, iz ш о ј е familije nego prijatelja, inte
lektualaca, advokata, doktora, inzenjera koji dolazili u inostranstvo i trazili
57
Dr Smail Balic. orijentalista, pisac i publicista. Ь i о kustos a u s t г i j s k e nacionalne
Ь i Ь i o t e k e . predsjednik "Matice Bosnjaka". objavio vise stotina naucnill radova. (Najpoznatij a
djela: Kultura Bosnjaka. Das
U п b e k a n п t e
B o s п i e n ....
.
58
I п g Teutik Velagic. kao с l а п organizacije "Miadi muslimani" s u d e п na d u g o g o d i s п j u
r o Ь i j u . u emigraciji
с l а п
Demokratske altemative. p r e d s j e d п i k SDA za Austriju.
pozitivna opcija za muslimane, u odnosu na druge opcije koje su znacile
katastrofu. Da stvaranje Bosne u historijskim granicama kao posebne
г e p u Ь l i k e
ma kako о п а Ь i l a u pocetku ogranicena, davalo stvamu podlogu
za jedan, ne Ь i h rekao n o r m a l a п ali ipak
p o z i t i v a п
razvitak muslimana.
Mislim da su od svih naroda u
Ь i v s o j
Jugoslaviji
B o s п j a c i
i
M a k e d o п c i
Ь i l i
п a j Ь l i z i j u g o s l a v e п s k o j k o п c e p c i j i .
Rezim moze se
reCi,
uzivao izvjesnu
п a k l o n o s t medu muslimanima. Dok su se S г b l i Н r v a t i smatrali ogra
nicenima, dotle su muslimani doblli vise nego sto doblli pod nekim drugim
uvjetima. ј е Ь i l a c i n j e п i c a i e п i ј е Ь i l o jasno iz razgovora s prijateljima,
intelektualcima, da su i oni
Ь i l i
svjesni toga. Muslimani su jednako kao i
ostali imali mogucnost skolovanja i
Ь i l e
su im otvorene mogucnosti obrazo
v a п j a sticanja
z n a п j a .
Tako su mogli
uCi
u utakmicu, kad se stvori jedan
intelektualni sloj, о п d а se stvori i nacionalna svijest.
Nije tacno da s
p г e s t a n k o m
izlaska lista p г e s t a l a i druga aktivnost.
L i Ь e r a l n i savez bosnjaka ostao i dalje djelovati. Imali smo niz sastanaka.
Sastajali smo se, p r i m j e г u Juznoj F г a n c u s k o j gdje
o d г Z a n
jedan veliki
sastanak izmedu nas i predstavnika r v a t s k e seljacke stranke.
D i s k н t i r a l o se
pitanju zajednickoga rada. Odrzali smo i u L o п d o п u veliku konferenciju
sa srpskim emigranstkim udruzenjem "Oslobodenje", prisustvovali smo kon
gresu "Osobodenja" u Njemackoj, gdje smo dr Smail Balicija govorili. О п d а
smo imali sastanke s predstavnicima i grupama iz Makedonije, potom i sa
S l o v e п c i m a imali п i z raznih k o п t a k a t a . I posjeCivali smo se, sam Ь i о
u Argentini s
К г e m z a r o m p г e d s e d n i k o m
Slovenske ljudske stranke, ugo
v a г a l i
smo
s u r a d п j н
i j e l o v a п j e . Medutim, sasvim drugacije kad imate list
koji tome
g o v o г i
sasvim d г u g a c i j e kad lista nemate. Na primjer, taj
sastanak u
r g e п t i n i
zablljezen
s а ш о
u
e k o m
a r g e n t i п s k o m
listu, i poslije
desetak godina tesko
naCi
trag da ste vi
Ь i l i
tamo, da jedna grupa raz
g o v a г a l a .
Nije to sistematski obradeno kao u jednomli stu koji izlazi
е d о v п о
to tacno. Dakle, ta Bosnjacka organizacija nije prestala raditi, ali
svakako izgublla organ koji tome redov.no javljao.
DILAS: Iz Vaseg izlaganja s а ш stekao: н t i s a k da kroz "Bosanske
poglede" о п о sto Ь i s n ю n ю g l i nazvati
m u s l i ш a n s k o - b o s n j a c k a
ideja, dozivela
132
BOSNJAK
DIL U L F I К A R P A S I C
evoluciju i usla u fazu u kojoj ranije nije
Ь i l a .
U ovom smislu, svi musli
manski pokreti koje znamo pre ovog nisu autenticno demokratski, ni
Spahov.
Tek
tada dolazi do autenticne, modeme demokratske ideje koja se
Z L ZA BOSNOM u EMIGRACIJI
133
istaknutom
c l a п u
te grupe, Salihu Behmenu, rekao mi sam е d а п od
tih." sam sebe r e p o z н a o nije se krio ali meni predbacio sto sam to
н a p i s a o .
i jesam i
na
njega i njegovog brata mislio.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 70/133
spaja sa bosnjastvom: to za mene, evolucija nacionalne
svesti
dolazi do
postupnog a z r e v a н j a ,
ili
c v r s C i v a п j a , f o r m u l i s a п j a kroz demokratiju,
а с i о -
н а l н е
svesti.
Da
li se slazete?
ZULFIKARPASIC:
М е н i ova Vasa ocjena jako laskava, tu sam
t e н -
d e н c i j u , taj cilj zaista imao. Da se artikulira m u s l i m a п s k i nacionalni pokret
ј е d н о ј
tradiciji
В о s н е
za
k о ј н
sam smatrao
da d н b o k o
demokratska,
t o l e r a п t n a da se adaptira u
o d e r a п , l i Ь e r a l a п
demokratski sistem i h v a t a п j a
koja
н а m а н а ј Ь о l ј е o d g o v a г a j u .
Bio sam duboko
u v j e r e н
da
j e d i н i
put
p e г s p e k t i v e ,
dolaska do uspjeha tome da mozemo postati politicki partner
н a s i m komsijama. Da se ti velovi malo razgmu, p o d i g н u i povede otvoren
dijalog. Kod nas uvijek postoji
t e н d e н c i j a
da politicki pokreti,
s t r a н k e
u
principu znaju sta zele, ali
n i s н
u stanju uvjeriti svoju dobru volju i dobru
namjeru ni svoje partnere, ni svoje protivnike.
DILAS:
ne nalazim demoki-atskog pokreta pre V
as
medu
н s l i r l l a п i r l l a .
MoZda Vi
н a l a z i t e ?
Bilo
m u s l i m a п a
koji su
Ь i l i р г а v е d e m o k г a t e ,
ali na
j н g o s l o v e н s k o j
liniji. Uzmite, primjer,
Н а s а п а
Rebca
59
-
on
t i p i c a п
ali
to su one g e н e r a c i j e koje su smatrale da su Jugosloveni jedn a nacija i kroz to
su isli i ka demokratiji. ne znam, mozda Vi znate, neki demokratski pokret
koji
Ь i о z н a c a j a n ?
ZULFIKARPASIC: Uvijek sam smatrao velikim nedostatkom sto su se
m u s l i m a п s k i intelektualci g u Ь i l i u tim jugoslavenskim pokretima, koji su
mozda i imali dobre narnjere, ili u hl'vatskim i srpskim
o r g a н i z a c i j a m a ,
i l i u
Cisto vjerskoj organizaciji, koja isto tako, mom misljenju, Ь i l a za
н а s
opasna i n e d o s t a t н a . Jedna od mojih н a j z e s c i h polemika, nakon sto sarn se
vratio u zernlju,
Ь i l a ј е
s ovom grupom
a п a t i z i r a n i h p o l i t i k a п a t a
koji su htjeli
staviti islam u sluzbu svojih politickih predstavki, i koja sada na vlasti,
nastala kada sam im napisao da oni iz svoje vjemosti islamu nisu u svojirll
srcima ostavili mjesta za nacionalni osjecaj. Prilikom posjete
j e d н o m
59
Н а s а п Rebac, politicar i kultumi radnik u g o s l a v e п s k e o r i j e п t a c i j e djelovao izmedu dva
rata
DILAS: Dok ste
Ь i l i
u Svajcarskoj, pokusali ste, odnosno drugi zajedno sa
Vama, da napravite jednu deklaraciju buduceg uredenja Jugoslavije. Prvo ste
pokusali, koliko znam, s Mestrovicem, i to nije islo, onda ste to uradili sa
grupom "Oslobodenje". Kad sam to citao, rekao sam: Dobro, da se jednom
i u emigraciji nesto pametno dogodi. Sustina te deklaracije da se g r a п i c e
r e p u Ь l i k a
ne menjaju.
К а о
da ste predvidali, Vi i
о н i
iz
O s l o b o d e н j a ,
da
sam pokusaj m e n j a п j a g r a п i c a izazvati velike н e s r e c e i da bez
o c u v a п j a
granica nije moguc nikakav demokratski sporazum i demokratski razvitak.
Budite
l j u b a z н i ,
mozete li tome nesto reci ?
Z U L F I К A R P A S I C : P i t a н j e u n u t r a s н j e g I j e s e н j a
Jugoslavije
Ь i l o ј е p i t a п j e
zivota i smrti, pitanje egzistencije
s v i ћ н a r o d a
u toj zemlji. jedno od
н a j v a Z n i j i h
p i t a п j a uopce, i mi smo Ь i l i uvjereni da u Jugoslaviji doCi do
izmjena. Demokratska altemativa tome mnogo diskutirala, mi smo
p г o v e l i
mnogo
d а п а ,
mnogo noCi raznim krajevima svijeta, gdje smo se
sastajali i diskutirali kako to p i t a н j e rijesiti. Vidite, vecina nas dosla do
zakljucka da
se
ne smije izazvati rat. Veliki broj ljudi, i sam
е d а п
od tih,
nije smatrao da Jugoslavija neminovna i da se Jugoslavija svaki
н а с i н
mora ocuvati. Meni
е Ь i l o
jasno da se Jugoslavija mora iz temelja reorgani
zirati, da doslo do rjesenja jugoslavenskog
p i t a п j a ,
moralo se rijesiti
pitanje suvereniteta svakoga н a r o d a i suvereniteta svake
r e p u Ь l i k e .
P i t a п j e
federacije i konfederacije pitar1je s u v e r e н i t e t a . Vi mozete jedan dio
s u v e r e н i t e t a
dati centralnoj vladi, ali ga mozete i povuCi. Vidite, sam
uvijek
s v j e s t a п
toga da su izvjesne
g r a п i c e
u Jugoslaviji nepravedne. Mada
su granice
В о s н е
koje se kroz
tr
stotine godina nisu
z n a c a j н o
izmijenile,
izuzimajuCi
g н Ь i t a k S a н d z a k a Ь i l e
prihvatljive. Ali zbog relativno
m a п j i h
g r a н i c н i h p r o Ь l e m a
napiaviti rat, dovesti
н а s е н a r o d e
na
k l a o н i c u ,
to
se
moralo izbjeci na svaki nacin.
DILAS: sam, Adile, ucestvovao u pravljenu granica. Jugoslovenske
g г a n i c e - da ulazirll u detalje - spadaju u dobro г e s e n e i relativno
pravedne, podvlacirll ovo
e l a t i v н o :
u Evropi nema
r a v e d н i h
granica. Jedino
134
BOSNJAK
ADIL
Z U L F I К A R P A S H : :
Island ima,
jer
se za to postarao neko
d r и g i ,
ne l j и d i . Prema tome,
k o m и n i s t i
J и g o s l a v i j e , о c e r n и cemo pricati opsirnije, stvari dobro resili
g r a n i c и . N astavite.
ZAL ZA BOSNO M EMIGRACIJI
135
nacionalizmi, kojima rjesenja jedino pobjeda i
и n i s t e n j e d ш g o g a , m o и
и r o d i t i tako krvavim i tako besmislenim
s и k o Ь i m a
kakvi se sada o g a d a j и .
Evo, dok sada i s k и t i r a m o , ocevidno srpske vode u Bosni za ostvarenjem
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 71/133
Z U L F I К A R P A S I C :
Uocio sam d a nijedna politicka stranka, i ј е d п а politicka
formacija, ni
е d п а
grupa u и g o s l a v i j i nije irnala j e s e п j a za и g o s l a v i j u ,
п i ј е
imala a l t e r n a t i v и k o m и п i s t i c k o m r e z i m и . sve
Ь i l i
p r o Ь l e m i lokalnog
karaktera.
S r Ь i s н
imali svoje predodzbe,
Н т v a t i
imali svoje, Slovenci
svoje, ali e d п o g
g l o b a l л o g
rjesenja za и g o s l a v i j и п i ј е bilo. J e d i r ю globalno
rjesenje za
и g o s l a v i j u imalaje
Demokratska altemativa. Mislim da i to
ima
n ш o g o nedostataka. Bilo stvari s kojima se nisam slozio, ali sam ih
prihvatio, jer nismo irnali bolje rjesenje. U s vakom s l и с а ј и , cilj demokratske
emigr-acije kojoj sam pripadao
Ь i о
da se stvori savez
d г Z a v a
l
J и g o s l a v i j a
s и v e r e п i h naroda, da se stvore n a c i o н a l n e i n s t i t и c i j e da vojsci
samo s p e c i j a l н e jedinice b и d u zajednicke, da svaka r e p и Ь l i k a ima svoju
vojsku, da ima svoje s и d s t v o , da ima svoje skolstvo, da
Ь и d и
р о t р и н о
zagarantirana vjerska,
k и l t u r n a
i nacionalna prava na citavom о d ш с ј и i da
se i z b j e g н e prevlast e d н o g a н a r o d a nad d r и g i m .
Jasno
ј е Ь i l o
jos 1941.
g o d i п e
da moze opstati
J и g o s l a v i j a
ako
п ј е п i
п a r o d i n i s н r a v п o p r - a v п i i s l o b o d п i .
p r o m i j e п a m a
g r a п i c a p o j e d i п i h r e p н
Ь l i k a
nismo pril1vatali diskusije. U to se
п i ј е
smjelo dirati. Danas se п а ј Ь о l ј е
vidi kojoj mjeri taj
п а s
stav Ь i о
i s p r a v a п .
DILAS: Dobro, kako doslo do
s p o ш z н m a
sa O s l o b o d e н j e m ? li
d i s k и s i j a
d и g o trajala i zasto niste postigli sporazum sa Mestrovicevom
grupom?
Z U L F I К A R P A S I C : Nakon dolaska komunista na vlast jos bila svjeza ideja
drzave Н т v a t s k e koja se bazirala
ш s е n ј и J н g o s l a v i j e .
S obzirom
da
su
emigraciji н s t a s e Ь i l i nosioci te ideje, smatrao sam da ta ideja nije do d н Ь i n e
p r o m i s l j e н a niti za one prilike realna. Uvijek vaZno koje snage za е d н и
stvar i koje m o g и c n o s t i da se taj
p r o Ь l e m
rijesi. Iluzije su postojale
kod
svakog od a s i h balkanskih a r o d a . Sto narod manji to apetiti veCi
mi smo и v i j e k
n e v j e r o v a t н o
precjenjivali znacaj vlastite s н a g e . Karakte
risticno za н а s da smo imali rjesenja teorijama za Cije sprovodenje ste
morali unistiti svoga
k o m s i j н ,
moralo
ga
se baciti na koljena. Vidite, ti
jedne takve ideje, stanja koji vise niko - kako
о п i
misle - ne moze ispraviti.
DILAS: М о ј
н t i s a k , vezi sa Vasim pregovorima s Mestrovicem i tom
hrvatskom grupom, Ь i о
tada
da pozadini п e s l a g a n j a Ь i l o da oni
н i s и
priznavali
B o s n н
kao posebnost, kao drzavni entitet - da
n i s и
hteli to da
prihvate i da ste se zbog toga razisli, dok
g ш р а
Oslobodenje to
prihvatila, samim tim sto prihvatila n e m e н j a n j e ganica.
Z U L F I К A R P A S I C : tacno, ali sam razgovoru s Mestrovicem kod
njega uvijek nalazio
i z v j e s н и
spremnost da se prilagodi, jer on Ь i о i ostao
г o m a н t i c a r i zagovarac z a j e d н i c k o g zivota.
M e d и t i m ,
on nije
Ь i о , n е с и
da
kaZem cvrst, ali nije
Ь i о
fanatiziran. bio covjek koji mozda izmijenio
misljenje da smo se mi slozili da se naknadno pojavio srpski partner.
sam od pocetka imao isto stanoviste. Ne
n ю g и Н т v a t i
govoriti moje ime.
N е с и da idem niti pod plast Srba d a bih razgovarao s Н т v a t i m a , niti pod plast
Н r v a t a
da
Ь i h
pregovarao sa
S r Ь i m a .
Mi se dogovaramo kao ravnopravni
partneri. U e r i o d н kada se pojavila ta
e н d e n c i j a
za ravnopravan tretrnan kod
ove g r и p e hrvatskih i н t e l e k t u a l a c a , koja nije d и g o t г a j a l a , kod Mestrovica,
Radice i jos nekih, oni naisli
v e l i k и o p o z i c i j и
hrvatskil1
н a c i o n a l i s t a ,
iz
prostog razloga sto hrvatski н a c i o н a l i s t i stajali p o t p и n o
s t a n o v i s t и
Hrvatske А н t е Pavelica i Ь i l i и v ј е г е н i da se drzava Н r v a t s k a , takva, moze
р о н о v о
stvoriti i da se to mora ici. Ideja Mestrovica
v j e r o v a t н o
i s te
s t г а н е Ь i l a и g r o z e n a . S njima н i s a m vodio velike polemike, iz razloga sto
taj o s н o v n i p r i н c i p , koji ste i Vi
s p o m e н и l i
da В о s н а dio Н r v a t s k e , za
mene Ь i о apsolutno н e p r i h v a t l j i v .
Prva politicka
g a н i z a c i j a
koja
е Ь i l a s p r e m н a
razgovarati tome
Ь i l o
Oslobodenje . Oslobodenje
е Ь i l o
prvo koje
p o v и k l o
k o н z e k v e n c и
iz historijske с i н ј е н i с е da Bosna г е р и Ь l i k а i da о н а kao takova treba i
ostati. Zato n а ш а Ь i l o lakse pregovarati, i zato stav O s l o b o d e н j a i
s t v a r a n j и Demokratske altemative jedan od vaznih faktora н a s e m radu
i nasoj orijentaciji. Na prvom s a s t a n k и , kome nisam p r i s и s t v o v a o , doslo
do
i z v j e s н o g a s p o r a z и m a
koji
н i s a m
prihvatio. Rijec
о p r i j e d l o g и
koji
napravio dr Macek i dao ga dr e s e l j и da ga d o н e s e na s a s t a н a k . Oni
ga tada potpisali,
d o d и s e
s tim da se ne objavi, vec ostane kao stvar za н е k и
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 72/133
138
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC:
llistoriji, njenoj knjizevnosti, njenoj proslosti i s a d a s п j o s t i . Fonnirao sam
b o s п i k u ,
koja cini osnovni i najveCi dio
i н s t i t u t s k e
Ь i Ь l i o t e k e , ali sam
н a p r a v i o i druge odjeljke - "serbiku", "kioatiku", e m i g r a н t i k u , i s l a т i k u
ZAL ZA BOSNOM U E M I G R A C I Л
139
v j e r o v a t н o н е с е Ь i t i
za moga zivota, ali cu ostaviti u
a m a н e t
da se takav
i н s t i t u t s r e d s t v i r н a koja imam stvori u Sarajevu. Da bude centar i z m j e н e
misli, susreta kultura,
н a r o d n o s t i ,
vjera. Jos uvijek mislim da zivot
В о s н е
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 73/133
i "turkiku", pored toga i
k o m p l e t н u
"jugoslaviku". Raspolazemo sada s
н e s t o izmedu trideset i cetrdeset hiljada knjiga,
j e d н o m
p r i l i c н o o z Ь i l j н o m
a.I llivskom g i a d o ш
z н a c a j н i m
biojem rukopisa B o s н i - t ш s k o m
arapskom i peizijskom jeziku - koje su pisali
B o s н j a c i ,
zatim zbirkom
geografskih karata, fotografija, tu i galerija
o s н j a c k i h
u m j e t н i k a , z Ь i r k a
filmova mahom о B o s н i , te videoteka, z Ь i r k a н о s н ј i itd.
akuf
za
osn
Bilo perioda kad s а т postao pesimista, z a b r i н u t sto se dogoditi s
Institutom. Od svih r a z o c a г a n j a koja sam dozivio н а ј v е с е sigumo u
pogledu kvaliteta
н a s i h
ljudi, moze se reci
н а г о d а ,
mase, ali te
н а s е
strukture ljudi -
p o j e d i н c i
su d e m o r a l i z i r a н i .
Bosnjacki
i н s t i t u t i r н a
kucu Cija vrijednost н e k o l i k o miliona svicarskih
f r a н a k a , i r н a zbirku knjiga koja isto toliko vrijedi, ima i e d н u
f i n a н c i j s k u
г e z e r v u kao bazu za b u d u c r ю s t . Zelja mi da sve to ostane pri U н i v e r z i t e t u
u Ztirichu. I н s t i t u t
s a т o s t a l n a svica.I·ska
ustanova. Studirao sam
z a k o н e
z a k l a d a т a
u Evropi i vidio da г Z a v a moze dekretom ukinuti н e k i vakuf,
jer
ј о ј
recimo, ne odgovara interesima. Na primjer, u н e k i m z e m l j a т a d г Z a v a
ima pravo takav
i n s t i t н t н a c i o н a l i z i r a t i
i
o k l o н i t i
ga nekoj drugoj ustanovi.
Nasuprot tome, u Svicarskoj postoji vrlo d e c i d a н z a k o н z a k l a d a т a .
М о ј
i п s t i t u t p r i z п a t cijeloj teritoriji Svicarske.
I н s t i t н t
d o Ь i o pravo da
ustanovi
c e н t a r
za i z u c a v a п j e l
u п i v e r z u .
Saradujemo s
U п i v e r z i t e t o m
u
Ztirichu, о п i su n а т stavili г a s p o l a g a н j e univerzitetsku i п f r a k s t r u k t u r u za
vece priredbe. Htio Ь i h п а С i ekipu mladih ljudi koja dalje vodila п s t i t u t .
V j e r o v a t r ю
cu se odluciti za
j e s e п j e
da
е k о
iz
н i v e г z i t e t a
uvijek bude
с l а н
Uprave, isto tako iz svicarske Ь а п k е . Tako
Ь i t i o s i g u r a п o
da
f i n a н c i j s k a
sredstva budu
k o r i s п o u p o t r e Ь l j a v a п a .
Stoga trazim
п e k o l i k o
ljudi koji
svojoj
k u l t ш i
i п а т ј е г а т а to п е с е z l o u p o t r i j e Ь i t i za vlastito
Ь о g а с е п ј е ,
п е g о
im g l a v п a briga i t i da u s t a н o v a egzistira kao takva. S b z i г o m moralni
pad nasih politickih, п a u c п i h i kultumih struktura, sam u ovom
m o m e п t u
pesimista i
a s t o j i m
o b п o v i t i upravu s п e k o l i k o mladih ljudi.
Imao sam п a m j e r u takav
ј е d а п i п s t i t u t н a p r a v i t i
i u Sarajevu.
zivot razliCitih naroda, postojanje raznih kultura i k o н t a k t izmedu н j i h ,
i z m j e н a misli, s t v a r a н j e mogucnosti p г i j a t e l j s k o g i
r a z u m н o g
razgovora,
s t v a r a н j e
prilika za
m i r a н
zivot. Nastojim da tu uloau odi ra
B o s н J · a c k i
i н s t i t u t .
DILAS:
Adile, kad ste presli u Svajcarsku, li V
Ь i l o
tesko da о с н е t е
da r g a н i z u j e t e poslove? Vi ste postigli е d н о zavidno bogatstvo, li to Ь i l o
tesko postiCi, jeste li imali podrsku н e k o g p o c e t н o g kapitala ili ste poceli
takoreCi skoro od н u l e . Ispricajte п а т н e s t o о tom svom svajcarskom
periodu.
Z U L F I К A R P A S I C :
Svicarska stroga i vrlo u r e d e п a zemlja, sa starom i
bogatom tr-adicijom b a н k a . I · s t v a ,
f r n a н c i j s k o g
sistema, trgovine, gdje postoje
striktna pravila kako se i s kim i koji п а с п mogu voditi poslovi.
sistem koji sigumo o п e m o g u c a v a a п a r h i j u ili igru slucaja, toga u Svicarskoj
nema. Nema, kako se kaze,
s г е с е ,
uvijek se rezultati postizu teskim trudom
i radom. I ?ored toga, to zemlja koja vrlo
o g r a п i c e п a
propisima. Na
primjer, u Svicarskoj vi ne mozete н v e s t i jabuke u doba kada su svicarske
jabuke na trzistu,
п е g о
kada trzistu ponestaje jabuka,
о п d а
se dade
dozvola da se iz F r a п c u s k e ili iz
п е k е
druge zemlje uvezu. Isto tako p i t a п j e
kapitala,
о п i
to
г e g u l i r a j u .
Na
r i m j e г , о п d ј е ј е d п о
v г i j e m e
Ь i о
p г o p i s , da
Ь i s t e polozili svoj п о v а с u Svicarsku, o г a l i ste jos platiti, da vi
d o Ь i j e t e
kamatu.
Ovo govorim u prvom redu zato sto su ljudi, kad sam se v г a t i o u
B o s п u
poceli pricati kako s а т Ь i о trgovac oruzjem, koji zaradio velike pare
nekim
p o l u i l e g a l н i m m a h i п a c i j a m a .
J e d п o m e
s t r a п c u
u Svicarskoj apso
l u t п o
nemoguce
п a p r a v i t i
п e z a k o н i t
posao, da plati tacno porez, da ne
~ u d e
t а с п а c : , v i d e п c i j a
svakom
a r a d e н o m
f r a п k u . н e m o g u c e i e d п o m
S v i c a г c u
u Svicarskoj, pogotovo
s t r a н c u .
DILAS: Oko t r g o v i п e oruzjem. drago mi da cujem ovo sto ste rekli,
mada
t r g o v i н a
oruzjem takode
t r g o v i п a , d г Z a v н a
trgovina.
40
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
ZULFIKARPASIC: s а т govorio s а т о
t о т е
sta se pricalo kad s а т se
vratio u Bosnu. Onda
i т a j e d n a pojedinost, u Svicarskoj
z a b r a n j e в o
trgo
vati o r u z j e т u podrucja koja su u ratu
l
su
u g r o z e п a .
Ne т o z e t e prodati
ZAL
ZA BOSNOM М I G R A C J J I
141
Ljubo
S i г c ј е
Ь i о profesor u Glasgowu, u Skotskoj, i u to v r i j e т e
d o Ь i o
odstetu za svoju fabriku u К г а п ј u , koju su N i j e т c i Ь i l i oduzeli. Meni
dao e s k a r n a t п i zajarn godinu dana. ISlo
to
i lose i dobro, dok mi jednog
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 74/133
oruzje Turskoj, zato sto
i т а
р r о Ь l е т е s К ш d i т а , ne т o z e t e prodati
L i Ь i j i
ne т o z e t e prodati ni jednoj z e т l j i u kojoj vlada r a t п a opasnost. A I ' a p s k i т
z е т l ј а т а se nije т o g l o p г o d a v a t i zbog I z г a e l a . Tako Ь i о uhapsen i suden
vlasnik jedne velike, p o z в a t e firme, zato sto njegova firma iz
~ t a l i j e
prodala oruzje u
e d r ш
arapsku
z e т l j u
u doba kad ondje
Ь i l a
kriza.
Z e l i т
sarno pokazati kako ta fantazija koju
s а т
cuo kad
s а т
se vratio u
z e т l j u
da
s а т
dosao do bogatstva na
п e k i s u т п j i v
nacin ili na srecu, bez truda i
znanja -
z l o п a т j e m a
laz i jal. Sve to u Svicarskoj, z e т l j i koja tako
s t a Ь i l п a tako perfektno u г е d е п а , n e т o g u c e . Mogucnost postoji da covjek
zaradi, da zaradi velike r ю v c e , ali
to
uvijek rezultat poslova, т п о g о t г u d a
т п о о
znanJa.
d politike
do
Ь i z n i s a
Р о с е о s а т
kao
п o v i п a r
i clan Drustva
п o v i п a r a
Svicarske. l т а о
s а т
status stranog
п o v i n a r a .
Kada su poceli izlaziti
B o s a п s k i
pogledi", jugo
s l a v e п s k a ~ l a d a п e k o l i k o puta i n t e r v e п i r a l a protiv т е n е s o p t u z b o т da
p i s e т protiv Jugoslavije. Svicarska п e u t r a l n a z e т l j a , s v i c a r s k i т
z a k o n i т a s t r a п c u z а Ь r а п ј е п о baviti se p o l i t i k o т .
Poznat slucaj kako Zivko Topalovic,
p г e d s j e d п i k п e k a d a s п j e
Socijalisticke stranke u Jugoslaviji,
i z b a c e п iz
Svical'ske zato sto izdavao
jedan s i п d i k a l п i list, koji п i ј е prijavio. I dosao u sukob s е d п i т о Ь i с п i т
т а l i т
C i п o v n i k o т .
Bio
u v j e r e п ,
zato sto i т а velike veze s r e d s j e d п i k o т
Socijalisticke s t r a п k e S v i c a г s k e , da ga to pokriva. I su j e d п o g a d а п а
svicarske vlasti pozvale i saopCile da
i т a j u
poteskoce s u g o s l a v e n s k o т
v l a d o т u vezi s
ю ј i т
p o l i t i c k i т d j e l o v a п j e т , I ekli su da se
р о z a k o r ш
s т i ј е т
baviti politikom,
п a r o c i t o
s т i ј е т
izdavati list koji pise protiv
Jugoslavije. li protiv Jugoslavije ili to su Jugosloveni т ј е г о d а v п i
da kazu, о п i se zale
p i s a п j e
lista.
К а о п o v i п a r vise п i s а т т о g а о raditi,
s а т
se zaposlio kao
p r a v п i k ,
kao s t r u c п j a k za r o c j e п u steta u е d r ю т
o s i g u г a v a j u c e т
zavodu, i п d а sarn
s t i c a j e т o k o l п o s t i п а р г а v i о jednu т a l u firmu koja se zvala "Adex", sto z п a c i
A d i l - e k s p ш t - i т p o г t . Novac koji
t г е Ь а о
za firmu p o z a j т i o s а т od
prijatelja Ljube S i г c a .
d a r ш jedan bogatas, pi'edsjednik svicarske banke,
т о ј
prijatelj, nije rekao,
o c i j e п i v s i
valjda kao sposobnog covjeka: "Zasto Vi ne Ь i s t e s т о ј i т
s i n o т
i s jos e d n i т n a s i т p r i j a t e l j e т
a d v o k a t o т п a p r a v i l i
firmu
..
" su
Ь i l i
Herry Schaefer i dr. Ulin Sti'eiff. I onda
s т о
napravili "Starnaco". Bilo
to
п e s t o
kao kad
Ь i s t e ,
na primjer,
n a p г a v i l i
firmu u Americi s
o c k e f e l l e г o т
i o r g a n o т . dva
i т е п а
su u Svicarskoj tako ugledna, i sarn s
n j i т a
s
p o c e t n i т
k a p i t a l o т
od 100.000 svicarskih franaka, zapoceo posao.
т а l а s u т a za j e d r ш veliku k o т p a n i j u , ali s т о nakon kratkog v r е т е п а
p o s г e d o v a l i za jedan kredit. Dosla zagrebacka
f i г m a " M e r k u г " ,
koja
trazila kredite E v г o p i , ћ t j e l a ј е graditi hotele i uvesti neku г о Ь u . Trazila
k г e d i t , u to v г i ј е т е Jugoslaviji se davao kredit s petnaest procenata
k a т a t a . Isposlovao sarn vrlo povoljan kredit od о s а т procenata. В а п k а
o d o b г i l a
kredit dvadeset т i l i o п a , а s т о trebali uzeti proviziju.
Dosao s а т ideju da "Merkuru" п а Ь а v i т о robu, i preuzeo
s а т
tu
obavezu sebe. I tako р о с е о т о ј posao.
P r e t ћ o d n o
sarn radio kao
n o v i n a г ,
zar-adivao dvije-tri
ћ i l j a d e f i a п a k a
т ј е s е с r ю ,
kad sarn
taj
prvi
posao napravio zar-adili
s т о
svaki od nas nekoliko
s t o t i п a
hiljada.
М е п i
to
izgledalo prosto nevjei"ovatno, u
т e n i
se javio
о н а ј l j e v i c a г s k i
duh i
т i s l i o s а т
da to skoro
n e p r a v e d п o
z a r a d e п o .
DILAS: Ali slave, bogatstva i vlasti п i k a d п i ј е т п о g о
ZULFIKARPASIC: Kad sarn s п ј i т а stvorio tu firmu п i s а т Ь i о p o z п a t u
p o s l o v п o ш svijetu. Ljudi
su
pitali za Schaefera l Streiffa, sarn Ь i о п e k i
п e p o z п a t i Zulfikarpasic. M e d u t i ш , п а k о п vrlo kratkog v r е ш е п а f i г m e s
k o j i т a s ш о
radili pocele su se raspitivati da li doci
g o s p o d i п
Zulflk:arpasic, i s l i c п o . Jer, uvijek sarn Ь i о
t а с а п ,
drzao rijec, Ь i о korektan.
Kako Svicarska jako o п z e r v a t i v п a s r e d i п a
ш e n i
prijatelj bankar rekao
- slusajte, Vi ш o z e t e donijeti
s t o t i r ш
poslova, ali ako jedan posao d o п e s e t e
los, Vi ste propali.
S t o t i п u
dobrih, to
п o r m a l п o .
DILAS:
bas
sti ogo, k a l v i п i s t i c k i .
142
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
Z U L F I К A R P A S I C :
Kalvinisticki, da, to zaista tako.lja sam d o Ь i o dobru
r e p и t a c i j u
i zaradivali smo jako dobro, Ь i l i smo p o z п a t i kao s o l i d п a f i г m a .
D a п a s kad sam sve to l i k v i d i г a o , p r i m j e г , za samo ime moje f i г m e п и d i l i
ZAL ZA BOSNOM u EMIGRACIJI
143
Nisam z п а о . Dakle, to iziskivalo veliki
a п g a z m a п .
M e d u t i ш ,
п i ј е
samo
pitanje
p r e d п o s t i
da covjek г a d i ,
п е g о
p i t a п j e i umijeca, i p r e g o v o г a i
п а с i п а da vam l j и d i vjeruju kad
vi
dodete п e k o m e prodati п e s t o sto kosta pet
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 75/133
п e k o l i k o
miliona.
Ј е г
ta
f i г m a
н E v г o p i m e d и bankarima stekla tako
dobar н g l e d da sarn mogao i sarno i ш е dobro p г o d a t i . M e d и t i r n o d l н c i o sarn
da to ne u г a d i ш iz p г o s t o g г a z l o g a sto tada poslove ne m o g н
k o п t г o l i г a t i ,
ne
Ь i h
htio da to ime Ь и d е i n v o l v i ш n o u neki posao koji
o d g o v a г a
р о t р и п о mojirn
p o s l o v п i r n
p г i n c i p i r n a i morn n a C i n и poslovanja.
Jedan moj
р а г t п е г Ь i о
p o z п a t i advokat, drugi Ь i о b a n k a г , i rni srno
z a j e d п i c k i z a г a d i l i dosta п о v а с а . Ali sam jednog m o r n e п t a vidio da u s t v a г i
г a d i m za п j i h . Onda sam ih pozvao i
г е k а о :
gospodo moja, rni cemo ostati
prijatelji, ali cu vas isplatiti ili cu se povuci,
jer
vise п е с и da a d i m za vas.
l mi smo se г a z i s l i , sam ih isplatio i p г e u z e o f i п r ш , i u tom р е г i о d и kada
sam
Ь i о j e d i п i
v l a s п i k
firme,
о в а
ostvar·ila jos vece
z a г a d e . N o г m a l п o
ostali s п ю d o b г i p г i j a t e l j i . Kompanija zastupala nekoliko najvecih f i г r n i na
svijetu, р г е k о Stamaca su iSle s t o t i п e i stotine miliona, c i v i l п i avioni,
b г o d o v i , p г a v i l e su se l и k e ...
Za
svaki posao vi morate a n g a z i г a t i
s t o t i п e
firmi, s t r u c п j a k e , morate raditi sve to da na г a j t r d o Ь i l i г e z и l t a t . U svojoj
sam
s o Ь i
imao
е d а п
specijalni zid za veliki po sao koji
Ь i h
р о с е о
na kome
sam uveo sve datume, uvijek sam z п а о sve moje konkurente - to Ь i о
generalstapski nacin г а d а . Uzivao sam u tome da imam uspjeha, da mogu
tuCi
velike svjetske fim1e.
V г l o
cesto
se
dogadalo da su m e п i dolazile vlade
nekih v e l i k i Ь zemalja i kazu mi: Molim Vas, imamo jedan veliki posao na
podrucju tome i tome, zeljeli Ь i s m o da za vi to vodite, da zastupate п а s и
i п d u s t r i j u ,
mi vam za to placamo proviziju, toliku i toliku .. Jer,
v г l o
se brzo
proculo da su poslovi koje sam p г e u z e o na sebe Ь i l i u s p j e s r ю i vtijeme
z a v r s e п i .
U tom sam e г i o d u , kad sarn Ь i о
v г h u п c u
poslovanja, od pedeset
poslova koje Ь i h zapoceo zavrsavao
c e t г d e s e t
i pet. iziskivalo veliki
rad,
z п a l o
se dogoditi da dvije п e d j e l j e п i s a m znao kakvo vrijeme.
acl ez
г e d a l z a
Otisao Ь i h k a n c e l a г i j и kada Ь i о m г a k proveo Citavo v г i j e m e
г а d н ,
р о ј е о s e п d v i c za н с а k i dosao
Ь i h k и c i
deset sati
н а v е с е .
Bilo
m o m e п a t a
kada l j и d i iz A r п e г i k e , p г i j a t e l j i , upitali kakvo vrijeme, а ј а п е ш а ш
pojma, nego odem do
р г о z о г а .
pogledam i kazem: pada kisa, ili sija
s и п с е .
s t o t i п a
m i l i o п a
dolara.
konkurencija o g г o r n п a . Kad neko pravi luke, tih f i г ш i irnate
s t o t i п u
svijetu, treba
v j e r i t i
nekoga da
f i Г I П a
koja ide s vama
а ј Ь о l ј а ,
i zasto
ј е п а ј Ь о l ј а . Т r e b a t e i ш a t i reputaciju da dovodite o d l i c п e f i г m e , da se z п а sta
se
t а с п о
dogada, da tu
п е ш а п i k a k v i h
p r o Ь i e m a ,
da sve cisto. Tu se zaista
m o г a t e
d г z a t i svih pravila
i g г e ,
p г a v i l a koja su vrlo s t г o g a . su
o d r e d e п e
provizije, male, ali sumi velike. Nikada i s a r n p г i h v a t i o ј е d а п posao
koji Ь i о
о р r е с а п
rnorn politickorn
u v ј е г е п ј и
i mojim
m o r a l п i m п a c e l i m a .
Tako е Ь i l o mnogo s l и c a j e v a da sam o d Ь i o velike poslove,
п i s a r n
htio г a d i t i
ako sam slutio da rijec р а г t п е г u koji k o m p r o m i t i r a п . Necu vam
g o v o г i t i i m e п a , ali s e k i m zemljama u
r i н c i p u
nisam htio г a d i t i . Uvijek sam
t г a Z i o i п f o m l a c i j e р г е k о svicarskih banaka. Ako Ь i h d o Ь i o i н f o п n a c i j u kako
rijec п е k о г е k t н о ј Љ m i ili
c o v j e k и ,
п i s a m htio
г a d i t i
s
п j i m a .
D г z a o sam
se p r i н c i p a da obadvije strane b u d и z a d o v o l j п e . Kad vi zastupate e d н u f i Г I П н
о н а о Ь i с п о misli da vi za m o г a t e и c i н i t i sve. М о ј р г i н с i р
Ь i о
da i о н а
mora
u г a d i t i
sve za
m u s t e г i j u ,
tako da se п i k a d a н е moze dogoditi da vam
zamjere da ste d o Ь i l i н e s t o sto zastarjelo, da ste d o Ь i l i nesto sto п i ј е
н а ј Ь о l ј е . v j e г u j e m и s г e c u u poslu kao mali d o p г i п o s , ali smatram
daje
u
devedeset i devet posto slucaJ·eva
d o Ь i t a k
г e z u l t a t Ј · е d н о а o г a a n i z i r a n o a
sistematskog rada i а н g а z i г а п ј а . D r и g o sto Ь i h jos htio г е с i
jest
da ovom
p o s l o v п o m
s v i j e t и vladaju п e m i l o s г d п i zakoni. lma poslovica: U malim
poslovima р i г а п е , velikima a j k и l e .
v U poslu sam imao i z v a n г e d п a i s k и s t v a , stekao velike,
d о Ь г е
p г i j a t e l j e .
Svicaiskoj imarn dobru, v г l o s o l i d п и
г е р и t а с i ј и
p o s l o v н o m svijetu. Kad
starnpa p o m e п e , ili televizija, v i j e k predstave s a j v e c i m respektom.
Sjecarn se da sam imao e d н o g b a n k a г a koji vodio brigu oko mog poreza,
mi kaze da placam
p г e v i s e
za р о г е z . kazem:
М о ј а
zelja da
placam sto m i l i o п a g o d i s п j e , ј е г to z п a c i da Ь i h z a г a d i o stotine m i l i o п a .
N а г а v п о , to
Ь i l a
sala. М о ј а Љ m а
Ь i l a
г e l a t i v п o rnala. Nikada
i s a m
l1tio
od toga o d и z e c a п a p r a v i t i vece.
М е п i
u poslu
п i s t a
п i ј е pomoglo to sto sam
m u s l i m a п ,
kod Arapa, р г i m ј е г . К а о sto mi п i ј е odmoglo evropskim
zemljama. U poslu vladaju drugi
z a k o п i
i drugi
г a z l o z i ,
kojih se covjek
d г Z a t i .
144
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
NADEZDA:
о о ш Iazgovoru se cesto d o t i c e ш o p i t a н j a Vaseg
i d e j н o g o p r e d e l e н j a .
Kako ste se u zivotu opredeljivali za o ш u н i z a ш kako
za odlazak u
e ш i g r a c i j u
i boravak u
e ш i g ш c i j i ? M e d u t i ш
kada ste dosli u
e ш i g r c i j u postojale su г а z н е ш o g u c r ю s t i : da budete d e ш o k r a t a socijal
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 76/133
d e ш o k r a t a posto u to v r e ш e Evropa vec uveliko
р г е р u н а
svih
ш o g u c i h
politickih opcija i ш i s l j e н j a . Vi ste se opredelili da budete l i Ь e r a l vi ste
evropski l i Ь e r a l i е н е z a p г a v o i н t e r e s u j e da li ste se Vi za to odluCili zbog
н e k o g н a s l e d a koje ste н o s i l i iz svoje kuce ili zbog н е с е g drugog? Da li se
ш o g l o reCi
da ste liberal zato sto ste u
d u Ь i н i
duse
B o s н j a k
sto ste
н o s i l i
tradiciju b o g u ш i l s t v a ili i s l a ш a ?
ZULFIKARPASIC:
O d v a j a н j e
od
k o ш u н i z ш a
jest, pravilu,
t r a z e н j e
j e d н o g drugog i d e н t i t e t a . Ј е г covjek koji nauCio totalnu
i d e н t i f i k a c i j u
s
ј е d н i ш
p o k r e t o ш koji hoce da
i z ш i j e n i
svijet, s
p o k r e t o ш
koji zahtijeva
veliku d i s c i p l i н u veliku
a n g a z i r a н o s t
i t o t a l r ш odanost, u t о ш covjeku
н a s t a j e veliki v a k u u ш н а k о н
o d v a j a н j a
i г a z l a z a koji se
ш о z е
zavrsiti
vr o
lose covjeka, gotovo Ь i h rekao r a s t a k a н j e ш н j e g o v a k a r a k t e г a i l i c н o s t i .
S druge
s t r a н e
p r o н a l a Z e н j e surogata i drugog a н g a z i r · a н j a
н e k a k o
c u d н o v a t o
vodi kroz
н а с i о н а l н u
i d e н t i f i k a c i j u .
M н o g i
Ь i v s i
k o ш u н i s t i
padaju u
н а с i о -
н а l н u - ne ш о r а r o ш a н t i k u ali н а с i о н а l н u i d e н t i f i k a c i j u sa s v o j i ш
н а r о d о ш n ю z d a da taj
н а с i н
н a s l i sebe. Kad s а ш dosao u e ш i g r a c i j u
to ipak Ь i l o s pocetka 1946. g o d i н e tada k o ш u н i z a ш jos Ь i о u fazi
s t a Ь i l i z a c i j e . М о ј а g e в e r a c i j a Ь i l a ј е odusevljena i jako se a н g a z i r a l a
r j e s a v a н j u р r о Ь l е ш а e ш i g ш c i j a
u to
v r i j e ш e Ь i l a
u velikoj
v e C i н i
kolaboraterska i fasisticka.
e ш i g r a c i j i
su
Ь i l i
ustase,
c e t н i c i Ь i о t a н k i
sloj
Ь i v s i h
politicara, poput Maceka, vlade u
L o н d o н u
kao i ljudi koji su iz
drugih razloga pobjegli.
М е н е e ш i g r a c i j a docekala jako neprijateljski, ш i s l i l i su da s а ш agent,
da s а ш covjek koji poslan s n e k i ш z a d a t k o ш
l j н d i
skloni s a ш i
s e Ь i
pridavati
v e l i k н
vaznost. Tako su
o d ш a h
pocele price kako
s а ш
dosao da
u Ь i ј е ш в е z в а ш Peru Zivkovica, Jevdevica, ovaj ovo, о в а ј ono, ali svaki
tvrdio da Zulfikarpasic
p o s l a н
da upravo njega likvidira. Bio
s а ш
vrlo
ш l a d
ali s a r в o d ш a h shvatio da vrlo vaZno sacuvati u
s v e ш u
о v о ш е svoju
vlastitu licnost i i s t a н c i r a t i se od tih ljudi i takvih sredina. onda, kod е n е
se pojavila
s u ш п ј а
da li
s а ш i ш а о
pravo sto
s а ш
otisao, da l to
Ь i о
kurslus . Covjek s а ш koji vrlo brzo donosi odluke, koji vr o e ш o t i v a н i
U п в t r a s n j o s t
t ю g a t . : t ю s a п s k . :
k в с . :
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 77/133
\lel1med-pasa Sokolo1 ic
Alit1eg Fircll s
Egzeklltil
о с Љ о г
\ l l l s l i ш a п s k e o г g a п i z a c i j e llJ 1 Hasil1eg B i ~ c e 1
ic
i l н t c H l l s e i п l , c g C c г i l '
\ \ i)
S c г i t cl.
А г в а l l
to ic
o s t a г
B a k i г - l , c g llZlic
LIZla
O s m a п - l • e g P a ~ i l Bijclj i 1
\ L i l ы m c c l - L J c g D z i п i c а п ј а LLika). \
1 L i l 1 ш c m - l , e g
Pasalic Bos K г L i p a Rifat-l1cg
SLilcj
а щ 1 а ~ i с
B l l g o j r ю
1
is kg
i г a k r п г а 1
п i k
1.
Al1mcclaga
1 - k в L l a а г а ј е 1 о
...-\lil,cg
l i l • e g c ' '
iL
l o c l г i ё a ) .
Alil,cg F i г c l L i s Li1 Scmsil,cg Z а i п ю 1 ic г с k о 1 \ I L I ш ш e c l - l • c g
F a l l i l p a ~ i c
а г а ј с \ 111.
Ragit,-l•eg Dzir1ic а п ј а LLika 1
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 78/133
Aclil.
s t u d e п t s k i
dani
Adil u Jajcu. llJ-+-
Adil r o Ь i j i u
п a c i s t i ё k o m
z a t Y O Г L I
Adil u p a r t i z a n i ш a llJ- 3
Adil u Saraje\Ll. Jl)-15
Adil emigraciji.
llJ..+l)
Adil
sa s l i k a г o m
\
7
ojom
D i r п i t г i j e \ i em
i
E r п e r i k o m
B l ш n o r n L
Saraje\ u
Jl)-1.5
Adil
sa s в р г в g о т
dr.
Т а п ј о r п
Zulfikarpasic
poslije \
е п ё а п ј а
Jl)-fl)
Aclil.
L i г e l l п i k
Bosanskih
j ю g l e c l a
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 79/133
Brat lli\Zo i :\clil
JLJ
3
Bi\ si p г . : d s j . : c l п i k \ lalk S p a п i j c
S L i a г . : s i . - ' н l i l k o п g r c s L I l i I t : Г a l a
LI
\ aclriciLI
Susret s dugogodisnjim prijateljima. slikarima Yojom DimitrijeYicem i
Isrnetom MujezinoYicem. Zi.irich 1972
.-).,dil
kao
p г c c l , ; j c : c l п i k
l,;lam,kc:
z a j c L i п i c c
\
i c м . k c
;1
c ~ t i i <
\ 1111;1
O l l l ч ч a
LI
Z L i г i c i i L I
ZAL ZA
BOSNOM
U EMIGRACUI
145
svjestan s а ш toga. s v a k : o ш s l и с а ј и i ш p и l z i v a n s а ш covjek ali o d l и c i da
о d е ш
razmisljao sam mjesecima. Kad sam dosao Sarajevo jak:o s а ш se
razocarao pokret
l j и d e .
Lov na stanove na polozaje itd. Znate s а ш iz
d r и g Љ motiva otisao Ь о r Ь и i borio se. s а ш о ј emigraciji s а ш htio jos
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 80/133
P г i l i k o r п odluk.: o s п i \
a п j L I SDA l B o s п j a c k o m
i п s t i t l l t L l
l Z _ u г i c : l ш
g l9S9:
Н а s а п
. : п g i c . Aclil. т . : ~
В . : l 1 1 1 1 с п
Alija Iz.:tLJcgo\ ic. Salim
Sat ic
i cLifik \ :lagic
jedanput preispitati li zaista k o m и n i z a m ш о ј е zivotno opredjeljenje
s а ш se ponovo dao na studij teorije komunizma.
Odmah u pocetku sam ljudima stavio do znanja da nisam dosao u
e ш i g r a c i j u da dao ikak:ve i n f o r ш a c i j e ikome
н е g о
s а ш dosao zbog svog
o s o b н o g
г а z о с а r е н ј а . Proces mog politickog opredjeljenja za
i Ь e r a l i z a ш
Ь i о
prilicno d и g jer sam imao i
о s о Ь н е
p r o Ь l e m e . Irnao sarn stambeni
р r о Ь l е ш
imao
p r o Ь l e m
prezivljavanja dosao s а ш bez ikak:vih г e d s t a v a .
Bilo nekih o н u d a da napisem knjigu protiv k o m u н i z m a ali to sve
е н i
Ь i l o apsolutno tude jer sam imao nekih u v j e r e н j a i simpatija prem a svojoj
zemlji i domovini i
i s a ш
Ь i о spreman н e s t o reci protiv nje prije nego sto to
dode iz moga v ј е г е н ј а .
DILAS:
S a n ю
komunisticki-idealisti vernici postaju autenticni
l i Ь e r a l i
l i Ь e r a l i l i Ь e г a l п i j i od mnogih na Zapadu. Nego da li Vas bogumilstvo i
islam inspirisali?
Z U L F I К A R P A S I C :
sigurno i s a r n svjesno i hotirnicno ш a d i o . Nisarn
toga svjestan ali s а ш uvjeren da to u generalnim crtama i u g e n e г a l n o m
odgoju i g г a kod mene veliku ulogu. Sad mi izgleda - to m o r ш tvrditi s
rezervom subjektivnog osjecanja -
da
su moj put r r ю j a opredjeljenja
ш о ј
l i Ь e r a l i z a ш bili stvarni ј е г sam u svojoj podsvijesti а k a s н i j e i p u н i m
angaZmanom bio b o g u ш i l Bosnjak: i muslimar1 i to sve zajedno f o r ш i r a l o
moju
l i c н o s t .
lmate о н е koji prilaze vjeri jer u traze i z v j e s н e tolerantne
crte. Islam sam dozivio u mladosti i tada u mom osjecanju probudio
sve
о н о
sto t o l e г a n t н o i pozitivno. sam islam dozivio kao t o l e r a н t н u
vjeru i sama ta
c i н j e n i c a
Ь i l a ј е
d o v o l j н a
da ga a s н i j e i s k r e в o
prihvatim.
Р г е m а tome t o l e г a n c i j a dolazi svak:ak:o kroz tak:vo gledanje vjeru ija sarn
tak:o gledao. S druge s t г а в е Ь i о sam
f o r ш i r a n
b o g ш н i l s k i m postivanjem
covjeka mogu t v г d i t i u mojoj o Ь i t e l j i u mojoj s г e d i н i i vjeri kak:o m e н i
predana. Imate i oprijecnih p1imjera sve zavisiod covjeka в j e g o v o g odgoja
karak:tera i motiva njegovog politickog angaZmana. Na primjer Dzemil
Sarac koji bio g e в e г a l - p u k o v n i k : kad smo dosli u Sarajevo 1945 darovao
146
BOSNJAK ADIL U L F I К A R P
А s н :
Partiji dvije svoje kuce, kao i vilu koju naslijedio od о с а . Kad sam se
1990 vratio u Bosnu, nasao sam tamo partijske f u n k c i o н e r e poput Milenka
R e r ю v i c e Gojka Ь i p a r i p a , Marka Ceranica i kako se vec zovu, koji su imali
nekoliko stanova, imali su stan u Beogradu, stan u Sarajevu, vikendice na
ZAL
ZA
BOSNOM
u
EMIGRACIJI
147
ralizam shvatio u okviru svojih o s н o v n i h opredjeljenja, to su ta bogurnilska
bastina i islam.
DILAS:
Nisam u ernigraciji, ali mogu da zamislim
o s н o v u
svojih
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 81/133
l
moru i planini, Sarac, koji sve svoje darovao zajednici, isao ljetovati
u oficirski dom. Tako razni ljudi prilaze raznim pokretima i uzimaju ono sto
н j i m a odgovara. Mnogi ljudi danas
н a g l o
postaju vjemici, prilaze islamu i
onda
da
bi dokazali svoju
r i v й e н o s t
vjeri, prikazuju se kao
f a н a t i c i .
Pricali
su rni za neke novopecene vjemike, da su
tri
puta klanjali aksam,
e d н o m
sa Alijom Izetbegovicem, drugi put s Omerom Behmenom
60
treCi s
Mustafom ef. Cericem
6
i to bez abdesta, da se sto skuplje prodali za e k i
lukrativni polozaj. U tom slucaju cak i Muhamed Filipovic
62
,
koji u Foci
o d Ь i o klanjati d z e н a z u sehitima,
jer
ateista, bolje odgovara.
DILAS:
Kod Vas dakle,u
f o r m i r a n j н
Vase licnosti u celini, elementi
kao sto su bogumilstvo i islam, igrali znacajnu
н l о g н ?
Jer,
k o m н n i z m н
ste
prisli takode iz religioznih razloga: trazenje
j e d н a k o s t i
solidamosti medu
l j н d i m a
pravde itd.
Z U L F I К A R P A S I C :
bih rekao daje to sigumo igralo ulogu.
P r i Ь l i z i o
sam
se religiji vrlo iskreno i vrlo
o z Ь i l j н o
poslije
a p u s t a n j a
komunizma, i nisam
se nikada zbog toga pokajao, jer nasao sam s н a g u
o s l o н a c
temelj, opredje
l j e н j e prema pravdi, prema svijetu, prema covjecanstvu.
Ь i l a j e d н a
vrsta
odgovora na ona p i t a н j a koja se postavljaju pred covjeka i vjerovatno to
isto formiralo i moj
l i Ь e r a l н i
stav. L i Ь e r a l n i pokreti u r a z н i m zemljama su
г a z l i c i t i - jedni su desno, drugi su
c e н t r a l н o
treci su lijevo, sam l i Ь e -
60
Ing Omer Behmen, uz Izetbegovica najznacajniji prvak SDA, predvodnik njenog
fundamentalistickog krila. U procesu muslimanskim
i п t e l e k t u l a c i m a
1983 osuden na 15
godina. Ambasador
В i Н
u Teheranu.
61
Mustafa ef. Ceric, imam zagrebacke dzamije, godine 1993 od politickill struktura SDA
postavljen za vrsioca duznosti Reis-ul-uleme.
62
Dr Muhamed Filipovic, marksisticki filozof, doktorirao na tezi Filozofski razvoj V
I Lenjina i r o Ь l e m orijentacije marksisticke filozofije , clan ideoloske komisije Centra1nog
komiteta SK
В i Н
podpredsjednik М В О kasnije prisao SDA. Ambasador u Svicarskoj.
Uredivao nekoliko casopisa u Sarajevu i Beogradu, uredio izdanje sabranih Titovih djela.
(Najvaznija djela: Lenjin - monografija njegove misli, Marksisticka teorija i p r o Ь l e m i
revolucije, Filozofske osnove marksizma.)
zatvorskil1 iskustava -
н i ј е
li emigracija
s l i c н a
tamnici? U emigraciji si
t e l e s н o slobodan, ali strepnje, ugrozenosti su postojani, grozomorni. U tome
i imam iskustva:
т о ј
sin Aleksa
Ь i о
deset g o d i н a u emigraciji - baska
sto su ga vrhovi klevetali kao
c e t н i k a
i
p r i p a d н i k a
teroristicke
o r o - a н i z a c i j
:>
'
nego su mu i zivot ugrozavali. Osam godina ga nisam video nisu mi dali
~ a s o s : prema mojoj supruzi, A l e k s i н o j majci, Ь i l i su humaniji - о н а nije
lmala pasos cetiri
g o d i н e .
Emigracija
ј е d н а
od н a j v e c i h nesreca za
e m i g r a н t e s r a п ю t a
za
н j i h o v u domovinu.
Sada
kod
н а s S r Ь i j i
i
Cmoj
Gori
jedva
ako ima
politickih emigranata, sem iz
п a c i o н a l n i h
manjina. Ali ima na stotine hiljada
izbeglica iz Bosne i Н r v a t s k e . broj izbeglic a iz Bosne, Bosnjaka izbeglil1
u Evropu i islamske zemlje, govori se da r e m a s н j e milion. nisu politicke
izbeglice,
n i s н
izbegli sto su se borili
s u p г o t n o j
strani.
N i s н
cak ni zbog
toga sto su dn1kcije mislili, sto
n i s н
mogli
s e Ь i
odoleti da iskazu svoje
misljenje. su
nevini
isterani, iskorenjeni
s а п ю
zbog toga sto su drukcije
n a г o d n o s t i .
Oni nisu politicke izbeglice - isterala ih politika, fanatizam kao
politika,
a m Ь i c i j e
zaslepljenih voda,
z a r o Ь l j e n i h ideologijom
tacnije: kont ra
ideologijom, ako ih
н p o r e d i m o
s k o m н n i z n o m .
Izbeglice i njihovi p г o g o n i t e l j i - tu nema zrtvovanja, nema ponosa, ima
samo tuge i zla.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 82/133
\
8
POVR T K BOSNJ K
NADEZDA Kod Bosnjak:a kao da postoji neka в e s r e c a tragedija usud
zbog cega u raznim istorijskim periodima i pre i sada uvek malo
nedostajalo da se isprofilirate i d e f i n i t i v r ю stavite tacku na svoj в a c i o n a l n i
i d e в t i t e t
kao bosnjacki. Sta se to u istoriji desilo sa Vasim narodom da su
ga stalno osporavali?
ZULFIKARPASIC Kada se Turska povukla s
в a s i h p г o s t o r a
ostavila
jedan mozaik malih в a r o d a . Sistem turske uprave bazirao se respektiranju
svih naroda.
О в i
su kao
tak vi Ь i l i
z a s t i c e в i i kao
tak vi
ostali. Povlacenjem
Turak:a s balkanskih prostora nije se dogodilo kao u Francuskoj Njemackoj
gdje nametnuta jed na vjera sirokom prostoru gdje se silu stvorio
jednak: sistem nego to Ь i о mozaik vjerskih
в a c i o n a l n i h
etnickih i
kultumih cjelina koje su jedna druge zivjele zahvaljujuci snazi auto-
ritetu i toleranciji t ш s k e u p ш v e . Kada н ј е nestalo istovremeno su se u
Evropi pojavili veliki
н a c i o n a l i z m i . I
Balkanu se javlja agresivni
н a c i o -
н a l i z a m .
Sto н а ' О d
Ь i о
manji Ь i о a g r e s i v в i j i , i svaki od в j i h stvorio
teorije svojim teritorijama svojoj
s l a v н o j
proslosti itd.
Vidite mi smo muslimani Bosne i Hercegovine Bosnjaci imali
в e s r e c u
da zivimo na tlu koje n а т ј е Ь i l o osporavano od hrvatskog nacionalizma kao
hrvatska od srpskog kao srpska teritorija. Mi smo imali nesrecu da se za
nas opstanak borimo protiv vrlo
a g r e s i v n Љ
primitivnill balkanskih
в a c i o -
nalizarna. opet tvrdim da i pored nacionalizma u nasoj kultumoj
t г a d i c i j i
postojala prirodena tolerancija jedna prirodena mjera prirodeni
n c i п z a j e d в i c k o g a zivota koji uvijek napadan zrtvovan podcjenjivan
i grubo v г i j e d a n . Smatram da е Ь i l o dovoljno snage da se stvori bosnjacki
nacionalni identitet ali i prevaga
r a c i o n a l п i h
gledanja na svijet i
zajednicke i п t e г e s e koji ovim prostorima vladaju. Zato trebalo mnogo
urnijeca m п o g o
d о Ь г е
volje
m п o g o
truda. U Bosni uvijek
Ь i l a
prisutna
150
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
jaka
o т p o n e n t a
zajednistva, jedn a jaka zelja da se taj
р r о Ь l е т
rijesi u korist
nai Oda
koji na toj teritoriji zive, ali koja uvijek vodila borbu s
i т p o r t i r a n i т n a c i o n a l i z т i т a ,
koji su nijekali sustinu ovog zajednickog
zivota sto kaiakterizira Bosnu. Vidite, uvjeren sam, s т о
i т a l i
т o g u c n o s t
POVRATAK BOSNJAKA.
151
NADEZDA: Interesuje i vi ste to sada
p o т e n u l i
sta to u t о т
Ь о s н ј а с k о т т e н t a l i t e t н
sto ustvari d o p r i н e l o da se stvari odvijaju na
ovakav naCin. Da li bosnjacka inteligencija
Ь i l a
dovoljno svesna svih
р r о Ь l е т а
koji su se postavljali pred nju, ili ste Vi i pojedini ljudi koje
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 83/133
da ovaj
р r о Ь l е т r i j e s i п ю
bez rata.
Pred
n а т а
su stajale altemative: n a c i o n a l i z a т l tradicionalni zivot u
toleranciji. Trebal o paziti.
Ima
nekoliko stvari s
k o j i т a
se u Bosni ne
s т i ј е т о igrati, koje ne
s т i ј е т о
povrijediti, da ne doslo do prevage zla.
taj vjerski е l е т е н а t . Vrijedanje jedne vjere, potcjenjivanje jedne vjere
od
s t г a n e
druge uvijekje u Bosni
Ь i l o i g т a n j e
sa
z i v o t o т ,
s
a t r o т .
Bosni
taj р r о Ь l е т postavljen na glavu. Ti т o r a s paziti na interese drugoga skoro
vise nego svoje vlastite interese, ili u s v a k o т slucaju paralelno.
Da
ih
н i k a d a
ne povrijedis i da ih nikada ne dovedes u pitanje. Nije pitanje
ugrozenosti stvar objektivne n a г a v i ,
н е g о
to stvar subjektivnog i psi
l ю l o s k o g
osjecanja. Na primjer,
s i g u п ю S r Ь i
u Bosni i nisu
Ь i l i
ugrozeni ali
su se - znam, jei su
т e n i
dolazili - izvjesni srpski krugovi u Sarajevu
osjecali u g r o z e н i т . Onda se to psiholoski iskoristilo.
Ljudi koji su vodili nasu politiku nisu s
В о s н о т
i т a l i dovoljno veze, to
su ljudi koji nikada nisu dozivjeli onu pravu Bosnu. Neki od njih Ь i l i su
s t r a н c i .
Eto, taj Karadzic ispod
D u п n i t o r a ,
taj Boban koji svojedobno
izjavio "sta se nas tice Cajnice". Dakle,
i т a l i
s т о jos i nesrecu da su to ljudi
koji
в е т а ј u
tradiciju onoga zajednickoga zivota.
Onda
s т о i т a l i ,
jednu veliku
в e s r e c u ,
da se za cetrdeset godina
k o т u -
н i s t i c k o g
s i s t e т a
u Jugoslaviji nije islo ka rjesenju tih osnovnih р r о Ь l е т а ,
nego su brutalizirane nacionalne, vjerske i
u l t ш n e
razlike u Bosni.
I g т a l o
se
na zici 1990, 1991 godine. Korak na jednu
s t r a r ш т о g а о Ь i t i
iskorak u
d e т o k r a t s k i , т i m i
zivot i rjesenja
н a s i h
р r о Ь l е т а , u drugu, put u
k a t a s t г o f u .
blstoriji se vrlo cesto dogadalo da zbog
o d r e d e н e
situacije jedan
narod potone, sunovrati se u propast,
l
krene
p u t e т
prosperiteta. Necu
kazati da
т о ј s p o r a z u т Ь i о
jedini naCin da se rijesi taj
p r o Ь l e m ,
ali
sigumo
Ь i о
korak u
t о т
pravcu. Pokusavao
s а т
u g г а н i с а т а nasih
gucnosti i
u н u t a r
nasih piostora naci rjesenje. Koliko god
Ь i l a н е k а
drzava
velika, jaka, silna i
о с n а
ona ne
т о z е
nase
r о Ь l е т е
rijesiti - ona nas
о z е
natjerati na н е р г а v е d н а rjesenja koja se sprovesti, ali nase р r о Ь l е т е
stvamo т о z е т о rijesiti iskljuCivo i samo -
т i s l i m ,
narodi koji zive u
Bosni i oko nje.
p o z n a j e т Ь i l i izuzeci?
Z U L F I К A R P A s н : : Bosnaje
otkad postoji i
u l t i r r a c i o n a l n a ,
i
u l t i k u l t u m a
i
п ш l t i r e l i g i o z н a
sredina. Tu
n е т а
diskusije. Od
н a j t a m n i j i h v r e т e n a
od
desetog stoljeca do danas u Bosni se, za razliku od citave Evrope, uvijek
susrecu razlicite vjere, kulture i н a r o d i , i to sudbirra Bosne. sada, vidite,
s т a t r a т
da taj
b o g u т i l s k i т e н t a l i t e t
u
т т о т v r e т e n u
velika
p r e d н o s t ,
velika bastina koju treba gajiti i koju sam
Ь i о p o н o s a n .
Ali u
т о т е n t i т а
o b г a c u n a
i u т о т е n t i т а agresivnih perioda historije taj ele
т e n a t
ako
se
ne
o г g a н i z i r a ,
nije
н a j p o g o d n i j i
za rat i
н j e g o v e
surovosti.
Protiv te b o g ш n i l s k e Bosne vodilo se dvadest i p et krstaskil1 ratova, njill
se pok 'etalo jos
s t o t i н u
raznih
v o j н i h
pohoda, te su
о н i
vec
Ь i l i
izradili
tehniku: kada dode
ј а с а
sila,
о н i
prihvate, kada sila
o s l a Ь i ,
oni se opet
vr-ate svojoj autohtonoj vjeri. Nije to Ь i о neki oportunizam, Ь i l a ј е to ј е d н а
p o z i t i v н a
i e v j e r o v a t н o zivotvoma taktika,
n a C i н
koji taj narod
о g а о
uopce opstati. Т а ј т e n t a l i t e t
o c e v i d н o
se razvio i pienio kasnije na one koji
su pr·esli na i s l a т . Tako da taj т u s l i т a n s k i е l е т е п а t v j e i v a t н o u tim
periodima mira n a j k o н s t r u k t i v н i j i .
Meni u vezi s
t i т e
upalo u oci da u Bosni postoji i
ј е d а н
drugi,
neurbani
т e н t a l i t e t .
Sve sto
d й a v r ю
sve sto pripada zajednici, sto njemu
piipada, tude mu ј е , cak i neprijateljsko. On iskljucivo vodi r a c u н a
svome. Kad sam se vratio iz emigracije, dosao
s а т
u jednu Bosnu koju nisam
p o z п a v a o .
Kod dosljaka s brda stan i piedvorje su srnrdili, stepenista su
Ь i l a
prljava.
o s o Ь i n a o н i h
cobana individualista, j e d r ю g a
n e u r b a н o g
ele
m e н t a .
Takav elemenat
н e k o n s t r u k t i v a n
za a j e d н i c u , dok ovaj u r b a н i ,
koji se prilagodava, za
s t v a г a н j e
jedne kultume
s г e d i н e
i civilizatorskoga
drustva vrlo pozitivan.
Т а ј т e п t a l i t e t
s druge strane
н e o t p o r a n
prema
nasilju. Na primjer, uzmite kada su partizani uzeli vlast В о s н ј а с i т а su
odredili da se opredijele ili
Н r v a t i т a
ili
S r Ь i т a . B o s н j a c i
su dali
н e k i
c u d н o v a t
otpor, nisu rekli:
н е с е т о
nego su ostali
н e o p г e d i j e l j e n i .
Tako
i т a t e u
е d н о ј
socijalistickoj drzavi
т a s u
od osamdeset posto neopredijelje
н i h т u s l i т a n a . k o т u n i z a т н i ј е т о g а о
akceptirati, toliko
н e s v j e s n i h
152
BOSNJAK ADIL Z U L F I К A R P A S I C
ljudi. Meni, mome mentalitetu, tako ne odgovara. nisam bogumil
naravi, vise sam za
Ь о г Ь u
i za jedan odlucniji stav. Ne moze se р о г е С i da
postoji
е d а п
oportunizam, cesto lose
t u m a c e п
kao slabost muslimana da su
oni masa koja se lahk:o okrece. nije tacno, oni imaju jedan instinkt
POVRATAK
B O S N J A К A
153
Z U L F I К A R P A S I C :
U cetvrtak 29. marta 1990. Vidio sam da su se promjene
pocele dogadati
р г v о
u
В е о g г а d н ,
zatim u Sloveniji, onda u Н r v a t s k o j .
Bio sam na sastarrku Egzekutivnog komiteta
L i Ь e r a l n e i n t e ш a c i o п a l e
u
P a r i z н ,
kamo dosao Slavko
G o l d s t a j п t г a z e C i
da se posalje delegacija
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 84/133
1
s a m o o d г z a n j a
koji s minimumom
о t р о г а ,
ne
k т o z
sukobe, ne kroz
a t o v e
niti
t e r o r i z a ш ,
zeli sacuvati svoju
s a m o Ь i t n o s t .
se moze tumaciti
п e g a t i v n o
ili
pozitivno, i to uistinu ima svojih negativnih i pozitivnih
s t г a n a .
Osobno
smatram da taj bogumilski elemenat г l o pozitivan,
е г ј е
c i v i l i z a t o г s k i ,
ј е г
o t v o г e n
р г е m а kulturi,
р г е m а
zivotu,
ј е г ј е
neagJesivan,
ј е г
ne unosi
elemenat
о Ь г а с u п а ,
rnrznje,
t е г О Ј а .
Vidite, i u ovome sadasnjem momentu, kada se siluju zene, kada se
u Ь i j a j u djeca, kada se svasta г a d i - gledao sam neki
d а п
г e p o r t a z . u iz Zagieba
izbjeglicama u
e d п o m
logoru,
Н r v a t e
katolike i
o s п j a k e - m н s l i m a п e .
Ovi
su Bosnjaci pod stJasno losim okolnostima,
i z m щ e n i ,
gladni, dok su ovi
d г u g i
ocevidno drugacije
h J ' a п j e n i ,
drugacije
o b u c e п i ,
zive pod drugacijim
o k o l r ю s t i m a .
Pitaju: Hocete
li
se vi
v г a t i t i
i zivjeti zajedno? Na moje veliko
с н d о ,
s o г o svi
m н s l i m a п i
su
г e k l i
da hoce, da hoce zivjeti zajedno, da
t г е Ь а
o p г o s t i t i ,
а Н r v a t i s н g o v o г i l i :
ne, nikada vise zajedno. Mada
о п i
tu nisu
g u Ь i t n i c i ,
oni su
d o Ь i t n i c i ,
ali
о п i
nece da
o p г o s t e ,
kazu: Nikada vise
zajedno, ne mozemo ziviti
z a j e d r ю
s
н s l i m a п i m a .
I ta vjecita s p г e m n o s t da se oprosti, da se
p o p н s t i ,
to moze Ь i t i jedna
i z v a ш e d n a o s o Ь i n a
za covjeka koji zivi
c i v i l i z i г a п o
i
г a z m i s l j a
humano.
Takav mentalitet i zivotni stav ni kojem
s l н c a j u
nije za
o s н d i t i . М о г а
p г i z n a t i
da to vise cijenim, mada sam
s e Ь i
nisam takav. Imam iskustvo iz
г а t а , Ь i о
sam
c e t i г i
godine г a t u , s m a t г a m da
B o s п j a c i
j e d п i od najboljih
vojnika koji postoje п а B a l k a п u . Ako ga se н n i f O i m i г a , ako ga se н s t г o j i , to
п а г о d h Ј Ћ Ь а г , nije k н k a v i c k i , ne boji se srnrti, ali п i k a d a nece na svoju
vlastitu inicijativu upasti neko selo nekoga
o Ь i t i ,
poklati. Jako
е s t a Ь i l a п
ako
o г g a п i z i г a n
i jako
d i s c i p l i n i г a п
i
i z d г z l j i v Ь о г Ь i
kad se dade cilj
za koji se treba boriti.
S p г e m a n
ј е o p г o s t i t i , s p г e m a n prijeCi р г е k о zla,
a d a p t i г a t i
se, i nikada ne
г a z m i s l j a
u tom pogledu kolektivno. sam na malo
m н s l i m a n a
naisao koji reCi da su svi S I ' Ь i krivi, da ih
t г е Ь а
zgaziti
l
p o Ь i t i .
Nekad
B o s п j a c i i z n e п a d u j н
i mene samoga,
ј е г
mi ocevidno taj
mentalitet dovoljno odgovara - ta vjecita spremnost da se oprosti.
DILAS: Kada ste se vratili iz ernigracije u
B o s r ш ?
L i Ь e г a l n e i n t e m a c i o п a l e
na osnivacki kongies
i Ь e г a l n e s t г a п k e
u
r v a t s k o j ,
koju on to vrijeme
o г g a п i z i г a o
s
B u d i s o ш ,
Kovacevicem i
g ш p o m
i п t e l e k t н a l a c a . Na s a s t a n k н E g z e k н t i v n o g
komiteta predstavnik Svicaraca
predlozio da Zagieb d н p г e d s j e d п i k L i Ь e r a l n e intemacionale Suares i
za mene
Ь i о
vr-lo
i п t e r e s a n t a n
izazov. S н а г е s п a p i s a o pismo
predsjedniku savezne Vlade SFRJ
п t i
M a r k o v i c н i ministru a п j s k i h poslo
va
B u d i m i ш
L o п c a r u , u isto vrijeme i
p r e d s j e d n i k н
R e p u Ь l i k e Н r v a t s k e ,
Ivi
L a t i п u ,
kojem saopcio da dolazi sa
m n o ш ,
da sam i s t a k r ш t i
funkcioner
L i Ь e r a l п e i п t e ш a c i o n a l e ,
ali da sam p01ijeklom iz Bosne, se
п а d а
da mi se nece praviti п i k a k v e poteskoce, da pozdraviti kongres.
Imao sam veze sa Slovencima to vrijeme, i gospoda Katja Boh, kasnije
ambasador S l o v e п i j e Austriji, smatrala da
t г e b a m
doCi i u L ј н Ь l ј а п н , da
me Univerzitet poziva d a odrZim predavanje i
o n f e r e n c i j н
za
s t a m p н .
lz Hrvatske su stigli odgovori da oni
п e m a j u
nista protiv, da to moja
privatna stvar i da se
m o g н
vratiti kad hocu. Tako i iz
S l o v e п i j e .
U svakom
s l u c a j н ,
cuo sam daje onda Centralni komitet, kako se vec zvao,
S а г а ј е v н
doznao za to, su rekli - kad dolazi u Zagreb, neka dode i u
S a г a j e v o .
I
m е п е
k o n t a k t i г a o moj prijateU Mevludin Ekmecic,
d i т e k t o r
galerije i
l i k a г
iz
T н z l e ,
koji mi rekao:
S l н s a j ,
Adile, molim te, sam razgovarao s
politicarima Bosni, niko nema nista protiv da dodes. Slicne vijesti sam
d o Ь i o i od
Е п е s а
C e n g i c a ы , koji razgovarao s Nijazom
D u r a k o v i c e ш ,
te
od Esada Cengica, r r ю g a druga iz mladosti i
d г u g i h
mojih
p o z n a п i k a .
Odgo
vorio sam da
Ь i h
rado dosao.
Р о с е о demokratski proces. PrateCi iz
d а п а
u pisanje stampe, kritiku
rezima od s t r a п e
raznih
g ш р а ,
vidio sam da
m o g н p r i d o п i j e t i
demokratskim
p г o c e s i m a н B o s п i ,
sto citavo vrijeme i
Ь i о
moj najveCi ideal i cilj.
T г a z . i l i
su da a p i s e m f o r r n a l п u m o l Ь u , da kaZem kako h о с н da se vratim.
63
Slavko Goldstein ( 1928). izdavac. p u Ь i i c i s t a i javni radnik. organizator i prvi
predsjednik S o c i j a l n o - l i Ь e r a l п e stranke Hrvatske. sada izdaje kultumo-politicko-knjizevni
casopis Erasmus u Zagrebu.
64
Enes Cengic (1926-1994). publicist i knjizevnik. uredio i vodio
i z d a v a п j e
sabranih
djela Miroslava Krleze; najpoznatije djelo
S
Krlezom iz dana u d а п u svezaka.
154
BOSNJAK ADIL ZULFlKARPASlC
Znao sam da tako
p o s t и p l j e n o
s V anetom Ivanovicem, pricao m da
j и g o s l a v e n s k i ambasador
L o n d o n и
osobno pomogao da te papire i s p и n i ,
i nakon dva mjeseca o Ь i o p i s m e n и o d Ь i j e n i c и . ј е Ь i l o jedno ponizenje
koje s e Ь i nisam htio dozvoliti i odgovorio sam: to necu da
и c i n i m .
N е с и
POVRATAK B O S N J A К A
155
docekali Н а s а н C e н g i c i Salim S a Ь i c sa soferom. S njima sam otisao u
z a g r e b a c k и dzamiju.
DILAS: К r e n и l i
ste Sarajevo. Ukratko nam opisite Vasa osecanja i
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 85/133
da molim, jer vi ste slicno uradili i s Vanetom
Ivanovicem
covjek to
potpisao, sasvim iskreno htio da se vrati i d o Ь i o о d Ь i ј е н i с и . н i s a m
htio, ostalo da odem samo u Zagreb. О н d а su mi о н i telefonirali i
obecali poslati ljude koji mi
d o н i j e t i
pasos. I zaista su jednog
d а н а
o s v a n и l i
p o m o c н i k ministra н и t r a s n j i h poslova, r v a t , jedan visi u н k c i o н e r
ministarstva vanjskih poslova, da bill svemu tome vjerovao s н j i m a Ь i о
jedan moj rodak i prijatelj iz mladosti. Uzeli su moju f o t o g r a f i j и i za kratko
vrijeme d o н i j e l i pasos.
s а < '
P o n и d i l i su avion bosanskoga predsjednistva, ali s а т to o d Ь i o i
otputovao г e d o v n o т
l i н i j o т .
Ipak s а т zatrazio da u Zagiebu o s i g u г a j н
a v i o н ,
ј е г
Ь i h inace т о r а о tamo prenociti prije н е g о sto k r е н е т u Sarajevo.
I zaista, о s v а н и о т о ј prijatelj M e v l и d i н Ekmecic u cesni bosanske vlade.
Na putu i z т e d u Ztiricha i Zagreba bio s а т tako т i r a n da s а т zaspao
a v i o n и . О н d а se z Ь i l a jedna i н t e r e s a н t a н a dogodovstina z a g r e b a c k o т
a e r o d r o т и : kad s а т stao red kao i ostali p и t н i c i vidim, dolazi jedan oficir
u и н i f o r r n i i prilazi svima о н i т а koji k o н t r o l i r a j u pasose i s v a k o т e nesto
sapne i pokaze n e k и c e d u l j и . Kad sam dosao red, Ь i l a ј е neka zena
policajac,
и n i f o r m i r a n a ,
о н а vidi
т о ј е i т е ,
telefonira i ka:le: Evo ga. Dosla
televizija iz Z a g г e b a , oni Ь i l i z a т o l i l i toga oficira da pokaze kad
d o d e т ,
da
т о g и
s n i т a t i . Tako sam
Ь i о
na TV
d н e v н i k и
taj dan,
izvijestili su, vrlo prijateljski, da sarn dosao, rekli da sam
p r e d s t a v н i k
и т ј е r е н е d e т o k r a t s k e e т i g r a c i j e koji se vraca d o т o v i r ш . Prije moga
dolaska posjetila zagrebacka televizijska ekipa Z t i r i c h и ,
н а p r e p o r u k и
pisca Fadila Ekrnecica iz Pariza, njihova reporta:la В о s н ј а с k о т i n s t i t и t и
Ь i l a ј е prikazana i na sarajevskoj televiziji. N a a g r e b a c k o т a e г o d r o т u su
pocetak politicke akcije kada ste stigli Sarajevo. Tada ste Vi sa
Izetbegovicem, koliko znam, osnovali SDA.
ZULFIKARPASIC: On mene posjeCivao nekoliko puta i Ztirichu. Tu
24. februara pala odluka da se
o s н u j e
politicka s t r a н k a . Trazio sam da se
ta s t r a н k a zove b o s н j a c k a , i na to pristao, otisao B o s n и i kada se
vratio rekao da to sarajevski i n t e l e k t и a l c i , m и s l i m a н i , nece. Onda on
predlozio ime J u g o s l a v e н s k a m u s l i m a н s k a s t r a н k a , н e s t o slicno kao о н а sa
Spahom
66
, samo na drugi н а с i н . Za to с и о Tudman, р а ј е kasnije preko
DavOI'a Perinovica, tadasnjeg predsjednika HDZ za Bosnu,
i н t e r v e n i т a o
kod
Izetbegovica, da se svakom s l и c a j u
i z b j e g н e
rijec
j и g o s l a v e n s k a
u poli
tickoj stranci. Sjecam se da s а т Ь i о s I z e t b e g o v i c e т k a н c e l a r i j i kad dr
P e r i н o v i c
dosao s t о т
p o r u k o т
od Т и d т а n а . Reagirao sam p r i l i c н o ostro,
rekavsi: M o l i т vas, to zaista
н i ј е
vas p r o Ь l e m , н i t i to
р r о Ь l е т
gospodina
Т u d т а н а ,
niti treba da
p o r u c и j e
kakvo
i т е
da
d а т о
s t r a н c i "
Osobno
н i s а т
Ь i о
za naziv j и g o s l a v e n s k a
s t r a н k a ,
н i t i sam htio da se to veze za
S p a h o v и
s t r a н k и , jei s а т s т a t r a o da s t r a н k u treba napiaviti drugacijom,
т о d е m о т i l i Ь e r a l н o m , Ь о s н ј а с k о т .
S z e t b e g o v i c e т sam i т а о jedan a l i
н e s p o r a z u т .
Prije т о g а povratka,
on Iekao ј е d н и stvar koja н i ј е odgovaiala istini vezi s i т е n о т
Bosnjak . sam Ь i о provjerio te saopCio da ne
z e l i т
praviti politicku
s t r a н k и
s н ј i т . S т a t r a т da covjek treba Ь i t i vrlo korektan u t i т
l i c н i т
o d n o s i т a ,
u o s t a l o т i т о ј
I н s t i t и t
izdao
k n j i g и
S a r a j e v s k o т procesu,
kada Izetbegovic s g r u p o т
т и s l i т a n a
Ь i о o s и d e n . Od Koste Cavoskog i
65
Hasan Cengic. imam, suden u procesu muslimanskim intelektualcima 1983
organizacioni sekretar SDA, jedan od п j Ь l i z i h suradnika Alije Izetbegovica, i s t k п u t i
p r e d s t a v п i k d e s п o g
krila SDA.
66
Me 1med Spaho (1883-1939), politicar, izmedu dva rata predsjednik i voda najvece
muslimanske politicke organizacije - Ј М О koja okupljala preko devedeset p r o c e п a t a
b o s п j a c k o g glasackog tijela. Vise puta i п i s t a r u Vladi Jugoslavije. Borio se za autonomiju
В о s п е u п j e n i m historijskim granicama.
156
BOSNJAK ADIL Z U L F I К A R P A S I C
Dobrice Cosica
7
tra Zio
s а т
da organiziraju piOtest protiv njihovoga procesa,
i to su uradili. nakon svega toga IzetbegoviC nastupa neiskreno, neko-
r e k t r ю
Kad
s а т
dosao, uzeo s а ш a p a r t т a n u Holiday Innu , kako Ь i h
т о g а о
POVRATAK B O S N J A К A
157
Mi s т о se sastali u jednoj kafani i z т e d u zidovskog g r o Ь l j a i O s т i c a .
Alija ~ ј е rekao: Jedino
п а s
dvojica
т о z е т о
stvoriti politicku stranku,
te т o l u n da ti prijedes preko ovog n e s p o r a z u т a , to se vise nece dogoditi,
с е т о
vrlo iskreno saradivati,
т o l i r n te p o т o z i n а ш .
I
s а ш
pristao. On
se
р r е т а т e n i tada odnosio vrlo prijateljski. Izlazio u susret, akceptirao
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 86/133
Ь i t i
slobodan za posjete i kontakte s l j u d i т a .
H u s г e f - b e g o v a
dz mij
Bio petak, otisao s а ш u Husrev-begovu dzarniju d z u т u , da l a n j a ш .
Dok s а т odlazio t а ш о , prosao s а ш u l i c a ш a . N e k o l i c i п a prolaznika prisla
da pozdravi. Zacudio
s а ш
se da su
p г e p o z n a l i ,
т o z d a su vidjeli na
televiziji ili u
" N a s i т
d a n i т a , gdje su Fal1rudin Dapo
68
i T i h o т i r Loza
objavili reportazu i i n t e г v j u s т о ј о т s l i k o т n a s l o v п o j strani. M e d u t i т ,
kad s а т dosao pred d z a т i j u ,
v i d i т , t а т о
se poredali d o s t o j a n s t v e в i c i .
Padala т а l о kisa, ljudi s i s o b г a n o m , i
а т i s l i r n
oni п e k o g a
с е k а ј н ,
п e s t o
se dogada. N i s a т ni p o т i s l i o da cekaju т е n е , i kad s а т dosao u dvoriste
Begove d z a т i j e , т а l о dalje, onda neko upozorio т е n е i oni su prisli.
Ь i о
p г e d s j e d n i k
I s l a т s k e z a j e d п i c e
s g l a v n i т
i т а т о т d z a ш i j e .
К l а п ј а о
sam, onda su z a ш o l i l i da ih p o s j e t i т .
P г i r e d i l i
su
с а ј ,
jedan
т a l i docek, govor, onda s а т i govorio. Izrazili su
z e l j н
da sa
т n о т
saraduju, rekli da su vrlo s г e t п i sto
s а т
se vratio. U pocetku
n i s a т
т i s l i o politicku stranku, nego Bosnjacki institut. Ocekivao s а т da
z e т l j i
postoji niz politickih ljudi, da postoji opozicija koja stvarati
politicke stranke i da
т o z d a
п e k u od
п j i h
s i т p a t i z i r a t i , podrzavati.
Tacno da
s т о
u
Z i i г i c h u o s п o v a l i
stranku, postavili plan za
п ј е в
b o s п j a c k i profil i irne, ali а s t v a r r ю n i s a ш ш i s l i o uzeti u п e k u funkciju.
S т a t r a o s а т
da se Bosnjaci
т o r a j u p г v i
stranacki organizirati.
Bakir Izetbegovic doputovao iz Ziiricha, gdje radio u
B o s n j a c k o т
institutu, i p r i l i k o т posjete z a т o l i o da
p r i j e d e т
р г е k о
n e s p o r a z u т a
i т e n u
stranke, sto
s а т
ga
i т а о
s
n j e g o v i т о с е т ,
koji
т o l i
da se
v i d i т o .
67
Dobrica Cosic (1921), knjizevnik, ucesnik NOB-a, c1an SK S r Ь i j e , od 1968 u opo
ziciji. Smatra ga se nosiocom srpskog naciona1izma i inicijatorom poznatog Memoranduma
SANU. Davao podrsku Slobodanu М i l o s e v i c u , Ь i r a n za r e d s j e d п i k a kmje Jugoslavije ( S r Ь i j a
iCma Gora). (Najznacajnija djela: Daleko sunce, K o r e п i i deobe, Vreme smrti, Gresnik;)
68
Fahrudin Dapo. zumalista. kao u r e d п i k Nasih dana svojim radom pridonio prelazu
iz komunistickog u poskornunisticko doba, glavni urednik Bosanskih pogleda 1991, pokretac
i saradnik brojnih listova.
т о ј е т i s l j e n j e , т о ј е sugestije, bez ikakvih pogovora
. _ D o ~ ~ z i o je tada i s M u h a т e d o т
C e n g i c e т
-
n i s a т
ga nikad prije
v r d ю rlr se s П Ј l т cuo - s i т p a t i c n i т т l a d i т i n z e n j e r o т koji s
Izetbegovicem organizirao
p r i p r e т e
za
o s в i v a в j e
stranke. On i Alija su
u p o z в a l i s ostalirn
l j u d i т a
koji su Ь i l i zainteresirani za stranku i obavijestili
konferenciji za s t a т p u , kojoj objavljeno da se stranka
o s п i v a .
Ljudi su tada
Ь i l i
vrlo plasljivi, rekli su da jos i т а poteskoca i da
inteligencija е с е da se prikljucuje. Stvarno, о ј d о ј а ш Ь i о da su profesori
univerziteta, knjizevnici i drugi,
i т a l i
jednu
d i s t a в c u
vis-a-vis tog pokusaja
s t v a r a в j a politicke stranke.
N i s a ш т i s l i o
da
to
zbog toga sto se oko stranke
okupila е d в а grupa iskljucivo
т u s l i т a n s k i h
intelektualaca, f u в d a ш e в t a l i s t a
kako su ih poslije nazvali, nego
s а т
s т a t r a o da ta inteligencija jos uvijek
Ь i l a vezana za rezim, za partiju. Oni su u ogromnoj v e C i в i tada i Ь i l i clanovi
~ ~ r t i j e . Sjecan:_ se da u h a т e d Filipovic nije ni dosao osnivacku skup
stmu Stranke. Citao s а ш п е k е
п j e g o v e
stvari, koje su se svidjele,
n a г o C i t o
п j e g o v stav bosnjastvu. Pozvao s а т ga,
u p o z в a l i
smo se u stanu jednog
т о g
rodaka, razgovarali, i
s а ш
ga pozvao na saradnju. On
т e n i
rekao
- pazi, s а ш jos uvijek clan K o т u n i s t i c k e partije, dvadeset pet godina
s а ш
clan te partije i to ne т o g u z a b o г a v i t i preko noCi О в d а ј е р о с е о objavljivati
u " B o r Ь i " jednu seriju clanaka, sto
Ь i l o в е k а
vrsta obracuna s partijom,
kritika i o b j a s п j e n j e razloga n a p u s t a л j a . U to
v r i j e т e
formirao F o r u т za
zastitu individualnih i t г a d i c i j s k i h prava т u s l i т a п a - Bosnjaka, nego
т u s l i r n a в a -
sto s а ш ј а , u
v r e т e в u
kada dolazi
d e т o k r a c i j a ,
s т a t r - a o
р о t
р ш ю s u v i s в i т . se trebalo stvaiati prije cetrdeset g o d i п a , kada su т u s l i
т a п i
Ь i l i
ugrozeni, ali sada trebalo stvoriti
т о d е п ш
politicku stranku.
Filipovic dolazio nase zborove.
s а ш
ga forsirao, da drzi govore.
п а s uvijek pozdravljao ispred F o r u т a . g o v o r i т , da se vidjelo kako
se i
о п ,
koji Ь i о politicki aktivan covjek, kolebao politicki aktivirati na
jednoj r ю v o j o s п o v i . Takva е Ь i l a sva u s l i т a в s k a inteligencija u Bosni.
Mi s т о prvu skupstinu stranke, izvan Sarajeva, odrzali u
К l a d u s i .
Bio
s а ш
tu
prisutan. Nasa
s t г a n k a
jos nije bila e g i s t r i r a в a , jos
n i s т o
Ь i l i
d o Ь i l i
158
BOSNJAK
ADIL Z U L F I К A R P A S I C
nikakvu d o k u m e н t a c i j u . Prema tome, Ь i l i smo m a н j e - v i s e i l e g a l н i i kad smo
dosli s k u p s t i н u u К l a d u s i , sef policije, o d r ю s н o sef
e z b j e d н o s t i ,
н а m
rekao da mi jos н i s m o
r e g i s t r i r a н i , jos н e m m o
odluku
od
suda
da
smo
p r i j a v l j e н i i da trebalo drzati s k u p s t i н u . Medutim, posto se
Ь i l o
skupilo
н e k o l i k o hiljada ljudi, t e l e f o н i r a o sam mu i rekao da dolazim zbor,
da
cu
P O V R A . Т A K
BOSNJAKA
159
ocekivao. Na primjer, u ш о ј о ј familiji, svi su imali s t a н o v e u c e н t r u grada,
lijepim mjestima, svi s н i ш a l i
a u t o m o Ь i l e , Ь i l o
ih koji su imali dva
a u t o m o Ь i l a н porodici, svi su i ш a l i svoje v i k e н d i c e , н e k i dvije, moiu
i
p l a н i н i ,
isli lov,
r i Ь o l o v , t e н i s ,
zivjeli su zivotom ј е d н е bogate
g r a d a н s k e klase u Evropi. н i s a m isao u lov, ш а d а sam to volio, н i s а ш
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 87/133
н ј е n ш g o v o г i t i i odrzati s k u p s t i н u , sto su
о н i
tada ipak pristali.
svojim sam govorima
u g l a v r ю m
н а р а d а о , ю m u н i s t e , jer sam htio
г a z Ь i t i strah kod a r o d a . O t v o r e н o sarn ih
а р а d а о
za e v o l j u koja zadesila
н a s u
zemlju, za
н e d e m o k r a t s k e
metode, ali sam ih izbjegavao povrijediti,
н e k o g a l i c н o
н a p a d a t i ,
н е g о sam н a s t o j a o
da
se stvore fer
o d н o s i
prema
politickim
s t г a н k a m a .
Sarajevu sam odmah, Cim sam dosao, posjetio p г e d s j e d н i k a vlade,
m i н i s t r a p г o s v j e t e , m i н i s t г a e k o н o m i j e ,
p г e d s j e d н i k a
p a r l a m e н t a , а s t v a n ю
z н a m zasto н i s a m posjetio г e d s j e d н i k a R e p u Ь l i k e I a j e d a н p u t g o s p o d i н
Piljak e н i t e l e f o н i r a i kaZe: Jeste
li
Vi н e s t o ljuti m е н е ? kaZem: Ni
u kom slucaju, molim vas, kako ljut.
kaze
mi se p o z н a m o , н i s t e
dosli da se vidimo. Da li me htjeli posjetiti? sarn vec Ь i о uzeo a v i o н s k u
kartu za Z t i г i c h , t г е Ь а о samo otici н e k o l i k o d а н а - rekao sam: Kako
da
н е . Kad god zazelite, Ь i с е mi jako d г a g o . Kaze: Mozete li doCi d a п a s u
j e d a п a e s t sati? Bilo oko devet i sam svoj put odgodio i otisao п j e m u .
Jako prijateljski me primio i ostali smo dugo r a z m j e п j u j u C i poglede krizu
u zemlji.
Svi ti ljudi koje sam posjetio imali su prema m e п i i z u z e t п o p r i s t o j п o
drzar1je, ti m i п i s t r i , p r e d s j e d п i k
p a r l a m e н t a ,
posvetili su mi dosta
r e m e н a
za
r a z g o v o г e - s l o b o d н o sarn i z н o s i o moje kriticko m i s l j e н j e i svemu smo,
c i п i mi se, s l o b o d п o г a z g o v a r a l i .
DILAS: Jeste li p r e p o z н a l i Sarajevo?
ZULFIKARPASIC:
Vrlo tesko. Cudnovato, Sar-ajevo
Ь i l o
drugacije. Ali
neke stvari se н i s u
i z ш i j e n i l e ,
na p r i m j e г , stari grad, Bascarsija,
о н d а
Titova ulica, Ferhadija dzamija. Bilo ш r ю g о novoga: nove zgrade t а ш о
gdje su п e k a d Ь i l a polja, onda televizija, tamo е Ь i l o sve potpuno novo,
jedar
veliki dio Sarajeva koji Ь i о
i z g r a d e п
poslije svjetskog г а t а
Ь i о
p o t p u н o
н е р о z н а t .
Bio sam iznenaden ш n o g o v i s i ш standardom zivota н е g о sto sam
г a d i o n ш o g e stvari, koje su za moje sestrice
Ь i l e н a j н o r m a l н i j e .
Cime s a r н Ь i о s o k i r a н ? Bio sam
s o k i r a н
p r l j a v s t i н o ш Sarajeva. Z н a t e , tu
zaista dosao taj seljacki, н e u r b a н i е l е ш е н а t i lijepi, s t a г i dio Sarajeva
p r e t v o г e н
u в e k u v г s t u toaleta. Sve to s ш r d i l o mokracu, kad ste
ulazili
h a н s t o r ,
morali ste da prelazite preko
н e c i s t i .
Dok
н d e t e
н е k о ш е u
s t a н , prodete kroz haos, kad vam otvore vrata, vidite vrlo lijep
s t a н ,
u r e d e н ,
sa tepisima, cist, dok su s t e p e н i s t a
Ь i l a
о с а ј н о prljava, н a r o c i t o ulazi, to su
Ь i l i j a v н i , ш о z е se г е С i , klozeti. sokiralo, takvo Sarajevo
н i s а ш
p o z п a v a o . Ljudi su
Ь i l i
glasni,
r n r ю g o
glasniji н е g о kada sam otisao
iz
В о s п е ,
ш n o g o
ordinamiji, dovikivali su se, psovke su se na ulici cule vrlo
cesto, sto u Sarajevu nikada ranije nisam cuo - uopce se kod н а s п i ј е tako
razgovaralo, tako psovalo. Mislim da nasa g е н е г а с i ј а , ili
о н i
koji su stariji
od nas, i u Beogradu, i u Zagrebu, i u Sarajevu, Ь i l i ljudi koji sada mogu da
posluze kao
p r i m j e г
lijepog p o n a s a п j a .
Sigumo da u to v r i j e ш e р о с е о н a g l o popustanje r e z i ш a . Osjecao s а ш
se
s l o b o d n i ш
u Sarajevu. Mene su, doduse,
u p o z o г a v a l i
- pazi, covjece,
о н i tebe prate. Ь i h se to nasmijao i govorio: Sto god kaZem р г е d vama,
vi to slobodno mozete svakome reci. I в а с е , u politici nisam nikada volio
k o п s p i r i r a t i
н е k о ј
nasoj taktici, da onda na zboru g o v o r i ш nesto drugo.
Smatrao sam da se
ш о r а
iskreno izaCi sa svojim ш i s l j e n j e ш pred narod i da
se treba reci о н о sto se misli. Bio sam p r o t i v н i k tajnih s p o r a z u ш a , tajnih
r a z g o v o г a ,
jer u demokraciji osnovna stvar kritika a v r ю s t i , kritika stampe,
narod n ю r a znati sta vi ш i s l i t e , cemu razgovarate. s u p r o t r ю ш ste vi onda
н e p o z n a t a osoba, konspirativna, neutralna g г u p a ili neki z a v j e r e н i k , а
javni politicar koji brani i i z н o s i svoje m i s l j e н j e .
9
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 88/133
NEDOUMICE
POLITICKIH STR N K
DILAS: Dobro da
p г e d e m o
Vas rad u SDA Stranci demokratske
akcije i r a z i l a z e п j e sa Izetbegovicem. Usput se sjecam da ste Vi Ь i l i
п e g d e
u to vreme u Novom Pazaru imali ste п e k i h п e p r i l i k a .
Z U L F I К A R P A S I C : U S a п d z a k u se dogodio prvi puc protiv m е п е .
DILAS: to organizovao?
Z U L F I К A R P A S I C :
Mislim d je to organizirao KOS s ljudimakoj i su radili
u SDA. Nosilac tog puca svakako
Ь i о
i Izetbegovic
jer
izmedu
п а s
doslo do
e d п o g
malog
i п c i d e п t a
ali tu Ь i о i Salim S a Ь i c
п e k i s п a j d e r
iz
Zagreba osoba vrlo forsirana od komunistickih vlasti. Postao f u n k c i o п e r
u Islamskoj z a j e d п i c i u svoje vrijeme Ь i о kandidat listi komunista kao
poslanik za
: г a d s k o
vijece. О п d а klerikalac
n ю ј
daljni rodak Hasan
C e п g i c
п e k i Sulejman Ugljanin zubar koji prijedlog C e п g i c a jer stanovao
kod
п j e g o v e
rodice Ь i о p г e d l o z e п kao clan
G l a v п o g
odbara SDA kao
p r e d s t a v п i k
iz Sandzaka. Nisam Ь i о saglasan da se u to vrijeme ide u
S a п d z a k . Smatrao sam da mi trebamo odrzati zborove u veCim gradovima
В о s п е
- Mostaru Banja Luci Tuzli - prije
п е g о
sto odemo u Sandzak.
Nisam imao nista protiv toga da m idemo u Sandzak ali sam smatrao da
postoji jedan carsijski red da su
п а т а
v a z п i j i
Mostar
i1i
Tuzla. Medutim
ј е d п а
g:rupa tih ljudi forsirala zbor Novom Pazaru kao vrlo hitnu stvar.
Neki su se malo kolebali plasili. sam rekao da cu otiCi S a п d z a k da tu
п е т а п i k a k v i h p r o Ь l e m a
i k r e п u o sam svojim
a u t o m o Ь i l o m
- kupio sam
velika kola koja su Ь i l a jaka za sve te strapace bosanskim putevima.
К r e r ш l i smo s desetak u t o m o Ь i l a а prije otisla sto nisam
п а о
ova
g:rupa taj
S a Ь i c
B e h m e п C e п g i c Tankovic Fahira Fejzic ...
162
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPAS C
DILAS: u stvari jedna frakcija, odnosno s t ш j a , koja podupirala
Izetbegovica.
Z U L F I К A R P A S I C :
Na pocetku
а d а
s t г a n k e stampa
k o n s t a t i г a l a
da u SDA
postoji jedna i Ь e г a l n a struja ciji sam nosilac, sto Ь i l o tacno, i na drugoj
NEDOUM CE
Р О L Т С К Н
STRANAKA
163
jedne politicke stranke, kojima ne t г е Ь а pridavati vaznost. U to v г i j e m e vec
bilo
p o s t a v l j e r ю
pitanje bosnjastva.
Nisu lztj li
bosnjast ·o
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 89/133
s t г a n i struja v j e г s k i o г i j e n t i r a n i h ljudi.
S t г a n k u
sam htio n a p г a v i t i jednom
g r a d a п s k o m ,
l i Ь e r a l n o m organizacijom koja Ь i t i otvorena za svakog
covjeka, koja п е с е l1tjeti da se vjera iskoristava u politici,
п а г о с i t о
da se ona
z l o u p o t r e Ь l j a v a , da l ю d z e ostavimo na vjerskim i da ih
g ш m o
politicke
u п k c i j e .
Oni mogu
i t i
Clanovi kao i ostali, ali da budu u п k c i o n e г i ,
o г g a n i z a t o r i , da г е k о п j i h ide o г g a п i z a c i j a z b o г o v a to vec ide. P г o t i v toga
sam
Ь i о
od samoga pocetka, dok Alija Izetbegovic meni g o v o г i o - pazi,
Adile, Behmen covjek koji s pet stotina imama ima i r e k t п e kontakte, oni
odigr-ati veliku ulogu o r g a n i z i r a п j u nase
s t г a n k e ,
pomoCi nam.
Kad smo mi dosli Novi Р а z а г , docekala п а s o g r o m п a masa svijeta,
vlasti su se d г Z a l e korektno, milicija takode. Docekivali su ljude od S a г a j e v a
do Novog Р а z а ш . Sve
Ь i l o
o г g a n i z i г a n o , na ulicama su nas pozdravljali s
bajracima. Patrolna kola su se b r i п u l a da sve г о t е с е bez ikakvog sukoba. U
samom
gr adu
se, kad smo dosli, policajci
p o v н k l i
s
н l i c a -
svugdje
Ь i l i
samo strazari SDA sa znakovima, pokazivali k н d a se s k г e c e , kamo с е n ю
iCi.
Dosao sam s Alijom Izetbegovicem i s jos nekim
l j н d i m a
u kucu
S н l e j m a n a U g l j a н i n a i о н d а se tome
z b o r н
dogodilo
н e s t o
sto mene
p г i l i c н o i z н e н a d i l o .
Z Ь о г г а d е п na ј е d а н p г o f a s i s t i c k i н а с i н . Tamo Ь i l a н е k а Fallira
Fejzic, mlada puscenica, koja Ь i l a spiker r a d i j н ili televiziji. Otisla
Zagreb tome S a Ь i c u , г a n i j e
r ю s i l a
mini i imala
v г l o
modemu f r i z ш u ,
onda se odjedanput o b н k l a pod m a h i a r т ш , н е k н
e s t r a g a v a n t r ш
i n e p o s t o j e c н
z e п s k н н н i f o r m u , s tri sala н r a z н i m farbama - z e l e н i , plavi, c r v e п i . Ali
lijepo izgledala, vrlo dobro citala tim
z b o г o v i m a
п а s н
proklamacijll i
п а s н
r e z o l н c i j u za
s п i v a c k н s k u p s t i r ш .
N a j e d a п p н t
ј е d п а
ekipa, petero
н j i l l ,
s ј е d н н
jedan do drugoga i c i t i r a j н : - Alija, "otac
d o m o v i н e ,
borac za islam,
Ь i о r o Ь i j i , u г a d i o to i to, koji jedini nas voda
..
onda, vjerske zastave,
s t o t i н e vjerskih zastava vihorilo se stadionom. Ь i l o п e s t o н о v о ,
н e o c e k i v a n o . Shvatio sam da to djelo toga mladog Cengica, koji malo
d e s п o o r i j e п t i i a n i koji to o г g a n i z i r a o . Mislio sam da su to
р о с е t н е
bolesti
O d г Z a o govor profesor Mujagic, s U п i v e r z i t e t a iz В а н ј е L н k e , koji
р о с е о
hvaliti bosnjastvo kao н a s u н a c i o n a l n u o r i j e п t a c i j u . Do
m е н е
sjedio
Izetbegovic i kaze mi u e d r ю m
m o m e н t н :
"Ovo od tebe, ovo si ga ti
н а н с i о . Ј а sam se п a s m i j o i rekao kakve gluposti p г i c a s . On
kaze
mi, mi cemo se ovome
г a z i c i
i ti. Cim smo dosli u Sar-ajevo, zatrazio
sam r a z j a s н j e н j e , izvinio se da nije tako mislio kao sto г е k а о . О п d а sam ga
upozorio da to
Ь i о
ј е d а н fasisticki z Ь о г : kakvo to hvaljenje, kakav
otac d o m o v i н e , kakav se to kult l i c н o s t i s t v a г a . rekao da to zaista
velika g г e s k a , da tome н i ј е imao pojma, da su to sve uradili Н а s а п
C e п g i c i Omer
B e l 1 m e н
i da se to vise
н е с е
dogadati. Uvijek sam prelazio
р г е k о tih stvari, ali sam poslije d o z н a o od Kasima Z o r a п i c a , u cijoj se kuCi
sve dogovaralo ( о н ј е , kad smo se mi г a z i s l i , ostao mojoj s t г a н i ) , da
p l a n i r a н
puc protiv
m е н е ,
da se istakne Alija Izetbegovic, da se u stranci
т о ј r a c u п п ј е g а р о с п е
p г o f i l i г a t i .
to п i s a m zamijetio, ј е г tome nisam
pridavao v a z r ю s t i .
Postojala
ј е d п а l i Ь e r a l n a
s t г u j a koju sam okupio, medu ostalim в ј u
su c i в i l i : р г о f е s о г Muharned Filipovic, profesor Fellim Nametak, p r o f e s o г
Lamija
H a d z i o s m a п o v i c ,
p г o f e s o r Salih Burek, р г о f е s о г Hamza Mujagic,
p r o f e s o г Kemo Sokolija i
п ш о g i
d г u g i -
r r ш s l i m a п s k i l i Ь e r a l n i
intelektualci
koji su za e d п u modemu stranku. Kada sam p г i s u s t v o v a o s a s t a п c i m a
Glavnoga о d Ь о г а SDA,
о п i
su pokazivali p o t p u r ш i d e п t i c п o s t mojim gle
d a в j i m a i m i s l j e п j u . Onda sam р о с е о d o Ь i v a t i informacije kako o d г z a v a j u
t а ј п е s a s t a п k e
- jedna г u p a tih
Ь i v s i h
Mladih muslimana, braca B e h m e п i
ј е d н а
k l e r i k a l п a
grupa koja na tim sastancima odreduje liniju stranke. Isto
sam tako uocio da stranka ide brzim koracima u u п d a m e в t a l i z a m i iskorista
vanje vjere u politicke svrhe. N a j e d a п p u t su se pojavile zelene zastave
п a s i m
z b o г o v i m a .
Svugdje dvadeset-trideset zelenih zastava, mase se
п j i m a , о п d а ljudi dolaze da d г Z e govor, c i t i г a j u deset m i п u t a sure iz
Kur'ana.
О п d а
su se, gdje god isli, odjedarrput u velikom
Ь г о ј u
poceli
pojavljivati imami, koji
п а m
Ь i l i kao gostoprimci, ljudi koji sve o r g a п i -
164
BOSNJAK ADIL
U L F I К . A R P A S I C :
z i r a j и . Tako da to
Ь i l a
neka vista kadrovske komisije koja zaista vodila
p o l i t i k и da s t r - a n k и
и l a z e
i s k l j и c i v o vjeiski
f и n k c i o n e r i
i imami. sam
nekim momentima
tiaiio
da se te zastave
s k i n и ,
sklone. Poceli se
pojavljivati
l j и d i
и d z e l a Ь i j a m a i
k a f t a n i ш a ,
sto nikada niko Bosni ni
kakvoj prilici nije nosio. Osjetio sam da se radi p r o v o k a t o r i ш a . Na r i ш j e r ,
N E D O U М I C E P O L I T I C K J Н S T R A N A К A
165
tome tieba s p o m e п и t i i lliljade p o Ь i j e п i h
ш и s l i r n a n a
koji stiadali se
k o п c e п t r i r a o
j e d i п o casne sestre i и v r e d e , sto nije Ь i l o d и h и
p o m i r e п j a
п е g о
raspirivalo stiasti i
m r z п j и .
Poslao sam covjeka koji
rece da
i ј е
n egovo da kao gost vri eda jedan drugi narod i sam onda svoj
govor malo izmijenio. 1 za
с и d о
bozije taj
n ю ј
govor koji
Ь i о
kritika i
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 90/133
\
1
o d j e d a n p и t
vidim zastave S a и d i j s k e
A r a Ь i j e ,
arapske nosnje nesto sto nema
veze s Bosnom. Onda normalna stvar da se beogradski novinari
Ь а с е
na
g r и р и
l j и d i i f o t o g r a f l r a j и ih.
U to sam vrijeme planirao i Ь i о se dogovorio da Sarajevo
d o d и
S и a r e s
i predsjednik i Ь e r a l n e s t i a п k e Njemacke grof Lambsdorf grupa bankara
iz Svicarske i grupa l i Ь e r - a l a iz
F r a n c и s k e .
Trebalo doci jos
п e k o l i k o
i s t a k п и t i h evropskih i Ь e r - a l n i l l politicara. Kad sam vidio te zastave sve
s а ш
to otkazao.
I ш a l i s n ю
zborove SDA s pedeset do
s t o t i п и
hiljada j и d i , ali sam
mislio: ako d o v e d e ш te l j и d e , о п i se zapanjiti kad vide s t o t i п e zelenih
zastava to lici
п e k i
pokiet
s j e v e п ю m
Egiptu
l
Alziru kao
п е k а
vjerska
ш a n i f e s t a c i j a .
zaista pocelo d o Ь i v a t i fom1e e k s t r e m i z ш a .
ocansko
p o m i г e n j e
г u k a m a o л
e t n i k a
NADEZDA Za Vas Foca izvor
п s p i r a c i j e
i r n r ю g o toga ste zapocinjali
ili zavrsavali
п ј о ј .
Tako ste izgleda zelili da bas miting Foci Ь и d е
pocetak nacionalnog pomirenja Bosni i
e r c e g o v i н i .
1ako V am
o d e п o g
brata
Ь i l i
cetnici Foci Vi predlai ete pomirenje svih
a r o d a .
Atinosfera
na
samom m i t i п g u nije obecavala а ј Ь о l ј е . Da li V am to Ь i о s i g п a l da se
s i t и a c i j a
pogorsati do danasnjih razmera?
Z u L F I К A R P A s н : :
Kad smo pravili zbor FoCi na
o j e m и ј е Ь i l o
vise od
s t o t i r ш hiljada
j и d i ,
zarnislio sam da to Ь и d е zbor
o ш i r e n j a . О п d ј е
Ь i l e
srpske zrtve od
s t a s k e
ruke rekao sam
da
tieba da
o d e n ю
tamo polozirno
vijenac i cvijece onda grobove
и Ь i j e п i l l n ш s l i ш a n a , п а
drinski most
na druga mjesta.1 se odigrzo jedan
a l i
i п c i d e n t . U irne
Н D Z - a
dosao
А п t о
Bakovic katolicki svecenik da pozdravi
k и p . Р о с е о
jako e и g o d n o
govoriti protiv Srba
и Ь i ј а п ј а c a s п i h
sestara klanjima koja se dogodila
1942-1943 rijec
ј е Ь i l a
п e k o l i k o casnih sestara koje
Ь i l e и Ь i ј е п е
G o r a i d и , m e d и nekoliko hiljada
и s l i m a n a .
Svakako ako treba govoriti
pokolja
п а d S r Ь i m a
i nad
ш и s l i m a n i m a
stampa nije
z a Ь i l j e z i l a ,
nego
z a Ь i l j e z i l a
te
a g r e s i v п e
govore. Ocevidno da
l j и d i
traiili
s e n z a c i j и
i
s и k o b e .
A t n ю s f e r a Ь i l a
takva.
U svojirn politickim
g o v o r i ш a
i svom politickom
d j e l o v a n j и
imao sam
nekoliko osnovnih teza
а п a j v a z n i j a ј е Ь i l a z a j e d п i c k i
zivot. Uvijek sam
govorio da mi moramo izbjeCi svaki s и k o b . Moram kazati da smo najvise
a p l a и z a d o Ь i v a l i , i i ostali govomici kad smo govorili mirnom
zajednickom zivohi. Narod se plasio rata
п a r o d
nije za rat ali
и p o r e d o
·
s jacanjem nase s t r a п k e
ј а с а о
i jedan e g a t i v n i elemenat njoj. Dolazili su
neki ljudi i prijetili da vratiti
d и g o v e
iz 1942.
g o d i п e . Ј а
sam na to
и v i j e k
Ieagirao vilo e п e r g i c n o i pitao ih kako to z a m i s l j a j и - ovo sada druga
generacija druga
v r e m e п a .
Na zborovirna sam cesto ponavljao da su
Н r v a t i
nasi
p r i r o d п i
saveznici
jer se borili za
a c i o п a l n и r a v r ю p r a v п o s t
B o s п i , jer i Ь i l i
и g r o z e н i .
Onda moja teza
i l a : B o s н i
se ne moze
н i s t a
bez Srba ne smije se nista
piotiv Srba. Smatiao sam da ne smijemo stvarati
p o l i t i c k и
o r g a n i z a c i j и koja
proizvoditi strallove i zle
s l и t п j e .
Bio s а ш vise za to da
p r a v i ш o
mirnije
zborove da
n ю Ь i l i z i r a m o п а s е
mase da demonstriramo s v o j и snagu
п е g о da se sve
u p и t i
politicki dijalog. U F о с и sigurno doslo dvije
treCine
l j н d i
koji s Focom veze
n i s и
imali iz Sandzaka i drugih kiajeva.
Nama rekli da nam Cmogorci
r a z Ь i t i
zbor.
T e l e f o н i r a o
sam ш i n i s t r u
и n и t i a s n j i h
poslova
и h a m e d и B e s i c и
i to mu rekao. On mi
kaie
- tieba
da se vi
п i s t a
bojite mi cemo
k o п t r o l i r - a t i
stvari. Rekao sam mozete
l
sprijeciti dolazak tih l j и d i , till dvije-tri lliljade
l j и d i
iz Cme Gore. mi
odgovori da obavijesten kako iz Sandzaka dolaze
d e s e t i п e
lliljada
Bosnjaka koji vec
k r e n и l i a и t o b и s i m a .
1 taj zbor prosao bez incidenta. Bila i druga struja ko ja lltjela
pokazati
п е k и
s i l и ,
o r g a n i z a c i j и , z e l e п e
zastave pri jetece parole s to meni
smetalo i to eskaliralo. Dolazio sam п е k е
s и k o b e
i s 1zetbegovicem i s
B e l l m e п o m
i s drugima iz vodstva. Dogodil o mi se
p r i ш j e i ,
da dodem u
Ј а ј с е
i ondje osnujemo Oiganizaciju napravimo odbor SDA iza mene
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 91/133
168
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC:
Italiji
kad
se raspravljalo pitanje
r e p u Ь l i k e
ili
m o n a г h i j e , o g г o m n a
masa
na
Piazza Popolo, bio sam
na
velikim Titovim zborovima u B e o g г a d u , ali
takvoga
z Ь о г а
kao ovaj nisam vidio.
Tu kad n a г o d
dise, to kao da tenk
tutnji, to nevjerovatno.
Tu
su
Ь i l e
parole, zelene zastave, povici,
tr-ansparenti:
U Ь i c e m o
Vuka
,
"Zivio S adam Husein " Kakav Sadam
Husein? Slike Sadama Huseina, neke nosnje, stotine zelenih zastava.
N E D O U М I C E
Р О L П I С К Ј Н S I R A N A К A
169
i g п o r a n c i j a . Neprofesionalizam u radu,
n e p o l i t i c п o s t
i nedemokratski menta
litet. Gramzljivost i borba za polozaje u stranci.
N e b u l o z п i
planovi, п e b u
l o z п e predstavke.
Kad sam
se vratio u Sarajevo, Izetbegovic primijetio moje distanci
ranje,
me
zamolio
za
razgovor, kojemu mi potvrdio dogovor u
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 92/133
Tu prvi put s nama istupio i Fikret Abctie
0
te najavio svoj pristup
SDA-u.
D e l i г i j u m Klaclusi - г a z l a z
Trebao sam i t i posljednji govomik, tako da zbor zavrsi mojim
o v o г o m .
Porazilo me ponasanje te mase.
Narodje
vristao, klepetao,
р а о
u delirij
na
г i j e c i jednoga
ludog
p r o f e s o г a
iz Cazina. Pomislio sam da to nije
о п о
sto
zelim. svoj zi\'Ot ne mogu zavrsiti u ovakvoj stranci. Covjek kao koji
se uvijek borio za individualni stav,
za
postovanje covjeka. U
d u Ь i n i
duse
osjetio sam da to nije moja stranka, da to
п i ј е
ono za sto se borim, da to
п i ј е
ono sto т о ј narod izvesti na pravi put. I tu sam donio odluku: ili cu
stranku promijeniti u
jednu g r a d a п s k u ,
demokratsku i l i Ь e r a l n u ili cu
napustiti.
Vec
Ь i l o
prilicno kasno, pred nama su Ь i l i skori izbori, ali za mene
to
Ь i l o i г e l e v a n t n o . ј е Ь i l a ј е d п а
teska odluka. Htio sam se posavjetovati
s desetak ljudi koji su imali politickog iskustva. Sjecam se, Dido, da sam
dosao u Beograd i Vas pitao za
m i s l j e п j e
koje sam jako cijenio. Vi ste m e п i
г e k l i
neka
d о Ь г о
promislim. Niste mi
p r e p o г u C i l i
da napustim SDA. I sve sto
ste mi rekli Ь i l o manje-vise p г o m i s l j e n o , ali meni Ь i l o jasno: ako о d е ш ,
ostat cu u
m a n j i п i ,
ali se
j e d п o s t a v n o ,
ni fizicki ni psihicki, vise nisam
mogao identificir-ati, niti
a n g a z i г a t i
za
jednu
stranku koja postala
o п z e г v a
tivna, vjerska, masovna, u kojoj su se s nekoliko otrcanih р а г о l а , vjerskih i
п a c i o n a l n i h ,
m o Ь i l i z i r a l e
mase koje su svakako ocekivale п e k i
p r e p o г o d ,
neku izmjenu, ali koje su mozda imale i iluzije da zagospodariti
B o s п o m .
о п d а
ovi ljudi Spletke i intrige. Lazi i podmetanja . Forsir-anje familije,
7
" Fikret Abdic. bivsi direktor "Agrokomerca". kandidat za predsjednistvo В i Н na listi
SDA, dobio najvise glasova na izborima i postao clan Predsjednistva Bosne i Hercegovine.
Nakon Vance-Owenovog plana proglasio autonomiju. tzv. Zapadnu Bosnu. na podrucju
opcine Velika
К l a d u s a ,
oslanjajuci se na R e p u Ь i k u Hrvatsku i na cetnicke paradrzavne
tvorevine u Hrvatskoj i Bosni. U ugustu 1994, nakon vojnickog poraza u sukobu s Armijom
BiH. napustio podrucja Krajine .
samom v г h u
s t r a п k e
da cu Ь i t i kandidat za r e d s j e d п i k a drzave, i da cu
organizirati vladu i drzavu, da se on baviti iskljucivo i t a п j i m a u stranci,
da mi podijelimo te funkcije. M e d u t i ш , to za
m е п е
sve postalo
n e v a z r ю .
Njemu vise nisam vjerovao, sam dozivio
п i z
slucajeva gdje rni jednu
stvar tvrdio, rekao, kleo se, drugu stvar· cinio.
Ljudi koji su sacinjavali glavni
odbOI ,
izuzev
mozda jednog i1i
dvojice,
su apsolutni amateri, koji politici n i s н imali pojma, kao ni povijesti
nase zemlje, koji su imali
п a s t r a n e
poglede svijet, cudnovato pravili
p г o g n o z e ,
k o m Ь i n a c i j e .
Ocevidno da ti ljudi
Ь i l i i z n e n a d e п i
samim
uspjehom
S t г a n k e
i vec su sebe vidjeli kao predsjednike vlada, kao
г n i n i s t r e
kao ovo i о н о .
osna plakala te noci
Zakazao sam stoga
o n f e r e п c i j u
za stampu u hotelu Holiday i saopCio
razloge razila:Zenja s
f u n d a m e п t a l i s t i c k o m
frakcijom Izetbegovic -Behmen.
MOI am
priznati kako nisam imao namjere ratovati s Izetbegovicem. Mislio
sam da с п ю se raziCi, da jedan dio stranke povuCi da
cu jedan
dio
povuci
ј а .
DILAS:
Vasa prica
p o b н d u j e
da se prisecam
na
svoje raskide i
prezivljavanja. I meni kao i Vama na z b o г u u
К l a d u s i - n a j e d п o m ,
u
jednoj noCi decembra 1953. prodrlo, zgusnulo se u saznanju da vise mogu
ni da
l e d i ш а n e k п ю l i
da ucestvujem u politici Centralnog komiteta Saveza
k o m u п i s t a ,
partije u kojoj sam 22
godine
srecom samo u njoj. Tesko
nemoguce sasvim
o b j a s п i t i
takva п a g l a
s a z п a n j a ,
takve
za
licnost
s u d b o п o s n e , naizgled nevoljne odluke. Svakako, takva e s e п j a se pripremaju
sitnirn z Ь i v a n j i m a prirnedbama,
cak
vizuelnirn
utiscima
kod Vas z e l e п i m
zastavama - ponajvise razmisljanjima i suceljavanjima sa onim sto se
naziva savescu. Tu se vise odlucuje licnosti, svom integritetu dovedenom
u г о с е р vemoscu ili nevemoscu ideji. Posle toliko
п ш о g о
g o d i п a
г е k а о
Ь i h
da se radi vise licnosti -
п е g о
kao sto sam
о п d а
i d н g o potom verovao da
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 93/133
72
BOSNJAK
ADIL
Z U L F К A R P A S I C
l i Ь e r a l r ш ш g a н i z a c i j и ,
vi, ta vasa grupa, cemo se mi о н d а и j e d i н i t i ; kad
vi kazete da imate toliko pristalica, evo п a p r a v i t e vi. N i j e d a п od в ј i ћ to
в i ј е uradio. Dakle, to
Ь i о
m a п j e - v i s e izgovor, ali с i в ј е п i с а da smo mi
в a p r a v i l i
ј е d в и
l i b e r a l в и s t r a п k и .
O s в i v a c k o m k o в g r e s и
p r i s и s t v o v a o
Desimir
Tosic;7
1
,
koji
s l и с а ј п о
Ь i о
S a r a j e v и .
Pricao poslije
B e o g r a d и
da prvi и t а p r i s и s t v o v a o ј е d в о ј pravoj demokratskoj m a п i f e s t a c i j i , koja
N E D O U М I C E
Р О L П С К Н S T R A N A К A
73
в a p r a v l j e н a koalicija
i z m e d и
SDA, SDS i HDZ К l j u i c ; ? , Karadzic i
Izetbegovic). KaradziC i К l ј и i с s и mi tvrdili da
о н i
tra:lili da i М О ude
tu politicku
z a j e d н i c u ,
ali Izetbegovic to stavio veto. Da М О Ь i l a
и р о z в а t а s r i в c i p i r в a в j i l l o v o g dogovora, s и i i l l l j a m da и о р с е lltjela и с i
t a k v и
k o a l i c i j и ,
t i r в
vise sto о н а p r a v l j e н a bez ikakvog politickog
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 94/133
ј е i r в a l a ј е d в и s l o b o d в и d i s k и s i j и , i е d а п visoki н i v o . Mi smo,
с i в ј е в i с а ј е ,
p r i v и k l i
v е С i в и b o s a п s k e i н t e l i g e в c i j e , m e d и t i m
j e d в o m e
в а r о d и
kao
в a s e m
s i t в o ј е
p o s i j a в a
i н t e l i g e н c i j a .
Mase,
о в е
p o l и p i s m e п e ,
v e C i в i
podrzale
p o l i t i k и
Alije lzetbegovica, tako da smo mi ostali mala, e l i t п a
politicka
s t r a п k a .
Mi smo imali svoje п о v i в е , р о н о v в о sam o k r e r ш o " B o s a п s k e poglede .
S н j i m a sam imao velike p r o Ь l e m e , vi to z в a t e , jer te в о v i п е н i s a m lltio
k o в t r o l i r a t i , d o s l j e d н o svom p r i н c i p u . О в i cesto z a и z i m a l i s t a п o v i s t a
p r o t i v в a
mojim politickim s t a п o v i s t i m a . sam tolerirao,
Ь i о
sam covjek
koji vlastitoj s t r a в c i f m a п c i r a o v l a s t i t и o p o z i c i j и i pomagao izdavao
te в о v i в е
koje su vrlo cesto o t v o r e в o kritizirale т о ј и politiku i в i s и davale
p o d r s k и в e k i m
m o j i r в
akcijama koje sam to vrijeme pokretao. I pored toga
to Ь i о н a j b o l j i list B o s в i .
С i в ј е в i с а da
м в о
o k и p i l a
u B o s в i i п t e l i g e в c i j и , sto imalo i
в e g a t i v н i l l i p o z i t i v в i l l s t r a п a .
N e g a t i v в o
sto strukture vlasti Ь i l e lose,
sto s и k a п d i d a t i SDA P a r l a m e н t u imali е d а п slab politicki i m o r a l н i в i v o .
r a z н i
p r e d s j e d н i c i о р с i п а ,
o p c i в s k i o d b o r н i c i Citavoj B o s н i
Ь i l i
cesto
vrlo r o Ь l e m a t i c н i ljudi,
e s p o s o b в i ,
s p e k u l a п t i , sverceri, karijeristi. Tako da
zbog toga trpjela s t r u k t u г a l o k a l в i l l i
r e p и Ь l i c k i l l u s t a н o v a ,
ј е г ј е
i в t e l i g e п c i j a
ostala v а п SDA i u
v e C i п i s l и c a j e v a
prisla
а s о ј s t r a в c i .
Opor-
t u в i z a m и С i п i о svoje, i to se i z m i j e н i l o . Mi smo vodili o p o z i c i j и . Dok sam
jos SDA, dolazio mi
М i r k o
P e j a п o v i C 7 s idejom da se stvori koalicija
politickih s t r a н a k a koje su za s и v е r е н и B o s r ш , za z a j e d в i c k i zivot, za
d e m o k r a c i j и
i koje sprijecile
m o g и c e
ekscese. Primio sam ga z a j e d в o s
Izetbegovicem, i pristali smo to.
Kad doslo do razlaza u SDA, Izetbegovic to p r e o k r e в и o ,
7
Desimir Tosic, podpredsjednik Demokratske stranke Srbije i jedan od osnivaca
Demokratske a l t e ш a t i v e , dugogodisnji urednik Nase reci u Londonu.
72
Mirko PejanoviC. srpski politicar, c]an delgacije Bosne i Hercegovine u Z e n e v s k i П l
pregovorima i clan predsjednistva RBiH.
s p o r a z и m a koji se mogao objaviti. U pocetku sam se н а d а о da rijec
o z Ь i l j н o m e s p o r a z и m и , sto m e н i odgovaralo,
jer
B o s в i ide u prilog
s t v a r a п j e
koalicije Srba, Н r v a t a i
M и s l i m a п a .
Mislio sam tada da о в i politicki
и s p j e l i ,
da su
и c i н i l i
veliki korak
в a p r i j e d ,
mada sam
p o z н a v a o в j i l l o v e
strukture i в i v o , u koji sam pomalo
s и п ш ј а о . M e d и t i m , vrlo brzo se pokazalo da se о в i с е т и drugome н i s и
slozili н е g о da o п ш н i s t e potuku z a j e d н i c k i , da glasaju e d н i za druge, tako
da г b l g l a s a j и za и s l i m a п e i
r v a t e и p r e d s j e d н i s t v и , M u s l i m a н i
za srpske
i llrvatske k a н d i d a t e i
o b m и t o .
Ь i о s p o r a z и m podjeli vlasti i в i s t a
vise.
73
Stjepan
Ю j u i c ,
novinar,
Ь i о
predsjednik HDZ
i Н ,
zastupao stanoviste suverene Bosne,
clan Predsjednistva В i Н , predsjednik novoosnovane R e p u Ь i k a n s k e stranke.
1
UOCISUKOB
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 95/133
NADEZDA:
М В О
Vasa stranka iako
s t v a ш o
okupila intelektualnu
muslimansku elitu z a p г a v o nije postala rnasovna s t г a n k a Vi ste
р г е
svega
bili rnala
s t г a n k a
sa dosta velikim uticajem
javnom z i v o t н .
Kako
Ь i s t e
o d г e d i l i
rad nacionalnill
s t г a n a k a B o s п i ?
ZULFIKARPASIC:
Sarn sam
Ь i о ј е d а п
od
o s п i v a c a
SDA
z a j e d п o
s
Izetbegovicem. Moze se reci da sam doveo skoro do vlasti
i g г a o
sarn u
politickom zivotu
В о s п е t a k v н
ulogu kojoj
ј е Ь i l a
posvecena paznja i od
masa i od stampe.
Mozda
i stoga uloga
М В О - а Ь i l a
visoko
о с ј е п ј i v а п а .
Govorio sam vam tom s p o r a z u m н za
m e d н s o b п u
podjelu vlasti stu su ga
napravile nacionalne
s t г a n k e
kojima smo opozicija. Mi smo odmah
z a н z e l i opozicioni stav i pokazali da se
b o г i m o
za s t v a г a n j e dobrog
d r z a v r ю g
aparata koji f u n k c i o п i г a t i i pripremiti l Stav drzave
jer
Bosna
Ь i l a
bez
ustava. Htjeli smo
da s k н p s t i n a
priprema valjane zakone da se
р а с п е p г o -
voditi jedna
e k o п o m s k a
reorganizacija iz d i г i g i г a n e
p г i v r e d e
s l o b o d n н i
tome slicno. Razumljivo da se sve to moglo dogoditi samoj logici
s t v a г i .
tri
s t г a n k e d o Ь i l e
su
o g г o m n н
veCinu
Ь i r a c a
i one su
п a p г a v i l e s p o г a -
z н m
i podijelile vlast. Najvisu funkciju u
P г e d s j e d n i s t v u
uzela SDA
Vladi HDZ u
S k н p s t i n u
SDS.
M e d u t i ш
od р г v i ћ pocetaka vidjelo se da
о п i ustvari
п e m a j u
z a j e d п i c k o g a р г о g г а ш а imaju z a j e d п i c k e politike
su
н о р с е
slozni u
Ь i l o
kojem
o s n o v п o m
pitanju zemlje. Onda se postavlja
pitanje: u cemu su se
о п i
slozili? Slozili su se da jedan za
d г u g o g a
glasaju
dok d o d н na vlast cim su p r i g г a Ь i l i vlast radili jedan protiv d г u g o g a .
Tako se dogodila c u d п o v a t a s t v a г . Opozicija Izetbegovicu nije
Ь i l a v а п
P a r l a ш e n t a п i ј е
Ь i l a v а п
Vlade ona
е Ь i l a
u Vladi to
Ь i l a
politika SDS-a
i HDZ-a.
H Zje i ш a l a
svoje politicke
p г o t i v n i k e
u
l j н d i m a
koji su cla
r ю v i
te
koalicije su na
g o v o г e
HDZ-a
S г Ь i п a p н s t a l i s k u p s t i п e
i obrnuto.
176
BOSNJAK DIL l J L F I К A R P A S I C
Pocela se razvijati jedna apsurdna politika, da politicka koalicija koja drzi
citav drzavni aparat radi sama protiv sebe. Pocela prvo borba kako se
o г g a n i z i r a t i
odbrana zemlje. Bili su potpuno oprecni pogledi
na
to kako
se voditi politika, kakav odnos zauzeti prema susjednim e p u Ь l i k a m a . U to
v г i j e m e М i l o s e v i C bio clan Predsjednistva r Ь i j e , su predsjednistva re
p u Ь l i k a
d o Ь i l a
najveci znacaj. Na
r i m j e г ,
svim ustavnim
p г o p i s i m a
i
u o c r s u к o в л
177
cijenama. Na
s c e п u
su stupili
r a t п i p г o f i t e r i .
Pocelo se govoriti
r e ы : i j a m a .
u isto vrijeme pojacano oduzimar1je o г u z j a od teritorijalne o d b r a п ; .
s t v o г i l o n e p o v j e r e п j e .
U
m u s l i m a п s k e
о р С i п е dode Armija i uzme oruzje.
U z i m ~ l i
su i iz srpskih opCina, ali tako da uzmu, primjer, iz Glamoca
ga daJu u drugo srpsko mjesto. Kad covjek sve to a n a l i z i г a vidi da su vec
tada vrsene pripreme za sukob u
B o s п i .
Izetbegovic se jos uvijek oslanjao na
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 96/133
svoj logici s k u p s t i н e su t г e b a l e izabrati delegacije koje rijesiti pitanje
Jugoslavije,
г a z g r - a n i c e n j a ,
podjelu
f i н a n c i j a ,
pitanje vojske, pitanje medu
narodnih odnosa i ostalo. Najedanput su se pojavili predsjednici
r e p u Ь l i k a ,
zvali su ih "putujuCi c i г k u s , koje ustvari н i k o н i ј е ovlastio. Parlamenti nisu
donijeli odluku da predsjednici
r e p u Ь l i k a
imaju kompetenciju za te
s p o г a
zume. No, s
o b z i г o m
na to da d o m i n i ш j u c a l i c r ю s t Ь i о Milosevic, to
ispadalo kao logicna stvar.
Nasa stranka tada, prije svega, i н s i s t i г a l a na
d e f i n i г a n j u
ciljeva sta
hoce da rijese, koji su aktuelni p г o Ь l e m i j u g o s l a v e н s k e
z a j e d н i c k e
politike,
da se o d г e d i pitanje mogucih i z b o г a u Citavoj Jugoslaviji, da se odrede
komisije iz par1amenta, t а с н а р г о с е d u г а р г е g о v о г а i ciljevi p г e g o v o r a . Mi
cesto nismo znali
a d i
cega se sastaje Predsjednistvo. Milosevic pozove, i oni
se sastanu. Pricalo se da Tudma n i Milosevic dijele Bosnu. Pocelo se predba
civati da televiziju
d г z e
Muslimani, da
н o v i п s k a
kuca
O s l o b o d e п j e
u
rukama SDA,
o d п o s n o
i
s u p r o t п o ,
da
O s l o b o d e п j e
u
ш k m
SDS-a, da
televiziji
d o m i н i г a j u
Ь i v s i
k o m u п i s t i i i S r Ь i .
SDS stvorila
e k u
omla
d i н s k u organizaciju, koja se zvala М l a d a В о s п а . Stvarala se Muslimanska
o m l a d i п s k a o г g a n i z a c i j a
- MOS. Pojavile su se
п е k е p o l u v o j п e
formacije
koje su te stranke pomagale. I z Ь i o spor oko г e o г g a п i z i r · a n j a m i н i s t a r s t v a
u n u t r a s н j i h poslova i oko m i п i s t a r s t v a odbrane. Doslo do sukoba izmedu
vojske i
n i п i s t a г s t v a
odbrane Bosne i H e г c e g o v i п e , cijem se celu
н a l a z i o
p r e d s t a v п i k HDZ-a.
S t г a h
o г u i j e
Pocelo se n a o г u z a v a t i н a r o d , pocelo dolaziti do prijetnji i do niza
raznil1 mjera koje su potpuno i z g u Ь i l e svaku perspektivu skladnoga zajedni
ckoga zivota. Na
r i m j e г ,
najedanput su preduzete mjere da se iz Bosne razne
ustanove sele, da se razna
v о ј н а
p o s t ю j e n j a pakuju i sele u
S r Ь i j u .
D г u g a
stvar, o r g a n i z i г a n a nabavka o г u z j a . Pocela п j e g o v a prodaja visokim
а п н i ј u , uvjeren da о н а sprijeciti p r o g o п m u s l i m a н s k o g stanovnistva. U
isto vrijeme odlucio da Muslimani trebaju otkazati poslusnost, ne odazivati
se
m o Ь i l i z a c i j i .
S t v o r e п
malo-pomalo jedan kaos.
S г Ь i
su poceli stvarati
s o p s t v e п u vlast i r e g i o n a l н e vlasti u K г a j i n i . Osnovana skupstina u
Banjaluci i niz
r a z н i h
stvari koje su ocevidno vodile
n a c i o n a l н o m e
i
vjerskome sukobu najveCih
r a z m j e ш .
D o Ь i v a o sam informacije da r Ь i р г а v е
spiskove koje muslimane treba
s t г i j e l j a t i .
Ljudi su mi
g o v o г i l i
da takve
spiskove
p г a v i
HDZ. Jednog dana me
е d а п S г Ь i n ,
poznati akademik, sreo
kaze: "Vi ste moje najvece razocarenje, gospodine Zulfikarpasicu." "Zasto,
g o s p o d i п e ?
Kaze on: Vi p г a v i t e spisak Srba koje
t г е Ь а
likvidirati."
p г a v i ? ,
pitam.
М В О ,
ka2e о н . "Hvala sto ste mi to
г e k l i ,
citavo v г i j e m e
cujem kako vi p г a v i t e spiskove. mislim da smo mi svi ludi, covjece bozji,
poznajemo se, vidamo se,
г a z g o v a r a m o
i dozvoljavamo da nam ovakve stvari
p г o l a z e . I vi vjerujete da
p г a v i m
spiskove i da treba da
j e г u j e m
da vi
p г a v i t e
spiskove " sam zaista cuo", kaze, sam cuo
п e k i d а п
da vi to
radite." Dakle, atmo sfera е Ь i l a vrlo konfuzna, п а р е t а i b o l e s п a .
Tajni г a z g m ' o 1 · a K a г a d z i c a
i
Milose1 ica
Pokusao sam п a p r a v i t i apel
g e н e r a l i m a
JNA, u o t v o r e п o m e pismu
o b j a v l j e r ю m u "Bosanskim pogledima", gdje sam trazio da vojska bude u
s l u z Ь i
j e d п o g
п а г о d а , protiv
d г u g o g . M i п i s t a r s t v o u п u t г a s н j i h
poslova
k o г i s t e C i se
m o d e ш i m
sredstvima prisluskivarrja,
s н i m a l o r a z g o v o г e
izmedu
Milosevica i K a г a d z i c a . Osim toga, dosli su do v o j н i h п а г е d е n ј а . Sve е Ь i l o
п а р i s а н о
masinom,
t a k o z v a н a
plava koverta, koja se otvar·a u
o d r e d e r ю m
n ю m e п t u . Sadrzala п а r е d е н ј а armije
k o m a н d a н t i m a .
Koliko se sjecam, u
n a r e d e п j u koje sam imao priliku vidjeti, pisalo da se sve d r z a v п e ustanove
stavljaju p od
k o п t r o l u
JNA, da se policija stavlja pod
d i r e k t п u k o m a н d u
armije, da se uspostavlja stroga k o н t ю l a saobracaja, ogranicava k г е t а н ј е ,
178
BOSNJAK
DIL ZULFIKARPASIC
uvodi policijski sat, likvidiraju neprijatelji i onemogucava svako politicko
djelovanje nepozeljnih i antijugoslavenskih elemenata i niz drugih mjera
kojih se vise tacno ne sjecam, koje su govorile zavodenju apsolutne vojne
diktature, i sve to u
s l и z b i
plana stvaranja Velike S r Ь i j e , moZda i jedan
krvavi
o b r a c и n
s politickim
г o t i v n i c i m a .
Doslo se i do pisma k o m a n d a n t и B a n j a l и c k o g garnizona, mislim
UOCISUKOBA
179
Tudmanm'a londonska tajna
U
v Щ e m e
kad
sam
razgovarao s engleskim a m b a s a d o г o m vezi s
d a t и m o m
i
p i t a п j e m
ko
п а s
primiti, d o Ь i o
sam
d o k и m e n a t iz
о п d о п а
г a z g o v o r i m a
Т и d m а п а
s m i n i s t г o m v a п j s k i h poslova, gdje on predlaze
p o d j e l и Bosne kao
jedino
politicko
r j e s e п j e . Odmah s и t r a d a п d o Ь i o
sam
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 97/133
U z e l c и . Pozvali iz Predsjednistva i dali mi da to procitam. I zaista
Ь i l o jezivih stvari.
Na
р г i m ј е г iz z a Ь i l j e z e n o g telefonskog razgovora
Milosevica i Karadzica vidjelo se kakve
l j и d e t г е Ь а
pohapsiti ako dode do
о Ь г а с и n а i sta sve t г е Ь а uraditi. Govorilo se zrtvama, spominjale Ь г о ј k е ,
koliko S г Ь i ј а mogla imati zrtava. Neka stranka se proglasava losom
dozvolili da m и s l i m a n i
Ь и d и
clanovi. Sve to Ь i l a jedna nevjerovatna
konspiracija. Onda sam otisao kod Izetbegovica razgovor vezi toga.
DILAS: li
а и t е п t i с а п
taj tekst?
ZULFIKARPASIC:
Bez sumnje, ti tekstovi
Ь i l i
a и t e n t i c n i . Kad smo to
doznali, d o Ь i l i smo jedno pismo, koje mi p o t v г d i o i
K a г a d z i c
kasnije, da
se pripremao d а п kada se istocna Hercegovina pripojiti Cmoj Gori i
s t v o г i t i
se Srpska
k г a j i n a .
zaista
Ь i о
и d a r
na egzistenciju Bosne i
Hercegovine. sam tada, na s v o j и inicijativu, sazvao konferenciju za
s t a m p и i pozvao na n ј и i druge stranke. dosao predsjednik HDZ a
К l ј и i с ,
predstavnik Socijalisticke stranke,
Ь i v s i h k o m и n i s t a ,
Adil K и l e n o v i c
7
-\
, Mul1amed Cengic,
s e k г e t a г
SDA,
jer
Alija Izetbegovic to v г i j e m e Ь i о
na
u t и O d l и c i l i
smo izaCi javnost s tirn dokumentima, objaviti ih.
O d l и c i l i
smo
и c i n i t i
p o s j e t и Washingtonu, Londonu,
P a r i z и
i
R i m и
gdje posjetili
predsjednike vlada, m i п i s t r e vanjskih poslova i upoznali ih s tim.
Ь i о
jedan stav, ne
г o t и s r p s k i ,
vec protiv
K a г a d z i c a
koji Ь i о jedan od glavnih
r ю s i l a c a
te politike.
Bio sam vrlo nezadovoljan sto politicki razvoj posao tim putem.
N a m j e г a mi
Ь i l a :
ako se to objavi javnost, Ь i t to nacin da se izbjegne
sukob. Govorio sam da Arrnija nece moci uraditi te stvari koje p i s и u tim
dokurnentima, ako se unaprijed objavi da oni to i to za taj i taj dan
p г i p г e m a j u . Napravili smo i delegaciju koja
t г e b a l a
otputovati. Trebalo
da Izetbegovic, К l ј и i с i zajedno idemo, prvo London, u Washington.
74
Adil Kulenovic. portparol SDP. sada direktor sarajevskog Radija 99
protokol
п j e g o v o g
razgovora
ј е d п о ј i п t i m п o j
veceri,
k о ј и mu
priredio
p o d p r e d s j e d п i k K o п z e r v a t i v n e s t r a п k e i kojoj ј е Ь i l o desetak osoba.
i
p o п a v l j a
svoje stavove. se poziva
s p o r a z и m
Cvetkovic-Macek iz
1939, koji
E п g l e z i u svoje vrijeme pozdravili, i da to trebalo р о п о v о
realizirati. Vidio sam da m o g и iCi s К l j u i c e m u L o п d o n kada sef njegove
s t г a n k e
hoce da podijeli B o s n и . Obavijestio sam К l ј и i с а da mi to poznato
i traZio da telefonom razgovara s Tudmanom i da mi, и r o k и od dva sata, javi
sta T и d m a n kaze na to.
T и d m a n
odmah poslao, valjda a v i o r ю m nekim
p r i v a t n i ш S a i Ћ j e v o gospodina D a l i Ь o r a Brozovica s jos nekim visim
cinovnikom h г v a t s k o g Predsjednistva. Dosao da mi objasni Tudmanov
stav i
и v j e r i
kako nije istina da on za p o d j e l и Bosne, da sve krivo
shvaceno. Iz г a z g o v o г a s BrozoviCem Ь i l a ј е
o c e v i d п a
njegova и v j e r e n o s t
kako to T и d m a n
и i s t i n u
z a s t и p a o i da Brozovic osobno protiv toga, te
da se nasao u nezgodnoj
s i t и a c i j i
gdje
mora
r a п i t i
T и d m a n a .
On
nije
Ь i о
u
s t a п j u s a k г i t i
te cinjenice, nego poslije neke detalje prihvatio, rekavsi da
T и d m a n
nije tako mislio, da se s tirn ne slaze ni Mesic,
da
to
Ь i l o
samo
ispitivanje stanovista Engleske. Iz tog razgovora vidio sam da Brozovic
j e d n o s t a v r ю u
n e d o и m i c i
kako
da
se pravda.
Mi s n ю
jos jedanput sve
provjerili kroz diplomatske kanale i d o Ь i l i sve potvrdeno.
p o г a z u m
umjesto г а t а
sam о п d а
vidio da nama nista drugo preostaje nego p o k и s a t i otiCi
v и k u
ј а m и
i ondje rijesiti
p r o Ь l e m .
Citavog mog zivota
Ь i о
sam
и v j e r e n j a
da balkanski nacionalizmi i
krvavi s и k o Ь i najcesce plod a Ь l и d a brojnih
r e d r a s и d a
koje mi irnamo jedni
drugima. Primjera radi, pogledajte te nase narodne pjesme, koje g o v ш e
nasoj ratobomoj historiji. U srpskoj n a г o d n o j pjesmi uvijek
m и s l i m a n i
ti
koji z и l u m c a r i ali i obmuto, narodnim pjesmama muslimana vlasi su
nasi p г o t i v n i c i . I r a c i o n a l п e m r z п j e i z m e d и nas - to zapravo veliki
historijski n e s p o r a z и m i . rijec zaostavstini Srednjega vijeka, komb-
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 98/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 99/133
184
BoSNJ K ADIL
ZULF KARPAS C
Na osnivacku skupstinu doslo dvije-tri hiljade ljudi vec na drugoj
bilo desetak hiljada
ш а d а
to
Ь i l o
u provinciji. Hocu
s а ш о
reci da su
ш u s l i ш a n s k e ш а s е prilazile stranci s a z n i ш
p r e d r a s u d a ш a
i г e t p o s t a v k a ш a
о p o l i t i c k o ш zivotu. Svako i ш а о svoje videnje ali su se ljudi z a d г Z a v a l i
na povrsini. Nije se islo u d u Ь i n u , nije se gledalo da se stvori jedna
o d e r n a
politicka stranka. Ljudi koji su usli u odbor sto ga Izetbegovic predlozio
Ь i l i
su
ш a n j e - v i s e
nepoznati u j a v n o ш e zivotu Bosne. Od pocetka taj
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 100/133
kadrovski sastav s t г a n k e posao
p o g г e s n i ш
p u t e ш . Nisu se traZili sirokogrudi
ljudi sposobni koji su za dijalog za
a k ш i c e n j e г a z ш j e n u ш i s l i ,
za analize
п е g о о п i koji su ш a п j e - v i s e pokazali
o d a п o s t п e s t o s l i c п o
kao sto
Ь i l o
u
K o ш u п i s t i c k o j partiji. O r g a п i z a c i j a s t r a н k e isla u pravcu da su ш l a d i
i ш а ш i i hodze igrali
g l a v н u
ulogu u
Ь i r a н j u
odbora
s e l i ш a
i
g r a d o v i ш a
р г о V Ш С l Ј е
Ь i l o
v г l o о р а s н о jer i j e d n a
crkvena vjerska
o r g a п i z a c i j a п i ј е
Ь i l a i п f i l t г i r a п a od s t г а п е
k o ш u п i s t a
tako
t e ш e l j i t o
kao sto Ь i l a Musli
ш a n s k a z a j e d п i c a . Negdje 1989-1990 п a s t a o pokret i ш а ш а celu sa Salih
ef. C o l a k o v i c e ш
s a s t a v l j e п
od vjei skih
s l u z b e п i k a
koji
п i s u
htjeli
p г i ш a t i
direktive od k o ш u n i s t i c k Љ k o ш i t e t a , vec su п a s t o j a l i
Ь i t i
п e z a v i s п i od
d r z a v н i h
i politickih
s t г u k t u r a .
grupa Alije Izetbegovica se u
v j e r s k i ш
z a j e d п i c a ш a
prije svega o s l o п i l a ljude koji su sluzili r e z i n ш i i l i
s p г e n m i
b e z u v j e t п o sluziti i SDA da se taj н а С п г e h a Ь i l i t i г a l i , da svoje
d j e l o v a п j e o p г a v d a l i .
Stranka okupila ljude koji
п i s u
Ь i l i
a п a l i t i c a r i ,
ideolozi п i t i su Ь i l i
ljudi koji su ш o g l i stvoriti
sii oke
politicke
p l a t f o r ш e
za perspektive svojoj
vlastitoj
z e ш l j i .
Rijec
Ь i l a , р г i ј е
svega ј е d п о ј grupi bivsih
z a v j e i e п i k a ,
z a t v o r e п i k a ,
koji su vrlo usko gledali i vrlo usko djelovali.
O p e г i r a l o se tu e d п o ш l o g i k o ш kojaje i l a odraz o j e d п o s t a v l j e п j a svih
р r о Ь l е ш а
da
s n ю
u
o p a s п o s t i te
da se
ш о r а ш о
utjerati u
ј е d а п
tor da
ш о r а ш о
Ь i t i pod
е d п i ш
v o d s t v o ш u
е d п о ј s t ш п c i .
Kada
п a p u s t i o
SDA
ш i s l i o
s а ш
da to r ю v a sansa za s t v a r a п j e d e ш o k r a t s k e s t r a п k e , koja
77
Sa\ih ef. ColakoYic mo starsk i m u f Щ a . koji s jednim brojem imama ustao protiY
k o m u п i s t i c k o g
ko\aboratera Reisa Mujica.Biran 1991 za Predsjednika Mesihata Islamske
zajednice Bosne i
H e r c e g o Y i п e .
Aladza dzamija F o ё : i prije r н s e n j a 992
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 101/133
Na о с е \
о r п
mezarLI
Ll
Foci. т a r t a 1990
A c 1 i l п a r п i t i п g н SD.-\ Ll Foci. a \ g н s t 1990
Р о г t г е t H L s e i п - t > e g a Z L I 1 f i k a г p < t ~ i < : < t
\ l l l j e z i п o ' ica
: \ а
m i t i п g l l
SD
L K l a l i L I ~ i : \ I L 1 i ш 1 1 e l l Filipo\ i \lllllalllc:ll C e п g i c .-\llil Z н l t . i k a г p a s i c . F i k г e t
. \l>llic .-\lija lzctt1ego'
i s e p t c : п l l > a г
99(1
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 102/133
prij r п i п i r п j
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 103/133
.
· 1 \
11
\1 ·
1\ r ··1·
1 1
·11
1
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 104/133
Adil i
Milo\an
f)i as. u Budimpesti
Milo\an
f)ilas.
Nadezcla Gace Adil - Budimpesta. mart 199 1
Adil s k o r n n d п t o m Pr\ og (saraje \ skog) korpL sa Armije BiH i s k o m п п t o m ј е с
sara e\ ske l1r i ade . a r il
199 1
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 105/133
Adil s k o m a п d a п t o m ј с : d п с : od
s p c : c : i j a l п i l
j e d i п i c a
L
Saraje\u april
199 f.
B o s п j a ё k i
i п s t i t u t
u Z L i г i c l ш
Adil. Ylado GotoYac.. i\ iko
T г i p a l o
i
Ј у о В а п а с п а
Blc(lu.
т а ј
199 f
UOCISUKOBA
185
j a v r ю iznijeti svoje ciljeve, koja re i da se bori za slobodnu privredu, za
s l o b o d п o
drustvo, za zajednicki zivot i da to Ь i t i utakmica raznih
politickih
i s l j e п j a . M e d u t i ш ,
dogadaji su se odvijali tako d je sve
п e v j e r o -
v t п o li ilo
о п u п e k a d a s п j u
aferu
i z b a c i v a п j a Н u ш а
i K a г a b e g o v i c a iz
partije.
Od pedeset i
п e k o l i k o
k o ш i t e t a
s а ш о
ј е d а п
j e d i п i . п i ј е
glasao za
п j i h o v o i s t j e r i v a п j e
Nesto se s l i c п o dogodilo i
п а k о п п ю g а
izlaska. Pro
glasili su п а s r a z Ь i j a C i ш a ш u s l i ш a п s k e
п а с i ј е ,
i z d j i c ш i s l a ш a , i diskusija
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 106/133
Adil u
B o s п j a c k o m
i п s t i t u t L I u Z u r i c l ш . j u п i 199-\
posla
k r i v i ш p u t e ш .
Nikako
n i s a ш
dozvoljavao da, stvarajuCi М В О
u l a z i ш o
u te diskusije,
da se
b r a n i ш o
i
d o k a z u j e ш o
kako
п i s ш о
ono sto su tvrdili krugovi SDA, vec
s ш о
п a p r a v i l i
svoj
p r o g r a ш
i
i s ш o
vrbovali
c l a п s t v o .
Bio
s а ш
protiv
s t г a п a -
ckih l e g i t i r п a c i j a . Svaki s l o b o d п i
g r a d a n i п
o p г e d j e l i t se za koju s t r a п k u da
glasa, jer
s l o b o d a п g r a d a п i п
glasa
e d a п p u t
za jednu
s t r a п k u , а s u t r a d a п
za
drugu, zato sto se
o p г e d j e l j u j e
za р г о g r а ш . S ш a t r a o
s a r п
da ш о r а ш о
dostiCi taj п i v o politickoga g l e d a п j a р r о Ь l е ш е , da se d e d r a ш a t i z i r a gle
d a п j e р о k o j e ш u
п е k о pristalica ј е d п е s t r a п k e kao sto
ј е ,
na
р г i ш ј е r ,
u
svoje v r i j e ш e
Ь i l o
u
S r Ь i j i
-
d e ш o k г a t i
i radikali, kao sto kraju krajeva
i u
A ш e r i c i
-
r e p н Ь l i k a n c i
i
d e ш o k r a t i ,
gdje se
п а g г o b o v i ш a
pise:
п i k a d a п i ј е
glasao za
e p u Ь l i k a n c e " .
N а ш ј е г а ш i
ј е Ь i l a
da se stvori ш o d e m a
s t r a п k a ,
da se da
е d п а
altemativa za koju se ljudi opredjeljivati svojoj
volji i bez ideoloskih predrasuda.
t о ш е s a r п
govorio
k a s п i j e ,
tvrdeCi da
to
s a п s a
za
u s l i ш a п s k i
п a r o d , da d o Ь i j e vise opcija za i z r a z a v a п j e svoga
politickog
s t a п o v i s t a .
U
B o s n j a c k o ш
institutu p o s j e d u j e ш
п е k е
predizbome proglase i letke,
koje s a r п skupljao
s v o j i ш
п a v i k a ш a
k o l e k c i o п a r a .
Neki
d а п s а ш
pogledao
j e d п u
kolekciju letaka SDA, koje
ш o z d a t г e b a l o
objaviti. U
п j i m a
SDA
t г a z i od svojih pristalica da glasaju za Plavsicku i Koljevica, da glasaju za
SDS, s p o ш i n j u Karadzica. Na
p r i ш j e r ,
u Kaknju kazu
o t v ш e r ю :
Nas
saveznik i prijatelj Srpska
d e ш o k r a t s k a s t r a п k a
celu s
K a r a d z i c e ш ,
п а s neprijatelj, koji
е s t e t a п
i s l a ш , jeste M u s l i ш a n s k a bosnjacka
r g a п i -
zacija celu s A d i l o ш Z u Ш k a r p a s i c e ш ... Dakle, ljudi koji su se poslije
pokazali kao
u Ь i c e
nad
ш u s l i ш a п s k i ш z i v l j e ш Ь i l i
su kroz
p r o p a g a п d u
SDA
p r o j i c i r a п i
kao
s a v e z п i c i ,
prijatelji i ljudi za koje na
i z b o r i ш a
treba glasati.
NADEZDA:
Bio
p o s t i g п u t
dogovor
z ш e d н
SDA i SDS da glasaju
e d п i
za druge. Kako su
ш o g l i
postiCi taj dogovor da
e d п i
za druge glasaju, da
186
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
istovremeno, ne samo Vas nego i druge partije koje su postojale u Bosni,
dovedu u potpuno nezavidan polozaj i da zapravo svi, sem nacionalnih
stianaka, budu g u Ь i t n i c i ?
Z U L F I К A R P A S I C : Oni su н s t v a r i Ь i l i i ostali najveci pl'Otivnici jedan
d r н g o m .
Jedina njihova zajednicka strana
Ь i l a ј е
preuzimanje vlasti. Na
piimjer, Н r v a t a u Bosni sedamnest procenata, Srba nesto oko trideset
UOCISUKOBA
187
zastave. Radila masinerija nasih politickih s t г a n a k a i na izborima smo
s ј а ј п о
prosli.
n a г a v n o ,
posto
п i ј е
Ь i l o nikakvih objasnjenja kako ta vlast
funkiconirati, odma h doslo do sukoba. Muslimani su htjeli
uCi
u
dr:Zavne
s t r u k t н r e ,
ј е г
nisu
Ь i l i d o v o l j r ю
z a s t н p l j e n i -
Ь i l o ј е
previse Srba d i г e k t o r a i
sefova. Doslo do apsurda da su S r Ь i d o Ь i l i izborima, sada treba
nekako da izbace svoje ljude, "da ih nagrade" sto za njih glasali na taj
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 107/133
·
i
procenata, i svaka stranka znala da ne moze sama piotiv druge
p r e н z e t i
vlast. Oni svakako Ь i l i
l j н t i
protivnici jeda n
d г u g o m e ,
to se vidi i sada,
mada su govorili jedni sipskoj, d г u g i о Ш v a t s k o j , treCi muslimanskoj
Bosni. Davor
e г i n o v i c
napisao knjigu svome politickome djelovanju iz
vremena predizborne kampanje i izbora. Na jednom mjestu ka:Ze kako mu
Tudman
ш u e d i o
da н z m e u HDZ sto vise muslimana. I uistinu imao
uspjeha, jer p г i l i k o m osnivanja HDZ-a u Bosni, u glavnom odboru, i u
ostalim odborima, Ь i l o n ш s l i m a n a gotovo koliko i H г v a t a , da kasnije
naredio da se svi muslimani odstrane. Dakle, oni nisu
Ь i l i
kadri preuzeti vlast
pojedinacno, te su dosli na ideju, pred same izbore, da jedan
г u g o g p o m a z н ,
da udu u
k o a l i c i j н .
S p o г a z u m z pet minut
Kada sam cuo da su
о н i
n a p г a v i l i taj sporazum,
v j e г o v a o
sam da rijec
sporazumu koji p i s m e н o i z r a d e н , koji ima zacrtane ciljeve i d e f i п i r a
obaveze j e d н i h prema drugima. M e d u t i ш , odmah nakon izbora pocele su
svade izmedu н j i h , mada su vlast,
m e d u s o b п o
podijelili. Tada sam se pitao:
р а d о Ь г о gdje taj sporazum? - dok н i s a m k a s н i j e upitao j e d н o g a od tih
ljudi koji su taj
s p o г a z u m н a p r a v i l i . Ь i о
Muhamed Cengic. Pitao sam
ga, kad smo se vidjeli u j u Ь l j a n i , kakav to spoiazum i ima li tekst
sporazuma. Rekao mi da se oni s p o г a z u m j e l i u pet minuta: - Sastali smo
se, Karadzic i
К r a j i s н i k
iz SDS-a,
К l j u i c
i Boras iz HDZ-a, Alija i Rekli
smo da idemo na i z b o г e z a j e d н o , da glasamo j e d н i za druge, da i
н a s i m
glasacima tako preporucimo i tako cemo sigurno p o Ь i j e d i t i i podijeliti vlast
izmedu nas, vladu
н е k а u z m н
Н r v a t i , s k u p s t i н u
S r Ъ i , а p r e d s j e d н i s t v o
mi,
Muslimani, kao najbrojniji. Rekao mi daje dogovor trajao pet minuta i da
nikakvoga pismenog sporazuma nije Ь i l o : - Jednostavno smo to odluCili i
onda smo imali jedan z a j e d н i c k i zbor u
K o п j i c u ,
gdje smo svezali nase
n c i п sto ih smijeniti s
d i r e k t o г s k i h
polozaja, kako ucinili н s t н p a k
Muslimanirna. male stvari
p г e t v o r i l e
su se u najvazniji, najveCi
p r o Ь l e m :
ko ostati na vlasti i na polozajima.
Tako tada doslo do sukoba u Par"lamentu i do s н k o b a u Vladi.
Ministarstva koja su i l a
pod
r v a t i m a
nisu slusala Izetbegovica, nego svoga
sefa stranke
К l j u i c a . S r Ь i
nisu slusali predsjednika Vlade Pelivana, Н r v a t a ,
nego su slusali Karadzica, itd. Muslimani su s l н s a l i samo Izetbegovica, sefa
svoje stranke.
P r e d s j e d п i s t v н ј е Ь i l o
isto tako. Kad smo mi
p г a v i l i
sporazum i otisli Izetbegovicu da mu izlozimo u cemu smo se slozili, onda
KoljeYic, koji sjedio do mene, rekao Aliji da on u predsjednistYu
odreden za vanjsku politiku, za veze s inostranstvom. Alija
na
to s н t i o .
KoljeYic kaze: ides u Ameriku, а ј а t o r п e р о ј r п а n e r п a r п , nisi me ni
upitao. Vodis i
s v o j н k c e r k н , z а г
ona clan delegacije?" Nato mu
IzetbegoYic kaze:
Р а ј а
s a r п r п i s l i o da ovako: vi imate skupstinu, Њ v a t i
i r п a j u
vladu,
r п i i r п a n ю p г e d s j e d п i s t v o .
sam onda
n ј е r п н
rekao: "Ti si p г e d s j e d n i k sYih citave Bosne Sta znaci
p r e d s j e d п i k M н s l i m a n a ? Poceli su gotovo da se svadaju, s a r п ih prekinuo
i
е k а о
da mi
r a d i r п o
sada
а s p o г a z u m u ,
i da to н a j v a z n i j e . ne kako su
podijelili Ylast jer su podijelili tako da
k o n t l ' O l i г a j u j e d н i
d г u g e , i da i r п a j u
odlucuj1.1Ci
faktor: jedru skupstini, d г u g i vladi i treCi predsjednistYll,
StO
р о t р ш ю
postavljanje na glaYu svih d e r п o k r a t s k i h principa.
Opozicija Vladi
н i ј е Ь i l a
opozicija koja kao opozicija izisla na izbore,
nego kada se
d i s k u t i г a l o
dr:Zavnosti Bosne, opozicija glasala za Bosnu,
koaliciona partija SDS glasala protiv. Rekao
s a r п
vec da opozicija
drzavi sjedila u Vladi, ona ј е Ь i l a u vladajucoj koaliciji. Ь i о apsurd i
nosilo u
s e Ь i
opasnost sukoba.
p г e d i z b o r n a
koalicija nacionalnih
s t r a п a k a r п n o g o pospjesila sukobe i stYorila
a t r п o s f e r u r a z г a c u n a Y a н j a
i
r п e d u s o b n e a n i r п o z n o s t i
u
s Y i r п s t г u k t u r a m a d г z a Y e ,
sto se pi"enijelo i na
н a r o d ,
na najsire krugoYe.
188
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASIC
NADEZDA
N a k o п pobede koalicije SDS-a, HDZ-a i SDA usledio
period, vise od g o d i п u d а п а u kome postalo ј а s п о da se stvara jedna
a p s u r d п a
psihoza
е р о v е r е п ј а
i mrznje izmedu tri п a r o d a koji zive u Bosni.
U tom periodu i Vi i Vasa s t r a п k a kao i druge opozicione strar ke, ukazivali
ste na moguCi konflikt.
Da
li Ь i l o moguce da dode do udruzivanja
opozicije i da se tako mozda promeni odnos snaga u
B o s п i .
О
HISTORIJI I IDEOLOGIJAMA
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 108/133
Z U L F I К A R P A S I C : Nije
Ь i l o
moguce.
N a c i o n a l п e
s t г a п k e su htjele, svaka
za sebe, ucvrstiti svoje polozaje.
О п е
su pocele stvarati opcinske vlasti, i te
su se vlasti jako identificirale s onim kr ajevima gdje su
d o Ь i l e
glasove. Na
primjer, odmah nakon izbora mi smo imali u Zapadnoj Hercegovini ambleme
hrvatske d й a v e i slike T u d m a п a ne ambleme В о s п е . U К r a j i n i gdje su
S r Ь i
d o Ь i l i v e C i r ш imali smo da su te o p C i п s k e vlasti pocele o t p н s t a t i
cinovnike i policajce koji su
Ь i l i
M u s l i m a н i . U
s a г a j e v s k o j
o p C i п i S t ю i Grad
za predsjednika о р С i п е dosao п e k i Selim H a d z i Ь a j r i c koji р о с е о
otpustati Srbe, o p C i п s k e sluzbenike,
jer
to jedna opcina s preko 80 posto
M u s l i m a п a . sve п o r m a l п o izazvalo n e p o v j e r e п j e principu - ako vi
m е п е i moje otpustate tamo,
о п d а
cu vama otpustati ovdje. Doslo do
otpustanja Bosnjaka u
f a b г i k a m a
u
В а п ј а L н c i
i
B i j e l j i п i .
S
ј е d п е
s t r a п e
tendencija da se Jugoslavija
r a z г u s i
ili
o s l a Ь i
s druge
tendencija da se Jugoslavija sacuva imale su odra z rad Skupstine. Н r v a t i
su imali potpuno oprecno stanoviste od Srba. M u s l i m a п i odudaraju i od
jednih i od drugih, tako da
atmosfera politickog zivota
i l a z a t r o v a п a
i isla
u pravcu о Ь г а с н n а prvo politickih,
а п o s i l a
u s e Ь i i veliku
o p a s r ю s t
nacionalnih sukoba.
DILAS
Koliko razumem, taj e v e п t u a l n i blok opozicionih partija ne samo
da nije mogao da pobedi, nego nije moga o ustvari da se stvori. K o m u п i s t i
su se i l i r e f o п r i i s a l i ali za sebe, za svoju svest: drugi ih jos nisu shvatali kao
reformisane i ako ma ko napravio s njima s p o r a z ш n u to vreme, Ь i о
shvacen kao da pomaze vracanje komunizma ili Ь i о izlozen zestokim
п a p a d i m a . kad gledamo sta se dogodilo u S г b l j i Н r v a t s k o j п a r o c i t o u
Bosni, gdje su se s u p г o t n o s t i izmedu Н r v a t a i Srba koncentrisale preko leda
Muslimana, m e п i pada pamet misao: kod n ю · o d a u izvesnim periodima
pod d г e d e n i m okolnostima nastupaju pomame, u Ь l j e n j e svakih racionalnih
kontrola. Sa naglim padom komu nizma, gde su i komunisti postajali nacio
nalisti u velikom broju, probudio se
e l e m e п t a m i
п a c i o п a l i z a m
koji u
krcmama, selima, ulicama,
z a Ь i t i m
krajevima postoji
s p o n t a п o
i koji
ima duboke korene i u
k u l t u ш o m п a s l e d u
da ulazim u cijem, ni koliko
kod koga ima duboke korene. Jer nikad mi nismo imali, bar ne u
d o v o l j r ю j
meri, kriticki pisanu i kao takvu ucenu istoriju,
п i k a d п i s m o г a z v i l i
demo
kratsku svest, п i k a d
п i s m o
imali znacajniju politicku filozofiju, pogotovo
demokratsku,
п i k a d п i s m o
imali demokratiju na ovom
a l k a п s k o m p ю s t o r u .
Uostalom, u s r e d п j o j Evropi п i ј е
Ь i l o
demokratije smislu zapadnih
demokratija. kad iza
k o m н n i s t a
nastao vakuum, onda su s o v i п i s t i c k i
elementi pre jedno dve-tri, ako ne i pet-sest godina, i n s p i r i s ю l i od najjacih
intelektualaca u S r Ь i j i u Њ v a t s k o j od i n t e l i g e п c i j e listom, izazvali
masovne pokrete, masovne pomame. Prv o н z m i t e Srbe. Prvo uzmite Srbe u
S r Ь i j i kao primer: d a п a s se z п а sta su z п a c i l i memorandumi i kako su
pripremani. Uzmite "Politiku". Stvarana atmosfera da Hrvati Srbe u
Н r v a t s k o j
da pokolju. Tu su najmracnije licnosti, sa п a j n a o p a k i j i m sa
i z o p a c e п i m cinjenicama i i z o p a c e п i m idejama istupali slobodno u stampi i
na televiziji - stampa i televizija su pretvarani u o r g ю l e takvih
l i c r ю s t i
i
190
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
takvih ideja.
U z i ш a ш
S r Ь i j u kao р r i ш е г . I stvorila se a t ш o s f e r a straha, iz
a t ш o s f e r e str-aha ide
a t m o s f e г a
ш r z n j e , iz mrznje
i d н
-
s н k o Ь i .
Isticem
ideolosko-psiholosku stranu kao
v е о ш а
vaznu.
ZULFIKARPASIC:
Ovdje d e m o k т a c i j a u zapadnom smislu rijeci nepo
znata, i p г o m j e n e в е idu prema d e m o k г a c i j i , nego idu u ј е d а в vakuum u
kojemu dolaze do izrazaja a c i o n a l i s t i c k i , najmracniji porivi. Ali, gledajuCi
Н I S T O R J J I I IDEOLOGIJAMA
191
D u г a k o v i c
mi
k a s в i j e
rekao kako on tada nije mislio da to potrebno. Ali
ono sto
Yam
zelim kazati da sam iz s t г a h a od
r r ю g u c n o s t i
sukoba smatrao
kako
d e m o k ш t s k i m
s t r a п k a m a p r e p o ш c l j i v o a k t i v в o ukljuCivanje partije
vlasti u proces demokratizacije, н k l j u c i v a в j e
Ь i v s i h
k o ш u n i s t a i socijal
istickog saveza, da se izbjegli п a c i o n a l n i s u k o Ь i .
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 109/133
в а s
narod i n a г o d e koji su zivjeli izvan demokracije shvatio sam da oni ne
mogu nista ni u literaturi poceti s izrazom sloboda, da
о в а
za njih
apstrakcija, da ne mogu poceti ni s izrazom demokracija.
Uzmimo za
r i m j e г
historiju Rusije i Balkana: nisu в e p o p u l a r n i ljudi koji
su bili despoti i d i k t a t o г i , vec oni koji su
Ь i l i
s l a Ь i C i . Nas narod
z в а
jedan
a p s u г d a в
izraz - pr-avedan
d i k t a t o г .
Kad dosla Austrougarska ona Ь i l a
str·oga, s t v o г i l a ј е zakone za Bosnu tak ve da svaku kaznu povisila za
t r e C i в u , ali sudila ni babu stricevima i dosla glas kao
p г a v e d n a d г Z a v a . Mada strogoca ne smeta n a г o d n i m masama koliko smeta
nepravda,
r ш г о d
nije znao sta znaci sloboda, slobodne institucije,
s l o b o d в e
o r g a п i z a c i j e , demokratija to su pojmovi koji su za nas, moze se
reCi
do
d а п а d a в a s в j e g a n e i s k u s a в i .
V г a c a j u C i se zemlju imao sam jednu, moglo se reci,
t r a u m н ,
Ь i о sam
o p s j e d в u t
p r o Ь l e m o m п a c i o n a l п o g a i vjerskoga sukoba. Toga sam se
s t r a s п o
Ь о ј а о i imao sam ideju da SDA napravi politicku koaliciju s
k o m н n i s t i m a .
Zamolio sam m i п i s t r a privrede u t a d a s п j o j Vladi Bosne i H e г c e g o v i n e ,
izvrsnog strucnjaka i intelektualca, Dzemala Hadziabdica, da ode Nijazu
D u г a k o v i c u i ka:le mu da s m a t г a m kako
Ь i s п ю
t г e b a l i п a p r a v i t i politicku
koaliciju. Zasto? S m a t г a o sam da o r r ш n i s t i , cijim su se
г e d o v i m a
nalazili
i S г Ь i - yeCinom S r ' Ь i - onda r v a t i i Bosnjaci, da oni najbezbolnije
i t i
u stanju u ovome p r e l a z в o m procesu dati svoj veliki н d i o . sam zaista
t г a z i o
kontakte s komunistima koji tada vec Ь i l i г e f o r m i r a n i . Vidio sam
kako
D u г a k o v i c
nastupa i kako on ne ide
o в e m o g н c a v a n j e
tih demo
kratskih procesa, ali se jos, mome m i s l j e в j u , nije Ь i о d o v o l j в o snasao.
Mislio sam da kao
г e d s j e d в i k
SDP-a ima
г l o
prisne veze s beogr-adskom
c e n t г a l o ш , da s a r ш i j o m ima
Ь l i s k i
kontakt, da ima kontakt s raznim
o p c e j u g o s l a Y e п s k i m ustanovama i i l o mi vazno da mi njih d o Ь i j e m o ,
da
oni aktivno s ш а d н ј н u prelaznom periodu. Smatrao sam da
taj prelazni p e г i o d nikako smije iskljuciti Ь i v s e komuniste. Gospodin
I г a c i o n a n i ntikomuniz m
DILAS: Svak.i
i r a c i o n a l п i
a n t i k o п ш n i z a ш - kao ideologija, vodi u n e k н
formu
f a s i z ш a
- to celokupno iskustvo do sada govori. Ovim p r a v d a ш
k o ш u в i z a ш ,
в е g о n a v o d i ш
ш a d a г s k o g
p u Ь l i c i s t u Fejtea:
i ш а
Ь i t n e razlike
i z ш e d u n a c i z ш a
i o ш u n i z m a .
M e d i t e г a n s k i f a s i z a ш d ш g a C i j i
od
a c i z m a ,
ш e d i t e r a n s k i f a s i z a ш
e k s t r e п m i
в a c i o n a l i z a ш . Nacisti o s t Y a г u j н p r o g г a m
koji su zacrtali, koji proklamirali: tako
г е с i
nema slucaja da se neki pravi
в a c i s t a pokajao. N i s a ш е н о ni н s t a s н da se pokajao za zlocine.
Sa
k o r r ш -
n i z ш o m drukcije - u
k o m u n i z ш н
ima i humanistickih, sveljudskih crta.
Ovo s а ш do sada prepricavao Fejtea, ali nisam jos zavrsio. Zato se u
k о ш u в i z ш н uYek javljaju e г e s i , dok n a c i z ш u toga
n е ш а .
Iz k o ш u n i z ш a
i ш а izlaza. R а z н ш е se, to ide sporo, dugo, tesko, uz
o g r o п m e zrtYe
i stradanja
- ali i ш а izlaza. Rekao Ь i h da ni iz nasih e k s t l e ш n i h n a c i o в a l i z a ш a п е т а
izlaza: oni
ш o r a j u Ь i t i
o d s t r a в j e n i - evolucijom ili f i z i c k o ш
s i l o ш ,
ali moraju
Ь i t i
u k l o в j e n i sa trenutne, sadasnje istorijske scene.
ZULFIKARPASIC: pokazuje i kraj N j e ш a c k e . Koncentracioni logori
г a d i l i su do zadnjega dana s
i s t i ш m e t o d a ш a
i
t e ш p o m .
DILAS: Ne
ш o z e t e
vi
p o p г a v i t i
nacizam, ш o z e t e vi
e k s t r e ш n i
nacio
nalizam poboljsati. nemoguce.
ZULFIKARPASIC:
Ove g е п е г а с i ј е , koje su usle ll politiku da komunizam
z a r н i j e n e d e ш o k r a c i j o m , Ь i l i
su u velikoj ш ј е г i
Ь i v s i
k o ш u n i s t i l ljudi koji
su se potpuno adaptirali
k o ш u n i s t i c k i m
ш e t o d a m a i
n a c i п u
njihovog po
litickog djelovanja. О п i su i l i a r н a t e r i za e п ю k r a c i j u , nisu ш a l i ni
п а ш ј е r u ,
П i t i U
Ь i l i
U Stanjll da shvate, niti U
i ш a l i p г e d s t a Y U
t о ш е sta
demokracUa. Oni su,
j e d n o s t a v п o ,
komunisticku ideologiju zamijenili
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 110/133
194
BOSNJAK
ADIL
ZULFIKARPASIC:
Z U L F I К A R P A S I C : Nikada nije postojalo jedinstvo islamskih naroda osim
za vrijeme Muhameda a.s. i dvojice prvih kalifa.
DILAS: On postojao kao religija. К а о politicka forma н i k a d nije Ь i о
j e d i n s t v e н .
Z U L F I К A R P A S I C : Zaista se cini da o s t k o m u н i s t i c k o drustvo uvijek dolazi
u opasnost р а d а н ј а u
н a c i o н a l i z a m
u vjerski f a н a t i z a m u ruke
п e o d g o v r n i h
Н S T O R J 1 IDEOLOGIJAMA
95
sunmjam "Studiju u B e o g г a d u pre ј е d п о mesec, mesec i dana,
Ь i о kaludei iz H i l a н d a r a . ј е п a j s v e t i j a tacka srpskog pravoslavlja, с е о
Atos najsvetije paice p r a v o s l a v н e i
h r i s c a н s k e
zemlje.
Т а ј
kaluder
govorio
o t p г i l i k e :
Bogami N e m a н j a kad н e k i ne slusaju, kad skiecu od
v е г е k a z н j a v a o kad treba odsekao i uvo i jezik, to trebalo i sad raditi.
tiebalo i sad raditi, ј е г ako bismo to sad Iadili, prilike bogami, Ь i l e
d г u k c i j e .
ј е d н о ekstrernno glediste, ali niko ga nije d e m a н t o v a o iz crkve. Ima
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 111/133
н e z н a l i c a i politickih amatera. Neke zemlje imale su srece da stvore politicke
strukture,
а ј а
sam п e k a k o mislio da
Ь i v s a
Jugoslavija za to п a j v i s e
p r e d i s p o н i r a н a jer su Titovim sukobom s K o m i н f o г m o m u svoje vrijeme
ipak o t v o r e н a vrata ј е d н о ј vrsti
l i Ь e г a l i z a c i j e
su ljudi za
г a z l i k u
od
citavoga i s t o c н o g Ь l o k a
m a s o v н o
putovali na zapad, s t u d i г a l i zapadu,
o b г a z o v a l i se turisti su dolazili mnogo vise u Jugoslaviju. Hrvat ska Ь i l a
puna s t r a н i h t ш i s t a vrata su Ь i l a vise о t v о г е н а i mi smo ocevidno
Ь i l i
u
p r e d r ю s t i i a t e r i j a l н o j i r u s t v e н o j . razvitku formi demokracije vise smo
н a p r e d o v a l i
н е g о ј е d н а
Ceska ili M a d a г s k a . Ali, н a z a l o s t nismo se uspjeli
ocuvati od н t ј е с а ј а
н a j н a c i o н a l i s t i c k i j Љ
i profasistickih e l e m e н a t a koji su
izrasli iz k o m u н i z m a .
DILAS: Ono sto Adil govoii z a imame, hodze i dervise, vazi i za S r p s k н
pravoslavnu crkvu celu, postoji tamo struja kojaje a c i o п a l n i j a р а ј е
kroz г a c i o n a l i z a m l i Ь e г a l n i j a ali i mi
s l i c н e
pojave imamo u piavoslavnoj
crkvi. Smatram i u katoliCkoj, mad a manje z н a m katolickoj crkvi. Da ne
н a b r a j a m
c i n j e н i c e koje su
p o z н a t e .
ZULFIKARPASIC: Ocevidno, katolici su imali п a j r a z u m n i j e stanoviste za
proces d e m o k т a t i z a c i j e sistema i н a j p o z i t i v п i j i odnos
piema
drzavi u doba
kada su nasi piedstavnici i н a j v e c i drzavni faktori dijelili B o s н u . Jedan dio
н a s e g a klera ostao s t a н o v i s t u cjelovitosti В о s п е tu ostao i Citav
katolicki kler, celu s o s a п s k i m
н a d Ь i s k u p o m m o н s i н j o r o m
Puljicem, kao
i Р а р а i V a t i k a н . О н i su uvijek stajali stanovistu н e d j e l j i v o s t i В о s н е sto
p o z i t i v п o djelovalo razvitak dogadaja, ako Ь i l o uopce moguce da
н е k а sila u ovom ludilu pozitivno djeluje.
DILAS:
н i s a m
video - ali video neko u koga nemam razloga da
i drugih koja su na drugi nacin ekstremna, ne moZda tako otvoreno, ali se
Ь i t n o г a z l i k u j u ima znacajnih licnosti sa visokim cinovima u pravoslavlju
koje istupaju
s l i c п o .
U tome
н a j c e s c i
motiv o r t o d o k s н i
antikomunizam-
a п t i k o m u н i z a m katkada toliko zestok da zaslepljuje, da vodi u bezizlaz, u
politicki ekstremizam.
ZULFIKARPASIC: Glavno glasilo Alije Izetbegovica i
г g а н
SDA, donijelo
ј е d а н
н a s l o v u kojemu se t г a z i
s t v a г a н j e
muslimanske drzave i striktno
p r o v o d e п j e serijata, sto jednoj m u l t i n a c i o н a l п o j multikulturnoj i multi
Ieligijskoj s r e d i п i kakav Bosna, apsolutno nemoguce. М о g н с е
Ь i t i
dobar m u s l i m a н , i to treba propovijedati - da se zivi normama islama -
ali da se zavedu serijatski zakoni u vrijeme kada svakome covjeku
dozvoljeno da sam odredi svoj
o d н o s
р г е m а
vjeri Serijat predvida niz raznih
k a z п i za ljude koji izvrsavaju svoje vjerske
d u z н o s t i .
Ne mozete vi traziti
od e d r ю g a covjeka koji ateista ili m u s l i m a н da bude a : Z n j e п zato sto
p г o v o d i о н о sto
p r o p i s a п o
crkvenim zakonom pr-avoslavlja ili od
н e m u s l i m a n a t г a z i t i da se r a v н a serijatskim zakonom islama, sto opet
u jednoj islamskoj zemlji sasvim drugacije н е g о u Bosni, koja od svoga
postanka do d а н а d a н a s н j e g a zivi kao
m u l t i н a c i o n a l n a
i multiieligijska sre
d i н a u kojoj uvijek tolerancija Ь i l a osnov m o g u c п o s t i zivota.
12
О
BOSNJ STVU
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 112/133
DILAS:
sto ste radili povratku u B o s п u u k o п t i п u i t e t u sa vasim
radom u emigraciji - tome smo
п e s t o
vec rekli. Dolazimo Vas pokusaj
s p o r a z u m e v a п j a
sa r Ь i m a tu su i razgovori sa Milosevicem koje ste imali
cak ste do п e k i h v e r b a l п i h sporazuma i s a g l a s п o s t i dosli. О п d а se situacija
m e п j a l a .
u tome isto vidim k o п t i п u i t e t Vase politike dok ste
Ь i l i
u
emigraciji.
K o п k r e t п o
to povezujem sa Vasim sporazumom sa grupom
O s l o b o d e п j e . Tu vidim j e d п u istu l i п i j u k o п t i п u i t e t , istu
d o s l e d п o s t .
Razume se stav se razvijao prema prilikama
k o п k r e t i z o v a o
i projektovao
u saradnji sa S r Ь i m a odnosno Н r v a t i m a na a v n o p r a v r ю j osnovi.
Z U L F I К A R P A S I C :
Mislim da kod Bosnjaka jedn a od vaznill stvari
Ь i l a
naci s a v e z п i k a za svoju politicku borbu. va i jos od Mehmeda Spalle koji
za prve Jugoslavije svoje politicko d j e l o v a п j e zapoceo u vrlo nepovoljnim
prilikama Bosnjake u procesu agrarne reforme
o d u z i m a п j a
i pljackanja
zemlje u procesu iskljucenja
o s п j a k a
uopce iz
a v r ю g
zivota i organiziranja
drustva bez п j i h o v o g ucesca. Tada se hrvatskoj
s t r a п i
pojavljuju Radic i
Macek na srpskoj R a d i k a l п a stranka. О н а ј е Ь i l a p r o t u m u s l i m a п s k a
velikosrpska i
s o v i п i s t i c k a ,
se traZio savez
ј е d п о
vrijeme s Demo
kratskom strankom Ljube Davidovica.
uslimanski danak
Ne Ь i h rekao da smo mi imali п е k е komplekse ali smo u
b o r Ь i
za
politicku afmnaciju
Ь i l i p r i п u d e n i
traZiti s a v e z п i k e ,
ti
su s a v e z п i c i
Ь i l i
isto
tako n e s t a Ь i l n i . Na primjer kada se
S p a l ю
Ь i о malo oslonio Radica ovaj
na jednome zboru rekao da Spaho radi
о н о
sto mu
п a r e d i . О п d а
S p a l ю
sutradan odgovorio da Radic morao Ь i t i р i ј а п kad
to
izjavio:
198
BOSNJAK ADIL ZULFIKARPASI<:'
..jer ne r a d i ш ono sto ш e n i naredi gospodin Radic, r a d i ш ono sto u
interesu ш о g а ш u s l i ш a n s k o g a naroda . Dakle, s ш о interesantni s r p s k i ш
l r v a t s k i ш n a z o v i - s a v e z n i c i ш a
kao glasacka
ш а s а .
Ti su saveznici trazili
da se s
n j i ш a
i d e п t i f i c i ш ш o . Meni to uvjek
s ш e t a l o . I ш а о s а ш п i z
razgovora t о ш е s p o l i t i c a r i ш a koji su Ь i l i ш i n i s t r i kod Cvetkovica, i s
n j i ш s а ш i ш , z a t i ш s h r v a t s k i ш l s l o v e n s k i ш p o l i t i c a r i ш a , Ь i v s i ш
ш i п i s t r i ш a .
Narocito su za
ш е n е
vazna i l a ш i s l j e п j a srpskih i hrvatskih politicara.
0 BOSNJASTVU
199
o t v o r e п e sukobe, g r a d a п s k i rat, n a c i o n a l п e i vjerske k o п f l i k t e , koji vode
ш е u s о Ь п о ш u Ь i j a n j u .
On
ј е ,
ipak, odustao od s p o r a z u ш a . Mi
s ш о
kao
p o z п a n i c i i prijatelji dosli u veliku krizu. Nastojao
s а ш
da ga
p o v r i j e d i ш ,
ali s а ш ipak rekao da s а ш ocekivao da ako п e s t o kaze nece
doCi
s
a г g u ш e n t o ш sta rekao Ilija Jukic. sudu, on ш о r а о
i ш a t i
i svoje
vlastito ш i s l j e n j e . S ј е с а ш se kako
n e p o s г e d п o
poslije
е k е
diskusije jedan
d ш g i , v г l o i s t a k п u t i
hrvatski politicar rekao: dragi
ш о ј ,
ako ti tako
ш i s l i s ,
ako ti п е с е s s n а ш а Н r v a t i ш a na п а s nacin, onda
с е ш о
vas podijeliti sa
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 113/133
Oni uvijek pokazali neku n a k l o п o s t M u s l i ш a n i ш a , ali su zahtijevali od
п а s , na p r i ш j e r Н r v a t i , da v o d i ш o j e d п u protusrpsku politiku. Oni su s e Ь i
dozvoljavali da ш o g u sjediti sa S r Ь i ш a i razgovarati, ali
п а ш а
to п i s u
tolerilali- s ш о ш о г а l i Ь i t i ј е d п а agresivnija legija u n j i h o v i ш r e d o v i ш a .
Isti slucaj Ь i о kod Srba, t : г e b a l o da
v o d i ш o
protuhrvatsku politiku da
Ь i s n ю
d o Ь i l i srpsku naklonost.
U
e ш i g r - a c i j i s а ш
cesto dozivljavao da
s ј е d п е ш
s r v a t s k i ш p o l i t i c a r i ш a
koji su Ь i l i skloni napraviti п e k i
s p o r a z u ш
s n а ш а . Jedanput
s а ш
s
К m j e v i c e ш
postigao
s p o r a z u ш
za a r a d п j u i z ш e d u
Н r v a t a
i
u s l i ш a n a ,
i
s ш о
ga htjeli
п а р i s ш е п о
f01mulirati i potpisati, ali da
p r i s t a п e
na dvije
stvari: prije svega
s a ш o s t a l п u
Bosnu i drugo,
п а ш u s l i ш a n e
kao
B o s п j a k e ,
kao
п a r o d . O b j a s п i o s а ш
da su
H : г v a t i
п a s i
p : г i i o d п i
saveznici i da
с е n ю
u toj B o s п i suradivati zajedno, da
с е ш о
se v j e : г o v a t п o
ј е d а п
drugoga
o s l a п j a t i , i on е d п о ш p r i l i k o ш : г е с е da to ш o g l e
Ь i t i
kao dvije H : г v a t s k e .
п i s а ш tu protivrjecio, ali s а ш rekao da s ш а t : г а ш da su о п i nasi p r i r o d п i
saveznici. ј е Ь i l o ш о ј е u v ј е г е п ј е - i sada to ш о ј е u v j e г e n j e - о п d а
on г е k а о : dobro, sad с е ш о to п a p i s a t i , potpisati i objaviti.
S u t r - a d a п
dosao
i rekao ш i : to ш o g u potpisati,. Sastao se s i п o c s o s a n s k i ш
Н r v a t i i п a ,
s I l i j o ш J u k i c e ш i A n t o ш M a r t i п o v i c e ш , koji tada zivio u Juznoj
Africi, boravio u L o п d o п u u to v r i j e ш e , i su rekli da to
п i ј е
nista
ш g o nego prihvacanje Jugoslavije.
DILAS:
On
Ь i о
izraziti antijugoslaven.
ZULFIKARPASIC:
Da,
Ь i о
izrazito
a n t i j u g o s l a v e п s k i
o r i j e п t i r i a п .
О п d а
s а ш rekao, da tu postoje
р г о Ь l е ш i
za
b u d u c п o s t ,
za nas
п a r o d ,
da
d o v o d i ш o u o p a s п o s t e g z i s t e п c i j u
п a s i h
naroda ukoliko i z b j e g п e ш o
is
Ш ј а
Jukic. prvak HSS-a, u ratnoj vladi zamjenik ministra vanjskih poslova.
9
Ante Martinovic. prvak HSS-a. ministar u ratnoj vladi.
S г Ь i ш а . "
s а ш tada uvjeren da r v a t i nikada е с е
Ь i t i
u situaciji п а s
podijele,
s а ш г е k а о
da
о п i п a k l o п o s t B o s п j a k a
trebaju kao nasusni
hljeb u r j e s a v a п j u svojih р г о Ь l е ш а , da tu п a k l o n o s t ш o g u i z g u Ь i t i protu
b o s п j a c k o ш p o l i t i k o ш ,
k о ј о ш
pretvoriti dobre prijatelje u p r o t i v п i k e .
Rekao
s а ш ш u : " Т о
ko koga dijeliti, kako с е ш о se dijeliti i
h о с е ш о
li
se
uopce dijeliti, pokazat с е v г i ј е ш е .
Isti slucaj
Ь i о
i sa s г p s k i ш p o l i t i c a r i ш a . Tu Ь i l o ljudi,
Ь i v s i h
ш i п i s t a г a koji su Bosnu prihvatili, ali su
s ш a t г a l i
da ona
ш о г а
Ь i t i pod
s r p s k o ш
d o ш i n a c i j o ш . S
o b z i r o ш
srpsku relativnu veCinu,
t a d a s n j i ш
s t a t i s t i c k i ш p o d a c i ш a , oni su vjerovatno s ш a t r a l i da to Ь i t i dvije srpske
r e p u Ь l i k e .
s а ш п ј i ш а п a g l a s a v a o bosnjastvo i b o s п j a c k i i d e п t i t e t , bos
njacku drzavu ravnopravnu
S r Ь i j i
i
Н r v a t s k o j
-
п а r а v п о , ј е г
nista drugo
n i s a ш
nikada ni trazio. S te s t r a п e s а ш d o Ь i j a o odgovore - с е n ю vas
podijeliti. S ј е с а ш se diskusije s
r o f e s o r o ш R a d o j e ш К n e z e v i c e ш
p r v a k o ш
D e n ю k ш t s k e stranke. Upitao sta ш i s l i ш ideji da se
В о s п а p г i p o j i
D a l ш a c i j i , ј е , u ш a п i r u kr alja A l e k s a п d г a , p г e d l o z i o da se tu п a p r a v e
b a r ю v i п e ,
tako da se, р г i ш ј е r Uzice n ю z e
ш e t n u t i
u Drinsku
b a r ю v i n u ,
Foca u Zetsku itd. Hocu
s а ш о
da
p o k a z e ш
u kojoj
ш ј е г i Ь i l o
tesko voditi
b o s п j a c k u politiku i kako ј е Ь i l o tesko naci z a j e d п i c k i jezik s t i ш l j u d i ш a .
Nisam v ' j e г m a o podjelu osne
G г а п i с а Н r v a t s k e
D r i п i
ј е Ь i l a
stvar koju hrvatski politicari, u velikoj
v e C i п i ,
п i s u
uopce htjeli da diskutiraju. t о ш е
п е ш а
razgovora.
п a r a v r ю ,
sa srpske strane gledano, Bosna srpska, i tu takoder п е ш а razgovora. Iako
su argurnenti
Ь i l i
iracionalni, ipak se islo p r i d o Ь i j a п j e B o s п j a k a . Jer, ko
80
Radoje Knezevic. profesor kralja Petra i organizator 27. martovskog puca s
generalom Dusanom Simovicem.
2
BOSNJAK
ADIL U L F I К A R P A S H O
ima muslimane ima Bosnu.
ј е Ь i l a
opcija. sam htio i srpskim i
hrvatskim politicarima
r a z Ь i t i
tu iluziju, to
da
Bosnjake
mogu
uzimati kao
neku politicku legiju koja braniti njihove interese i za njih ginuti. Nastojao
sam u krugu bosnjackih intelektualaca u emigraciji
r a z Ь i t i
osjecaj
i п f e r i -
omosti, stvoriti kod
п ј i ћ
osjecanje da to
jesu
i
da
sami sebe trebaju smatrati
politickim faktorom, subjektom koji
Ь i t i
odlucujuCi faktor u rjesavanju
pitanja Bosne. Mozda to
Ь i l o
jedno prepotentno stanoviste, ali sam
uvjeren da su Bosnjaci najdrzavotvorniji narod u Jugoslaviji, da su oni to
0 BOSNJASTVU
2 1
kandidirao, 1920 godine na prvim izborima u Tuzli, imao velike
r o Ь l e r п e
s Н r v a t i m a ,
jer
su r п u svi govorili - Kakvi
Н r v a t i ,
covjece? Sta ti tu nama
pricas,
r п i
srno katolici, bosanski Sokci
О п i
su reagirali to
п j e g o v o
prozivanje Н r v a t a kao
da
to
р r о r п ј е п а
vjere. Dakle, taj proces politi ckoga
i
a c i o п a l n o g a
osvjescenja ili
о р г е d ј е l ј е п ј а
nije u to vrijeme
Ь i о
zavrsen niti
kod
Њ v a t a
niti kod
S г Ь а .
Mi
s r п o
naprotiv, g u Ь i l i vec postojece opredje
ljenje. Bosnjaci su svoj identitet poceli u Ь i t i jos za
r i j e r п e
Austrije. Austrija
nije l1tjela priznati nacionalni identitet
r п u s l i m a n a , s r п o
se
r п i
borili za
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 114/133
svojoj tradiciji,
jer
su najduze imali svoju drzavu. Prvo, kao bogurnili,
Ь i l i
smo branioci
s l a v п e
bogumilske kraljevine В о s п е , dok su pravoslavni i
katolici Ь i l i peta kolona, jedni Vizantije, drugi Rima i Ugarske. Kad smo
primili islam identificirali smo se s Turskom, s velikirn carstvom, velikom
silom. Mi smo bili drzava. Razvio se, kroz
s t o t i п e
godina, jedan drzavotvomi
mentalitet.
Sjecam se jednog primjera iz skole, dvojice srpskih kolega, koji vrlo
rado pokidali
о н е
zice kojima prolazi telefon. Sve sto
е Ь i l o d r z a v п o Ь i l a ј е
"Alajbegova slama", dok smo mi to cuvali: to drzavno Imali smo
pozitivan odnos prema drzavi,
p r e r п a javnim d o b r i r п a
- to nase. sam u
s v o r п e zivotu iskusio kako
o Ь i c a n
seljak, Bosnjak, i r п a drzavotvomo
gledanje na zajednicku
i m o v i п u ,
s r п a t r a
da
to treba cuvati.
Na
r i r п j e r ,
sjeca
s u r п a : to izgleda srnijesno, to nije neka
p t u Z Ь a
i nije neki veliki
r i r n i п a l ,
ali
od
s t o t i r ш
onill koji su surnu posjekli svega
par
procenata su Ь i l i M u s l i r п a n i .
Drugi su
Ь i l i
za to: sve sto drzavno treba posjeCi, uzeti. Bio sam uvjeren
da
s n ю
r п i s v o j i r п
r п e n t a l i t e t o r п ,
kao autolltoni bosnjacki e l e r п e n a t , u j e d п o
i jedan drzavotvorni elemenat.
DILAS: Dakle za Vas nije to Ь i l a s a r п o
г e l i g i o z n a
o d r e d п i c a .
Z U L F I К A R P A S I C : Najmanje
r e l i g i o z п a .
S r п a t r a r п da rni j e s r п o Bosnjaci i
svome r п e n t a l i t e t u , i s v o r п politickorn opredjeljenju i SVOJOJ
psilloloskoj
s t r u k t н r i .
Vjerski
e l e r п e n a t
i vjerski
r n o r п e n a t
tu
r п a n j e
z п a c a j a n
i
п i ј е
odlucujuCi, rnada Ь i о
v a z a п
faktor.
DILAS: U
B o s п i su svi postajali kroz religiju. I
S r Ь i
i Н r v a t i su postajali
kao
п а с i ј а
kroz religiju. Р а о п d а zasto i treCi ne i r п a l i pravo to?
Z U L F I К A R P A S I C :
Jest, ali
r п e n i
na
r i r п j e r ,
pricao
К m j e v i c :
kada se
vjersku autonorniju i
r r ю r a l i
se
i d e п t i f i c i r a t i
s vjerom.
U
to vrijeme nije
Ь i l o
moguce da se pokatolici Evropa, ali tendencija
f o r s i г a n j a
katolickog
e l e r п e n t a
u Bosni
za
r i j e r п e Austrije Ь i l a ocevidna.
S r п a t r a m ,
dakle,
da
bosnjacki
e l e r п e n a t
tradicija naroda te zernlje,
tradicUa nase historije i da smo rni bosnjacki identitet u Ь i l i . sam odgojen
kao Bosnjak. Sjecam se kad sam
e d n o r п p r i l i k o r п г е k а о
"Bosanac", otac
r п i
objasnio da bosanac, bosanski poni, covjek Bosnjak. Kad sam dosao
u
e r п i g r - a c i j u
i kad sam ozivio bosnjastvo kao nacionalnu i politicku
identiflkaciju muslimana, meni su svi zamjerali da to jedan
г l l a i c a n
izraz,
dakle izraz koji odgovara, i da adekvatan iZiaz "Bosanac". Vrlo brzo su
п a j v e C i
intelektualci,
Н r v a t i
i
S r Ь i ,
taj izraz prillvatili,
jer s r п o
se
r п i
tako
p г e d s t a v i l i .
Na
p r i r п j e r
srpska "Nasa rec" pisuCi nama nije vidjela nista
strasno u
t o r п e da
nas naziva
B o s п j a c i m a :
"Bosnjacka partija", "Bosnjacka
organizacija", " .. s
B o s n j a c i r п a .
Takvog su
r п i s l j e n j a Ь i l i
i llrvatski
intelektualaci,
d e r п o k r a t i
iz HSS-a
B o s n j a s t ~ · o omet
g г a n i c u п а
D г i n i
Vrlo brzo
n a c i o п a l i s t i
su u
t o r п e
vidjeli opasnost, proustaska
nacionalisticka
s t a r п p a p i e r п a
bosnjastvu reagirala "na noz". Isto tako su
Iazne procetnicke stranke govorile da priznaju Bosnu, ali bosnjastvo
п i k a k o .
Nisu
i r п a l i
ni р о ј r п а historiji В о s п е , za njih
s t v a r a п j e
bosnjastva
Ь i l a
neistina i falsifikat. Malo
p o r п a l o
р о с е о se tolerirati naziv Bosnjak i kod
jednih i kod drugill. Ta ko su, na kraju krajeva, isli i o r п u n i s t i kad su vidjeli
da
se ne
r п o g u
rnuslirnani identificirati kao
Н r v a t i
ili S r Ь i
п е g о su
radije
ostajali
n e o p r e d i j e l j e п i .
Ne
r п o z e jedna
socijalisticka
d й a v a
i r п a t i dvadeset
godina neopiedjeljen
п a r o d
koji irna svoju
i п t e l i g e n c i j u .
Svakako bosnjastvo ometalo planove granici
Н r v a t s k e
na Drini kao
i planove pravljenju Velike Srbije. Tako to i sllvaceno, tako sarn to i
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 115/133
204
B O S N J A К - DIL
U L F I К A R P A s н :
da krijern. Cirn s а т napravio
s p o r a z и r n
na nekoliko rnjesta s а т govorio da
s и Н r v a t i п a s i p r i т o d n i saveznici. Н r v a t i s и rnanjina Bosni. Oni
n a j и g r o z e n i j i
п a j v i s e i s e l j a v a j и п a j v i s e
п а р и s t а ј и
z e m l j и najbrze r n i j e n j a j и
zanirnanja najvise se k r e c и prerna Evropi i pmodi stvari traZe oslonac
Bosnjake. onda postoji niz raznih historijskill mornenata koji
р о k а z и ј и
da
srno mi i z v j e s п i r n periodima ostvarili s a r a d п j и i п a k l o r ю s t jednill prerna
d r и g i r n a . trece z п а т Evropi dva slicnija naroda svorne
r n e п t a l i t e t и koji se tako psilloloski razdvojili jedan od drugoga koji
Н r S T O R J J S К I S P O R A Z U М
205
S г b l H г v a t i osnjaci
zajedno
P r o Ь l e m
Jugoslavije
Ь i о p r o Ь l e m
zajednickog zivota zajednicki zivot
S I Ь a i Н r v a t a kod nas zajednicki zivot Srba Н r v a t a i Bosnjaka. Prema
tome mi smo rnorali Ь i t i za zajednicki zivot mi rrismo imali druge
altemative. Zato moje cvrsto и v ј е r е н ј е - p o н a v l j a o sam to s t o t i n и р и t а -
ako se rni ovdje potucemo i ako se mi ovdje
p o c н e r n o
m e d и s o b r ю
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 116/133
zamrzili jedan drugog i koji
и Ь l ј а ј и
jedan drugoga kao sto Srbl i Н r v a t i .
dva g т · e s i v n a balkanska nacionalizrna koj i
Ь i l i
s t o t i п и godinajedan
protiv drugoga. I ta
п е с и
da kaZern mrznja ali ta odbojnost jednill prerna
d r и g i r n a ima jako d и b o k e i s p r e p l e t e п e i k o m p l e k s п e razloge od iracio
nalizrna pr eko oblcne
s v a k o d п e v n e
stvamost i do fantazije. Ne rnoze se zivjeti
jednoj v i s e п a c i o n a l n o j i v i s e k и l t u m o j zemlji da se jedna takva cinjenica
p o t c i j e п i .
Srnatrao s а т da r v a t i m o g и z a и z e t i k o п s t r u k t i v a n stav
pr erna
Bosni ako
se Ь и d и osjecali s i g и m i и B o s п i . Tim vise sto и п e k i m llfVatskim slabo
naseljenim krajevima krsnim krajevima
Н r v a t i
i m a j и
а р s о l и t п и v е С i п и
i
п j i r n a se lallko izdvojiti iz Bosne naroCito Z a p a d п o j Her-cegovini. Smatrao
s а т
da
п а s а п a k l o п o s t
treba da
Ь и d е
prema njima kao iskreni oslonac da se
о п i
Bosni ne
о s ј е с а ј и и g r o z e n i m a .
Smatrao
s а т
da с е п ю mi
Ь и d и с е т
parlamentu cesto istupati z a j e d п o da imamo njima s a v e z п i k a а i oni
n а т а . Sve to ali da ne stvorimo
е d п и
p r o t и s r p s k и f r o n t и . S obzirom na to
da smo rni и v j e r e n s а т Ь i l i tome malo demokraticniji malo p o p и s t l j i v i j i
trudio sam se da Bosnjaci о Ь l i k и ј и taj o d п o s prema Srbirna da prijede
о n и k r i t i c n и g r a n i c и gdje se moze drugoga povrijediti stvoriti na drugoj
s t r - a п i osjecaj
и g т · o z e п o s t i .
а т а п i ј е о р а s п о п а s
o p s t a п a k
da se Н r v a t i
о s ј е с а ј и и g r o z e n i m a iako
n а т
nije politicki p o r t u п o i
а т е t r ю .
Ali
z i v o t r ю
п а т opasno da se Srbl о s ј е с а ј и и g r o z e n i m a i da Srbl
s m a t r a j и
da s
в а т а
mogu zivjeti. Prema r v a t i r n a s а т irnao niz raznih naklonosti koje n i s a т
krio. tome
s а т
govorio na zborovima. Imao
s а т
kontakte s
l l r v a t s k i r п
politickim strukturama i и Z a g r e b и i Bosrri. М о ј o d п o s prema njirna
vrlo i s k r e п i vrlo srdacan. U isto vrijeme takve sam k o п t a k t e gajio s mnogo
р а Z п ј е i prema Srbirna i piema
e o g r a d и
jer и v a z a v a o
c i n j e n i c и
da mi
zivirno zajedno.
s и k o Ь l j a v a t i
to
Ь i t i
StraSail
pokolj ali rni
Cemo
j e d н o g a
dana
О Н О
sto
н а s
ostane о н а ј ostatak ostataka morati sjesti a j e d н o opet razgovarati tome
kako
z a j e d н i c k i
zivjeti. Nikada
n i s a т
vjerovao to da se В о s н а moze
podijeliti da se В о s п а moze raskomadati i da se to moze dogoditi s
п e k i m
s p o r a z и m o m . М о r а т p r i z п a t i da н i s a m ocekivao ovolike
z l o c i п e
da i s a m
ocekivao ovako
v e l l e m e н t п e
i
d и b o k e
r а н е . Narocito rrisam ocekivao da
doCi do ciscenja teritorija i protjerivanja B o s п j a k a и n i s t e п j a llistorijskill
spomenika mada s а т s v e m и tome razrnisljao i s v e m и tome vidio
opasnost i m o g и c n o s t da se tako nesto mozda m a п j i m mjerama moze
dogoditi.
Kada se zaratilo Н r v a t s k o j llrvatska politika i llrvatski politicari
svaki nacin lltjeli B o s n и и v и с i и taj
s и k o b
da rasteretili s v o j и Ь о r Ь и sa
Srblma da nasli jednoga saveznika. politika ne s а т о moja nego i Alije
Izetbegovica Ь i l a ј е da se Bosna ne и v и с е s и k o b Srba i Н r v a t a . M e d и t i m
kad do njega doslo o p a s r ю s t и v l a c e n j a Bosne rat Ь i l a vrlo e v i d e n t п a
i pred tirn c i n j e n i c a т a se n i s и smjele zatvarati oci. s а т rekao da smo mi
to p o k и s a l i и Ь l a z i t i i doCi do nekoga dijaloga. M e d и t i m ove tri politicke
stranke licile slijepe i l и l l e
z a t v o r e п e
jednom tarnnom prostoru gdje
svaki vikao e d n и
d r u g и
m o l i t v и pricao d r u g и p r i c и niko nikoga nije
с и о
niti Ь i о s p г e m a n s l и s a t i I zaista
s а т
vidio da s i t и a c i j a d r a т a t i c n o
opasna i da se tome p r a v c и и z и r b a n o razvija.
N a т e t a l o
se pitanje
naoruzanja pitanje
и g r o z e n o s t i
rni smo citavo vrijeme
е d а п
drugoga
и v j e
ravali ko vise и g r o z e п . Srbl se smatrali и g r o z e n i m a iznosili nekakve
primjere koji
и g l a v n o m Ь i l i
i s f a b r i c i т a r r i
M e d и t i r n
to i r e l e v a n t r ю
politickim r a s и d i v a n j i r n a . Т а ј
s и b j e k t i v n i
osjecaj jedan od d o m i n a n t п i ћ
osjecaja jer predstavlja Ь а z и politickoga stava i pravca kome se jedan
kolektiv krece.
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 117/133
208
BOSNJAK
DIL
U L F I К A R P A S I C
fonom podpredsjednika Stranke, prof.
i l i p o v i ~ a , k ~ j i ј ~ b i o . ~ o s l ~ М В О - а
u
a г l a r n e n t u .
Pozvao sam ga i
u k г a t k o
mu о Ь Ј а s ш о Sltuac1JU. On
o d m ~
uzeo isti takav stav. Kazao sam
mu:
Razgovarao sarn s Alijom. On me
zamolio da pokusam nesto uciniti. Sta mislis da predlozimo e d a n . . ~ ~ Bosnu
i Bosnjake,
p г i h v a t l j i v
sporazum? Р г v о , Bosna a v _ n o . ~ r a v ~ a Srb1J1: Н г v ~ t
skoj, Bosna kao suverena i samostalna drzava, nedjelJ1Va 1 bez a c ю n a l ш h
k а п t о п а .
1
- · d ·
u
to vrijeme
S r Ь i
su Bosnu vec podijelili
na
a n t o п e . Oni su ima
11
eJU
u j e d i п j e n j u
s К r a j i п o m i
u j e d i n j e п j u
п e k i l l k г a j e v a s Crnom o r ~ щ t ~ o
HISTORJJSKJ SPORAZUM
209
smo da s vama о t v о г е п о razgovaramo, da vam damo jedan prijedlog. Mi
с е т а
varn
reCi
п а s е limite preko kojill u kom slucaju ne n ю z e m o
p г i j e C i ,
i kad ill r o d i s k u t i г a m o rastacemo se kao prijatelji ili kao r o t i v п i c i . svakoj
stvari u kojoj se moze popustiti mi smo spremni razgovarati, ali vam zelimo
i z н i j e t i
п е k е stvari koje mi ne mozemo prillvatiti, vi iznesite stvari koje vi
п i s t e s p г e m н i
a k c e p t i г a t i . Prije п е g о sto
р о с п е m о ,
lltio vam postaviti
п e k o l i k o pitanja: jeste
i
vi
s v j e s н i
da se mi nalazimo pred
e d н i m
ratom i
sukobom?
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 118/133
da se Bosna rastoCi. Filipovic na to rekao: - smatram da
t ~ .
brlo
п u z п о .
Rekao sam mu: - Molim te, llajde ti
U е г
on ipak citavo
V П Ј ~ : П е
zivio u Sar-ajevu ,
t e l e f o п i г a j
Kar-adzicu i ugovori hitan sastanak s
П Ј 1 Ш ,
Koljevicem i К r a j i s п i k o m . . . v v· •
Nakon e d п o g a sata on mi
t e l e f o п i г a o
1 rekao da п а s а о KaradzlCa 1
da ovaj putuje, te se s nama moze vidjeti tek za tri dana. Rekao sam da
to kasno i da sve rnoramo rijesiti odmall. Potom sam ~ s ? b ~ o
t e l e f ? ш г a o
Karadzicu i kazao mu: - Pazite, mi se moramo odmall v1djet1
s t : ~
vrlo
o z Ь i l j n a .
On rekao da vec zakazao neki sastanak i da
~ o r a 1 с 1 .
Rekao
sam mu: - Mislim da ovo ima
r e d r ю s t ,
da ovo
п e o d g o d 1 v o .
. ,
Kazao sam mu kako sam ija sam imao п i z zakazarrih sastanaka 1 vec sam
uzeo kartu i docrovorio da otputujem u
i п o s t r - a n s t v o .
О п d а
rekao:
Dobro, samo da
П j p r i j e
porazgovar-am s Koljevicem i К r a j i s н i k o m
za
pola sata
е t e l e f o п i г a o
i kaZe: - Dobro, mi cemo :as
_s utra
u pola osam
u j u t г u
cekati u
p r e d s j e d п i s t v u ,
u kar1eelariji Nikole KolJev1ca: .
Posao sam s Filipovicem. Rekao sam kako smatram da b 1 s ~ ~ trebal1. s
·ima otvoreno razcrovarati, da mi moramo reCi zaista о н о sto nusl1mo, da
I l j 1:> . .
••
vt
ovo llistorijski r e п u t a k , to vise sto Alija Izetbegov1c 1 SDA stoJe 1 ~ а toga, s
п а s zamolio da to uradimo. Rekao sam Filipovicu: ~ M ~ l i r n te, d ~ k
budes
i z п o s i o
svoje
m i s l j e п j e
drzi
d o g o v o г a
tako da neb1 doslo do
п e k i h
n e s p o г a z u m a
izmedu nas.
J u t г o d o g o v o г a
Kad smo usli u Koljevicevu kancelariju, tamo su sjedili К r a j i s н i k i
Koljevic. Bili su malo n e г v o z н i , tako su se e k a k o i
~ ~ ~ a l i ,
ali vrlo
l j u d ш .
Upitali smo se za zdravlje, uto dosao i Karadz1c, 1
п а т
malo . ? . ~
crnogorski kaZ;e:- S kakvim
d o b г o m
ste dosli? Rekao sam mu: - Odlucrl1
О н i na to nekako uglas rekose: - Jesmo. - Jeste li vi s v j e s н i da rijec
sukobu izmedu
B o s п j a k a
i Srba?
KaZ;u:
- Jeste
Ь г а t е ,
ali sve sto predlozite,
to protiv п а s .
- Ј е li a r н a ј а s н о
- nastavio
sam
da
е k г a j n j e
vrijeme, da pet minuta
prije dvanaest? Na to Koljevic kaze: - mislim da pet
m i п u t a
poslije
d v a п a e s t .
Prvo sam iznio stvari koje mi ne mozemo prillvatiti. Rekao sam da mi
imamo
i n f o m ш c i j e о
onim stvarima koje sam
d o Ь i o
na uvid, to su njillovi
razgovori s Milosevicem. U k г a t k o , svaka stvar koju s a r н iznio Ь i l a ј е
izvadena iz tih dokaza. Rekao sam: - Slusajte, mi ne mozemo prillvatiti
podjelu Bosne,
п е k е
regione, ne mozemo prihvatiti ulogu
В о s п е
koja Ь i l a
ш а п ј а
od ostalill
r e p u Ь l i k a .
Mi vam nudimo sporazum i zelimo
z a j e d п i c k i
zivot u a j e d н i c k o j zemlji s Crnom о г о ш , sa г Ь i ј о щ s v a t s k o m , sa svih
sest, p o s t o j e c Љ
r e p u Ь l i k a .
Mi cemo
Ь i t i
zagovaraci toga, i ako neko п е с е da
zivi zajedno s n а ш а , naci se n a c i п
na
koji treba p г o v e s t i odcjepljenje.
Mi smo i z п i j e l i koji su to п a s i p r i п c i p i i onda se razvila diskusija.
K г a j i s н i k
г е k а о
da k a s п o , da on pozdravlja ovo p r i Ь l i z a v a н j e , ali
da se о н i ne mogu odreCi г e g i j a ,
ј е г
to vec otislo v г l o daleko. Na to
sam
k г a t k o
rekao: -
О н d а
mi
н e m a m o
cemu razgovar-ati, mi tome
insistiramo. Svaka podjela na regUe, jeste r-adanje sukoba, to se ne moze
dogoditi m i г n i m putem i ne moze da se dogodi da se ne stvore
neprijateljstva. Mi smo dosli napraviti jedan llistorijski sporazum kako se
ti
s u k o Ь i
izbjegli.
U svome uvodu, to moram napomenuti, rekao sam da mome
misljenju izmedu nas situacija а s п а , nema sela koje sporno u Bosni, zna
se sta srpsko, sta bosnjacko, sta luvatsko, da su ti nasi s u k o Ь i vise
iracionalnog nego stvarnog karaktera. Mi smo pr-opustili priliku da se
r a z j a s n i r r ю odlaskom Austrije,
o d n o s п o р а d о ш
Turske,
s t v a r a n j e ш р г v е
Jugoslavije i ovu priliku sada ne
s m i j e ш o
propustiti.
М о г а ш о
ove stvari
21
BOSNJAK DIL
ZULFIKARPASIC
rascistiti,
z a v m и t i ш k a v e
i raditi zajednicki
na
t v a r a n j и Bosne prihvatljive
za sve
Onda oni
s p o m e r ш l i Н r v a t s k и
k r a j i n и i da vec pregovorima s
Н r v a t i m a
Odgovorio sam na to da isti takav s l и c a j sa Sandzakom.
Bosanske g г a n i c e ne
mogu se
mijenjati
S a n d z a k и zive Bosnjaci, ali mi ne postavljamo
H I S T O R I J S К I
SPORAZUM
2
srpskim i velikohrvatskim
и t i c a j i m a
i propisima tolerirati da taj jezik
и d е
srpskohrvatski. Vi ga mozete zvati srpskim jezikom, ali za nas to bosn acki
jezik.
Za Srbe nije
Ь i l o
spomo da cemo mi u c i п i t i sve da svoje nacionalno
osjecaje
a r t i k и l i r a m o
kroz bosnjastvo. Da li Koljevic
К r a j i s n i k
ne sjecam
se tacno, inzistirao poslije naseg sastanka da moramo
Ь i t i
veoma pazljivi
kako cemo javnosti saopCiti elemente iz naseg dogovora. Rekao kako
m o г a m o paziti na nase pristalice: - Ovo smije izgledati kao
п е k а
kapitu
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 119/133
pitanje granica. Nista se Bosni i Hercegovini ne moze dati, ali se ne moze
ni o d и z e t i .
Prije nego sto sam izlozio ove detalje, rekao sam: Molim vas, sve ovo
sto govorimo vazi za Bosnjake i za Srbe, ali i za
r v a t e
kao da i ovdje
p r i s и t n i . Oni drzavotvomi narod Bosni. - Moram p г i z n a t i da ni jednoga
m o m e п t a п i s и
oklijevali da
k a z и :
- Normalno, mi ovdje
s m a t г a m o
da se
Н r v a t i kao d г z a v o t v o m i
п a r o d
BiH
i c i m
ne
m o g и
dovesti p i t a п j e .
Iz te п а s е d i s k и s i j e izislo da se Koljevic i a г a d z i c s l a l и s odgadanjem
s t v a r a в j a
regija i da
p r i l 1 v a t a j и
nas stav da mi
d r и k c i j e
ne mozemo nego da
ostanemo
z a j e d в i c k a
drzava, Bosna i Hercegovina. Mi smo i п s i s t i r a l i da i
p r i z n a j и kako Bosna samostalna i
s и v e r e n a
drzava. Rekli su da to mogu
priznati
s а п ю
ako ona ostane jugoslavenskoj
z a j e d в i c i .
Mi smo
p o п o v i l i
kako smatramo da Bosna mora Ь i t i r a v n o p r a v п a Н r v a t s k o j i S r Ь i j i i da mi
polazimo od zajednice sest ravnopravnih r e p u Ь l i k a .
Neko sastanku
г е k а о
- sa srpske s t г а п е - da se moze d o p и s t i t i
odvajanje Zapadne
H e г c e g o v i n e
O d Ь i o sam to s obrazlozenjem da mi
moramo stati na stanoviste da se granice Bosne i Hercegovine ne
m o g и
promijeniti, i da moramo Ь i t i spremni boriti se za te granice. Obrazlagao sam
to rjecima: - Hocete li К r a j i n u mi hocemo Sandzak Medutim, nemojte da
kompliciramo stvari, vi cete rijesiti pitanje К т а ј i в е u pregovorima izmedu
S r Ь i j e
i
Н r v a t s k e
mozda u pregovorima izmedu п а s s v i j и . - Na to su
о п i
rekli, potvrdivsi tako moja saznanja, da pripremaju
и j e d i п j e n j e
i pripajanje
hrvatske krajine B o s п i . Odmah sam и s t a o protiv toga i
г е k а о
kako to
dolazi u obzir.
Vidjelo se da oni na imali Veliku
S r Ь i j u
ali su to krili. M e d и t i m
sam п a s t a v i o : - Pazite molim vas, sto se tice jezika, za ovo bosnjacki
jezik. Mi kom slucaju ne zelimo
p r i j a s в j i m h e g e m o п i s t i c k i m
i veliko-
lacija jednih prema drugima.
Onda sam predlozio da se
s p o r a z и m
napravi i jedan protokol, da se
taj
protokol ne objavi, ali da se u njemu jasno kaze kako se К r a j i n a ne moze
pripojiti Bosni i da smo se, pored niza ostalih stvari, slozili da za nas jezik
bosnjacki.
Trazio sam, dakle, da se naprave dva d o k u m e п t a - ј е d а п koji Ь i t i
objavljen i koji se sastoji od principa:
s a n ю s t a l п a
Bosna, zajednicki zivot,
zajednica naroda, i jedan za intemu upotrebu, ali pravno jasan i obavezujuCi.
"Alija
Vas
s agati"
О н i
se slozili. Odmah sam post avio pitanje MiloseviCevog stava, jer
sam znao njihovu povezanost s Milosevicem. Rekao sam: - zelim da se
odmah vidim s Milosevicem i s njim raspravim ovu stvar. Karadzic
и s t a o
i e l e f o п i r a o Milosevicu, kome rekao da sam upravo kod
н j i h
i da smo im
p г e d l o z i l i ј е d а н historijski sporazum; i kazao te tri tacke: - Mi smo
misljenja da to d о Ь г о i da tome treba г a z m i s l i t i .
Onda se okrenuo m e п i i rekao: - Milosevic Vas ceka kad god zelite doci,
ako hocete
s u t г a . -
Onda
е Ь i l o
govora da li da odmah idem
a v i o п o m .
sam
rekao da cu i i sutra. Odmah su se ponudili, poceli da p r i c a j и stvorila se
atmosfera,
Ь i h
rekao prijateljska, ali napetost popustila. Najedanput
stvorena ljudska atmosfera izmedu nas, onda poceli govoriti kakve
imali poteskoce
ili
ih
jos
imaju.
Pitali da li Alija Izetbegovic zna za ovu posjetu. Rekao sam da
govorim i Izetbegovicevo ime. Pozvao sam ih da odemo I z e t b e g o v i c и da
to p o t v г d i
ј е г Ь i l i
smo u zgradi predsjednistva, njegova kancelarija
nalazila se odmah tu pored nas.
T e l e f o n i г a o
sam Aliji i on nas
212
BOSNJAK
DIL
U L F I К A R P A S I < : :
pozvao. Odrnah srno otisli u njegovu kancelariju. Iznio sarn rnu uk:ratko
cernu srno se sporazurnili. On se sa svirn slozio i zatrazio da Koljevic i
Filipovic stave sve na papir . Rekao da sutradan odlazi u Arneriku i da
povratku iz Arnerike to potpisati.
Izrnedu njih odnos bio za rnene vrlo neugodan i cudnovat. Kad on
naglas rekao: - cu to kad dodern iz Arnerike potpisati, rneni se obratio
Koljevic i rekao: - On nas slagati.
Meni е Ь i l o vrlo cudnovato da jednorne svorne kolegi, predsjedniku
H I S T O R I J S К J SPORAZUM
213
O t 1 1 o г e n i г a z g o v o г i sa
ilosevi{em
Prije п е g о sto sarn dosao Milosevicu, vec sarn nizu r a z п i ћ i п t e r v j и a
iznio izrazio kriticko glediste prerna njernu. U jednorn sarn i н t e r v j и u rekao
da on n e p o u z d a н a osoba kao partner,
o s и d i v a o
sarn njegovu velikosrpsku
p o l i t i k и
njegovu tendenciju da se
В о s н а
podijeli, itd. On r n e н e ipak
prirnio vrlo susretljivo, prijateljski i rekao da rneni
z н а
sve, pratio rnoj
dolazak u z e r n l j и . Ostali srno
и г a z g o v o r u
jedno dva sata, cetiri oka. Rekao
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 120/133
R e p u Ь l i k e
н a g l a s
kaze da laze i da nas prevariti. Posto sarn vodio tu
konferenciju uzeo sarn rijec, kao preds jedav ajuci :- Molirn Vas, Nikola, kako
rnozete tako govoriti.
ZnajuCi da Ali ja irna о Ь i с а ј rnijenjati svoje rnisljenje, ipak sarn rnislio da
to nece uraditi ovorn historijskorn
r n o r n e п t u
gdje rne upravo on zarnolio
da pregovararn - da ne dolazi obzir da i z r n i j e н i t i svoje stanoviste.
Potorn doslo do svade oko tog putovanja. Koljevic rnu rekao da
о п а
ne Izetbegovic, zaduzen u predsjednistvu za
s p o l j н u p o l i t i k и :
- Kako
ti ides u Arneriku, ne z п a r n zasto ti ides, s kirn ces se sastajati?
I onda su pocele svade. sarn ih p г e k i n u o i rekao: - Pazite, ovo tako
vaZno i rnolirn vas, vi te vase rnedusobne obracune a s p г a v i t e nekorn drugorn
prilikorn. Ovo sada suvise
o z Ь i l j n a
stvar. - Rastali srno se s tirn da se
Izetbegovic sasvirn slozio s onirn sto srno и g o v o r i l i sa srpskorn stranorn.
vece Koljevic irnao
п a s t u p
na televiziji s Dubravkorn Kenic. Torn
prilikorn s p o r n e n и o sporazurn, tako sto rekao:
- Ј а
sarn danas telefonirao
svojoj
z e н i
i prvi put poslije
н e k o l i k o
rnjeseci idern rnirne savjesti, srno
u c i п i l i
jedno veliko djelo. Rekao da se sastao s rnuslirnanskirn prvacirna
- s kojirna srno n a p г a v i l i j e d a n sporazurn koji н a j b o l j i п a c i n rijesiti
pitanje Bosne. Mi vise nisrno u opasnosti da se p o Ь i j e r n o s nasirn
kornsijarna .
u
B o s н i o d j e k п u l o .
Svi su pitali, koji to bosanski prvaci koji su
kod njih
Ь i l i
Razvila se
d i s k и s i j a
i sutradan se vec pricalo da
s t v o r e н
sporazurn, da ga napravili Z u l й k a r p a s i c i K a г a d z i c o d r ю s r ю
S r Ь i
i
M и s l i r n a n i .
Kad se Izetbegovic v г a t i o iz Arnerike, novinari su ga
a e г o d r u r n u
pitali: - Da li znate za
s p o г a z u r n
- On otvoreno г е k а о : - Jeste, М О i
Z u Ш k a r p a s i c pregovaraju i u rnoje irne. sve dogovoru s
п a r n a .
sarn rnu da su se nasi partneri
B o s п i :
Koljevic, Karadzic i
К r a j i s п i k
nekako rnalo kolebali p i t a п j u regija. г е k а о da su о п i te regije
izrnislili protiv
п а s :
- Sad kada pravirno
s p o r a z и r n
to bespredrnetno
d i s k и t i r a t i Ilikakvih reg ija
н e r n a
u Bosni i
H e r c e g o v i п i .
Milosevic
Ь i о
jako
i z п e n a d e п
da rni nudirno s p o r a z и r n . Z п а о da
rni
to radirno pod pritiskorn. Govorio rni o d r n a ћ viziji
п а s е
privrede,
kako cerno
a j e d п i c k i
rnoCi
г a d i t i .
Milosevic cak predlozio da
r e d s j e d н i k e
u o v o r n z a j e d п i c k o r n
d r z a v п o r n
и s t r o j s t v и uzirnarno abecedi:
В о s п а р а
Crna G о г а Н r v a t s k a Makedonija,
S l o v e п i j a
S r Ь i j a : - Mi srno, kaze,
S r Ь i j a
svakako
p o s l j e d п j i .
Neka predsjednistvo
r e p u Ь l i k e р о с п е р о
abecedi,
evo neka prvi
и d е B o s п j a k
dat cerno rnu
k o r n p e t e п c i j e
da bude kornandant
vojske,
п а ј v е с е
k o r n p e t e п c i j e
irnat taj
p r e d s j e d п i k .
sarn
о п d а
pokrenuo p i t a п j e Sandzaka, sto rni Milosevic
odgovorio da cerno rni u
b u d и c n o s t i
zajednicki rjesavati p r o Ь l e r n Sandzaka,
ali da
o d r n a ћ
pristaje
k и l t и m и
i
a d r n i n i s t r a t i v п u a и t o н o r n i j u .
Rekao sarn
da narna vrlo п e z g o d н o da se svadarno, ali da se prave represije, da se vodi
rat s · v a t s k o r n da S r Ь i j a stvara vrlo k o п f l i k t п u situaciju prerna A l Ь a n c i r n a .
rekao: - Molirn vas,
p r e g o v a г a j t e
vi s
r v a t i r n a
budite
н a s i p o s r e d п i c i
rn srno s p r e r n п i da taj rat likvidirarno. Mi ne rnozerno dozvoliti da se Srbirna
u
Н r v a t s k o j
dogadaju stvari koje i vi vidite, ali srno
s p г e п m i
jedno
r j e s e п j e koje u zajednickorn
i n t e r e s и .
Evo, vi rnozete kao М О i vi
l i c п o
kao Zulfikarpasic, i Izetbegovic ako l ю с е da budete posrednici. Sto se tice
A l Ь a n a c a
Varn rnogu
g a r a п t i r a t i
da cerno
п a p r a v i t i ј е d п и
kornisiju i
odrnah poslati, u sporazurnu s varna, da a d e r n o nekakvo l j и d s k o r j e s e п j e
i s Albancirna. Rekao sarn rnu: - Mi s п ю Bosnjaci-rnuslirnani, о п i s и п ш s l i -
rnani,
rn
srno tu religijski
v e z a н i
i necerno da vi vodite e d п u ovako г e p r e -
s i v r ш politiku p г e r n a п j i r n a .
О н d а
sarn iznio sve sto izaziva o п f l i k t e
n e s p o r a z и r n e
izrnedu п а s rekao
214
BOSNJAK DIL ZULFIKARPASIC
sam da Bosna o l и o k и p i r a п a o On nato ka.Ze da od sada vodimo z a j e d n i c k и
p o l i t i k и : - Vi hocete s n а ш а o t v o r e п o , i vama sve
o t v ? r e п o
da a z e m o
za sve
k o m a н d a n t e k o r p и s a
Banja L и c i , Mostaru, S a r a J e v и , T и z l 1 , evo,
postavit cemo M и s l i m a n e , i и о р с е nema p r o Ь l e r n a ~ и d i ~ ~
и v j e ~ e n i o
Vi
rjesavajte p r o Ь l e r n e Bosne na n a c i н koji vi srnatrate
naJb?lJII_Uo
varn
torne zelirno sarno pornocio Vi hocete ove strukture,
rnr
p п s t a J e r n o o
necerno da b и d e r n o z a p o s t a v l j e н i Bosni i Hercegovini, ali h о с е п ю da vi
п ј о ј b и d e t e ravnopravni, torne
d i s k и s i j e nernao
14
NA RASKRSCU IZMEDU MIRA I
RATA
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 121/133
Milosevic nije
o d Ь i o н i j e d n и
stvar k о ј и sam kao
p r o Ь l e r n p o s t a v ю o
U
tolikoj rnjeri Ь i о o d и s e v l j e н cinjenicorn da sada, kada on pred ocirna
Evrope vodi rat s Hrvatskorn, dolazi ј е d а п narod koji r n и
n н d i s p o r a z и r n o
Nije krio da torne gleda e s t o vrlo p o z i v i t п o o Govorio - vidite, rni srno
k a t a s t r o f и sprijeCili, vi ste pokazali n а ш а da
tr eba
tr aziti p и t e v e da se na
r n i г a n nacin r - j e s a v a j и p г o Ь l e r n i J и g o s l a v i j i o
Bio rnalo nest1pljiv vezi kako i kada г е Ь а potpisati
s p o ш z и r n o
Ћ a . Z i o
da se to п e p o t r - e b n o ne odlazeo Pitao rnozerno li
S a r - a j e v и
potpisatio
Rekao sarn kako se torne treba d o g o v o г i t i s Alijorn Izetbegovicern,
njegovorn
p o v r - a t k и
iz Arnerikeo
sve znarn о M i l o s e v i c и , i znarn sta rnisli srpska opoziCIJa, alr r n ш a r n
kazati da se pokazao dorastao ovorne historijskorn t r e n и t k и i da Ь i о
s p r e r n a п
na sve
k o н k r e t п e
rnjer e koje a t r n o s f e г ~ n ~ p e t o ~ t i р о t ? и ~ ~
izrnijenitio Rekao rni - Vi
s r н a t r a j t e
da sada svako p l t a п J e rnozerno
П J e S l t i
zajednickio
Kad sarn iz Beogr-ada razgovarao s Filipovicern svorn r a z g o v o r и s
Milosevicern, п i s a r n znao da taj t e l e f o н s k i razgovor p r i s l и s k i v a l o M i н i
starstvo
и н и t r a s н j i h
poslova i da to I z e t b e g o v i c и odrnah j a v l j e r ю ,
SDA odrnah
ј а v н о
postavila zahtjev da se i m е н и ј и M и s l i r n a n i za v о ј п е
k o r n a d a н t e и B o s н i o
NADEZDA: Da li d a н a s , sa t r o g o d i s н j e d i s t a п c e , rnozete da p r e p o z н a t e
н е k е
r a c i o н a l н e razloge zbog kojih Alija Izetbegovic o d Ь i o V a s и
i п i c i j a
t i v и da se potpise Istorijski s p o r a z и r n sa S r - Ь i r n a , koji н a j v e r o v a t н i j e
spasao B o s r ш od rata ili Varn se c i н i da sredi
п j e g o v e
pogresne
р r о с е н е ili
cak, l i c н a s и j e t a i amozitet koji
п ю g а о
irnati prerna Vama kao
z a c e t n i k и te ideje?
Z L Т L F I K A R P A S I < : ' : : Kad se Izetbegovic vratio iz Arner-ike, s njirn sarn se
opet s и s r e o i insistirao sarn da on ide na pregovore s Milosevicern, koji ga
pozvaoo Posto srno zajedno zapocel i htio sam da zajedno i jednako tome
s и d j e l и j e r n o
do
k г а ј а о
I on otisao na
r a z g o v o г
s Milosevicerno Kad se
vratio rekao mi t e l e f o n и da
r n и
Milosevic п i s t a novo п i ј е kazao: - On
sve to r n e п i vec i prije obecavao, s
н e k i r n
rnalirn razlikamao Rekao mi
da irna n e k i ћ stvari koje rnozerno tako lahko prirniti - trebarno se vidjeti
da to
г a s p r a v i r n o
veceri irnao sam nastup na televiziji s gospodorn Kenic, r n и rekoh
da se te veceri п ю и vidjeti s njirno On onda
ka.Ze:
- Adile,
ћ а ј е
onda da
se vidirno
s и t r a
и ј и t r и rnojoj kancelariji, da d e f i п i t i v n o napravirno
zajednicki
stavo
Mozerno rni jos е d а п р и t otiCi zajedno M i l o s e v i c и . Bio sarn
rnalo
r a z o c a r a п
sto on ka.Ze da jos irna r o Ь l e r n a koje treba prodiskutirati, da
ne
t г е Ь а
prenaglitio Rekao sam - Alija, rnolirn te, ovdje е p i t a п j e
s и d Ь i н е
b o s н j a c k o g naroda, s и d Ь i n e
В о s н е
i H e r c e g o v i п e rni ne srnijerno о v и nit
p r e k i n и t i o
vec se
S a r a j e v и
pojavilo p г e v i s e r n o j Љ i n t e r v j и a , previse na rnene
stampa navalila, l j и d i rne
и p o z o r i l i
da SDA vrlo п e r v o z n a zbog toga sto
rnene r n e c и prvi red urnjesto A l i j и , sarn r n и г е k а о : - Pazi, Alija, ne Ь i ћ
htio t e Ь i ovdje и z i r n a t i kornpetencije, ti si onaj koji
t г е Ь а
da potpiseo Uopce
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 122/133
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 123/133
220
BOSNJAK DIL
ZULFIKARPASIC
t e k s t н pozdravili stvaranje snaga Ujedinjenih nacija sa
e z o т
da to dobro,
jer s р а d о т k o т н n i z т a н i s t o c n i т z e т l j a m a , pre svega ste т i s l i l i na
J н g o s l a v i j u
u
т a l i m z e т l j a m a т о z е
doci do verskih i n a c i o n a l н i h sukoba
i rekli ste neka н a s t a j u plavi s l e т o v i zlu trebali. Prosto kao da
i т a t e
т o g u c n o s t da predvidite stanje. Kako se licno osecate kao covek koji z н а da
se nesto т о z е dogoditi, ulozi dosta а р о r а da
to
na neki nacin spreci, ipak
se to dogodi, kako se osecate i kako uopste procenjujete t r e н н t n u situaciju?
ZULFIKARPASIC: Т а ј
s p o r a z u т j e
i т а о velike sanse. Meni ni danas nije
NA RASKRSCU IZMEDU MIRA 1 RATA
221
sprijece katastrofu, da nadu rjesenje т i r a . Vidite, takvi
п ю т е n t i
se ne
ponavljaju. Ako covjek izabere jedan put onda to neponovljivo, ako to
izbor za put u katastrofu, on nepopravljiv.
DILAS: Dozvolite, ovo т о r а da se r a z j a s н i . Zasto Izetbegovic povukao
svoju saglasnost, znate li vi razlog?
ZULFIKARPASIC: М н о g о sam t о т е г a z т i s l j a o . О п i imaju s p e c i j a l п u
osjetljivost п а т е п е . Izetbegovic i т а ј е d а п k o т p l e k s u vezi s t i т . Citava
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 124/133
do krajajasno kako Izetbegovic kao Bosnjak, kao
u s l i т a n ,
kao predsjed
nik R e p u Ь l i k e Bosne, koji znao kakva s н a g a j u g o s l a v e н s k a armija,
kakav potencijal Srblje, kakav
o d н o s
Evrope - koji sve to т о r а о
znati, ako nije znao, т о r а о Ь i t i sposoban procijeniti - kako olahko
odblo taj s p o r a z u т i kako olahko pogazio svoju rijec i е n е ostavio, о z е
se reCi, na cjedilu, svoj narod н v е о u sukob.
Kad sam n a k o н toga z g o v o r a otisao na televiziju braneCi s p o r a z u т ,
govOI'eCi
kako
u l a z i т o
u period т i m o g s p o r a z u т i j e v a n j a i perspektive
г a z v i t k a d e т o k r a t s k o g a
procesa, onda e n i usred emisije stize faks potpisan
od Glavnog о d Ь о г а SDA, u k о ј е п ш se kaze: "Mi s т о p г o t i v svake ideje
sporazurnijevanja sa S r b l т a . " т о т е u v j e г e n j u т o н s t r u o z n a for
т u l a c i j a
da covjek bude p г o t i v ideje s p o г a z u т i j e v a n j a . Alija т е н i poslije
rekao da on п е т а р а ј т а t о т е faksu i z a т o l i o da ga p o s a l j e т .
Rekao s а т
п ш :
- Oprosti, п ю l i т te, ti si predsjednik stranke, vi to saljete
т е п i i sada govoris da t о т е nista ne znas.
Poslije toga
s т о
Izetbegovic,
K a г a d z i c ,
Durakovic, K e c т a n o v i c ,
К l j u i c i
i т a l i
zajednicki nastup na televiziji. Nakon e т i s i j e K a г a d z i c
Alija i zajedno s т о izlazili i razgovarali. Tu Karadzic rekao: - Slusajte,
ljudi
т о ј i
n e т o j t e da se igrate sa o v i т , 'ajdete da se s p o r a z u т i j e т o
u
historiji su ceste situacije kad se т о z е krenuti e d n i т ili d r u g i т
р н t е т ,
kad imate sansu da p r o т i j e н i t e situaciju ili da situacija r e п e k a t a s t r o f a l п i т
p u t e т .
Meni
е Ь i l o ј а п о
da potpisivanje
s p o r a z u т a
i njegovo ostvarenje
vodilo k т i m о т е zivotu i p г u z a l o s a п s u . s a п s a Ь i l a stvama, т o g u c a i
provediva, isto tako kao sto
т o g u c п o s t
sukoba
Ь i l a
stvarna i Ь l i s k a . tu
sada dolazi onaj т о т е п а t politickog vodstva,
t r e n н t a k
ispita Z 'elosti jedne
politicke stranke i ljudi p o z v a п i h da vode aktivno politiku, da osjete taj
historijski
т о т е n а t ,
da ga a z u т i j u i da u г a d e sve sto u
н j i h o v o j
т о С i da
stampa, od s l o v e п s k e do т a k e d o п s k e uzela p i t a п j e toga sporazuma kao
t e т u Ь г о ј jedan, i previse ј е Ь i l o n a g l a s e r ю da s p o г a z u т
п a p r a v i o
Zulfrkarpasic. М е п i su poslije pricali п e k i
c l a п o v i
g l a v п o g odbora SDA da
B e h m e п rekao Izetbegovicu: - ti si sada postao d г u g o r a z r e d п a l i c п o s t
k г o z ovaj sporazum; vidis li da Z u l f i k a г p a s i c izgublo
i z b o г i т a
ali
п a j e d a п p u t doblo znacaju; on hoce sada da se nama opet n a т e t n e kao
voda
Sve to nebulozno, n e t a c r ю nejasno. da sam htio uzeti vlast? sam
Ь i о zvanicni kandidat za
p r e d s j e d н i k a
R e p u Ь l i k e
р r е т а t о т е н i s a m
trebao izaci iz SDA. Bio Ь i h Ь i r а н t о т е в е т а н i k a k v e s u т н ј е . sam
в a p u s t i o SDA, Izetbegovic. O c e v i d н o ј е Ь i l a г i ј е с njihovoj borbl
za
vlast i spasavanju vodstva SDA.
О п i
su shvatili da taj s p o r a z u т njih,
kao d r u g o r a z r e d в e politicare koji nisu Ь i l i s p o s o b п i p r o c i j e п i t i situaciju,
dovesti u drugi г е d . Dobljao sam takve
i п f o г m a c i j e
od r a z п i h ljudi SDA.
Ocevidno da u pocetku narod prihvatio taj s p o r a z u т i s u s l i m a п s k e
s t г a n e jer se u Bosni o d т a h s a s v i т i z т i j e n i l a а р е а situacija. Napetost
popustila, tako da su ljudi vjerovali da Alija to
т о r а о
uraditi. POI"ed toga
ne znam drugoga razloga. S u m н j a т da п е k а strana sila Ь i l a u т i j e s a п a
s u т n j a т da
A т e r i k a
u t о т е
т o т e n t u
т o g l a n j e т u preporuciti da taj
s p o r a z u т ne prihvati. Razgovarao sam s a m e r i c k i т d i p l o т a t a m a ; о п i su
Ь i l i
т i s l j e n j a
da narod п i ј е za to. Bili su skepticni р r е т а
s p o r a z н т u
zbog
Miloseviceve
n e p o u z d a п o s t i .
Rekao sam
i т :
- Dobro, gospodo
т о ј а
hocete li vi poslati svoju vojsku da п а s b r a п i ? - N е с е т о . - Znam da necete.
Vi cete
n а т
slati lijekove i deke i brojiti mrtvace. Ali z e l i т spasiti т о ј
n a г o d da do pokolja dode. - Tako da taj s p o r a z u т v j e r o v a t п o kako
god to izgledalo s t r a s п o i kako god izgledalo katastrofalno, т о т е
т i s l j e n j u odbacen iz s i t н i h partijskih i osobnih interesa.
222
BOSNJAK DIL ZULFIKARPASH::
DILAS:
cu
o d ш a h
objasniti s v o j i ш
p i t a n j e ш
ako cete Vi odgovoriti. Ne
stoji li iza toga s е ш tih licnih а ш Ь i с i ј а , i jedna koncepcija ш o z d a i n t i ш n a ,
s k г i v e n a , Izetbegoviceva u stvari za jacanje i s l a ш s k o g n a c i o n a l i z ш a , koja
ide postepeno ka h e g e ш o п i j i u
B o s п i .
S o b z i r o ш da su
M u s l i ш a п i Ь ' О ј с а п о
п а d ш о с п i
i
п а s v a k i ш
i z b o r i ш a , ako se sprovedu
о п i d o Ь i j a j u v e C i п u ?
ZULFIKARPASIC: Takva ш i s a o cini se ш е п i u
ю l i k o j ш j e r i
n e r e a l п a
i
a p s u r d п a
da vrlo tesko u
п ј u
povjerovati.
М о г а ш p r i z п a t i ,
jedan drugi
covjek s t r a н k e , ш о z е se reCi п a j v a z п i j a l i c п o s t SDA pored Alije
NA
R A S К R S C U
IZMEDU
М I R A
1 RATA
223
d o g o v o r e п a da Н r v a t i d o Ь i t i dva k a п t o n a ,
S r Ь i
tri sve ostalo Ь i t i
ш u s l i ш a п s k o
i da zapravo ш u s l i ш a п s k i k а п t о п ili u s l i ш a п s k a polu
drzava Ь i t i veca od S l o v e п i j e i da to ш u s l i ш a n i ш a d o v o l j п o .
Z U L F I К A R P A S I C : Kad
s p o r a z u ш
о d Ь i ј е п otisao
s а ш
u i п o s t г a n s t v o ,
pregovore
п a s t a v i o
voditi Izetbegovic. Prvu delegaciju cinili su
R u s ш i r
M a h ш u t c e h a j i c Izet Serdarevic koji sad bosanski
a ш b a s a d o r
u
Svedskoj i Alija Izetbegovic. U t i ш n a s t a v l j e п i ш r a z g o v o r i ш a s predstav
п i c i ш a
SDS-a su
o d ш a h
pristali podjelu k a n t o п e . Mislili su dakle:
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 125/133
Izetbegovica
О ш е r
В е h ш е п ,
dao
п e k o l i k o
dana
г i ј е
sukoba
i п t e r v j u
u
" N e d j c l j п o j D a l ш a c i j i " , gdje rekao da SDA
a o r u z a v a ш u s l i ш a n s k i
narod
v г l o
п e o d g o v o ш o pricao
Z e l e п i ш Ь е г е t k а ш а
i Patriotskoj ligi jedan
krajnje п e p o l i t i c k i i i g п o r a п t s k i п а С i п . Cak aludirao da bi se rado rijesio
p o g a п l u k a i sve u
t о ш
s ш i s l u i
п i v o u .
Vidi se da
Ь i l o
ljudi u SDA koji su polozaj M u s l i ш a n a jako г e c i j e п i l i ,
koji su se predali iluziji da su S r Ъ i
ј е d а п s l a Ь i j i е l е ш е п а t
koji popustiti ili
с е , dapace ш о С i Ь i t i р о Ь i ј е d е п , е l i ш i п i г а п . Takva е d п а k o п c e p c i j a posve
п е г е а l п а , a p s u r d п a , kada se i ш а u vidu da a r ш i j a Jugoslavije stajala iza
Srba da se sa
S r Ь i ш a
i d e п t i f i c i r a l a , da ta a r ш i j a
ј е d п а
od п a j v e C i h u
Evropi da i ш а n e o g r ш l i c e n e k o l i C i п e oruzja i ш u п i c i j e , da doslo do
frustracije te
а г ш i ј е
koja Ь i l a neki
п a c i n
izigrana u Sloveniji da
tucena u
H г v a t s k o j ,
da
ј е Ь i l a k o п c e n t г i г a n a
u
B o s п i
i da
s а ш о
ceka da
pokaze svoju snagu da se г e v a п s i r - a . Sve to Ь i l a evidentna cinjenica.
K a s п i j e , kad se g o v o г i l o о г e f e r e п d u ш u , п е k о postavio pitanje ш i n i s t r u
vanjskih poslova Silajdzicu sta s
а г ш i ј о ш .
Cuo s а ш kad rekao da
ј о ј
se dati rok od
п e k o l i k o
nedjelja da izide iz Bosne i da se
р о t о ш
proglasiti o k u p a t o r s k o ш , da kao takva
Ь i t i
izbacena.
O d ш a h
s а ш
telefonirao: - Pazite da se ta
a r ш i j a
pretvori u п а s е u Ь i c e , ljudi
ш о ј i ,
n e ш o j t e
da se igrate s
o v a k v i ш
s t v a r i ш a
Kola su ш e d u t i ш , vec krenula poslije o d Ь i j a n j a s p o r a z u ш a , d r u g i ш
p u t e ш , п а
koji n i s a ш ш о g а о utjecati.
Sta ostade od
Bosne
NADEZDA: Proslo jos pola
g o d i п e
za koje su se v r e ш e stvari u Bosni
s а ш о
jos vise z a o s t г a v a l e . Posle su vec dolazili pregovori oko e g i o п a l i z a c i j e ,
kantonizacije Alija Izetbegovic se vratio iz Lisabona i rekao da stvar·
sada
с е ш о
ш i S r Ь i ш a
dati da
о п i
п a p r a v e
k a n t o п e п a p r a v i t
с е ш о
i
k a п t o n e
i u
t i ш k a n t o п i ш a п e g d j e
Ь i t i
v e C i п a S r Ь i ,
negdje
M u s l i ш a n i
M u s l i ш a п i
koji su u s r p s k i ш
k a n t o п i ш a
ostat s v o ш polozaju ostat
kao opozicija.
su
Ь i l e
iluzije s
о Ь z i г о ш
na pravac k o j i ш se politicka situacija u
B o s п i
razvijala. s а ш Ь i о vrlo skeptican. U s t v a r a п j u k а п t о п а vidio s а ш
podjelu Bosne i
o t v a r a п j e
procesa ratnog sukoba - tu za ш е п е
п i ј е Ь i l o
d i l e ш e .
Bio s а ш vr lo
п e s r e t a п
sto su se stvari
г a z v i j a l e
u t о ш pravcu i
ustrajno s а ш ukazivao to u l a n c i ш a i п t e r v j u i ш a . N i s a ш vidio altemative
historijskom sporazumu sve drugo
Ь i l o
put u
d i r · e k t п i
sukob u
t i ш a C i п u ,
pljacku i u Ь i ј а п ј е .
DILAS:
М е п i
ova
a c k a j e d п a
od k l j u c п i h ,
reCi
cu zasto.
N e s p o ш o
da su ш u s l i ш a n i - n a i ш e kad g o v o r i ш ш u s l i ш a n i ш a i ш а ш u vidu vodstvo
п а г о d - п а ј ш а п ј i
k г i v c i za ovaj sukob. NajveCi su krivci
S г Ь i
i Н r v a t i ,
cak
S r Ь i
na p r v o ш ш e s t u . Ali ш i s l i ш da Izetbegovic nije otkazao
s p o ш z u ш s а ш о iz licnih razloga. MoZda pod u t i c a j e ш Behrnena i l i c п i h koji
su poznati kao
r a d i k a l п i j i
elernenti u s t r a п c i , iz razloga da d o Ь i j u neku
prednost u Bosni nad S r Ь i ш a i
Н r v a t i ш a ?
lzetbegovic i d г u z i n a verovali su
u
о ш о с i s l a ш s k o g
sveta videli su da
A ш e r i k a naklonjena
nisu Ь i l i
svesni dokle
A ш e r i k a
ici v e r o v a t п o
A ш e r i k a
obecavala vise nego
sto ш i s l i l a . U v e r e п s а ш da su licne п j i h o v e а ш Ь i с i ј е Ь i l e da potisnu Vas
ali i da odbace taj s p o r a z u ш
о п d а
ga i
S r Ь i
odbacili.
82
R u s ш i r M a h ш u t c e h a j i c .
profesor elektrotehnike
Ь i о
jedan od najuticajnih ljudi u SDA.
kao ш i n i s t a r energetike u Vladi BiH. vodio resore odbrane unutrasnjih poslova
s n a d Ь i j e v a n j a . i n f o r ш a c i j a ;
D o l a s k o ш Harisa Silajdzica na rnjesto p r e ш i j e r a i z g u Ь i o
ш j e s t o
u Vladi BiK
224
BOSNJAK DIL
U L F I К A R P A S I C
Z U L F I К A R P A S I C :
Kada se
g o v o г i о
krivici za danasnju
a g г e s i j u ,
za mene
van svake sumnje da
i l o
koji postupak,
Ь i l o
Alije Izetbegovica,
Ь i l o ma
koga d г u g o g a nije г a z l o g i opravdanje za zlocin. Mi mozemo jedan г u g o g a
kritizirati i ostati prijatelji, razlicito govoriti i ostati u politickome zivotu. Ali,
pazite, ovdje rijec jednoj balkanskoj nacionalistickoj sredini koj a slijedi
parolu "moj zivot, tvoja srnrt", da se ne moze egzistirati da se
п e p r i j a t e l j
u н i s t i - v j e г u j e se u sporazumijevanje.
C u d н o v a t o
to kod
н а s .
Cesto
sam razmisljao i s t a l н o г a z m i s l j a m о tome: vi imate komsiju, mozete imati
u н j e m u kuma, zeta i prijatelja, ali mozete imati i
u Ь i c u ,
palikucu i dusma
NA
R A S К R S C U
IZMEDU MIRA 1 RATA
225
m i ш i m putem, putem d e m o k г a t s k i h izbora, islo za l r e g e m o п i j o ш ј е г partija
kak va Izetbegoviceva, koja trpi н i k a k v u d г u g u grupaciju u п u t a г
muslimana, na svakim i z b o г i m a mora imati v e c i п u u
P a г l a m e п t u .
Ne mogu
S r Ь i
i
Њ v a t i
-
o d r ю s n o t o t a l i t a ш e
partije i srpske i hrvatske, mogu pristati
ni na kakve demokratske forme koje muslimanima,
o d n o s н o t o t a l i t a ш o j
muslimanskoj partiji, dale
v e C i r ш
u
P a r l a m e п t u
da se ne osecaju
ugro -
zenim. Tu su
se
stvorile ideoloske o н f r o n t a c i j e . Razume se, opet se vracamo
na one Vase ideje da to
Ь i l a
jedna prava d e m o k г a t i j a kad
u n u t a г
muslimana bio pluralizam,
u n u t a г S г Ь а
pluralizarn,
u н u t a г Њ v a t a
mada
su
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 126/133
н i н a , Ь i г а ј t е .
Mi
н е m а n ю
m r ю g o dilema.
Kada SDA o d Ь i l a
s p o г a z u ш , m e н i Ь i l o ј а s н о
da
о н i
п i s u htjeli
zeljeli imali u vidu ove posljedice.
М е н е p r i m j e г ,
u
о н о
doba
kada smo se razisli, sreo M u l ш m e d C e н g i c , s e k r e t a г SDA. Prosetali smo
Sarajevom i mi kaZe: Adile, н е с е
S r Ь i
sukobe isto kao mi. sam se
sada v г a t i o iz
D r v a г a , S г Ь i н
hoce da trguje. Tvoja о с ј е н а da
о н i
zele sukobe
s
а ш а н i ј е
t а с н а . Rekao sam: - Muhamede,
ti
н a Z a l o s t
н e m a s р г а v о .
Ovdje
ј е p i t a п j e :
ili i s k r e н i
s p o г a z u r n ,
koji zadovoljiti i н а s i н j i h i l i
a z a l o s t
sukob.
N e n ю j t e
da se igrate s
v a t г o m
Nema tu
s t v a г a п j a k а п t о п а , а
da
B o s н j a c i
н е с е
Ь i t i i s t j e r a н i
i z b a c i v a п i s posla, gdje
н е с е Ь i t i z a p o s t a v l j e п i .
Takav
н а s
Balkan, takva н а s а
s г e d i н a .
Vi citavo vrijeme govorite: S r Ь i
su hajduci,
S r Ь i
su vukovi, sada
н a j e d a н p u t
kad vam treba
p r e t v a г a t e
ih u
janjad koja postupiti
о н а k о
kako vi zelite. su puste zelje,
о н i
to
mogu pristati. S t v a г da se ovdje mora luciti zlo i dobro
о н о m е
m e н t a l i t e t u
kakav egzistira kod
н а s .
Mi mozemo praviti od ovillljudi о н о
sto о н i н i s u ,
н i t i
о н i mogu
н a p r a v i t i
od
н а s о н о
sto mi н i s m o . Ali mi smo ti
koji cemo stradati, to
t e Ь i
kazem
Eto, to
ј е Ь i l o
moje u v j e r e п j e , i Vi ste v j e r o v a t r ю u pravu kad kazete
da о п i
o d Ь i j a j u C i
sporazum u kom slucaju н i s u predvidjeli posljedice.
Izetbegovic
п e p o s r e d п o
р г i ј е sukoba u B i j e l j i н i dao
i п t e r v j u
zagrebackom
" D a п a s u "
izjavivsi da rata u
B o s п i Ь i t i
п е с е , i citavo vrijeme govorio da
"za
г а t
trebaju dvojica, mi
н е с е m о г а t а
prema tome rata
п е т а .
Kakva
i g п o r a n c i j a
Za rat treba jedan, koji tuce,
u Ь i j a
Mi
s n ю
zrtva. Mi nismo
Ь i l i za rat, п i s m o Ь i l i s p o s o b п i za rat,
п i s m o
Ь i l i
p г i p r e m l j e п i
za rat. Sada
govore
s u p r o t п o ,
kao da п а г о d
с о г а v
i gluh.
DILAS: М е п i to п i ј е s р о ш о .
smatram da
n ш s l i m a n s k o
vodstvo
Hrvati tu
s p o г e d n i j i
- takode
p l u r a l i z a ш ,
se koalicije ili vlasti pravile
ne prema
н a c i o n a l п o m
kljucu, nego
р г е m а
programskim koncepcijama.
Z U L F I К A R P A S I C : Da, p rema str·anackim programima.
DILAS:
Piema programima, i zbog toga
п i s a m
ubeden da Izetbegovic,
odbacujuCi
s p o i a z u ш
nije imao u vidu hegemoniju putem vecine u Parla
mentu. I н а с е se slazem da muslimani
п i s u
Ь i l i za rat - to
v а п s р о г а ,
Ь i l i su
п e p r i p i e m l j e n i . S I Ь i
se
н i s u
imali sta spiemati. Armija vec
Ь i l a
oko
Saiajeva, samo tiebalo dati
k o m a н d u
da
г u s i .
Eto,
to
od piilike sta
mislim.
ZULFIKARPASIC:
Slazem se s time, s tom
a n a l i z o ш ,
ali zelim
i s t a k н u t i
da sporazurn stvorio uvjete za plur alizam i za
е d а н
demokratski proces i
da Ь i о j e d i н a a l t e ш a t i v a koja stajala pred nama, SDA nije shvatila
tu
h i s t o г i j s k u
situaciju.
DILAS:
Adile,
s u s t i н a
u tome da oni nisu demokrati, ostalo sve
s p o г e d n o .
ZULFIKARPASIC:
Tacno.
Ј а Ь i h
se s tim slozio.
DILAS:
Ne mislim samo na
m u s l i m a н e . D г u g i
su moZda jos
gori н е с u
da merim ko gori i bolji. Vracam se tezu da su to t o t a l i t a ш e н a c i o n a l n e
partije koje mogu piestati da budu
t o t a l i t a ш e .
Naime, Iaspasce se,
u п i s t i c e
jedni druge i svaka se
u н u t a r
sebe unistavati, ali se
н е с е
promeniti.
226
BOSNJAK
DIL
U L F I К A R P A S I C
Z U L F I К A R P A S I C : Jos Ь i h samo htio kazati zasto smatram da sporazum
Ь i о moguc i da sporazum Ь i о izlaz. Iz prostoga razloga sto su ove partije
mogle egzistirati samo na sukobu mogle su jacati samo u konfrontaciji jedne
protiv druge. Kada se njima oduzme sukob onda se flksira put za stvaranje
stvarnih demokratskill programa i demokratskih stranaka - Socijaldemo
k г a t s k i h l i Ь e г a l n i h stranaka - i kod M и s l i m a n a i kod Srba. Takvih
stranaka i
i l o
ali ove nacionalisticke partije su flksirale put sukoba one od
toga zive od toga а с а One su i povele rat i one ga ne mogu zavrsiti.
Da stvorena atmosfera s p o r a z u m i j e v a п j a stvorena Ь i l a i atmosfera
NA RASKRSCU IZ1\1EDU MIRA 1 RATA
227
zivill Ь i с а ikada
Ь i t i
razjasnjeno. Nairne covek u kome nije prevladao
zlocin moze da shvati z l o c i п c e koji
и b l j a j u
decu i nejac. Nije u stanju to
da pojmi ako pojmio to odnosno ako to shvatio onda on zaronio u
takvu dublnu i
miak
u kojima mome misljenju ili poludeo ili postao
z l o c i п a c
- kod
o r a l n Љ
ljudi pre ovo piVo, razume se. Piema tome ocekivati
da mi koji smo protivu
s h v a t i r r ю
takve
z l o c i п e
- to samo iluzija. Moguce
to samo u dobroj literaturi opisati preko toga da idemo ka nekim
s l и t п j a m a
koje isto Ь i l e nekakva u t п a
s a z n a v a п j a .
Vi ste dragi prijatelju
п a s l u t i l i uocili zlo ali zaviriti u njegov uzas pojmiti ljudske uzroke takvih
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 127/133
izmjena u strankama
s t v a r a п j e
njihovill krila
d e m o k r a t s k Љ
elemenata
stvaranje novih demokratskih stranaka. К а о sto se to dogodilo u citavoj
Evropi i u zemljama realsocijalizma tako se i kod nas stvorile
m o g u c п o s t i
da
te
stranke slabe i da se transformiraju da se stvaraju demokratske stranke
i demokratski uvjeti i da n a c i o п a l i s t i c k e stranke j e d п o s t a v n o izgube na
terenu. Njih
г а t о ј а с а о
i omogucio im egzistenciju.
Cm }ek
ne
г a z u m i j e zlocince
DILAS: Smatram da gospodin Z u l f i k a г p a s i c
i s c г p a o
temu oko spora
zuma. Mozda ima jos nesto. Ali povodom ј е d п е njegove izjave u toku
izlaganja
s р о r а z ш п н
zapravo povodom jedne recenice ili jedne kratke
opaske kazao Ь i h nesto sto nije u neposrednoj vezi sa spo razumom. Mozd a
to nije p o t r e b r ю ali javila mi se neka zelja ili ideja da to uradim. Gospodin
Zulfikarpasic otprilike rekao - da nije ocekivao zlocine takve zlocine.
se odnosi na 1990. ili 1991 Ь i с е 1991. konflikt vec Ь i о ocevidan.
sam tada Ь i о К ш s e v c u - pozvali neki filozofski skup govorili
su na razne teme. sam govorio temama vezanim za opasnosti koje su se
nadvile nad п а s е narode medusobnim sukoblma. Tom prilikom sam rekao
da verujem u sukob - da п е с н da
v e ш j e m
u masovne zlocine
jer
Ь i h
smatrao sebe podlacem kad
Ь i h
verovao takvo sto.
Pitanje masovnih z l o c i п a - to politicka filozofija koliko znam nije
raspravila. Otkuda se н o p s t e javljaju m a s o v п i zlocini i sta znace? Ako
kazemo da to iz covekog svojstva da covek nosi u sebl potencije
zla
nismo
п i s t a o b j a s п i l i
samo smo konstatovali nesto sto opste poznato.
pitanje samo sto п i ј е r a z j a s п j e n o nego pitanje da li ikada Ь i t i
razjasnjeno - kao sto p i t a п j e da li poreklo ljudskog
Ь i с а o d n o s п o
strahota
--
od toga ste
Ь i l i
p o s t e d e п i .
Ne ostaje п а т nista drugo sem da se protivu takvih zlocina i zlocinaca
bOiimo.
ZULFIKARPAsrc: Imao sam ovakvo i slicno misljenje tome. Dozivio
sam Drugi svjetski rat i dio toga rata proveo u k a z п i o n i c i u Zenici i u
M i t г o v i c i . Jedno vrijeme kada se cistila Fruska
о г а
komandant J a s e r ю v c a
Luburic ustaski kiVnik dosao sa svojim jedinicama i preuzeo i ovu
k a z n i o п i c u dovodeCi tamo z а г о Ь l ј е п е partizane s Fruske Gore i s г p s k o
s t a n o v п i s t v o . Tu on kratko vrijeme
b o г a v i o
i zaveo jedan
п e v j e r o v a t a n
rezim koji sam dozivio gdje smo se m o г a l i svako jutro postrojiti u jedan
red i onda naisao i govorio samo: da ne da ne. Onoga za koga rekao
da
и s t a s e
su iza leda uhvatili
za
ramena i odmah na
l i c и
mjesta zaklali
nozem.
su
Ь i l i stravicni dozivljaji kad vas и p r s k a vruca kiV i usi zagluse
od smrtnoga krika.
U toku rata sam vidio n e v j e г o v a t n e z l o c i п e i osjetio posljedice tih
zlocina. Ulazio sam Bosni u sela koja cetnici zapalili vidio sam tako
reci jos VI UCa tijela pobljenu djecu zene. Pecat tih dozivljaja utisnut
mene. Citavog sam zivota imao strahove da se takvi zlocini ne ponove u
Bosni. Bio sam na to do krajnosti osjetljiv. Vjerovao sam da se to moze
ponoviti i strahovao od toga. Samo u ovoj stvari ima gospodin Dilas pravo
п i s a m
ni u kojem slucaju ocekivao ovakvu d u Ь i п u ovakvo u kvalitetu i
k v a п t i t e t u
prevazila:lenje najcrnjih slutnji. se u takvoj formi dogodilo
da
se svi opisi dosadasnjih m н k a i pakla mogu mjeriti s fantazijom zlocinaca
koji su p o C i п i l i ova nedjela u nekim krajevima Bosne. sam se upravo toga
Ь о ј а о
i pisao sam da se to moze dogoditi ali sam
р о г е d
svega toga
iznenaden
s i r i r ю m
dublnom i t o t a l r ю s c u ovih z l o c i п a .
Razgovarao sam s jednim americkim n o v i п a r o m koji govori da su
228
BOSNJAK- ADIL ZULFIKARPASIC;
srpskoj strani stotine hiljada l j и d i i zena i n v o l v i г a n i d i r e k t n и p l j a c k и i
p г o g o n e I j и d i . Z п a t e to teska t г а и m а . Ј а sam zagovornik zajednickog
zivota, jedinstvene Bosne, ali me jeza zahvata kada pomislim kako to
djelovalo na one z е п е d ј е с и i l j и d e koji to dozivjeli svojoj kozi, na
svojim Ь l i z n j i m a kad jednoga d а п а morali sresti sve te
и Ь i с е .
Sve to
stvari kojima covjek vise ne moze ni da г a z m i s l j a nego se tjesi da
zaista zivot ј е d п а
c и d n o v a t a
tajna koja s k l o п a da prirodi i n и Z d i
cesto prijede р г е k о svega, i
z a b ш a v i
i zametne tragove nama samima i
п а s о ј sredini od tih p r e s t и p n i k a i z l o C i п a c a i da tako o m o g и C i da se ta sredina
NA R Л . S K R S C U IZMEDU MIRA I
RA
229
ZULFIKARPASIC:
Ne s а п ю da nije
Ь i l o
n e m i n o v r ю п е g о se ovo, bez
m п o g o t т u d a п ю g l о sprijeciti. Bio sam aktivan ovoj politici. Kad vidim sto
sam sve
и С i п i о
da gotovo dode do
г e a l i z a c i j e s p o r a z и m a
mislim da to i
n i s и
tako veliki napori niti neka n e m o g и c n o s t . Gledajte, ti l j н d i koji postali
z l o c i п c i v j e r o v a t п o Ь i l i
п o r m a l n i l j и d i
koji zivjeli svojlip familijama,
imali svoje
d п е v п е p r o Ь i e m e .
Bez obzira na cetnicke i
н s t a s k e
pokolje
Drugome svjetskom r a t и da п i ј е doslo do ovih
s и k o b a
zelja za osvetom
nestajala i za vjecita r e m e п a
Ь i s m o
zivjeli nasoj zemlji mirno. Trebalo
da samo jos jedna generacija
s i п o v a
и Ь i с а i
и Ь i j e n i h
prozivi m i т u . Mi smo
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 128/133
o b п o v i .
Ali, vidite, te hiljade ranjenika, te hiljade bogalja, te hiljade d и s e v n o i
fizicki и n i s t e n i h l j и d i Trebat dosta v r e m e п a da prode, da se stvari
pocele п o r m a l i z i r a t i .
V j e г o v a t n o
mi i
g e n e г a c i j e
iza nas
п е с е m о
moCi ni za
pedeset godina objasniti kako i zasto se to sve dogodilo. Za mene, najveca
m o n s t п ю z п o s t
svega ovoga jest cinjenica da to Ь i l o
n e p o t r e b п o
da to
nikome ne d o п o s i
n i k a k v и
prednost, da to
Ь i l o
р о t р и п о alogicno, da smo
to mi mogli sprijeciti, s vise paznje i t г u d a . Vidite, koji sam taj s p o r a z и m
pravio, nemam
s e Ь i
sto da zamjerim, p o k и s a o sam sve da to od moga
a r o d a
o t k l o п i m . Nemam s e Ь i politicki sta г e d b a c i t i ali se cesto pitam: kako ovi
I j и d i koji pridonijeli tome, koji to organizii-ali, koji te zlocine
p o d г Z a v a l i i odobravali, kako oni g l e d a j и na taj svoj zivot? Na
k r a j и
krajeva, dolazimo do one istine kojoj smo
p o c e t k и
govorili, da sve to
Ь i l o p o t p и n o n e p o t г e b n o i da se nijedan narod s tim ponositi ne moze niti
iz toga
i z v и C i
neke velike koristi.
Sve to ne
z a s l и z и j e
tolike
l j и d s k e
zrtve, ni ta zemlja, ni ti krajevi, niti
ista
z a s l и z и j e
ova ponizenja i zlocine koji se kod nas dogodili. se ne
stidim sto poticem iz tih krajeva, osjecam
s r a n ю t u
ali moram priznati da
osjecam v e l i k и p o t i s t e r ю s t v e l i k и
n e d o и m i c и g l e d a j и C i
na
s v г h и
zivljenja
m e d и
ovakvim
I j и d i m a
i na s v г h и djelovanja i trosenja vlastitih e п e r g i j a za
ovakve beznadne dogadaje kakvi se kod nas
m o g и
dogoditi. se pitam i
tjesim se da mozda mi ipak
п i s m o
najgori dio ove
k и g l e
zemaljske, ali
ocevidno smo p г e s l i s v a k и mjeru z d г a v o g a razurna i l j и d s k o g a dostojanstva
- svime ovim sto se dogodilo na nasem p o d r u c j и .
NADEZDA: Tesko prihvatiti daje ovo Ь i l o п e m i n o v n o istorija zapravo
ne р о z п а ј е п e m i n o v n o s t р а se ipak dogodilo.
ipak isli ka
z Ь i i z a v a n j и
ne mozemo
р о г е С i
da smo cetrdeset godina zivjeli
m i г u da se generacije
s г o d i l e
da isli zajedno skole, da niz
l j и d s k i h veza stvorili, koje nesto znace ovome i v o t и da и s t v o r e п a velika
prijateljstva. Imam brojne prijatelje Н r v a t e i Srbe, i njihova prijateljstva za
mene jos и v i j e k с i п е v r i j e d п o s t
d а ј и
ј е d а п kvalitet mome zivotu. Tako
daja
mislim da smo mogli
р г о с i
tome sam se nadao, vjerovao sam da moramo
proci jos ovaj
p o t г e s
jos ovu p r o m j e п u iz k o m и п i s t i c k o g a и d e m o k г a t s k i
sistem, iz jedne d i k t a t ш e koja p o p и s t a l a u e d n и l i Ь e r a l n н d e m o k r a c i j и
gdje mi п i ј е ni vaZno da li me neko voli ili miZi, niti v a Z п o da li neko ima
za mene i moje ideje simpatije, ali da mozemo zivjeti jedno pored
d r и g o g a
bez ovoga divljackog i s t r e Ь i j i v a n j a .
DILAS: V е г и ј е m moram da v e r и j e m da narodi Bosne dogledno
vreme spoznati kakvu i s t o r i j s k н
k a t a s t r o f и
su olako uleteli, kakvim
strasnim t г a g e d i j a m a и c e s t v o v a l i . Narod,
г a z u m e
se, nije niti moze Ь i t i
k г i v u pravnom s m i s l и ali nisu - bar eticki i i s t o г i j s k i odgovorna samo
vodstva. Vodstva se
п a m e c u l
i
i z r a s t a j н
iz п а r о d п е o s п o v e : zar
п i s m o
slusali, zar jos с и ј е m о m a s o v п e pevanije koje p o z i v a j и i s t r e b l j e п j a
inovernih suseda i svojih "izdajnika"? N a г o d koji
d o p и s t i
razaranje etickih
п ш m i r azara svest svojoj
b и d и c п o s t i
i svom mestu
m e d и
narodima.
Nego da se m a h п e m o filozofije - to podstakla п e p o j m l j i v a
z l o c i п s t v a
Bosni i Vasa bas vesela prica
u z a l и d п i m
nastojanjima da ih
sprecite.
sam vec poodavno vise
k г o z
svoju i b o s a п s k u
l i t e r a t ш и
nego kroz
politiku i i s t o r i j и spoznao ne
s а п ю
k o г e п s k e istovetnosti, srodnosti
Bosnjaka sa S г Ь i m a i H г v a t i m a nego i n j i h o v и politicku i k и l t u r n н poseb
nost. Otuda. slicno Vama, dozivljavan1
i s t r e Ь l j i v a n j a
Bosni i kao t г a g e d i j u
230
BOSNJAK
ADIL ZULFIKARPASIC
jednog te istog, svog naroda: i vodi srpski i hrvatski govore Bosnjacirna
kao islamiziranim Srbima i Н r v a t i m a , ali se ponasaju prema н j i m a kao
prema iskonskim smrtnim neprijateljima
Desava se da iz dobra izide zlo, ali nikada iz zla dobro. lz zla koje se
obrusilo u najvecoj meri Bosnjake, Bosnjaci su vec izisli kao politicki
identitet. vise niko ne moze poricati. Bez obzira to kakva Bosna
iziCi iz ovog klanja Bosnjaci imati svoju drzavu, svoju d т Z a v н u vlast: oni
su stradanjem i borbom pokopali planove о d e o Ь i
Bosne, odnosno
z a t i т a n j u Bosnjaka muslimana.
TURCIZMI I М А N Ј Е POZNATE RIJECI
abdest
(tur.) obredno
р r а н ј е
prije
molitve kod m u s l i m a н a
ajan -
(arap.)
1
prvak,
ugledan
covjek, istaknuti
p r e d s t a v н i k
ј е d н е
v l a s н i k obraduje sam ili preko
citcije (kmet, seljak, bezzemlja§)
divan -
(m-ap./pers./tur.)
1
Vijece,
s k u p s t i н a ,
d r z a v н i savjet ili
mjesto gdje se odr·zava; 2. z Ь i r k a
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 129/133
В о s н а
preziveti u
B o s н j a c i m a :
to uteha, to kakva-takva praved
nost u zlu i iz zla koje jos prezivljavamo.
Ispala ova moja rec preduga. mogu odoleti da ne kazem, na
т a j u
ove diskusije, jos dve-tri recenice sagledavanju onoga sto mi se cini Ь i t n i m
u Vasoj licnosti i Vasim postupanjima. Svak odreduje, ali i н a s l e d u j e svoju
s u d Ь i r ш . SlusajuCi Vas cetiri dana dosao sam do zakljucka da Vi, razume se,
imate odstupanja kao i svaki covek,
te
da
e k i
elementi nisu
a u t e н t i c n o
Vasi,
da ll vremenom odbacujete. Ali vidim da ste iz Vase p o г o d i c e , iz ј е н е
e t i c н o s t i
ustvari, dosli do svojih
u v e r e н j a , o d r ю s n o
- porodica
е Ь i l a Ь i t n a
komponenata koja uticala na Vasa politicka opredeljenja, najpre da pridete
komunizmu kao
p o k т e t u
koji tezi ka apsolutnoj slobodi - znamo da
komunizam nije
Ь i о
u s t a н j u da ostvari i niko ne moze verovatno da
ostvari,
а k a s н i j e
da prihvatite l i Ь e r a l i z a m . naslede jedna od
Ь i t n i h
crta
u Vasoj politickoj i ljudskoj l i c н o s t i . Jer, Vi iz porodice i s t e mogli izvuCi ni
k o m u н i z a m ni politicki
l i Ь e r a l i z a m ,
ali ste
k т o z
nasledenu eticnost povukli
neodoljivu t e z н j u ka slobodi, ka pravednosti, ka ljubavi prema ljudima.
klase ili staleza; 2.
f u n k c i o н e г l o k a l н e uprave; 3
s t a r j e s i н a н e k o g mjesta
ak fam
- ( ur./pers.)
1
prvi mrak,
sumrak, zalazak
u н c a ;
2. cetvrta
redu (od pet
s v a k o d n e v н Љ
r r ш s l i m a н s k a r r ю l i t v a
Alimm
(arap./tui'.) A l i j i н dan,
I l i н d a n -
pada 2.
avgusta
aSi.kovati-
(tur.) voditi ljubavne
razgovore
ml ija
(grc./tur.) kucno dvoriste
ogradeno
zidom
Ь а ј г а k -
(tur.) zastava
begluk
(tur.)
1
begovsko
imanje,
begov
posjed
na
kome nije
Ь i 1 о
kmetovskih odnosa nego
ju
beg davao u
zakup
ili sam
obradivao; (u
ovom
z н a c e n j u
jav1ja se samo u Bosni); 2.
begova r e z i d e н c i j a ,
konak, begov
cardak
begovat
(tur.) p1emicki sta1ez
bujmm
(tur.) izvoli, izvolite
e e г a m i d a - (grC./tur.) polukruzni
zljebasti krovni crijep
cumez
(tur.) kokosinjac
c ш d a k
(pers.)
1
lijepa,
o Ь i c n o
dvospratna,
k11ca o k r u z e н a
bascama, dvorac, ljetnikovac
eeng
(pers.) vrsta
muzickog
udarackog i н s t r u m e n t a
eengija
(pers.) igraCica, plesacica
Citluk,
Cijluk,
Ciftluk
(pers./tur.)
vrsta feudalnog
posjeda
koji
pjesama
dolma
(tur.) н a d j e v ; р u н ј е н е
paprike, pm·adajz, luk, tikvice itd;
р u н ј е н ј е
se vrsi
s a m l j e v e н i m
mesom p o m j e s a н i m s
p i r i н c e m
(rizom);
dub
hrast
dielablja
(arap.) duga ш l j i н a za
muskarce, m a н t i j a
dienaza - ( г а р .
1
m u s l i r n a н s k i
sprovod; 2. rnolitva za mrtvog
pred
s a h r a н u
dzuma
(arap.)
s k u p н a p o d н e v n a
molitva petkom
aejajaVO/ -
p \ e m e н i t i
ј а V О Г
dizilja
(tur.)
Ь l u d н i c a
fennan -
(pers.)
1
sultanov ukaz,
s u l t a н o v naredba, carska
zapovjed
fetva
(arap.) p r a v н o r j e s e н j e ili
uputa d а н а
u
o Ь l i k u
odgovOI'a
i z v j e s н o p i t a н j e
iz islamskog
prava; autoritativne fetve izdaju
sejhul-islam i muftije
f u k ш a
(tur.) siromah,
s i r o t i н j a ;
cesto u prezirnom smislu:
propalica, olos
Hadis
(arap.)
g o v o г ,
izreka
Muhameda a.s.,
u s m e н a
tradicija
od
M u l ш m e d a a.s; u
sirem
z н a c e n j u sve
о н о
sto
Muhamed a.s. govorio, radio ili
preporuCivao
da
se radi
l m i г s u z - (arap./tur.) н e p o s l u s a n ,
232
BOSNJAK ADIL
ZULFIK RP SIC
nesta5an
l ю m a j l i j a -
(tur./arap.) talisman
vjerskog karaktera, stiti od uroka,
bolesti i drugih nezgoda
l ю t m a -
(arap.)
1
jedno citanje
Kur ana od pocetka do kraja uz
propisani ritual (abdest, nijet
i s k a z a п a п a m j e r a
koja prethodi
molitvi i c e п j u
K u r a п a -
i
dova)
l ш d b a - (arap.) propovjed
( t н r . )
vezir, koji ratu r ю s i o titlllu:
s e r d a г i - e k r e m
soji· (arap.) trpeza
s ш · а - (arap.) poglavlje К ш а п а
ima 114 sura
K u r a r ш
.5e Jit-
(arap.) m н s l i m a п koji pogine
Bozijem putll u odbrani
domovine
t slill n
(tllr./pers.) kameni han
k н с а ili z g г a d a za
p r e п o c i s t e ,
k o п a C i s t e
t e f l e г - Ь i l j e z n i c a ,
К Z L O
OSOBNIH IMENA
Abdic, Fikret, 168
Abdu1 38
Afghani,
38
Bozicevic,
I v a п
Be1i 93
Bozovic, Vojin, 75
Brajevic, 43
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 130/133
jelek
prsluk
k fl n (tur.) dug k a p н t , prastara
п о s п ј а п a r o d a Centralne Azije i
Turske
l ю l i f -
arap.)- i z v o ш o : halifa
vrhovni vjerski
p o g l a v a г
m н s l i m a n a ; titula ukinuta
nestankorn osmanlijske carevine
koloni (lat)
S i t п i f e н d a l c i
-
mahom I t a l i j a п i - u Dalmaciji.
leno
- (njern) 1. zemljisni posjed
koji f e н d a l a c -
z e m 1 j o p o s e d п i k
davao
v a z a l н
uz
н s 1 o v da ovaj р г е m а n j e m н
izvrsava obaveze
milet (arap.) narod
muselim (arap./tllr.) najvisi
н p r a v n i cinovnik u jednoj
o Ь a s t i
museb k
(arap.) drvena
н k r a s n a
resetka na prozorima
s t a г i h
m н s l i m a n s k i h k н с а
muteselim ( a r a p . / t н r . )
Cinovnik,
p o v j e r e п i k , c н v a r
mutv k (arap./tur.) l j e t п a k н h i п j a
odi k (tllr.) plemicka, begovska
k н с а ;
s ndi k
( t н r . ) 1. zastava, bajrak;
2.
g r a n i c п a o Ь a s t
T ш s k o j
Carevini
seCija-
( t н r . ) vrsta kauca
p r i c v r s c e п a zid
s e m s k e г -
(pers./arap./h1r.)
v r h o v п i
komandant; postavljan
s н с а ј н
rata iz redova vezira; od
njega Ь i о stariji samo veliki
(tur./grc.)
registar, protokol, trgovacka
k п j i g a
tekij
( a г a p . / t l l r . )
derviska zgrada
kojoj se obavljaju derviski
obredi. 3. m a н z o l e j ,
g r o b п i c a
islamskog ucenjaka.
tilut
(tur.) t н p i dio maca
t i m ш - ( р е г s . / t ш . ) 1. п j e g o v a r ~ e ,
ciscenje i
ш e d n o h r a п j e n j e
konja;
2.
f e н d a l n i
posjed; 3 . k o п j s k a
oprema
tug - (pers.) 1. znak
p a s i п o g
d o s t o j a п s t v a , perjanica
п а р г а v 1 ј е n а
od
s a r e п i h
konjskih
dlaka; cin pase se razliko\ ao
prema broju t н g o v a
ulema (arap.) m н s l i m a п s k i vjerski
н c e n j a k ,
r r ш s l i m a n s k o
svestenstvo
~ ~ a k z i f - ( а г а р . ) z a d н z Ь i п a ,
m н s l i m a n s k a
vjerska imovina
Vakufski
s а Ь о г - (arap.) v r h o v п i
п a r e d b o d a v п i i n a d z o ш i o r g a п za
v a k н f s k н (
a d н z Ь i n s k н )
i
vjersko-
i m o v i п s k н upravu Islamske
zajednice
Vijeee ajana
- p a г l a m e n a t ,
p r e d s t a v п i s t v o н g l e d n i h
prvaka
jedne pokrajine
: : : ш - (arap.) 1. zavjesa, zastor; 2.
п e k a d a s п j a
odjeca m u s l i m a п k i
:::ijamet- ( а г а р . ) 1. veliki posjed; 2.
vojnicki feud
Akkoyonlu, A1ija 39
Akkoyon1u, Hilrno, 39
A k k a y o п 1 u ,
13, 16, 23, 39
A1ajbegovic, M н s t a f a , 73
A1ajbegoviCi, 12
A1aupovic,
T н g o m i r ,
109
A Љ a h a r i , N i s i ш ,
88, 89
A1i Bestami, 67
A1ija
Hazreti,
12
Anato1e, F г а п с е , 47
Andric, Ivo, 61
A ш a u t o v i c ,
Serif, 36, 109
Avdagic,
87
vdagic,
M u l ш m e d - b e g ,
80
В а Ь i с , Ante. 99
В а Ь i с ,
Nebojsa,
88
Bakovic,
А п t о ,
164
Balic, Smai1 130, 1 1
Basagic, dr Safvet-beg, 20, 73, 97,
109
Bauer, Oto, 104
B e h m e п , Omer, 146, 161, 162, 163,
165, 166, 169, 170,221,222
В е h ш е п , Sa1ih 133
Behrnen, braca, 163
Besarevici,
71
Besic, Muharned, 165
Beslagic, 62
Bes1ic, Akif, 89
Bes1ic, Faik,
88
Boban, Mate, 150
Boh, Katja, 153
В о г а s .
Franjo, 186
Brkic, Dusko, 93
Brkic, Hasan, 46, 89, 112
Brozovic,
d r D a 1 i Ь o r ,
167, 179
B н d i s a . Drazen, 153
Burdzevic. Rifat, 47
Burek, dr
Sa1il1
163,217
Busat1ija, Ma11rnut
111
Ceric, ef. Mustafa, 146
Cerovic, Novica, 19
Cerovic,
р о р M i l u t i п ,
17
Cerovic, Nikola, 24
Cerovic, Novica, 24
Cerovic,
D a п i l o
36
Ciliga, Ante, 122
Cvetkovic, D г a g i s a , 136, 179,
198
Cancari.
33
Cancar. Petko, 57
C a н s e v i c ,
reis-u1-ulema
D z e m a 1 u d i п , 38, 40
Cavoski, Kosta, 155
Celebija, Evlija, 15
Celik.
Ь г а с а 51
Cemer1ic, Hamdija, 126, 127
Cengic, Adil, 39
~ e n g i c ,
A1i-beg, 68
Cengic, Ali-pasa, 14, 15,21
Cengic,Becir-pasa, 14,17,18,21,
34
Cengic, Dzafer-pasa, 14,
21
Cengic. Fejsa1-beg,
16
~ e n g i c Ferid, 46:88, 89
Cengic, Ernir, 90
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 131/133
236
BOSNJAK-
DILZULFIKARPASI<:
Komnen, Katarina, Despina, 13
Kovacevic, Bora, 88, 97, 112
Kovacevic, B ш i s a 46
Kovacevic, Bozo
153
К r a j i s n i k
Momcilo, 211, 209, 208,
186,213
Kremzar, 131
Kresevljakovic, dr Hamdija, 14
К r 1 e z a Miros1av, 46, 86
K ш j e v i c Ј ш а ј
128, 129, 200
KujundziCi, 70
Kulenovic, Adi1 178
MihajloYic, Draza, 83, 85
Mihaj1oYic, Sergije, 73, 75
MijatoYic, Cvjetin, 97
Mi1ic, А с а 88
Mi1jkovic, Huska, 94, 95
Mi1oseYic, Slobodan, 176, 177, 178,
192 197 209 211 213 214
215 216 218 219 221
Minorski, prof,
23
Miskin, Vaso, 86
Mladic, Ratko, 83
M o n t f e п a t
Boniface I 14
KAZALO
O S O B N I Н
IMENA
237
Petrovic, Petar Njegos, 12, 21, 22,
70
P e t г o Y i c i 22
Pijade, Mosa, 45
Pi1av 99
Pi1jak, Obrad, 158
P1avsic, Bi1jana, 185
Popovic, Р а У 1 е 45
Pot, Р о Ј 82
P o z d e г a c
Hamdija, 219
Pozderac, Nurija, 104
Princip, Gavrilo, 48, 90
Sirbuba1o, Rasirn, 57
Sirc, dr Ljubo, 140,
141
Skop1jak, Osrnan-pasa, 24
S1adic, Ramiz, 45, 46
Sofradzija, Alija, 51
Soko1ija, dr Kerno,
163
Spaho, dr
M e h ш e d
35, 110, 155,
197
Staljin, 41, 104, 111
StaroYic, Sreten,
95
Stojadinovic, M i l a п 27
Streiff, Ulin,
141
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 132/133
Kurspallic, Fajko, 78,
88
Lambsdorf, grof, 164
Latas, Omer-pasa, 17, 69
Latin. Ivo, 153
Loje, 57
Loncar, Budimir,
153
Loza, Tihomir, 156
Luburic, Andrija, 12
Luburic, Maks, 80, 227
Ljotic, Dimitrije, 49
Macek, V1adko, 122, 128, 135,
136 144, 179,
197
Maglajlic, Sevket, 89
Mahmud-pasa, 67
M a l 1 m u t c e l ы j i c .
dr Rusmir, 223
MaksimoYic,VojislaY, 57
Mandzic, Pasaga, 96
Manolic, Josip, 167
Marici,
33
MarkoYic, Ante, 153, 198
MarkoYic, Simo, 111
Marx, Karl, 97, 105
Mazic, SlaYko, 78
Mazuranic, Ivan, 16, 20
М е d а п Savo, 95
Mehmed-el-Fatih,
13
Merhemic, Fadil, 122
Mesic,
р о р
37
Mesic. Stipe, 179
Mestrovic. Ivan. 121, 128. 133. 134.
135
Morgan, 141
Muftic, Fahra, 100
Muftici, 57
Muhamed a.s., 41, 194
Mujagic, dr Hamza, 163, 167, 170
Mujic, reis-ul-u1ema, 83
Mulabdic, Ferida, 77
Musovic, Osman-kapetan,
21
Nametak, dr Fehim, 163,
170
Nietzsche, 97
NikoYic. Savo 64
Niksic, dr Ante, 122
Niksic, Dunja, 122
Niksic, Т а t ј а п а 122
Numic, DerYis. 89
Nusic, B r a п i s 1 a v 90
ObrenoYic, knez Mi1os, 10
Pandza, Muhamed, 38
Р а р а
Ivan Р а У а о 194
Р а р а Pav1e (15. st.), 13
Р а р о A l Ь e r t 121
Parezanin, Ratko, 128
PasiCi, 12
Pave1ic,
А п t е
81, 82, 92, 135
Pavlinic. Vlado, 52
Р е ј а п о У i с
Mirko, 172
PeliYan. Jure. 187
Perinovic, dr Davor, 155, 186
Pernar, Ivan 121
Pertev-pasa, 74
Peselj, dr Branko, 79, 135,
Princip, Slobodan Se1jo, 91
Prnjatovici,
71
Pucar, Duro, 89, 96, 99, 100
Puljic, monsinjor, Vinko, 194
P u r i Y a t г a Atif, 116
Radic, Stjepan, 197, 198
Radica,
B o g d a п
121
RankoYic, A1eksandar, 96, 116
Ratkovic, Ado1f 122
Rebac, Н а s а п 132
Reberski, Josip 122
Redzepasic, Basaga, 21
Renovica,
M i 1 e п k o
146
R e s u l Ь e g o v i c
Hasan-beg,
21
R i Ь a r Lo1a 47
Rizner, 92
RizYanbegoYic, A1i-pasa, 19, 20,
21 22
Rockefeller,141
Romain, Rolland, 47
Sadam, Husein, 168
Sancevic, Zdravko, 125
SaYojski, Duk, 14
Schaefer,
Н е п у
141
S c h o p e n h a u e г
97
Se1im
1 Javuz, 14, 16
Se1imoYic, Mesa,
181
Se1imoYiCi
57
Se1imovic, 44
SerdareYic, Izet, 223
Sijaric, Carni1 181
Sinan, Kodza, 55, 74
Suares, 153, 164
Sunara, Vasi1ije, 77
Sut1ic, Vanja, 219
Sabic, Sa1im, 155, 161, 162, 166,
167
Sahinovic, Medzid, 122
Sahinpasic, Hamdija, 44
Santic, Aleksa, 137
Sarac, genera1
D z e ш a 1
145, 146
Sarac,
Z a i ш
104
Sator, I Ь r o
95
Sernsekadic, muftija Mehmed, 36,
107
Soca, Ljubo 46
Su1jak, A1ija 121
TankoYic, Semso, 161
Tito, Josip, Broz, 82, 125, 101, 167,
194
Toller, 47
Tomanovic, 21
TomaseYic, Stjepan, 66, 67
Tornic, Manoj1o,
183
Topa1ovic, Zivko, 140
Torbar, Josip,
121
Tosic, Desimir, 172
Tosovic, Risto, 88
TosoviCi, 70
Trhu1j, Ahmet, 80
Tudman,
F г a n j o
136, 155, 167,
176 179 186 188 192 202
216
Tuhacevski, 48
238
BOSNJAK-
DIL
ZULFIKARPASIC
Tu1ic Himzo 217
Tur-A1i Ь е у , 13
U Ь i p a r i p ,
Gojko 146
Ug1janin dr Su1ejman 161 162
166
Ujevic Tin 97
Uze1ac general 178
Uzun Hasan 13
Vajner Slavisa 88
V е Ь е г N ш b e r t 93
Velagic Teufik 130
Zoranic Kasim 163
Zubic Rudi 121
Zulevic Besir 117
Z u l f i k a г p a s i c ,
Z ш n г e t a 39
Z u l f i k a г p a s i c Sefika 39
Z u l f i k a г p a s i c , Adi1
42 89 144
185 212 213 221 141
Z u l f i k a г p a f i c , Alija 40
Z u l f i k a г p a E i c , Arifa 39
Z u l f i k a г p a s i c , F a l 1 г a ,
39
Z u 1 f i k a г p a s i c , Fatima 39
Z u l f i k a г p a s i c , Hajrija 39
Z u l f i k a г p a s i c ,
Hamijeta 39
8/11/2019 806_Đilas, Milovan, Bošnjak Adil Zulfikarpašić, Bošnjački Institut, 1994
http://slidepdf.com/reader/full/806dilas-milovan-bosnjak-adil-zulfikarpasic-bosnjacki-institut-1994 133/133
Veselinov Zarko 92
Vojnovici 31
Vojvodic 53
Vuckovic Baza 122
Vukanovic Radovan 96 98
Vukmanovic Svetozar Tempo 82
86
Vukovic
Т о т о
43
Zildzic 125
Zimonjic vladika 79
Z u l f i k a г p a s i c ,
H a s i Ь a 39
Z u l f i k a г p a s i c , Hasa 39
Z u l f i k a г p a s i c , Н i 1 m o
40
Z u l f i k a г p a s i c ,
Husein-beg 31 34
Z u l f i k a г p a s i c , Sabrija 73 121
Z u l f i k a г p a s i c , Su1ejman 73
Z u l f i k a г p a s i c , S u l e j m a п - b e g
36
Zulfikarpasici 12 32
Zivkovic
Р е щ
144