3.3. Dobit i omjeri cijeneDobit se u dioniarskim izrazima moe iskazati na nekoliko naina koji se onda mogu usporeivati meu kompanijama. Dobit po dionici (EPS Earnings Per Share) dobiva se dijeljenjem dobiti sa brojem izdanih dionica. Omjer cijene i zarade (P/E Price/Earnings) izraava se dijeljenjem cijene dionice kojom se trguje u tom trenutku i zarade po dionici u posljednja etiri kvartala. Ovom se nainu procjene pridodaje velika vrijednost. Prednost ovog omjera je transparentnost i uvaavanje trinih postignua kompanije. P/E je omjer koji jednostavno pokazuje u kojem e razdoblju uloeni novac u dionice biti vraen. Postoje jo i omjer cijene i dobiti i omjer porasta (PEG) i budui godinji omjer cijene i zarade i omjera porasta (YPEG). U realnim uvjetima vrlo je teko predvidjeti budui rast kompanija, kao i svaki budui dogaaj, a samo jedna pogreka moe pridonijeti pogrenoj krajnjoj procjeni. Omjer cijene i prodaje (Prices/Sales Ratio) koristi za procjenu vrijednosti poduzea putem prihoda. Ona je esta metoda koja se koristi pri preuzimanju neke tvrtke. Metoda je dobra i za procjenu kompanija koje ne ostvare dobit.

3.4. Naini procjenjivanja vrijednostiProcjena vrijednosti na temelju novane mase je postupak koji rado primjenjuju investicijske banke. esto se koristi i kod preuzimanja i akvizicija. Rije je o vrednovanju kompanije prije isplate poreza, amortizacija itd. Primjerice, Amazon.com godinama posluje s gubicima zbog ogromnih investicija i plaanja amortizacije, koji na neki nain prikrivaju njihovu sposobnost stvaranja zarade. Ova metoda pomae boljoj procijeni vrijednosti dionica ovakvih poduzea. Procjena vrijednosti na temelju imovine je jo jedan nain procjene koji nije ba pouzdan, ali ima svoju primjenu kod preuzimanja u bankarskom sektoru. Metoda povrata na uloenu imovinu (ROE Return On Equity) je omjer zarade u zadnjoj godini, u odnosu na imovinu dioniara. Visoka stopa ROE znai da u kompaniju ne treba stalno investirati da bi donosila prihode, kao primjer je Coca-Cola, a neki investitori trae upravo to. Postoji procjena vrijednosti imena kompanije koju je teko procijeniti, a ime moe biti iznimno vano za poslovanje kompanije. McDonald's i kada bi zatvorio svoje restorane vrijedio bi mnogo zbog svoga imena, slino je i sa kompanijama poput Intela i Microsofta. Procjena vrijednosti na temelju dividende je metoda zbog koje upravo mnogi investitori poinju primjeivati dionice kada ovaj pokazatelj postane zanimljiv. Procjena na temelju ulaganje u marketing je jedna od metoda koja esto daje razliite rezultate. Postoje jos brojni naini procjenjivanja vrijednosti dionica i kompanije, a dobro je ne zanemariti ni makroekonomsko ni politiko okruenje u kojoj kompanija djeluje.

4. PONUDA DIONICA NA TRITU KAPITALANa amerikom tritu kapitala postoji inicijalna javna ponuda dionica (IPO Initial Public Offering). Tom ponudom dionica kompanije prodaju svoje udjele javnosti izdavanjem dionica. Pokroviteljem izdanja moe biti jedna ili vie investicijskih banaka koje se brinu o izdavanju dionica i izvoenju poduzea na burzu. Investicijske banke savjetuju izdavaa koliko dionica treba izdati , po kojoj cijeni te na kojoj e burzi dionice kotirati. Drugi nain je izravna ponuda dionica (DPO Direct Public Offering) koja dozvoljava da se dionice ponude izravno naruiteljima, a ne putem pokrovitelja. Naruitelj dionica prvo popunjava ugovor o pretplati na dionice potom ili online. Investitori koji rabe ovaj nain skloniji su riziku. Internet inicijalna ponuda dionica ima prednost jer moe biti upotpunjena raunalnim programom koji se zove CapScape. Koristei taj software tvrtka moe utedjeti mnogo novca, ak i desetke tisua dolara. Prednosti uporabe Interneta su: manji trokovi oglaavanja, promocije i distribucije, manje naknade za jamce, manji raunovodstveni i pravni trokovi. Najpoznatije mjesto na Internetu za informiranje o izdanjima dionica putem Interneta jest The Direct Stock Market Inc. Investitorima daje tekue informacije o javnoj ponudi malih poduzea, a tvrtkama koje izdaju dionice daje sredinju lokaciju s koje mogu distribuirati dokumente i izvjea za svoja izdanja. Uz to, posluuje tvrtke koje nemaju aktivne market makers za svoja izdanja, a nudi i ponudu i potranju za dionicama.5. PROFITI POKROVITELJA IZDAVANJA DIONICAVeliki porast cijena dionica na burzama najee ne donosi samim izdavateljima dodatan profit. Izdavatelj najprije mora pronai nekoga tko e ga investirati. Pokrovitelji izdanja najee su velike brokerske kue ili banke. Pokrovitelj izdanja dionica moe kupiti cjelokupno izdanje i dionice ponuditi institucionalnim investitorima. Zatim se te dionice nude na burzi i ako im cijena na burzi poraste pokrovitelj izdanja ostvaruje dodatnu zaradu. Podizanje cijena ima nekoliko kljunih razloga. Prvi je da kompanije dobivaju vie novca od prodanih dionica, a drugi je dizanje ugleda kompaniji, to ponovno podie interes za njihove dionice. Takvo podizanje cijene mora imati odreeno pokrie, jer ako se cijena podie samo zbog marketinkog razloga, postoji opasnost da se to otkrije, ime se ugroava postavljena cijena i prodaja dionica. Ta je prva inicijalna ponuda iskljuivo namijenjena institucionalnim investitorima koji e kasnije na burzi teko dobiti dionice po toj cijeni.

6. BROKERSKE KUE NA TRITU KAPITALAJo do prije samo pet godina na internetu nije bilo trgovanja dionicama. Ve 1998. godine postojalo je 4 milijuna rauna. Te je godine broj online rauna jako porastao (sa 4 na 7,3 milijuna), dok su ti rauni predstavljali preko 420 milijardi dolara. Online brokeri imali su prosjeno 337.000 trgovanja, a 27 posto individualnih investitora trgovalo je online. Tijekom godina mijenjao se profil trgovca dionicama. U poetku je to bio fakultetski obrazovan mukarac, u tridesetim godinama ili stariji te zaposlen. Danas se to promijenilo, a kupce ine i domaice, mladi. Najvee online trgovine dionicama su brokerske kue Charles Schwab, E*Trade Group, i Fidelity Investments, a prema dnevnim transakcijama Schwab, Waterhouse Securities i dr. Svakim danom sve je vei broj osoba koje ele trgovati dionicama na Internetu, a poveava se i broj transakcija.

7. CIJENE DIONICATrgovanje internet dionicama poelo je na tritu kapitala, a zatim na Webu. Tijekom prosinca 1996. godine javnu ponudu dionica najavilo je 56 internetski povezanih tvrtki. To je bilo vie nego cijele 1995. godine kada je poeo boom dionica Internet kompanija. Ponude dionica obino dolaze u valovima.Cijene dionica Amazon.com porasle su za 1150 posto a America Online-a za 650 posto. Najspektakularniji rast, od svih internet tvrtki biljei Market Watch. Meutim ova tvrtka nije jedina. Uz nju su takoer prisutni Priceline.com, Xoom.com, te aukcijska internet kua eBay.com

8. TRGOVINA DIONICAMA NA INTERNETUSvatko s raunalom i pristupom internetu moe trgovati dionicama na Internetu. Treba imati na umu da hrvatski zakon neizravno prijei trgovanje dionicama na Internetu izvan Hrvatske (zbog Zakona o deviznom sustavu Hrvatske koji brani iznoenje kapitala izvan Hrvatske). Ipak, neki su hrvatski graani vlasnici vrijednosnih papira amerikih kompanija. Rijeenje je otvaranje nerezidentnog rauna u banci u nekoj susjednoj dravi.

8.1. Osnovni pojmovi za praenje cijena dionicaZa praenje cijena dionica potrebno je poznavati neke osnovne oznake i skraenice:Volume- promet izraava se u ukupnoj vrijednosti dionica kojima se trgovalo u odreenom razdoblju, tj. obujmom trgovanjaSecurity(Symbol) - dionice se oznaavaju specifinim burzovnim simbolima, npr. AOL (America Online), YHOO (Yahoo), AMZN (Amazon) itd.Ask/Bid- oznaavaju ponudu za kupnju tj. ponuduChange- promjena cijene u nekom razdoblju (u pravilu prethodni dan)Close- cijena koju dionica ima u trenutku zatvaranja burze, zavrna cijenaOpen- cijena u trenutku otvaranja burze, poetna cijena

8.2. Brokerske kueZa otvaranje rauna kojim emo trgovati dionicama potrebno je odabrati brokersku kuu. Brokerskih kua ima mnogo, ali dvije su najznaajnije: Charles Schwab koja ima najvie online raunala (www.schwab.com) i E*Trade (www.etrade.com) najbre rastua kua. Razlikuju se u poetnom (najmanjem) iznosu kojim se moe trgovati. Schwab ima limit od 10 000$ a E*Trade samo 2 000 dolara. Poetnicima obje kue nude osnovne informacije o otvaranju rauna te upute.

8.2.1. SchwabSchwab, jedna od vodeih brokerskih kua je registraciju i trgovanje dionicama rijeila vrlo jednostavno. Prilikom dolaska na homepage nudi se mogunost otvaranja rauna. Za otvaranje rauna potrebno je najprije poslati e-mail, nakon ega se dobiva obrazac za registraciju (prije toga potrebno je otvoriti raun u banci i poloiti 10 000 dolara). Schwab naplauje proviziju koja se smanjuje brojem kupljenih dionica.

8.2.2. E*TradeOtvaranje rauna je slino kao i kod Schwaba. alje se e-mail nakon ega se dobiva aplikacija za otvaranje rauna. Druga mogunost je izravno ispunjavanje upitnika na internetu. Registracija se tada ispie na pisau, potpie i poalje na adresu brokerske kue. Glavna prednost E*Trade-a jest u tome to je minimalna svota za trgovanje samo 2 000 dolara, a cijene usluge po transakciji su manje od onih koje naplauju Schwab. Trenutno je E*Trade najbolji izbor.

8.2.3. Podruje Hrvatske (Raiffeisen banka, Fima, Ilirika)Stanje u Hrvatskoj je slino kao i u inozemstvu. Vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj trguje se na Zagrebakoj i Varadinskoj burzi. Zagrebaka burza je elektroniki, on-line organizirano trite vrijednosnim papirima. Varadinska burza takoer je elektroniki organizirano trite, a trgovina se odvija putem softvera "BTS", funkcionalno vrlo slinog onom na Zagrebakoj burzi. Centralna institucija za kompenzaciju i namiru transakcija s vrijednosnim papirima ostvarenih na hrvatskim burzama je Sredinja depozitarna agencija (SDA). Tu se osigurava isplata novca, u sluaju prodaje, ili pak, prijenos vlasnitva na dionicama na raun u sluaju kupnje. Na zahtjev se osiguravaju izvjea o kompanijama i informacije o tritu kao i dnevni i tjedni izvjetaji o kretanjima na tritima kapitala. E-mail sustav nas moe trenutano opskrbiti sa informacijama i dogaanjima s trita.

8.2.3.1. Postupak registracijePostupak registracije je besplatan. Na glavnom izborniku upisujemo osobne podatke na temelju kojih e nam biti poslana punomo e-mailom na potpis. Punomo je potrebno odtampati u dva primjerka, potpisati ih i poalati potom na adresu brokerskog posrednika.Koristeci On-line trgovanje, moemo takoer prodavati vrijednosne papire koje vec posjedujemo. Elektronikom potom primamo e-mail s login-om (korisnikim imenom) i lozinku pomou koje emo se prijavljivati na On-line trgovanje. Ukoliko je potrebno na financijski savjetnik otvorit e racun u Sredinjoj depozitarnoj agenciji. Nakon ovih postupaka moemo poceti trgovati vrijednosnim papirima na hrvatskom tritu kapitala