DVD-V-266-P
PRVI PRILOG HTV Prilog BBC-a skinut
SLIKA + TON:
Nakon 12 sati rasprave i tekih pregovora delegati su glasovali s podignutih 3
prsta, to je srpski pozdrav. 55 je enevski plan, 15 protiv 1 suzdrani. Bila je to
pobjeda za dr. Karadia koji je pod pritiskom svojih efova iz Beograd bio
prisiljen ponuditi taj plan parlamentu.
U KADRU: Karadi
Spremni smo za trenutaan i bezuvjetan prekid neprijateljstva u BIH,
ukljuujui i Sarajevo. Novinarski tekst Iako je sve ve bilo pripremljeno za da,
iz scene bilo je dosta otrih svaa. Na trenutak se inilo da e tvrda struja
nadvladati. Ali na kraju je pobijedio pragmatizam. enevski plan ne sili
Bosanske Srbe ni na kakve ustupke, barem ne odmah. Nijedan delegat nije se
odrekao krajnjeg cilja, a taj je da svi Srbi ive u jednoj dravi. I dok Srbi sada
pokuavaju uvrstiti svoj dobitak, zapadu bi bilo teko opravdati vojnu
intervenciju. enevski plan nainjen je tako da Bosni da novu priliku za ivot. A
moe biti i njezina smrtna osuda. Dok su se na Palama vodili razgovori samo
nekoliko km dalje zrakoplov UN-a uspio se spustiti u sarajevsku zranu luku
obavijenu maglom. U grad su iznenada doputovali Lord Owen i C. Vance, kako
bi pokuali ukloniti nesporazume izmeu Hrvata i Muslimana koji su rezultat
teke borbe tijekom zadnjeg tjedna.
1
WWW.SLOBODANPRALJAK.COMMMS://WWW.SLOBODANPRALJAK.COM/DVD-266.WMV
U KADRU: Lord Owen
Ljudi koji bi trebali osnivati zajedniku vladu ne bi se smjeli meusobno
boriti.
Tekst novinara: Iz Zagreba je stigla delegacija Hrvatske vlade koja bi pristala
na susret s Bosanskim pred. Izetbegoviem. Vozili su se kroz uasna razaranja
prema sreditu grada. Proli su pored mrtvog tijela ene koju je jutros ubio
snajper. Dok su raspravljali o nesporazumu izmeu Hrvata dok su raspravljali o
nesporazumu izmeu Hrvata i Muslimana, stigla je vijest o Srpskoj odluci na
Palama. Lord Owen je izrazio zadovoljstvo zbog toga. Svi ovi razgovori izazvali
su slabo zanimanje oajnih Sarajlija, neprestano u potrazi za Hrvatskom,
gorivom ili ekajui vodu. njihova lica izraavaju nepovjerenje u diplomaciju.
Nakon 2 sata inilo se da su musl. i hrv. politiari spremni prekinuti borbe.
U KADRU: Lord Owen
Prekid neprijateljstva i prekid vatre moraju nastupiti odmah. O drugim
odlukama razgovarat e se u enevi u subotu i nedjelju.
Tekst novinara: Ako prekid vatre dosita stupi na snagu i uspije se odrati, bit e
to samo uvod u vee rasprave u enevskim prijedlozima. I nita ne jami da se
rasprave nee opet pretvoriti u nasilje.
NOVI PRILOG 20. I. 1993. iroki Brijeg Zagreb
SLIKA + TON:
Razgovor u studiju sa Jadrankom Prliem
2
AUDIO 1 NA KAZETI 266
Latin: U studiju Televizije Hrvatske zajednice Herceg-Bosna veeras je na gost
dr. Jadranko Prli. Ja mu elim dobro veer.
Prli: Dobro veer.
Latin: Kako komentirate srpsko prihvaanje enevskih dokumenata?
Prli: Srpsko prihvaanje jeste jedan korak naprijed u uspostavljanju mira i
trajnog rjeenja krize u Republici Bosni i Hercegovini. Meutim ne treba
smatrati da je time i definitivno dobijen pristanak srpske strane za mirovni plan i
budue ureenje u Bosni i Hercegovini. Sino sam pratio dva, tri sata rad te
skuptine putem televizije i uglavnom svi zastupnici takozvane skuptine su bili
protiv tog plana. Dakle, sve to moe da bude i manevar. Ali ako i manevar treba
ga iskoristiti u cilju to skorijeg dolaenja do konanog rjeenja krize u Bosni i
Hercegovini.
Latin: Znai li to da e i Muslimani morati prihvatiti sada enevske
dokumente?
Prli: Nijedno rjeenje, to je stav hrvatske strane itavo vrijeme ne moe da
proe u Bosni i Hercegovini ukoliko ga ne prihvate sva tri aktera u ovoj krizi.
Latin: Mislite li da e ga Muslimani prihvatiti skoro, kroz neko vrijeme ili ga
kroz dugo vrijeme nee prihvatiti?
Prli: To je stvar muslimanske strane ali smatram da su stvoreni svi preduvjeti
da se ovaj sporazum prihvati. Jer on zaista predstavlja realitet, predstavlja
kompromis i to se hrvatske strane tie nisu, naravno, ispotovane sve elje
hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, niti smo mi maksimalno zadovoljni
propozicijama tog plana. Al' mi smo morali uvaiti realitet i elju za mirom u
Bosni i Hercegovini.
Latin: to kaete na dananju Karadievu izjavu u kojoj trai lokalne
referendume na kojima bi se stanovnitvo izjasnilo na koji e se nain ispostaviti
granice meu pojedinim provincijama?
3
Prli: Samo na prvi pogled taj prijedlog je demokratian. ***** samo politiki
manevar da bi se dobilo na vremenu. Jer kako provesti referendume u krajevima
koji su totalno etniki oieni?
Latin: Srbi kau da i dalje ne odustaju od Posavskog koridora?
Prli: Planom Vance-Owena predvieno je Blue way ili takozvani Plavi put koji
bi trebao da omogui punu komunikaciju. Dalji tijek pregovora pokazat e da li
e doi do koridora u smislu teritorija ili ne. Ali u svakom sluaju sloboda
komunikacija bit e osigurana, i s tim u svezi ja smatram da e biti pronaeno
odreeno kompromisno rjeenje.
Latin: Vidjeli smo malo prije u prilogu BBC-a, Lord Owen i *** Vance zajedno
sa predstavnicima Hrvata i Muslimana u Sarajevu su dogovorili prekid vatre. Da
li je jo neto moda dogovoreno na tom sastanku to nije otilo u javnost, da se
ne zna?
Prli: To je prekid vatre bio i ranije dogovoren. Mi smo itavo vrijeme nudili
muslimanskoj strani da do tog prekida vatre i doe.
Latin: Ako vas smijem
Prli: .ustvari, hrvatske postrojbe, u Gornjem Vakufu je sada rije, uope nisu
odgovarali na vatru prvih nekoliko dana. U tom razdoblju poginulo je 10 boraca
Hrvatskog vijea obrane, i svi su uglavnom bili ubijeni snajperima, to samo po
sebi govori o karakteru tih sukoba koji su otpoeli gore. Tek nakon toga
Hrvatsko vijee obrane je uzvratilo u cilju zatite Hrvata i hrvatske imovine na
tom prostoru. Danas je izdata jedna zajednika zapovijed o trenutnom
obustavljanju svih borbenih dejstava koje postrojbe Hrvatskog vijea obrane u
cjelini potuju.
Latin: Htio sam samo dodati, zapovijed Mate Bobana da se prekine sa
ofenzivnim djelovanjima prema postrojbama Armije B i H, stigla je ve u
jutarnjim satima. Dakle, prije ovog sastanka sa Lordom Owenom, je li tako?
Prli: Hrvatsko vijee obrane i nije imalo ofenzivnih dejstava, rije je samo o
defanzivnim, obrambenim dejstvima. Zapovijed gospodina Bobana odnosila se
4
na prekid vatre prema muslimanskim jedinicama kako bi i te muslimanske
jedinice nakon toga prekinule vatru.
Latin: Neko ljude ovdje kod nas jako smeta termin: muslimanski ekstremisti jer
kau isti se upotrebljava i u Beogradskoj tvornici lai.
Prli: Ekstremizam je ekstremizam pa ma na kojoj strani.
Latin: Mate Boban je u pismu predsjedniku Izetbegoviu rekao da raspolae
dokazima da je po nalogu najvieg rukovodstva Armija B i H planirala i izvrila
napade na postrojbe HVO i civilno puanstvo u Gornjem Vakufu.
Prli: Svi raspoloiviSvi podaci su raspoloivi u naem Glavnom stoeru i
ukoliko ste i vi zainteresirani, a ponudili smo ih i muslimanskim voama da ih
pogledaju, dakle, sve zapovjedi koje su ile prema postrojbama Armije Bosne i
Hercegovine sa ciljevima borbenog dejstvaborbenih dejstava, zahvaljujui
naim obavjetajnim podacima, su potpuno dostupni.
Latin: Dr. Prliu, ja vas sad molim da zajedno s nama pogledamo zajedno
izjavu legendarnog Daide, koja nam je stigla pred samu emisiju iz
Hercegovine.
U KADRU: Unutar razgovora intervju da legendarnim Daidom
udna stvar u povijesti to do sad nikad nije bilo. I neko je danas _ _ _ _ da
mijenja tu povijest. Onaj koji je uz to izgubit e! Jer, niti Muslimanski, niti
Hrvatski svijet ele krvoprolie mi znamo koliko je to teka stvar, koliko smo mi
trpili kroz nau povijest klaonica. Ali mi neemo dozvoliti da doe klaonica
izmeu nas. Ja znam da Hrvati nikada nisu bili ovinisti, nisu nikoga ni vjerski
ni nacionalno mrzili. Ja sam svjedok tomu. Alija Izetbegovi je mnogo u
Sarajevu, mnogo vani poslovi, pregovori, konferencije kada bi on obilazio,
uzmimo poloaje, sredinu, vojsku itd., onda bi mu bilo jasno koja? Ono izazov!
Ja opet kaem, ja sam svjedok gdje on izdaje jedno napreenje u Jablanici. im
je preao preko vrata, onaj je odmahnuo rukom i govori zaboravi. to znai,
Alija je kapitulirao pred oficirima, huntom, koja vlada domovinom i politiki i
5
vojniki u Bosni, ako se ono moe nazvati domovima, ili etvrtina republike ili
ve polovina _ _ _ _ _. Ja nikada neu okrenuti oruje na onoga s kim sam se
igrao, skupa jeo, noivali u naim kuama zajedno ja oruje okrenuti neu. Ali
sam uvjeren da ni oni nee na mene. Jer pazite Islam ne odgaja ljude, da budu
ovakvi, kakvi su tamo. Ovo to tamo rade pod Muslimanskom kapom, to je
Muslimanski olo. Jedan estiti Musliman, neka se dri svoje vjere onakva
kakva jest. Jedan estiti katolik, neka se dri svoje vjere, onako kakva jest.
Nikada se neemo ni krivo pogledati a kamoli ratovati. (Poruke Daide za
vojnike) HVO-u, ja vas molim djeco naa, suzdrite se, razmislite, ne budite
plahoviti, ali ako vas netko napadne branite se ognjem i maem!! Hvala.
AUDIO 2 NA KAZETI 266
J. Prli nastavak
Latin: Dr. Prliu, elite li komentirati ovo?
Prli: Pa, nemam ta da komentiram. Uglavnom general Daida je rekao svoje
miljenje. Ja elim samo da dodam da apsolutno nema nikakvih razloga za ove
sukobe do kojih je dolo i ovo optuivanje koje je stiglo, i kroz priopenje
predsjednitva i vlade Bosne i Hercegovine sa brojem ljudi koji su prisustvovali
toj sjednici govore o tome da su teze totalno zamijenjene. Hrvatsko vijee
obrane apsolutno ni u jednoj varijanti niti ima potrebe, niti ima interesa za bilo
kakve oruane intervencije na teritoriju Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Na
neprijatelj je jasan. To je srpski agresor i pogotovo nema interesa da to ini u
okviru provincija koje su definirane kao provincije sa hrvatskom veinom.
Latin: Dobro, kako onda komentirate IzetbegovievuIzetbegoviev zahtjev
od Vijea sigurnosti da ono osudi Hrvate koji su toboe napali Muslimane?
Prli: Rekao sam ve u svom prethodnom odgovoru, teko je komentirati neke
izjave koje nisu utemeljene na faktima, koje znae odreenu politiku igru.
Meutim dolo je vrijeme da svi skupa otvorimo karte, da poteno jedni drugima
pogledamo u oi i da doemo do onih rjeenja koja su za ovaj narod
6
najprimjerenija. Jer ovom narodu je vie dosadilo i da gine, dosadila mu je i
neimatina, i svaki novi izgubljeni ivot bit e na savjesti onih ljudi koji su
mogli a nisu sprijeili ovo to se sada deava.
Latin: Kakva je sada situacija u Gornjem Vakufu?
Prli: Informacija od prije, otprilike pola sata jeste da se situacija smiruje, uje
se samo sporadina pucnjava, i nae postrojbe Hrvatskog vijea obrane imali su
znaajne gubitke. 16 naih bojovnika je poginulo, etvorica su nestala, 41
bojovnik je ranjen.
Latin: Na kraju, jedno malo vedrije pitanje. Recite, ta se u Hrvatskoj zajednici
Herceg-Bosna radi na obnovi, na revitalizaciji, proizvodnji? Dal' se ivot vraa?
Prli: ivot se vraa i to u jednom veem dijelu Hrvatske zajednice Herceg-
Bosna. Mi smo nakon mnogo napora uspostavili financijski sustav tako da
djeluje platni promet, poele su sa radom i banke novosnovane, osiguravajua
drutva, formirana su i javna poduzea iji je zadatak da osiguraju infrastrukturu
za *** djelatnosti, a ujedno da potpunije iskoriste resurse s kojima mi
raspolaemo, prije svega u elektroprivredi, u poti i telekomunikacijama, u
vodoprivredi, a nedavno smo formirali i poduzee za ceste i eljeznicu.
Formirali smo i financijsku policiju, SDK Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
Izabrani su i suci u okviru pravosua Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, po
paritetu izmeu Hrvata i Muslimana. Takoer i odjeljenje unutarnjih poslova je
postignut taj paritet, i u rukovodeim radnicima, i u djelatnicima organa
unutarnjih poslova. Poetkom ovogprolog tjedna poelo je izdavanje naih
prometnih tablica, prometnih dozvola, vozakih dozvola. Tako da ivot tee sve
normalnije. Upravo smo u fazi ugovaranja poslova vezanih za proljetnu sjetvu.
Imamo velike izglede da osiguramo i sjeme i ******** materijal za proljetnu
sjetvu na svim podrujima Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Dakle, taj proces
tee i smatram da treba uiniti sve kako bi se resursi kojima mi raspolaemo to
prije iskoristili i ivot ovim ljudima koji su sada na teritoriju Hrvatske zajednice
Herceg-Bosna, bez obzira da li su oni Muslimani i Hrvati, uinio to
7
snoljivijim. A ono to je izuzetno bitno u ovom momentu, mi moramo ovim
ljudima otvoriti perspektivu budueg ivota na ovim prostorima. Perspektivu
moemo otvoriti samo onda ako uspostavimo mir, ako svi ljudi budu imali svoja
ljudska i nacionalna prava, i da imaju tu perspektivu koja je vezena za
osiguranje egzistencije i njih i lanova njihove obitelji.
Latin: Ja vam se najljepe zahvaljujem. elim mnogo uspjeha. Bio je to dr.
Jadranko Prli, predsjednik Hrvatskog vijea obrane Hrvatske zajednice Herceg-
Bosna. Vraamo se odmah.
NOVI PRILOG 20. I. 1993. Zagreb
AUDIO 3 NA KAZETI 266
Nakon sastanka izjave pred. Tumana, C. Vancea i Lorda Owena.
Novinar: Gospodine predsjednie, jueranja izjava Alije Izetbegovia o *****
optuba Hrvatske kao ******. *************?
Tuman: Razumije se da, to smo govorili o ne samo toj izjavi Izetbegovia
nego i o priopenju koje je izdano u ime predsjednitva i vlade Bosne i
Hercegovine, a svi ti predstavnici hrvatski na tim sastancima nisu prisustvovali.
A tu izjavu i to priopenje hrvatska javnost, razumije se, i slubena Hrvatska
primila je sa velikim iznenaenjem i negodovanjem. *** a u ovim razgovorima
danas se pokazala da je to potpuno neosnovano. A iznenauje to vie to u isto
vrijeme dok se optuuje, znai, Hrvatska za proirenje rata, za agresiju u Bosni i
Hercegovini, u isto vrijeme se iz slubenih redova tih koji daju takve izjave trai
od Hrvatske da nastavi opskrbu i pomaganje Bosne i Hercegovine u svakom
pogledu, pa i u smislu obrane od drugih agresora. Tako da to neto nerazumljivo
ocjenjujemo na temelju onoga to su iznijeli hrvatski predstavnici oko sukoba u
Gornjem Vakufu koje su zapoele postrojbe muslimanske, da se zato sa
zaotravanjem odnosa ak i sa Hrvatima, sa hrvatskim postrojbama htjelo
8
dovesti u pitanje sam *** uspjeh enevske konferencije. No ipak zahvaljujui i
gospodi Vance i Lord Owenu ***** hrvatskih predstavnika u Bosni i
Hercegovini, a razumije se i nae da smo prije svega za mir, dolo je do, znai,
zajednike izjave o obustavi meusobnih neprijateljstava i o daljnjoj suradnji,
to vjerujem da e onda posluiti da se enevska konferencija s uspjehom
nastavi.
Vance i Owen: Na pitanje to misli o odluci takozvane srpske skuptine ******
odgovoriti jer nisam vidio *** usvojeni tekst. Ne, zaista ne elim nita
komentirati dok to ne vidim. Pitate to smo dobili od zasjedanja na Palama?
Mislim da je najnunije biti oprezan glede rezultata odluke. *** govorili da se
mora usvojiti plan ******* a ako je srpska skuptina to usvojila sukobi bi
trebali prestati u subotu u pono.
NOVI PRILOG 20. I. 1993. Zagreb
SLIKA:
Veleposlanica BIH u
Hrvatskoj Bisera
Turkovi predaje
vjerovnicu
predsjedniku
Tumanu.
Predsjednik sa
lentom stoji. Jure
Radi i Zdenko
krabalo rukuju se sa
veleposlanicom.
TEKST:
Osobna mi je ast to u u rep. Hrvatskoj
obnaati svoju dunost, koja je unato ratu
tisuama izbjeglica republike BIH pruila
utoite, rekla je veleposlanica BIH Bisera
Turkovi predajui vjerodajnicu pred. Tumanu.
Stoga nema vanijeg susjeda i prijatelja od rep.
Hrvatske. Obje zemlje imaju isti cilj, iako
izloene brutalnim agresijama navedenih
razmjera, to prije uspostave dobrosusjedske
odnose. Predsjednik Tuman podsjetio je, kako
je Rep. Hrvatska meu prvima priznala BIH i
9
poslala svojeg veleposlanika. Mir u susjednoj
dravi je vaan i zbog Hrv. naroda koji tamo
ivi, ali i zbog povijesnih, geopolitikih i
stratekih razloga. Na alost, dodao je Tuman, u
opem ratnom sukobu dolazi do nemilih
sukobljavanja Hrvata i Muslimana. Stoga i vlada
BIH i svi dobronamjerni ljudi u toj republici,
moraju uiniti sve, kako bi se rijeili ti
nesporazumi i uspostavila suradnja radi otpora
Srpskoj agresiji. A Hrvatska e sa svoje strane
dati prilog takvoj politici.
NOVI PRILOG 25. III. 1993., istona Bosna Srebrenica HTV
Sever Maja
SLIKA:
Total prema Srebrenici
dimovi, gomile
izbjeglica sa djecom
sjede na ploniku,
izbjeglice na cesti
djeca, na cesti mrtva
tijela. Preda zgradom
izbjeglice ene i
djeca sjede.
TEKST:
Stanje u Srebrenici se pogorava. Srbi ne
prestaju s ofenzivom. Osvajaju dio po dio tog
podruja. Granatama gaaju ljude u zbjegu,
zrani most za evakuaciju ranjenika iz
Srebrenice juer je prekinut. Konvoj jo uvijek
nije proputen. Izaslanik UN-a za izbjeglice
Hose Mendiluce, pokuat e u Beogradu
razgovarati sa Miloeviem.
U KADRU: Hoze Mendiluce
10
Trait u od Miloevia da uini sve to moe, a siguran sam da moe mnogo
uiniti, da se zaustave napadi na Srebrenicu. Naalost ne vjerujem da e napadi
prestati.
SLIKA:
Miloevi ulazi u
zgardu zaustavljen
gen. Morillon, konvoj
stoji, UNHCR-ovi
slubenici ekaju,
izbjeglice na
traktorima, ene na
zgradi balkona,
Thornberry govori na
pressici, total brda
mjesta i rijeke.
TEKST:
Mendeluceovo nepovjerenje prema Srbima
opravdava i vijest da su generala Morillona, koji
je trebao prisustvovati sastanku, Srpske snage
zaustavile negdje na putu iz Tuzle prema
Beogradu, pa je zakasnio na sastanak. Posebni
izaslanik je od Miloevia traio osim prestanka
ofenzive, da Srbi propuste konvoje za
Srebrenicu, Gorade i epu, te da dadu jamstva
UNHCR-u, da e moi slobodno pomagati
ljudima u istonoj Bosni. Posebno ljudima iz
Srebrenice jer posljednji izvjetaji govore, da su
ti izmueni i gladni ljudi poeli naputati
Srebrenicu iako su potpuno okrueni Srpskim
snagama. Za njih Mandeluce trai slobodan
prolaz. A C. Thornberry je danas na PRESS
konf. u Beogardu kazao, da Srebrenica moe
pasti za nekoliko dana, jer kako kae, postoje
jasne naznake da Srbi nemaju samo strateke ve
i vojne ambicije na cijelom tom podruju.
11
NOVI PRILOG 25. III. 1993. Pehar Antonio iz Jablanice
SLIKA:
Jablanica, total, zoom
na damiju.
TEKST:
Jutros su muslimanske postrojbe iz sela Ostroca
u opini Jablanica, nastavili tui po Hrvatskim
selima na podruju Klisa u opini Konjic.
Napadnuta su sela Kostajnica, Burtovi Polje i
Palanovo Brdo. Prema izvjetajima HVO-a
uhieno je i dosta civilnog puanstva.
U KADRU: Novinar
Danas smo pokuali ui u Konjic, meutim odavde kod Jablanikog mosta na
putu za Konjic ne moe se dalje. Put je blokirala patrola vojne policije Armije
BIH.
SLIKA:
Kadrovi Jablanice,
ulice, kue, damija
vidljivi rezultati napad
Srba na grad.
TEKST:
Odmah jutros su telefonski razgovarali o napetoj
situaciji oko Konjica ministar obrane BIH Boo
Rai i naelnici glavnih stoera HVO-a i Armije
BIH Milivoj Petkovi i Sefer Halilovi.
Dogovorili su se, da sukobi moraju biti
bezuvjetno prekinuti, potom su se na teren
uputile delegacije HVO-a sa Stojiem i Armije
BIH sa Paaliem. Na sastanku odranom u
Konjicu odlueno je, da se odmah prekine sukob
12
da se trenutno omogui povrat svih izbjeglih, da
se puste svi uhieni i otvore sve prometnice. Ta
je zajednika komisija, koja je odmah otila u
Klis, podruje sukoba, a koja e izvjea o
provedbi dogovora dostaviti zapovjednitvima
HVO-a i Armije BIH. Ovi zadnji sukobi u
Konjicu unijeli su strah i u susjednu Jablanicu.
U KADRU: Matan ari
Pa Hrvati se ovdje vie osjeaju u jednom okruenju, jer neke stvari se ne rade,
gdje Jablanica jednostavno stavlja u blokadu i mi mislimo da ovo ne vodi dobru.
Konkretno vre se ometanja prolaska ljudi u svoja sela, ulaska u grad.
SLIKA:
Kadrovi Jablanice
blie i totali.
TEKST:
Do sada ovdje nije bilo otvorenih incidenata.
Domaini nam govore da problema izmeu
Hrvata i ovdanjih Muslimana nema ali ima
provokativnih istupa Muslimana koji su doli sa
strane.
NOVI PRILOG 25. III. 1993. New York
Tekst E. Gojan, izjava Owena i Kozireva
AUDIO 4 NA KAZETI 266
Gojan: Iako se ini kako posljednji krug New Yorkkih mirovnih pregovora o
Bosni i Hercegovini stoji na mjestu, nakon sinonjeg susreta s Hrvatskom i
Muslimanskom delegacijom, supredsjedatelj Ciruse Vance vidi napredak u
razliitim pitanjima. O njima se, kae, jo mora raspravljati s voom hrvatske
delegacije Matom Bobanom i Muslimana Alijom Izetbgoviem. Diplomatski
13
izvori s East Rivera ak za danas ili sutra najavljuju Izetbegovievo prihvaanje
potpunog Vance-Owenovog mirovnog plana. Najavljuju njegov potpis na
predloene zemljovide. Time e pritisak Meunarodne zajednice na bosanske
Srbe koji i dalje ne pristaju ne zemljovidnu podjelu Bosne i Hercegovine biti
uvean. Kako? Govori supredsjedatelj David Owen.
Owen: Mislim da to trai puno vie napora, diplomatskih, ekonomskih i moda
vojnih pritisaka.
Gojan: Inae neimenovani izvori svjetskih diplomata najavljuju novu mirovnu
konferenciju o stanju na podruju bive Jugoslavije. Stvarnih rezultata na
Newyorkim pregovorima predugo nema. Osude jakih srpskih ofenziva, ne
zaustavljaju ubijanje i etniko ienje, pa svijet trai i nove poticaje za
zaustavljanje rata. Ne eli dodue donoenje mjera o novim odlukama ve
pojaane sankcije protiv Srbije. Prema rijeima Njemakog kancelara Helmuta
Kohla, Europska e zajednica ponovno razmatrati pootrenje trgovinskih
sankcija protiv Srbije do potpune izolacije. Helmut Kohl jo jednom u
Bundestagu naglasio kako je Beograd izravno odgovoran za kritinu fazu
Newyorkih pregovora. Istodobno izglasavanje rezolucije kojom bi Vijee
sigurnosti Ujedinjenih naroda NATO-u odobrile upotrebu sile protiv srpskih
zrakoplova koji kre ve proglaenu zonu leta nad Bosnom i Hercegovinom,
odgoena je ponovno na zahtjev Rusije. Poreui kako Moskva eli izbjei
donoenje odluke usmjerene protiv Srbije, Ruski ministra vanjskih poslova
Andrej Kozirjev u Washingtonu izjavljuje:
Kozirev: Mi sukobljenim stranama moramo dati 7 dana za nastavak mirovnog
procesa. Ne uspiju li uvest e se dodatne mjere. Ukljuujui zonu zabrane
letova, bude li potrebno.
Gojan: Istodobno, Ameriki dravni tajnik Woren Christopher potvrdio je kako
Sjedinjene drave imaju za cilj i nadaju se uskoro vidjeti novu rezoluciju koja bi
uspjela nametnuti potivanje zona zabrane leta u Bosni.
14
NOVI PRILOG 14. IV. 1993. Srednja Bosna (Pehar) arhivski snimci
SLIKA + TON:
Jo od jutros muslimanske snage minobacakom vatrom napadaju hrv. sela na
podruju opine Konjic. Hrvatsko selo Buak muslimanske snage su opkolile i
poeli unitavat a napadaju i Butrovi Polje. U priopenju odjela HVO-a istie
se da su pripadnici Armije BIH vrijeme od zadnjih sukoba, koji su takoer oni
izazvali, iskoristili za pripremanje ovih najnovijih napad na izvanrednoj sjednici
HVO vlade Herceg Bosne ocijenjeno je da ovi najnoviji napadi Muslimana
na Hrvatska sela u Konjicu mogu dovesti do nesagledivih posljedica. U svom
priopenju HVO upozorava Muslimansku stranu i sve civilne i vojne vlasti rep.
BIH, da e vojne i policijske snage HVO-a poduzeti sve mjere zatite Hrv.
naselja u itavoj Hrvatskoj zajednici Herceg Bosni.
NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Srednja Bosna Herceg Bosna
Prilog novinara Ragua
AUDIO 5 NA KAZETI 266
Ragu: ******* Izetbegovia o prekidu neprijateljstava muslimanske snage
nastavljaju brutalne napade na sve to je hrvatsko u Herceg-Bosni.
Najdramatinije stanje svakako je u Zenici. Jutros rano zapoeo sveopi napad
na zgradu zapovjednitva HVO-a u Zenici, a potom je i zapaljena. Zapaljen je i
Hrvatski dom, kao i katolika crkva u Podbreju. Hapse se civili, a ene i djeca
15
se protjeruju. U tijeku je napad na hrvatsko selo ajda i St***. Ako u kratkom
vremenu snage UNPROFOR-a ne pomognu u evakuaciji civila i ne blokiraju
prilaz ajdau, selo nastanjeno Hrvatima, javljaju nam iz Viteza, moe se
dogoditi najgore. U opasnosti je oko 20.000 Hrvata. Danas smo dobili snimke o
uhienju zapovjednika zenike brigade HVO-a ivka Totia, i ubojstvo njegova
tri pratitelja od strane muslimanskih snaga. Da podsjetimo zapovjednik HVO-a
iao je na redoviti posao u zapovjednitvo kada je presreten i uhien. Pored
njegova tri pratitelja ubijen je i oevidac tih dogaaja. Iz srednje Bosne javljaju
da su Muslimani etniki oistili Zenicu i da povlae ljudstvo sa crte prema
etnicima iz epa i Bugojna, te ih upuuju na Busovau i Vitez. Svoje
topnitvo umjesto na etnike crte usmjerili su na hrvatske prostore. Travnik je
blokiran od strane muslimanskih snaga. Ulaz i izlaz iz grada se ne doputa.
Razoruavaju se pripadnici HVO-a. Napadaju se hrvatska sela i u Vitezu, a
snajperisti tuku civile po gradu. Danas se napada i grad Busovaa. U ovim
opinama dosada je poginulo 37 pripadnika HVO-a a brojka nije konana. U
opini Konjic, tonije u hrvatskoj Neretvici branitelji izraavaju estoke napade
muslimanskih snaga koje su 10 puta brojnije. Hrvatsko selo Trusina potpuno je
spaljeno a muslimanske postrojbe izvrile su nezapamen masakr nad 22 ljudi
preteito civila. Iz Ureda za informiranje odjela obrane Hrvatske zajednice
Herceg-Bosna veeras su priopili da nakon to je Sefer Halilovi izruio
Srebrenicu Ratku Mladiu i njegov suradnik Arif Paali moe biti zadovoljan
izazvavi sukobe u Hercegovini i Halilovi i Paali ciljaju na Srbe izvedu na
lijevu obalu Neretve. Srbi ve nadiru prema Taninu i pitanje je samo vremena
kada e ui u Konujic. U muslimanskoj brigadi Neretva u Jablanici Safet ibo,
Haliloviev povjerenik dobio je zadatak da srui jablaniku branu. Odjel obrane
upozorava muslimanske vojnike da je projekt Velike Srbije pred ostvarenjem
zahvaljujui izdajnicima u muslimanskim postrojbama. istite sami svoje
redove i pridruite nam se, mi neemo u novu Jugoslaviju, zakljuuje se u Uredu
za informiranje Odijela obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Danas je u
16
Mostaru boravio lan predsjednitva Bosne i Hercegovine, Ejup Gani koji je
doao s namjerom da razgovara o smirivanju odnosa izmeu Muslimana i
Hrvata. Oito i sam je spreman da jedno pria a drugo radi. Sastanak je prekinut
nakon to mu je predstojnik za obranu Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Bruno
Stoji podnio alostan bilten o dananjem opem muslimanskom napadu na
hrvatske postrojbe, ljude i prostore, gdje je samo u posljednjih nekoliko dana
ivote izgubilo na desetine Hrvata.
Tekst novinara Ragua popraen je slikom: karta Srednje Bosne (epe), zatim
snimci ubijenih pratilaca uhapenog komandanta Zenike brigade HVO-a ivka
Totia. Ubijena 3 pripadnika HVO-a (tijala su u autu). Zatim arhivske snimke
gradova Sr. Bosne.
NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Livno, Mostar
Novinar Karai
SLIKA:
Snimci Jablanice
(arhiva) vonja kroz
Jablanicu, centar
(pogoene kue)
Livanjsko bojite total.
TEKST:
Tijekom dana Musl. snage napadale su estoko
postrojbe HVO-a, zatim Hravtsko poanstvo i
njihovu imovinu. Danas su sva kako meta
najbrutalnijih napada bili Hravti u Zenici, koji su
gurani pred tenkove, a pod estokim pritiskom je
Muslimanskih snaga Hrv. selo ajda. Musl.
snage pojaane Mudahedinima napadju
postorjbe HVO-a i u Vitezu, Busovai, Travniku,
Vreci pritom nevien teror nad civilima. U
17
ovim napadima Muslimanima do sada je prema
pristiglim podacima, poginulo 37 Hrvata, a
strahuje se da je ta tragina brojka i vea. U
Konjikoj opini spaljeno je selo Trusina, dok
hrabri branitelji Neretvice odolijevaju sve
snanijim napadima. Muslimanski napad na
Hrvate iskoristili su etnici, koji su proslavu
Vaskrsa upotpuniuli i snanijim napadima na
poloaje HVO-a. Srpska vojska iz Rakovice i
Hadia podrana specijalcima uz podrku
modernih tenkova tipa Vihor, krenula je prema
Karinu, dok se istodobno s _ _ _ _ _ _ i bijele
toke Konjic. etnici su danas du itave linije
napali i livansjko bojite. Detonacije nisu
prestajale. No postrojbe HVO-a su estoko
uzvratile pa je uniten bunker iz kojega su etnici
mjesecima prijetili.
U KADRU: HVO Nikola Ituk
Bunker uniten je, sam rezultat nae volje da odbranimo ovo! Da ovu zemlju
uinimo sretnijom.
SLIKA:
Prva priest, grad
Mostar, ulice Mostara,
fotografija J. Prlia.
TEKST:
Nekoliko je granata palo i na Mostar i to u
trenutku dok jer pred poruenom katolikom
crkvom trajao obred svete prve priesti. S
predsjednikom HVO-a Jadrankom Prliem danas
se u Mostaru sastao i lan predsjednitva BIH
Ejup Gani. Razgovaralo se o najnovijoj situaciji
u srednjoj Bosni i Hercegovini. Prosudivi da
18
Muslimanska strana ne potuje potpisani
sporazum Boban Izetbegovi, ve nastavlja
osvajake akcije, Prli sa suradnicima je napustio
sastanak, ostavivi mogunost za nastavak
razgovora, tek kad se potpuno obustave borbena
djelovanja muslimanskih snaga na hrvatsko
puanstvo irom BIH.
NOVI PRILOG 18. IV. 1993. CNN BIH
(Srebrenica vijee sigurnosti)
U KADRU: Spiker
Nakon viednevnih bombardiranja muslim. grad Srebrenica pristao je poloiti
oruje. Sada je u gradu 145 vojnika UN-a koji e nadgledati demilitarizaciju i
pomoi pri masovnoj evakuaciji koja poinje sutra. Danas je u Srebrenicu
sletjelo 8 franc. i brit. helikoptera. Nadaju se da e moi evakuirati 500 teko
ranjenih civila. Tri su navodno ve stigla u susjedni grad.
SLIKA:
Srpske snage oko
Srebrenice. Vojna
vozila na cesti, Srpski
vojnici.
TEKST:
U meuvremenu, Srpske snage okruuju grad.
Oni e ga ponovo napasti ako Bosanci ne poloe
oruje u roku 3 dana. Neki Ameriki politiari
pozivaju predsjednika Clintona da povede
meunarodnu akciju kako Srebrenica ne bi pala u
Srpske ruke.
U KADRU: Bob Dole
Mi samo gledamo dok Srbi prekrajaju Bosnu podijeljenu u 11 malih dijelova i
kolju ene i djecu. Po mom miljenju to nije politika. Ako nita ne poduzmemo
19
sada morat emo to uiniti kasnije, na Kosovu, gdje ivi 3 mil. Albanaca. To
moe izazvati sukob izmeu Albanije, Bugarske, Grke i Turske. Prije ili kasnije
netko e se morati suprotstaviti Miloeviu. Posljednjem komunistikom
diktatoru u tom dijelu svijeta.
SLIKA:
Kadrovi sa sastanka
vijea sigurnosti.
TEKST:
Nakon srpskog napada na Srebrenicu prole noi
vijee sigurnosti izglasalo je pootrenje sankcija
protiv Jugoslavije. Rusija i Kina suzdrale su se
od glasovanja. Sankcije e Srbiju i Crnu goru
potpuno izolirati od svijeta. Svrha je toga da se
Bosanski Srbi prisile na potpisivanje mirovnog
plana koji bi podijelio zemlju na 10 etnikih
podruja. No Srpski voa kae kako e to samo
pojaati njihov otpor.
U KADRU: Hannay Brit. ambasador pri UN
Prihvaanje i primjena mirovnog procesa i plana i prestanak svih vojnih napada
koristit e svim Srbima. Onima u Bosni kao i onima u S.R. Jugoslaviji, a u
obliku postupnog ukidanja sankcija i ponovnog ulaska u meunarodnu i
Europsku obitelj.
NOVI PRILOG 18. IV. 1993. TVSA Sarajevo
U KADRU: Karadi govori o rezoluciji
Nama je preostalo da se borimo za pravdu, za minimum svojih prava.
Rezolucija je izglasana veraovatno zbog njihovog straha da bi 25-ti mogao
donijeti neke nepredviene obrte u Rusiji. Meunarodna je zajednica ponovno
pokazala krajnju netoleranciju i nestrpljenje prema Srbima izglasavi ovu
20
rezoluciju. Ukoliko se ta rezolucija primijeni, a moda ak i prije njene primjene
naa skuptina moe odluiti da mi naputamo enevske razgovore o
transformaciji BIH. Jednostavno, nema nikakvog smisla da suraujemo sa
nekim ko kanjava srpski narod i to bez ikakvog razloga. To je kaem, prije
svega srpski narod u Srbiji i Crnoj Gori, ali i republici srpskoj i mislimo da se
meunarodna zajednica toliko zaletjela da je sada teko zaustaviti krajnje
nepovoljan tok i ishod meunarodne akcije. Mi to moemo da inimo to je da
ih upozorimo da to ne smijemo prihvatiti.
NOVI PRILOG 18. IV. 93. TVSA
Ratko Mladi i Sefer Halilovi potpisali sporazum
U KADRU: Ratko Mladi
To su bili veoma iscrpni i dugotrajni pregovori koji su trajali sve jutros negdje
do 3 sata. Potpisan je sporazum o demilitarizaciji Srebrenice, tako smo ga
nazvali, koji je u 11 taaka predvideo cjelokupnu predaju naoruanja, sredstava
njihove ratne tehnike, minskog eksploziva i drugih sredstava, snagama
UNPROFOR-a pod nadzorom naih oficira. Novinar: Recite dali je taj
sporazum poeo da se ostvaruje? Mladi: Jeste, poeo je! Stupilo je jutros
zamrzavanje svih dejstava na dostignutim linijama u 4 sata i 59 minuta u
regionu Srebrenica. Krenula je jedna eta Kanadskog bataljuna, koja e ui u
Srebrenicu danas u 11 sati, i koja e pod nadzorom mojih oficira, tri oficira s
nae strane i tri oficira s Muslimanske strane, da kontroliu demilitarizaciju,
odnosno predaju povlaka, davanje oruja i ostalih sredstava, Sem Lekova,
snagama UNPROFOR-a. Novinar: Na kraju bih vas molio za jednu procenu
vojne situacije na teritoriju bive BIH? Mladi: Pa situacija je i povoljna i
veoma komplikovana. Povoljna je zbog toga to vojska rep. Srpske dri vrsto
svoje poloaje i u potpunosti kontroliemo i obezbeujemo i nae stanovnitvo i
21
nau teritoriju. Komplikovana je zbog sve veih pritisaka meunarodne javnosti,
i prijetnji, ovoga puta i oruanom silom, angoovanjem borbene avijacije, dela
zemalja NATO pakta nad naim nebom. I komplikovana je radi sve veeg
uplitanja i sve veih pritisaka dela monika ovoga sveta, ne samo na nas, nego i
na vas.
NOVI PRILOG 18. IV. 1993. SKY Tuzla Srebrenica
SLIKA:
UN-ovi vojnici i
lijenici nose
ranjenike.
TEKST:
to je UN-ov spasilaki tim zatekao danas u
Srebrenici? Uglavnom su zatekli uasnu
situaciju, oko 500 ranjenika, koji ekaju
evakuaciju ve due vrijeme.
U KADRU: Novinar SKY-a
Uspjeli su helikopterima izbaviti oko 25 ranjenih, koji se nalaze na bolnikom
tretmanu ovdje u Tuzli. Ova je operacija poela u zoru, a proteklo oko 8 sati
prije no to se prvi helikopter vratio u Tuzlu. Evo to se dogodilo.
SLIKA:
Oklopnjaci
UNPROFOR-a na
cesti, tenkovi UN-a,
krupno vozila u
prolazu. Helikopteri
UN-a slijeu, Plave
kacige i medicinari se
iskrcavaju.
TEKST:
im je poeo prekid vatre, UN-ovi vojnici
krenuli su prema Srebrenici. Zadatak im je
uspostaviti sigurnu zonu i razoruati Musl.
branitelje, to bi znailo konanu predaju. Za
razliku od ponienja prije 24 sata, kada su Srbi
prisili vozila da se okrenu i vrate, ovoga je puta
150 Kanadskih vojnika proputeno kroz obru do
Srebrenice. Njihov prvi zadatak po dolasku bio
je osiguranje zone za slijetanje helikoptera koji
22
trebaju prevesti 500 ranjenika i bolesnika. Oko
100 km od Tuzlanskog aerodroma, zatvorenog
ve godinu dana, od poetka rata u Bosni, poelo
je paljivo planiranje ove opasne akcije. Brit. su
helikopteri predvodili zranu akciju u ovaj
muslim. grad opkoljeni i bombardiran ve vie
od godinu dana. Medicinski tim Crvenog kria
pridruuje se prvom valu pomoi helikopterima
za Srebrenicu.
U KADRU: Major Martin Waters
Dovest emo tamo 6 lijenika, 2 iz Crvenog kria, 2 Musl. lijenika, a kada
stanemo u Zvorniku, gdje e se pretraiti helikopteri, pokupit emo dva Srpska
lijenika.
SLIKA:
Snimke helikoptera
krupno, helikopteri
posloeni na pisti, svi
ekaju.
TEKST:
Prvi e biti prebaeni najtei ranjenici i ranjeni
musl. vojnici, to je dio dogovora o prekidu
vatre. Helikopter moe primiti 8 nosila ili 27
ranjenika. Ukupno 80 ljudi moglo bi biti spaeno
ve prvog dana, nakon to je prola akcija bila
neuspjena.
U KADRU: Tim Kelly Kraljevska mornarica
Prola je akcija bila nona mora, na nas su pucali sa zemlje. Imali smo sree da
nas nisu ubili, ali 2 su Kanaana bila ranjena. Tako smo se morali maknuti u
drugi kraj grada izvan dometa oruja. Zatim smo spasili Kanaane i djevojicu
koja je takoer bila ranjena. No, prije nego je pomo iz zraka stigla, ona je
umrla.
U KADRU: Novinar SKY-a
23
Nitko nas od ovih UN-ovih vojnika ne zna to ih oekuje u Srebrenici. Postoji
bojazan da bi na helikopter mogla biti otvorena vatra, jer Bos. vojska ne zna jeli
sporazum o prekidu vatre potpisan.
SLIKA:
Vojnici Armije sa
vojnicima UN-a.
Predaju kopiju
sporazuma, snimatelji
oko njih.
TEKST:
Ta je nesigurnost pojaana dolaskom
zapovjednika Bos. vojske koji je uruio kopiju
sporazuma zapovjedniku Musl. branitelja
Srebrenice, koji sa nadjaani brojano i orujem
i koji moraju predati oruje u roku 27 sata.
U KADRU: Capt. Mike Stanley UNPROFOR
Ovo je kopija dogovora potpisanog juer u Sarajevu. Novinar: Znai li to
kako nije svima poznato da je nastupio prekid vatre? Stanley: Ne znam, ja
sam samo kurir.
SLIKA:
Aerodrom, hrpa
helikoptera i bolnikih
kola, helikopteri
uzlijeu.
TEKST:
Iako u ovom sporazumu je spomenuta opa
evakuacija iz Srebrenice, 34 000 uspanienih
ljudi jo uvijek je zatoeno. Oni oajniki ele
otii i kae da su uasnuti do ludila. Napokon,
nakon 6 sati, dobivena je dozvola za poetak
spasilake misije. Toliko je trebalo Kanadskim
vojnicima do Srebrenice te da uspostave vezu i
osiguraju zonu za slijetanje helikoptera na
nogometno igralite. Ako se primirje ne prekine,
24
ova bi akcija mogla uspjeno zavriti u slijedeih
48 sati.
NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Tuzla
Izravni razgovor iz centra SKY i novinara Chrisa Morrisa u Tuzli.
U KADRU: centar SKY
Jesu li helikopteri ve nekoga izvukli iz Srebrenice?
U KADRU: C. Morris
Da prevezli su 25 30 ranjenika i stigli su prije sat vremena. Mnogi su bili na
nosilima, a bilo je i ranjenih Muslimanskih vojnika. Neki su pri svakom pomaku
vritali od boli, ak i najmanji pomak uzrokuje im agoniju. Timovi lijenika
Crv. kria i medicinske sestre brzo su pregledali njihove rane i poslali ih u
najbliu bolnicu na pravilan tretman. Postoji strah da bi neki od ranjenika mogli
umrijeti, jer im je put bio velik napor, iako je trajao samo 10 minuta
helikopterom. Veeras e se nastaviti evakuacija u nadi da e biti prevezeno jo
oko 50 ranjenika. SKY centar: To je bolno spor proces i ima mnotvo teko
ranjenih ljudi. C. Morris: Da, lijenici kau da se jo uvijek mogu nositi s tim,
ali na putu je jo 500 ranjenika tako da e morati uprijeti sve snage kako bi
mogli vladati i akcijom u slijedeih 48 sati, koliko se oekuje da e trajati
evakuacija. Mnogo je djece i ena meu ranjenicima, ak nekoliko vojnika.
Dozvola za evakuaciju vojnika dobivena jer dogovorom o prekidu vatre. SKY
centar. Kaete da e jo danas biti prebaeno oko 50 ljudi. Koliko e jo
primirje trajati i ovisi li to samo o Srbima? C. Morris: Ne to ovisi o objema
stranama. Takoer i o Bosanskoj vojsci opkoljenoj u gradu. Oni, prema
dogovoru, moraju predati oruje u roku od 72 sata. Pitanje je hoe li predati
25
oruje u tom rok, ili e nastaviti ovu ve izgubljenu bitku. Veeras je Srebrenica
pala, Bos. vojska se praktiki predala i sad treba izvui 34 000 jo uvijek
zatoenih ljudi. Oni bi trebali biti evakuirani kamionima UN-a, koji e sutra biti
poslani iz Beograd. Oko 75 kamiona spremno je za tu evakuaciju.
NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Zagreb
Razgovor s generalom bojnikom S. Praljkom u studiju
AUDIO 6 NA KAZETI 266
Merli: Gost veeranje emisije Slikom na sliku je general bojnik Slobodan
Praljak, pomonik ministra obrane Republike Hrvatske i lan komisije za vojnu
suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dobra vam veer, generale.
Praljak: Dobra veer.
Merli: Povod za veeranje gostovanje u naoj emisiji jest zabrinjavajue
vijesti koje stiu o napadima Muslimana na Hrvate u Bosni i Hercegovini. O
emu se dogaa? Gdje se dogaa? I kolike su snage koje su umijeane u te
borbe?
Praljak: Dogaa se na mnogim mjestima u Republici Bosni i Hercegovini,
odnosno na prostorima Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Najgore je tamo gdje
je ve dugo koncentrirano vrlo snana, brojano snana Armija Bosne i
Hercegovine u Zenici, gdje se ve moe govoriti o klasinom zloinu i genocidu
nad hrvatskim narodom. Dalje se to protee u Vitezu, ponovno u Busovai, u
Novom Travniku. Poelo je to ve po drugi put u Konjicu, i sad emo vidjeti
gdje e se to jo nastaviti.
Merli: Kolike su snage Muslimanskih Armija Bosne i Hercegovine koja
napadaju Hrvatske poloaje i Hrvate?
26
Praljak: Snage koje suponemo od Konjica. Prije izvjesnog vremena jedinice
u Konjicu koje su dole sa strane, Zukine?? jedinice koje su dole sa Igmana,
koje na Igmanu nikada nita kvalitetno nisu napravile protiv Srba, protiv
etnika, spustile su se u Konjic i nakon uasnog napora napale su Hrvate i nakon
uasnog napora nisu uspjele zaustaviti daljnji razvoj dogaaja. Poslije toga je
dolo do jednog sukoba izmeu Muslimana, izmeu sebe, izmeu Zukinih??
jedinica i domaih. Tu valja napomenuti da je u prvom momentu su
zapovjednici niih postrojbi odbili zapovijed da krenu prema Hrvatima i poslije
ovog incidenta Zukine jedinice su se povukle prema Konjicu. Sad je to drugi
puta ali o tom u jo neto rei kasnije.
Merli: Dakle, ja ne znam da li je tona informacija, ja sam to uo, da je negdje
oko 25 i 30 tisua ljudi koji su tamo, dakle, u sukobima, napadima na Hrvate, a
nisu recimo tamo gdje bi trebale biti, kod Srebrenice primjerice.
Praljak: Mjesecima.mjesecima ve upozoravamo, odnosno ukazujemo na
injenicu, cjelokupno vodstvo Muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini da
se dogaa neto to se moe postaviti nekoliko pitanja. Dakle, neke klasine
aloginosti u vojnom pogledu. A to je da su se Armija Bosne i Hercegovine
raspodijelile u gradovima Zenica, Vakuf, Bugojno, Travnik, Novi Travnik,
Jablanica i Konjic u broju od 25 do 30.000. Pitanje vojno glasi: zato toliki broj
ljudi na prostorima na kojima crte uglavnom dre Hrvati otprilike 85 %, s kojom
svrhom su tu i zato i s kojim razlogom ne idu prema Cerskoj i Srebrenici? Ili
prema Goradu ili prema Gradacu? Drugim rijeima, ja zapravo sam skupa sa
suradnicima dole, a i ovdje se trai odgovor, bilo da pitamo Muslimane ili
Hrvate ili neke politike elnike nekih stranaka, kako se moe odgovoriti na
pitanje tako silna, brojano silna, da se razumijemo, Armija stoji na prostorima i
da 90 % tih ljudi nikad etnika u ivotu nije vidjelo. Tko je dao takvu zapovijed?
Zato se tako razmjetaju? Koji su njihovi vojni, ako ih politiki ciljevi
pokrivaju?
27
Merli: Kako to u kontekstu promatrati noanji sporazum Mladia i Halilovia
o povlaenju vojnika Armije Bosne i Hercegovine iz Srebrenice?
Praljak: Ne znam. Oni koji bi trebali dati na to odgovor klasian i jasan mogli
bi se pitati ovako: Koji je to prostor pod zapovjednitvom Sefera Halilovia
osloboen? Gdje su to izvreni proboj prema etnicima? Da li je branjena
Cerska? Da li je obranjena Srebrenica? Koja satnija je upuena prema Srebrenici
iz tog regijona? Satnija. Pitanje se moe postaviti: zato su te jedinice tu
rasporeene? Odgovor na pitanje moe glasiti tako: iji politiki i kakav je
politiki cilj, da recimo, u dva navrata zapovjednik Hrvatskog vijea obrane
brigadni general Milivoj Petkovi dolazi u Sarajevo, a da se pri tom ni jedanput,
na stranu to to se Sefer Halilovi nee sastati sa Mladiem, ali se on ne sastane
ni sa Petkoviem? Takovih pitanja ima jako mnogo i bilo bi dobro da ih netko
kvalitetno i precizno analizira. Mi ih ovdje samo moemo naznaiti. Drugim
rijeima, postojala je osnovna teza na koju smo ukazivali, a to je da postoji, da
se iz, dakle, ovakvih postavljenih pitanja i odgovora koji se na njih moe dati
moe ii prema zakljuku da odreene snage u Armiji Bosne i Hercegovine, a
vjerojatno i politikom rukovodstvu koje onda to rukovodi, imaju elju da
odvedu jedan dio Bosne i Hercegovine prema Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Kako je to nemogue napraviti uz srpske zloine nad muslimanskim
stanovnitvom, onda se moe samo to tako napraviti da se izazove sukob sa
Hrvatima, pa se onda i hrvatski narod, odnosno njegova vojska izjednae sa
etnicima po sistemu propagande. Svejedno vam je da li ete sa etnicima ili sa
ustaama. Da se pri tom zaboravlja sve ono to su i Hrvatsko vijee obrane
gradei cestu spasa preko, pomaui na sve mogue naine, obranivi u poetku
kompletan prostor i time davi ansu da se Armija Bosne i Hercegovine uope
oformira, ti ljudi na to niti mogu dati, niti daju odgovore. I stalno iznova
nevienom propagandom govore da zapravo mi elimo napraviti i bilo Veliku
Hrvatsku, bilo Herceg-Bosnu pretvoriti u dravu, i tome slino, i tako dalje.
Jedino ne daju jednostavne odgovore zato se Sefer Halilovi tako brzo
28
dogovara s Mladiem, a zato nikad nije doao na prostore bilo kojeg dijela
Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, niti pogledao tu vojsku, i zato njegovi
zapovjednici rade to to rade?
Merli: Ovo kad govorite o tome da se pokuava, dakle, izjednaiti iz te
perspektive srpsku stranu i hrvatsku stranu, zanimljivo je da je danas, u
veeranjem Dnevniku TV Beograd objavljena jedna izjava generala Ratka
Mladia koji govori zapravo vrlo slino o ovim tezama koje ste vi sad iznijeli.
Samo da vidimo to.
Ratko Mladi: Mi neemo ni pred kakvim pritiscima popustiti. Mi od svojih
ciljeva odustati neemo, tim prije to je i najnoviji, novije dogaanje potvrdilo
da je i Hrvatska i HVO i muslimanska strana potpisala Vance-Owenov plan i
zaklinjala se da je to jedino reenje, a sad su se sukobili u itavoj centralnoj
Bosni, i ja bih reko i na itavom toku Neretve od Konjica pa do apljine, to
govori da je samo Srebrenica i jedan dio medijski povod, jedna moda toka
koja je trebala da odigra ulogu pozorita za celu planetu, da bi se pitanje Srbi
satanizovali, a da privue panju da maske na ono to se tek dogaa u 13, 14,
evo noas i Zenica je u totalnom ratu, Muslimani i Hrvati se tamo tuku, da bi se
maskirala namera onih koji su programirali da se stvori Velika Hrvatska, da se
odvrati panja od toga i da se izvri genocid sada i nad muslimanskim, ne samo
srpskim narodom.
Merli: Evo dakle, to je ta izjava. Moemo li uti komentar?
Praljak: Mladi kae da se izvri genocid nad muslimanskim narodom. Mladi
govori o genocidu nad muslimanskim narodom od strane Hrvatskog vijea
obrane kad se zna koliko muslimanskog naroda ivi u Hrvatskoj, kad se zna
koliko je muslimanskog naroda pobjeglo pred srpskim terorom u one dijelove
Bosne i Hercegovine koje je prije svega, iznad svega obranila Hrvatsko vijee
obrane. No, ako se sjeate izjava nekih zapovjednika Armije Bosne i
Hercegovine u tome to je i tko je temeljni narod ko je tako lako proao u
politikim krugovima, i u Hrvatskoj, nekim politikim krugovima. Kad se
29
sjeate izjava njihovih zapovjednika po Slobodnoj Dalmaciji i ostalom da
gospodin Izetbegovi moe potpisati Vance-Owenov plan kako god hoe a da
oni od toga nita priznati nee. I da inzistiraju i da e se boriti za cjelovitu
unitarnu Bosnu i Hercegovinu, da ne nabrajamo te pojmove, onda vam je jasno
zapravo koji su politiki ciljevi cijele ove akcije koja je vrlo isplanirana i gdje
sudjeluju prevelike vojne formacije da bi bilo govora o bilo kakvom sluaju.
Gledajte, poslije prvogprvog sukoba u Konjicu doao je dole gospodin dr.
Safet ibo. Mahao je na njihovoj internoj televizijskoj s papirom da ga je poslao
gospodin Izetbegovi osobno. Na njihovoj internoj televiziji na pitanje o tome
da li se gradovi, a on je trebao biti predsjednik njihovog ratnog predsjednitva za
opine Konjic, Jablanica i Prozor, da li se moe govoriti da su one u provinciji
mostarskoj. Rekao je da nema nikakvih provincija, da su to gluposti i tako dalje.
Na pitanje na radiju koje u vam sad proitati, a to je da li u Bosni i Hercegovini
ive vie naroda, on govore u Bosni i Hercegovini ivi samo jedan narod, to su
Bosanci i to Bosanci islamske, pravoslavne i katolike vjeroispovijesti. Mi s
ponovno vraamo na problem da Hrvati ne ele ivjeti u Bosni i Hercegovini
koja e biti slina Jugoslaviji, drugim rijeima da ovi koji govore o temeljnom
narodu koji negiraju nacionalnost, odnosno narodnost Hrvata na onim
podrujima, zapravo hoe Jugoslaviju kakvu je Hrvatska imala dok je u njoj
ivjela. Ne moemo na to pristati. Nema govora o tome, mi tamo elimo ivjeti
samo ravnopravno s ostalima. Hrvatski narod ne eli dole uzeti niije, tue niti
staviti bilo koga u drugi red, niti se radi o bilo kakvim napadima Hrvatskog
vijea obrane na Muslimane. Radi se naalost o obrnutim stvarima.
Merli: Da. Vrlo se esto HVO optuuje da zaustavlja konvoje koji bi trebali
pomagati Armiji Bosne i Hercegovine.
Praljak: To je la. Mi smo u nekoliko navrata zaustavljali dijelove konvoja, iz
vrlo jednostavnog razloga, jer se to pretvorilo u verc, i to verc oruja. verc
oruja onih ljudi koji su ovdje pokuavali preko novaca kupovati od lopova koji
bi se domogli, bilo da negdje neto ukradu ili kupe od onih nesavjesnih vojnika
30
hrvatske vojske i to su htjeli vercati. Nikad dole nije zaustavljen niti jedan
humanitarni konvoj, da bi bio zaustavljen iz bilo kakvog razloga pritiska prema
dolje. Mi smo putali konvoje i onda kada 40 dana Busovaa nije dobila nita za
jesti. Upravo zbog toga da bi pokazali da nismo i ne elimo izazvati sukob sa
Muslimanima. To to smo htjeli sprijeiti verc, to to smo htjeli sprijeiti
lopove, to je ve drugi par postola i u tom pogledu odbijamo, ja u ime Hrvatskog
vijea obrane kojeg evo mogu ovako rei, odbijam svaki razgovor o tome.
Merli: Dobro, i na kraju da jo vidimo samo ponaanje i ulogu Hrvatske u
svemu to ste sad dogaa dolje. Dakle vrlo je teko sad prepustiti ljude u
Herceg-Bosni na milost i nemilost.
Praljak: Prije konanog odgovora o tome ja bih vas jo samo napomenuo jednu
stvar. Kod razgovora o problemima koji se tiu u Bosni i Hercegovini, mi smo
uvijek govorili ovako: zato nema problema u Tuzli? Hrvatsko vijee obrane je
zapovjedilo svojim jedinicama, svojim brigadama u Tuzli da se stave kako oni
vele, podine pod zapovjednitvo Armije Bosne i Hercegovine. Operativno ti
momci nose oznake Hrvatskog vijea obrane kao to smo mi to traili da i
Armije Bosne i Hercegovine nosi svoje oznake. Ali, da se u operativnom smislu
poini podzapovjednitvo. To nije nita runo, to je naprosto vojno uredno.
Nema problema u Tuzli, nam problema u Gradacu, nema problema u Goradu,
nema problema u Usori, ima problema tamo jer su poslani neki ljudi sa strane, sa
vrlo jasnim odreenim, precizno definiranim stavovima kako trebaju voditi igru
da se ovako neto to se sad dogaa i dogodi. Hrvati su zadovoljni Vance-
Owenovim planom i nita ne ele nego njegovu provedbu, to je od poetka
jasno. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna donijela je sve akte kao privremeno
rjeenje iz jednostavnog razloga to nije funkcionirala Bosanska drava.
Bosanska drava, drava Bosne i Hercegovine je priznata ali nije funkcionirala.
Zbog tog razloga trebalo je ustrojiti neke stvari da moe funkcionirati koliko -
toliko normalan ivot. to se tie onoga zbog ega ja jesam ovdje, jeste
injenica da ja trebam rei, i da u rei da Hrvatska nee ostaviti na cjedilu
31
hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, nee dopustiti da ga masakriraju i ubijaju
oni koji zagovaraju jo uvijek opcije na koje mi neemo pristati. Da kaem da
naa opcija dole je sasvim jednostavna. Jedan od tri konstitutivna naroda s
pravom na ivot dostojan jednog naroda, ravnopravan, niim ogranien, osim
onim da mi ne elimo nikoga drugoga ograniiti u pravima onim koje mi
imamo. Ne elimo biti drugi red, vie nikad i nigdje. I u tom pogledu Hrvatska
e sasvim sigurno pruiti dostatnu, dovoljnu pomo, a mi imamo snage da
obranimo i hrvatski narod u Bosni u Hercegovini i teritorij koji je uvjetno reeno
Vance-Owenovim planom njemu dodijeljen.
Merli: Hvala vam generale Praljak.
Praljak: Hvala vama.
NOVI PRILOG 18. IV. 93. SKY OFW
SLIKA:
John Major ulazi u
auto, Owen u
kancelariji.
TEKST:
Pretpostavlja se da u razgovoru s Amerikim
predsjednikom brit. premijer prua otpor
zahtjevima za uporabu sile protiv Srba, iako su
Srpske voe potvrdile Owenovo gledite da ih
sankcije UN-a nee prisilit na potpisivanje
mirovnog dogovora.
U KADRU: Owen
To je pritisak. Ali oni moraju znati da e ako ne potpiu plan snositi daljnje
posljedice. Moramo se ponovno obratiti vijeu sigurnosti, kako bi poduzeli
potrebne mjere za pritisak. To bi ukljuilo i vojne mjere.
32
SLIKA:
John Smith, David
Mellor, Douglas Hurd.
TEKST:
Laburistiki voa John Smith podrao je
Owenov zahtjev da se bombardiraju Srpski
koridori za opskrbu. Bivi konzervativni ministar
kritizira kolege u parlamentu to pruaju otpor
vojnim rjeenjima. I John Major i ministar
vanjskih polova pruaju velik otpor veoj vojnoj
umijeanosti u sukobu. Ali u vladi postoji
miljenje da bi to na kraju moglo biti neizbjeno.
NOVI PRILOG HTV, 20. 4. 1993.
Najava: Muslimani nastavljaju s napadima na Hrvatske graane i poloaje
HVO-a od Mostara do Zenice.
SLIKA:
Mostar, ulice,
prolaznici, izvjetaj o
djelovanju
Muslimanskih
snajperista, venk
krovovima grada.
Pogled kroz razbijen
prozor na zgradu. UN
vozila na ulici.
Priopenje za javnost
Armije BIH i HVO-a,
TEKST:
Nakon sinonje pucnjave u Mostaru od jutros
djeluju Muslimanski snajperisti. Jedan je Hrv.
mladi u Bulevaru ustrijeljen iz snajpera. U
sreditu Mostara od snajperskog hica. Jedan je
pripadnik HVO-a, a jedan civil teko ranjen.
Tijekom jutra bila je napadnuta i zgrada HVO-a
Herceg Bosne. Ured Jadranka Prlia pogoen
je rasprskavajuim streljivom. Povod ovih
sukoba u Mostaru su se posredstvom UN snaga
sastali predstavnici HVO-a i Armije BIH. U
priopenju koje su potpisali Petar Zelenika,
33
dokument, potpisi,
Petar Zelenika. Afir
Paali, u gardu se
uspostavlja crta
razgranienja, sve se
postrojbe povlae u
objekte u koje se inae
smjetene, vozila
panjolskih
pripadnika UN e se
razmjestit po
raskrijima. Oteene
zgrade, vozilo UN,
raskrije, no, kue
gore, izvjetaj o
napadima na
Busovau i Kiseljak,
Vitez, razorene kue,
vozilo UN na ulici u
pokretu, vonja
cestom, izvjetaj o
blokiranju Travnika
od strane
Muslimanskih
postrojbi. Zenica,
zatoeni Hrvati u
Zenikom rudniku i
kazneno popravnom
naelnik operativne zone HVO-a Jugoistona
Hercegovina i Afir Paali zapovjednik 4.
korpusa Armije BIH stoji da se u gardu
uspostavlja crta razgranienja, a koja ide od
bulevara do hotela Ero to je na desnoj obali
Neretve, da se uspostavlja zajedniki punkt, sve
se postrojbe povlae u objekte u kojima su inae
smjetene, a transporteri panjolskog bataljuna
UN-a e se rasporediti na raskrija kod katolike
crkve, doma zdravlja i robne kue Hit. Inae
tijekom dana nisu prestajali napadati
Muslimanskih snaga na Busovau, Vitez i
Kiseljak u sredinjoj Bosni. Na tom je podruju
danas poginulo 5 vojnika HVO-a, a 9 ih je
ranjeno. Travnik je i dalje blokiran od strane
muslimanskih postrojbi. Doznaje se da u gradu
pripadnici muslimanskih snaga uhiuju Hrvate i
vojnike HVO-a. Iz Travnike bolnice su izvedeni
svi ranjeni pripadnici HVO-a. Traje estoka
obarana Hrv. puanstva oko Konjica i Jablanice.
U Zenikom rudniku i KP domu zatoeno je
skoro 5 000 Hrvata. Inae, u Zenici su se
popodne sastali i poeli razgovarati brigadir
Milivoj Petkovi, zap. HVO-a i pukovnik
Tihomir Blaki sa Seferom Haliloviem i
Enverom Hadiosmanoviem oko prekida
sukoba. Do Dnevnika nismo doznali nikakve
rezultate tih pregovora.
34
domu, spikerski,
sastanak, brigadir
Milivoj Petkovi,
zapovjednik HVO i
pukovnik Tihomir
Blaki na sastanku sa
Seferom
Halioloviem,
zapovjednikom
Muslimanske vojske i
Enverom
Hadiasanoviem oko
prekida sukoba,
prisutan general
Morillon.
NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 20. 4. 1994.
SLIKA + TON:
Franjo Tuman gost CNN-a. Novinar: Pad Srebrenice bio je u sreditu
pozornosti svijeta nekoliko posljednjih dana. Osim vojnog znaenja, kakvu
vanost ima pad Srebrenice?
U KADRU: Tuman
Mislim da Srebrenica nije jo potpuno pala, da Muslimanski zapovjednik
odbija predati oruje. Znaenje Srebrenice je ponajvie u tome to Srpski
agresor nastavlja napredovati kako bi ostvario cilj stvaranje velike Srbije.
Nastavlja se i etniko ienje unato veem sudjelovanju meunarodne
35
zajednice. Novinar: to mislite da bi meunarodna zajednica trebala uiniti?
Predloili ste vojnu akciju? Tuman: Ovo su vrlo teki trenuci za
meunarodnu zajednicu, to se tie poduzimanja prije dvije godine zapadni su
politiari, i Europski i Ameriki, napravili veliku greku rekavi da nee biti
nikakve vojne intervencije. To je srpske agresore i imperijaliste ohrabrilo da
zaponu agresiju protiv Hrvatske i BIH. sad smo doli do trenutka u kojem je
prema mojemu miljenju vojna intervencija meunarodne zajednice mogla
ostvariti putem NATO-a i SAD-a. Mislim da bi bili dovoljni napadi iz zraka na
kljune strateke i operativne ciljeve uz ukidanje embarga na oruje za BIH i
Hrvatsku ime bi se Muslimani i Hrvati mogli oduprijeti novoj agresiji i na
svoja podruja. To bi vjerojatno stvorilo uvjete u kojima ujedinjeni narodi ne bi
morali ukljuiti kopnene jedinice. Novinar: Dok je svijet usredotoen na BIH,
u kojoj su sukobi iznimno estoki, mir koji je stvorio UN u Hrvatskoj vrlo je
krhak. ak je Cedric Tonberry, predstavnik UN-a upozorio na ono to on zove
Krajinskim ratom u Hrvatskoj. Koliko je Hrvatska blizu rata? Tuman: ini
mi se da Srpski ekstremi i agresori u Hrvatskoj provociraju, a to je u svezi s
ratom u Bosni. Njima je glavna tenja o emu svjedoi i sinonji napad na
ibenik, da, ini se, ponovno uvuku Hrvatsku u rat. No razumije se da e
problem krajina biti rijeen u kombinaciji s Bosnom. Ako uspijemo obuzdati
agresiju na Bosnu, problem tzv. krajine u Hrvatskoj bit e rijeen. Novinar: U
sklopu dogovora, kako se uje, vi ste obeali da ete se povui s nekih osvojenih
podruja pod uvjetom da Srpske snage predaju oruje promatraima UN-a. to
je s time? Vrijedi li jo uvijek to obeanje? Tuman: Mi elimo osigurati
mirno rjeenje i spremni smo povui svoje snage na poetne poloaje, ako se
istodobno provede Vance Owenov plan. To znai sa Srpske paravojne snage
budu razoruane i da teko oruje dosita bude stavljeno pod nadzor mirovnih
snaga UN-a.
36
NOVI PRILOG 20. 4. 1993.
Najava: u Mostaru je postignut dogovor izmeu HVO-a i Muslimanske vojske
koji bi trebao dovesti do smirivanja. U meuvremenu stiu vijesti o sukobima
bez prestanka.
SLIKA:
Srednja Bosna
(Karai) sukobi
Muslimanskih snaga i
postrojbi HVO,
arhivski snimci, u
Zenici zatoeni Hrvati,
policijska stanica
Busovaa, natpis,
zajedniko priopenje
za javnost koje su
potpisali Petar
Zelenika i Afir
Paali, panjolski
pripadnici
UNPROFOR-a.
TEKST:
Situacija u srednjoj Bosni i dalje je vrlo teka,
osobito u Zenici gdje je u rudniku i KP domu
zatoeno blizu 5 000 Hrvata. Iz Zenice jo nema
vijesti o ishodu razgovora zapovjednika Musl.
postrojbi Sefera Halilovia i naelnika HVO-a
Milivoja Petkovia. Na prostoru Busovae,
Viteza i Kiseljaka danas su poginula petorica
vojnika HVO-a, a 9 ih je ranjeno. Najveu je
pozornost izazvalo zajedniko priopenje za
javnost koje su u Mostaru potpisali komandant 4.
korpusa Armije BIH Afir Paali i naelnik
operativne zone JI Hercegovine Petar Zelenika, a
u kojem stoji da se formira zajedniki
zapovjedniki punkt HVO-a i Armije BIH kod
nekadanjeg restorana Janje uz nadzor
panjolskog bataljuna UNPROFOR-a smjestiti
e se na raskriju kod katolike crkve, doma
zdravlja i poruene robne kue.
37
NOVI PRILOG 20. 4. 1993., HTV, Dnevnik, iz Mostara
SLIKA:
Mostar u noi,
policijska kontrola.
TEKST:
Ratna se atmosfera iz sjeverne Hercegovine i
srednje Bosne prenijela na Mostar. Ve 24 sata
grad je pod stalnom snajperskom vatrom
Muslimana. Dananje rtve: dva poginula
Hrvata, jedan teko ranjeni civil. Tijekom jutra
bila je napadnuta zgrada HVO-a Herceg
Bosne. Noas gradom odjekuju pucnjevi. Kree
se malo tko. Policijski sat je na snazi od 20h do 6
ujutro, a tek na policijskim punktovima moe se
primijeniti sva ozbiljnost i napetost stanja. Mada
je potpisima danas ustanovljena linija
razgranienja, nita ne jami da e ova
Mostarska no biti mirna.
NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993.
Najava: Drugog dana posjeta SAD-u pred. Tuman je objavio niz razgovora i
susreta. Slijedi prilog CNN-a.
Najava: u srednjoj Bosni ve 5 dana bijesni sukob izmeu hrv. i musl. snaga.
Dvije skupine poele su Bosanski graanski rat kao saveznici, ali sad se bore
meusobno za neka preostala podruja koja jo nisu osvojili bosanski Srbi.
Prema izvjeima stotine seljaka bjee ili su ubijeni. O balkanskoj krizi juer
sam razgovarao s pred. RH Franjom Tumanom koji se nalazi u Americi na
otvorenju Amerikog memorijala rtvama Amerikog holokausta.
38
SLIKA:
Zemljovid Republike
Hrvatske, vojnici bive
JNA pucaju iza
zakona, vojnik tri u
zaklon, ranjenog civila
u nogu prevoze na
biciklu, oteena kua,
vojnici izlaze iz
dvorita,
bombardiranje
Dubrovnika, tenk u
pokretu, snajperist
puca, predsjednik
Tuman sa
suradnicima (vie
kadrova)
dokumentarni snimci
iz II. svj. rata
Amerikih vojnika,
Njemaki vojnici
ispaljuju granatu iz
minobacaa,
Miloevi sa
Vanceom, predsjednik
Tuman za
govornicom u UN,
Tuman, Vance,
TEKST:
Hrvatska je objavila neovisnost od Jugoslavije
prije manje od 2 godine i upala je u rat jer je
Beograd podravao Hrvatske etnike Srbe u
njihovom otimanju zemlje. Rat je ubirao svoj
danak u krvi. Ovdje tisak na kraju je doveo do
nesigurnog mira sa Srbima, ali to je vrlo krhki
mir. Hrvatska se nalazi na ivici novog
krvoprolia. Neki vjeruju kako Hrvatski pred.
Tuman ne pomae stanju. On govori o
Hrvatskom nedovrenom ratu i njegovoj
spremnosti da obrani Hrvate u susjednoj BIH,
dinamiku Balkana iji su korijeni u povijesti,
nasilju i mrnji. Tijekom uasa 2. svj. rata
Tuman je izgubio oba roditelja. Reeno mu je
da su poinili dvostruko samoubojstvo. On sada
vjeruje kako su ih ubili komunisti odluni u
namjeri da ugue Hrvatski nacionalizam. Vjeruje
i da dananji Srbi imaju isti cilj i da e vlada u
Srbiji nastaviti Srpski ekspanzionizam bez obzira
na cijenu. Iako je Tuman napredovao u
redovima u redovima KP nakon rata, stalno se
sukobljavao sa Srbima. Na kraju je napustio
partiju i posvetio se politici na svoj nain obuzet
nacionalnim ponosom i ambicijom. Rezultati
nedavnih izbora pokazali su kako ga podravaju
velika veina Hrvati iako postoji opasnost od
rata. Oni kau kako su spremni za borbu. U
39
general Bobetko,
Savka Dabevi
Kuar, Milan uki za
vrijeme glasovanja
stavljaju glasaki listi
u glasaku kutiju, tenk
bive JNA sa 2
vojnika (krupno)
vojnik bive JNA na
kupoli tenka (krupno)
na brdu velikim
irilinim slovima
poredanim kamenjem
ispisana rije
Krajina (krupno).
meuvremenu u Hrvatskoj vlada vrlo krhki mir.
prije samo 3 mjeseca g. Tuman je naredio
vojsci da ue u podruje krajine. Hrvati tvrde
kako su Srbi oklijevali s vraanjem teritorija koji
su trebali vratiti prema sporazumu o prekidu
vatre pod okriljem UN-a. Iako su Hrvati osvojili
dio zemlje, naposljetku je stanje smireno, no
glavni razlog, etnika mrnja, ostaje.
SLIKA + TON:
Razgovor s pred. Tumanom u studiju CNN-a skinut je u prilogu iz Dnevnika
HTV-a od 20. 4. 1993.
U KADRU: CNN-ov novinar nakon razgovora zakljuuje
Pred. Tuman predlae sastanak u stilu Camp Davida na kojem bi sudjelovale
voe svih strana. Taj bi sastanak vodili predsjednici Clinton i Jeljcin, a na njemu
bi se pokualo doi do rjeenja. Pred. Tuman rekao je da, bude li potrebno u
tom podruju, mir treba uspostaviti makar i silom.
NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993.
40
Najava: ono to se dogodilo u Srebrenici moglo bi se vrlo lako ponoviti u
Goradu i epi. Ne tu injenicu ukazuje visoko povjerenitvo UNPROFOR-a za
izbjeglice, ali i 2. program Franc. televizije. Prilog TV 5:
SLIKA:
Britanski vojnici
UNPROFOR-a
evakuiraju ranjenike
helikopterima, srpski
vojnici kontroliraju
konvoj humanitarne
pomoi UNHCR,
konvoj UNPROFOR-
a, Kanadski vojnici
ulaze u oklopni
transporter, Srpski
tenk u pokretu
zemljovid BIH,
Gorade: panorama
grada, vojnik puca iz
pukomitraljeza, Srbi
ispaljuju granatu iz
minobacaa. Gradac:
kua u plamenu, civili
bjee, ovjek s
djetetom u naruju,
TEKST:
Zadnji teki ranjenici napustili su Srebrenicu. Da
bi preivjeli, iza sebe ostavljaju 30 000 ljudi.
Vlasti njima ne doputaju odlazak jer smatraju
kako bi njihovim odlaskom u Srebrenicu
prepustili Srbima. UNHCR je uostalom odluio
prekinuti humanitarne konvoje za taj opkoljeni
grad jer Srbi postavljaju sve vie barikada. Tj.
Beskrajne kontrole i ponaaju se vie-manje
neprijateljski. Dva vozaa juer su lake ranjena.
Kanadski plavci ne gube nadu da e uspjeti
provesti demilitarizaciju. Jutros su mi navodno
Muslimanski borci poeli predavati oruje. UN
procjenjuje kako e prikupljanje oruja trajati
barem tri dana. No, to e se dogoditi zatim?
Hoe li 150 Kanaana biti dovoljno da sprijee
Srbe da zauzmu grad? To je pitanje bez
odgovora. Jer, Srebrenica je za Bosanske Srbe
vana etapa. Kad jednom u nju uu teko bi ih
bilo iz nje izbacit. No Vance Owenov plan
predvia da Srebrenica pripadne Muslimanima,
uostalom kao i epa i Gorade. Gorade ve
41
poar u gradu. godinu dana svijetu upuuje pozive za pomo. I
jutros su to ponovno uinili. Jer, dok su oi
svijeta uprete u Srebrenicu ili Sarajevo, Srpski se
pohod nastavlja. Cilj im je spojiti sva podruja
koja nadziru sa Srbijom sve do Banja Luke.
Lako je pretpostaviti da e idue etape njihova
neprekinuta pohoda biti Tuzla i Gradaac,
sjeverno od podruja koje je pod nadzorom
Muslimana. I tamo se ve vie od godinu dana
razvijaju borbe koje svijet ostavljaju
ravnodunim. Dovoljno je pogledati zemljovid
kako bi se vidjelo kakva mrana budunost
oekuje Muslimane ako se nita ne uini da bi se
zaustavilo napredovanje Srpskih ekstremista.
NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993., iz Okuana
Najava: skuptina pobunjenih Srba u Hrvatskoj izjasnila se danas u Okuanima
za stvaranje saveza Srba iz Hrvatske i istih iz BIH. Prilog RTS NS.
SLIKA + TON:
Minutom utnje za poginule i posveenjem skupa to je uinio Vladika
Slavonski Lukijan poela je skuptina u Okuanima. Zasjedanju prisustvuju
predsjednik republike Goran Hadi, lanovi vlade i brojni gosti meu kojima
dr. Nikola Koljevi lan predsj. Rep. Srpske. Najprije se raspravljao o izvjetaju
delegacije RSK, o pregovorima u enevi i New Yorku, odnosno ponuenom
dogovoru o primjeni rezolucije 802 savjeta bezbjedonosti. Podsjetimo da su u
tim pregovorima uestvovali Goran Hadi i min. Vanjskih poslova Slobodan
42
Jarevi koji je stavio svoj potpis na dogovor da e se Hrvatske snage povui iz
okupiranih podruja RSK, ali da Srbi nee na tom podruju uspostavljati svoju
vlast ve bit o bila mjesta pod iskljuivom kontrolom UNPROFOR-a. Jraevi
je svoj potpis dao uslovno do odluke o tome republike skuptine. To je
obrazloio nevienim pritiskom koje mu je bila izloena delegacija RSK. Nakon
toga otvorena je rasprava iz koje je bilo jasno da skuptina nee dati svoju
suglasnost na taj dogovor. Svi diskutanti isticali su da je Hrvatska agresor, ali da
to Meunar. zajednica tolerie i stalno nastoji uvui krajinu pod ahovnicu.
Nikola Koljevi se javio za rije i najavio skoro ujedinjenje RS i RSK. Koljevi
je predloio da se to pitanje ostavi za prvu zajedniku sjednicu skuptina RS i
RSK koja e se najvjerojatnije odrati ve u subotu. Tada e se ujedno
dogovoriti jedinstven nastup prema UN-u i njenim rezolucijama. Potom se
priilo raspravi budue jedinstvene drave. To je imperativ vremena da bi se
Srpski narod lake obranio od svih nepravdi kreatora novog svjetskog pokreta.
Potom je Mile Paspalj dao prijedlog na glasanje.
U KADRU:
Ko je za donoenje odluke o osnivanju zajednike skuptine RS i RSK?
Konstatujem da je donesena odluka jednoglasno o osnivanju zajednike
skuptine RS i RSK.
NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993., prilog RTS NS
Najava: Baranjski Srbi dre da im je mjesto jedino u Jugoslaviji.
SLIKA:
Kadrovi Belog
Manastira, promet na
TEKST:
Duhovi se uzbude kada u Beli Manastir stignu
glasovi da je srp. krajina sastavni dio hrvatske
43
ulici, Kneevi i Latas. drave. Ljudi koji su se borili za slobodu na
takve prie energino reaguju tvrdei da Baranja
nikada vie nee biti u sastavu hrvatske. Milan
Kneevi, ministra u vladi RSK dri da je on
svjedok svega to se u praskozorje rata dogaalo
na teritoriju Baranje u opini Beli Manastir gdje
zvanino skuptina opine Beli M. 1991. na
svojoj posljednjoj sjednici donijela jednu
deklaraciju i rezoluciju u kojoj je reeno to e s
Baranjom biti sluaj raspada Jugoslavije.
Tadanji sastav skuptine opine Beli M. u
kojem je bilo vie Hrvata i Maara nego Srba
donio je odluku, kae Kneevi, da bez obzira na
rjeenje Jugoslavenske krize Branja ostaje
zvanino u Jugoslaviji, tamo gdje joj je i mjesto.
ore Latas govori o tampanju bonova kako bi
privreda opstala, o izvozu dijela proizvoda. Iz
Belog Manastira upuuju se apeli za jedinstvom.
NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 24. 4. 1993.
SLIKA + TON:
U predsjednikim dvorima u Zagrebu traju razgovori Hrv. delegacije na elu s
pred. Tumanom, delegacije BIH koju vodi Alija Izetbegovi, Matom
Bobanom, predsjednikom HZ Herceg Bosne te supredsjedateljem
meunarodne konferencije Lordom Owenom. Prije sastanka Lord Owen se
44
odvojeno sastao s Gojkom ukom, M. Bobanom i A. Izetbegoviem. Nakon
razgovora Lord Owen je izjavio.
U KADRU:
Razgovarali smo openito o BIH, ali i o drugim stvarima. No priekajmo da
razgovori zavre. Prije razgovora F. Eckard i M. Boban su razgovarali s
novinarima. Novinarka: Sutra ete razgovarat s g. Miloeviem i _ _ _ _
U KADRU: Fred Eckard
I predsjednikom osiem. Za sad se ne zna hoe li dr. Karadi biti tamo, to
ovisi o njima. Novinarka: to e se dogoditi ako ne prihvate vae prijedloge?
Eckard: Mislim da e to dramatino utjecati na raspravu u Washingtonu. No
postoji i pitanje Europske politike, posebno onih naroda ije se jedinice nalaze u
BIH u sastavu hum. operacije UN-a. Tako je za sve one koji su umijeani to vrlo
teka odluka koja e imati dugorone posljedice, mislim da je pred. Clinton tako
dugo odolijevao zbog tih tekoa. Nema oitog rjeenja. Svaki put nosi
opasnosti, ljudi su toga svjesni. Zbog toga meunarodnoj zajednici treba toliko
dugo da poduzme odlune korake, jer bi to moglo rijeiti, ali moda i pogorati
problem. Novinarka Bobanu: Juer su stizale vijesti da se sukobi smiruju,
meutim danas ponovno ujemo da su sukobi pojaani.
U KADRU: Mate Boban
Mi imamo jedno ope pravilo koje je u dosadanjim sukobima. Prvih dana
dok se Muki iznenada napadne, sve je tajno, nitko se ne izvjeuje, onog
trenutka kada onaj tko napada poinje gubiti, alarmira svjetsku javnost. Tog
trenutka na scenu stupa UNPROFOR i druge meunarodne organizacije, mi
45
prihvaamo uvijek primirje jer smo.. Nikog ne napadamo i to poslui drugima
samo za pregrupiranje snaga.
NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 24. 4. 1993., iz Srednje Bosne
SLIKA + TON:
Napetost u Mostaru poputa, stanje se smiruje, grad je sve ivlji. Na izvanrednoj
tiskovnoj konferenciji novinare je o uzrocima i kreatorima napada na Hrvate
upoznao Boo Raji, ministar obrane RBIH. Govorio je vrlo otvoreno ne tedei
pritom ni Aliju Izetbegovia.
U KADRU: Boo Raji
Agresiju je izvrila Armija BIH, strogo dirigirano, voeno i pod punim
znanjem g. Izetbegovia. Stanje u Konikoj i Jablanikoj opini i dalje je vrlo
teko, a iz ureda za prognanike i izbjeglice HZ Herceg Bosne stiu tragini
podaci o spaljenim i opljakanim hrv. naseljima, uhienim i maltretiranim
civilima, strijeljanim vojnicima HVO-a. Nakon relativno mirna dana
zabrinjavajue vijesti dolaze iz sr. Bosne. Muslimanski snajperist iz sela Ahmii
u opini Vitez pucali su na sanitetsko vozilo, a u 19 je poeo napad svjetleim
mecima na selo Kre.u opini Vitez. Oko 17 h zapoeo je minobacaki napad
na vojarnu Draga u opini Busovaa, a skupina Mudahedina iz Kaknja u isto
doba napala je selo atie. U Travniku je neto mirnije, posljednja vijest govori
da su postrojbe Armije BIH iz Zenice oko 21h krenule prema Busovai,
Kiseljaku i Vitezu pod ifrom Busovaa mora pasti.
46
NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 24. 4. 1993.
Najava: Veina Amerikanaca odobrava mogunost da SAD pokrenu zrane
napade kako bi zaustavili sukobe u BIH dok ih se 51% protivi intervenciji
kopnenim snagama. Na meti eventualnih zranih udara u prvom bi se valu nali
mostovi na Drini preko kojih Bosanski Srbi dobivaju logistiku podrku iz
Srbije.
SLIKA + TON:
Ne iskljuujui vojno zaustavljanje rata u BIH, ministri su u Danskoj razmatrali
brojne mogunosti. Klaus Kinkel je predloio potpun prekid svih diplomatskih
veza sa Srbijom i Crnom Gorom. London je Otawi iskazao spremnost da
samostalnom vojnom akcijom pomogne 150 Kanadskih pripadnika
UNPROFOR-a bude li Istono Bosanska Muslimanska enklava Srebrenica
zahvaena borbama. Zrani udari ili mogua upotreba dijela od 2 300 Britanskih
vojnika koji su na terenu takoer su mogui. London e se na to odluiti samo
ako se stanje u Srebrenici drastino pogora.
NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 24. 4. 1993.
SLIKA:
Britanski oklopni
transporter ulazi u
Muslimansko selo
Ahmii, vojnici
sklanjaju balvane s
TEKST:
Prilog ITN-a, nakon otkria dokaza masovnih
pokolja u muslimanskom selu Ahmii, Britanski
vojnici nastavljaju pretraivanje okolnog
podruja. Uvjeravaju lokalne borce da otvore
zatvorene ceste i mjesne hrvatske zapovjednike
47
ceste. Bob Stewart u
razgovoru s lokalnim
hrvatskim
zapovjednikom. U
selu Jelinac Britanski
vojnik iz tekog
mitraljeza puca na
nepoznatog
snajperistu.
upozoravaju na zloine koji su poinili neki
njihovi ljudi. Za pretraivanja etniki oienog
sela Jelinac, Britanska patrola nala se na meti
snajpera. Vojnici su se sklonili iza svojih
oklopnih vozila. Kada je u blizini vozila
eksplodirala protutenkovska granata, pukovnik
Stewart naredio je da se uzvrati vatra. Izmjena
vatre trajala je kratko. Strojnica ovog ratnika
imala je na meti poloaj snajpera. To je prvi put
da su vojnici ovog brit. zapovjednika otvorili
vatru tijekom 6 mjeseci u Bosni. Brit.
zapovjednik: Budui da smo imali 15 20 ljudi
na tlu, bilo je vrijeme da ih zaustavimo. Uzvratili
smo. Pukovnik Stewart kae da njegovi vojnici
nisu nikoga ubili, bilo bi to prejednostavno,
poput smaknua, pa je naredio vojnicima da
samo preplae snajperiste. I ranije se pucalo na
Britanske vojnike UN-a, no ovo je jedan od
rijetkih sluajeva da oni uzvraaju vatru. Kao i
obino, teko je rei koja ih je strana napala.
NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 24. 4. 1993.
Najava: Vinko Barei prvi je organizirao obranu Zenice. Tada Musl. postrojbe
na tom podruju nisu ni postojale. Sada ga Muslimani optuuju da je lan
neprijateljske vojske.
SLIKA + TON:
48
Smiljko agolj pokazuje rjeenje koje je izdalo zapovjednitvo Armije BIH, u
Zenici i u kojem se navodi da je Vinko Barei uhien zbog uea u
neprijateljskoj vojsci a zatim razgovara s njim. agolj: Kako je biti neprijatelj
BIH, a biti asnik HVO-a?
U KADRU: Vinko Barei
Pa ja se jo uvijek osjeam da sam neprijatelj tim ljudima tamo, jer mislim da
Armija BIH, Muslimanski narod i drugi narodi ne osjeaju tako. Mene je to
iznenadilo, ja jo uvijek ne mogu da prihvatim tu injenicu, mada je to injenica.
Na kraju krajeva ta injenica potvruje da je sada u vojno istranim zatvoru
Zenica preko 500 i neto mojih dojueranjih boraca i asnika. agolj: Koji je
po vama bio politiki i vojni cilj napadna na HVO u Zenici. Barei: Politiki
cilj je bio da se jednostavno stvori takav utisak u narodu tamo i u onim
opinama gdje su Hrvati u manjini da se prestanu organizirati kao vojnika
formacija i da se neutraliu odreene postrojbe HVO-a na onim prostorima koje
bi ometale eventualno ire operativne razvoje postrojbi Armije BIH. Vojniki
cilj je, kaem, bio prije svega zauzimanje odreenih dominantnih objekata radi
lakeg uvoenja u borbu Armije BIH protiv HVO-a u Lavanskoj dolini, a
ujedno i sticanje znaajne materijalne dobiti, to bi mi vojnici rekli, pljake na
alost, evo sada nas Armija BIH pljaka. agolj: Stalno govorite i vi Armija
BIH. dali je to stvarno Armija BIH? Barei: Pa oni tako sebe nazivaju. Ja kao
vojnik imam jednu naviku da svakog nazivam njegovim slubenim nazivom bez
obzira ta on u sutini bio. Mada je meni kao pojedincu osobno jasno da Armija
BIH mora biti sastavljena i od Muslimanskog i od Srpskog i Hrvatskog naroda.
agolj: A danas je? Barei: Danas je jasno iskljuivo Muslimanska Armija.
Na kraju krajeva ona ne moe biti ni Armija musl. naroda, odnosno vojska musl.
49
naroda jer sam ubijeen da ogromna veina Muslimanskog naroda ne eli
rjeavati ta pitanja, barem kad su u pitanju Hrvati, onako kako to sada odreene
strukture vojnike rjeavaju. agolj: Po vaem miljenju od koga su dobili i
da li su dobili mig da napadnu HVO u Zenici? Barei: Ja ne bih rekao da je
tu u pitanju bio mig. Ja sam bio iznenaen, kaem, od kad su nas napali.
Meutim poslije, u toku istrage u zatvoru ja sam jednostavno neke stvari kao
vojnik zakljuio. agolj: To je? Barei: To je da je ta akcija pripremana na
irem prostoru sa teitem na Lavanskom pravcu i pravcu gore prema
Kiseljaku, a teite je uvijek bilo Lava. Meutim, nae postrojbe svojim
taktikim poloajem su odreene stvari ometale. Jednostavno su izraeni
odreeni operativni razvoj i priprema jedinica gdje su im date odreene
konkretne zadae da usput nas odrade kako bi mogli pogodit' na selo. Tu se
ekalo odreeno vrijeme i mislim da su, pa vjerojatno je to od najvieg nivoa
vojnikog zapovijedanja. agolj: I na kraju, kako vidite rjeenje? Ima li
mjesta za Hrvate u Zenici i dalje? Barei: Ja osobno mislim da rjeenje u
ovom ratu samo postoji u politikim pregovorima, vojniki dalje to odreivati
nema nikakvog smisla. to se tie Hrvata u Zenici, moda ima bioloki opstanak
odreenih ljudi, al' nikad nee biti u situaciji da svoj nacionalni identitet potvrde
na bilo koji nain. Ja vam kaem, i prije rata, a i sada, tamo je dovoljno da
ovjek kae tijekom, da kae travanj i odmah te netko uzme vagati i kae.
To je ustaa.
NOVI PRILOG HTV, 25. 4. 1993.
Najava: Alija Izetbegovi i Mate Boban potpisali su jutros u Zagrebu zajedniku
izjavu kojom se, meu ostalim, uspostavlja zajedniko zapovjednitvo Armije
BIH i HVO-a sastavljeno od predstavnika obaju stoera. U izjavi potpisanoj uz
50
svjedoenje predsjednika Franje Tumana nareuje se svim vojnim postrojbama
dviju vojski da odmah prekinu vatru i sva neprijateljstva gdje se nalaze u dodiru.
SLIKA + TON:
Potpisivanje izjave Mate Bobana i Alije Izetbegovia, krupno Izetebegovi i
Boban sjede, potpisuju izjavu krupno. Stoje Lord David Owen, Franjo
Tuman smije se, iza njih Jure Radi smije se. Tuman se rukuje s
Izetbegoviem i Bobanom, Ivan Jarnjak, Zdenko krabalo. Dr. Tuman kao
svjedok potpisuje izjavu, Vladimir eks krupno, eks i Owen.
Predsjednik ureda predsjednika RH ita tekst zajednike izjave, Jure Radi:
AUDIO 7 NA KAZETI 266
Jure Radi
Gospodin Alija Izetbegovi, gospodin Mate Boban na sastanku koji su u
Zagrebu sazvali 24. travnja 93. godine, supredsjedatelj Meunarodne
konferencije o bivoj Jugoslaviji Lord David Owen i predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman, u nazonosti veleposlanika Petera Kohla,
veleposlanika Herberta Huna, veleposlanika Petra ***, brigadira Jona Vilsona,
brigadira Mesereja Viti***, gospodina Frederika Ekarta, gospodina L*** B***,
dr. Jure Radia, gospodina Vladimira eksa, gospodina Gojka uka, dr. Zdenka
krabala, generala zbora Janka Bobetka, veleposlanika Zdravka Sanevia, dr.
eljke Matia, gospodina Ivana Jarnjaka, dr. Branimira Jakia, brigadira Mile
uka, gospodina Ejupa Gania, generala Sefera Halilovia, veleposlanice Bisere
Turkovi, veleposlanika Muhameda eirbegovia, gospodina Kasima Trnke i
general bojnika Milivoja Petkovia, donijeli su nakon sastanka slijedeu
zajedniku izjavu: 1. U skladu sa sporazumom gospodina Alije Izetbegovia,
gospodina Harisa Silajdia, gospodina Mate Bobana, i gospodina Mire
Akmadia, zakljuenim u New Yorku dana 3. oujka 1993. godine, zapoet e
radom u najkraem vremenu koordinacijsko tijelo od estorice lanova i to
gospoda: Alija Izetbegovi, Ejup Gani, i Fikret Abdi, te Mate Boban, Mile
51
Akmadi, i Franjo Boras. Koordinacijsko tijelo e raditi na provedbi plana
Vance-Owena koliko god je to mogue s obzirom na karakter odredaba i
sadanje okolnosti. 2. U svezi s obnavljanjem sukoba dviju vojski, Armije B i H
i HVO, u sredinjoj Bosni i u nekim drugim dijelovima Republike Bosne i
Hercegovine koji su doveli do velikog broja ljudskih rtava i do ozbiljnih
krenja Meunarodnog humanitarnog prava to sve prijeti dalekosenim
politikim posljedicama potpisnici ove zajednike izjave nareuju svim vojnim
postrojbama Armije B i H i HVO da odmah prekinu vatru i sva neprijateljstva na
svim mjestima gdje se te vojne postrojbe nalaze u meus