FIZIOLOGIJA RADA
Krvožilni i dišni sustav
Srčanožilni sustav
Srce+krvne žile=srčanožilni sustav
Srce Teži između 7 i 15 unci
200 do 425 g Nešto veće od šake Za života srce “otkuca”
više od 3,5 milijardi puta U danu prosječno
“otkuca” 100 000 puta, pumpajući oko 2 tisuće galona 7571 l krvi
ANATOMSKI POLOŽAJ I OVOJNICE
Smješteno u sredini prsišta između plućnih krila, iza i nešto lijevo u odnosu na prsnu kost
Perikard obavija srce poput vreće. Dvoslojna ovojnica, jedan sloj obavija velike srčane žile, a drugi srčani mišić
Vanjski sloj ligamentima pričvršćen za kralješnicu, ošit i okolne strukture
Srčane ovojnice
GRAĐA SRCALjudsko se srce sastoji od 4 komore-2 pretklijetke i 2 klijetkeDijeli ih mišićni zid zvani septumNajjača komora je lijeva klijetka
Građa srca
Zalisci Trikuspidalni: Regulira protok između DP i
DK Pulmonalni: Regulira protok iz DK u plućne
arterije, koje nose krv u pluća da tamo pokupi kisik
Mitralni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz pluća prođe iz LP u LK
Aortalni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz LK uđe u najveću krvnu žilu ljudskog tijela-AORTU
Srčani zalisci-trikuspidalna valvula
Pulmonalna valvula
Mitralna valvula
Aortalna valvula
SUSTAV PROVOĐENJA IMPULSA
Električni impulsi iz srčanog mišića uzrokuju kontrakcije (otkucaje) srca. Signal započinje u SA čvoru (“prirodnom pacemakeru”), koji se nalazi na vrhu DA i uzrokuje kontrakciju pretklijetki.
Signal potom stiže u AV čvor, koji ga kontrolira i šalje kroz mišićna vlakna klijetki, uslijed čega nastupi i njihova kontrakcija. SA čvor šalje signale u određenom ritmu (puls), koji se mijenja u naporu, kod stresa, hormonskih promjena i sl.
Sustav provođenja impulsa
Koronarna cirkulacija
Krvne žile čovjeka Kada bi ih poredali u
neprekinuti niz, dobili bi duljinu od 60 000 milja
96 500 km (Zemlju bi opasali više od 2 puta)
Vaskulatura glave
Vaskulatura torza
Vaskulatura ruke
Vaskulatura noge
Srce kao pumpa… KASNA DIJASTOLA Pri kraju dijastole otvorene su trikuspidalna i
mitralna valvula, a pulmonalna i aortalna su zatvorene. Krv šupljim, odnosno pulmonalnim venama dotiče u srce i puni atrije i ventrikule. Ventrikuli se rastežu, krv teče sve sporije, kuspisi se pasivno kreću prema položaju zatvaranja. Na taj se način u klijetke ubaci oko 70% krvi
Kontrakcija (sistola) atrija dodatno ubaci još nešto krvi u ventrikule.
SISTOLA KLIJETKI U početku je to izometrička kontrakcija, sve
dok se ne otvori valvula aorte i arterije pulmonalis. Ova faza traje 0,05 sekundi.
U trenu kada tlak u LK nadmaši postojeći tlak u aorti (80 mm Hg), a tlak u DK nadmaši postojeći tlak u a. pulmonalis (10 mm Hg), valvula aorte i pulmonalne arterije se otvore i započinje razdoblje izbacivanja krvi iz klijetki (ejekcijska faza srčanog ciklusa). U mirovanju svaka klijetka izbaci 70-90 ml krvi po sistoli – udarni volumen
Srčana kontrakcija
RANA DIJASTOLA Kako se krv prazni u velike krvne žile, tlak u
klijetkama polako opada. Kada srčani mišić postigne maksimalnu kontrakciju
klijetki, tlak u klijetkama počinje naglo padati, zbog čega se zatvaraju aortalni i pulmonalni zalistak.
Ovu fazu zovemo protodijastola, traje 0,04 sekunde Kada tlak u klijetkama opadne toliko da je niži od
arterijskog, otvaraju se trikuspidalna i mitralna valvula i krv počinje pritjecati iz atrija u ventrikle izometrička relaksacija klijetki
Srčana relaksacija
Osnovni fiziološki pokazatelji
srčana frekvencija (f)
udarni (UV) i minutni volumen (MV=UV x f)
arterijski krvni tlak (RR)
Autoregulacija ventrikularne
pumpe počiva na Franck-Starlingovu zakonu :“Srce će unutar fizioloških granica
opterećenja ispumpati svu krv koja u njega stigne, ne dozvoljavajući značajniju stagnaciju krvi u velikim venama”.
U tu svrhu srce će: Povisiti frekvencijuopterećenju - to je
najjednostavniji i najčešće korišten parametar za procjenu opterećenja
2-3 puta povećati UV (sa 70 ml na i do 200 ml) i do 8 puta povećati MV
(sa oko 5,5 l/min na do 40 l/min ) Povisiti arterijski tlak, što do gornje fiziološke
granice ( 170 mm Hg) neće imati bitnog učinka na UV i MV, jer je za njih presudan tlak u desnom atriju. Fiziološki gledano, iznad ove granice javljaju se znaci zatajenja srca - u praksi kontrolirati dijastolu!
Ocjena stanja KV sustava u opterećenju-ERGOMETRIJA
Parametar koji se preferira=aerobni kapacitet (AC)
( maksimalni primitak kisika kod maksimalnog rada)
Metode mjerenja: a) direktna - NE u
praksi b) indirektna-
ASTRANDOVA metoda
(očitavanje AC iz tzv. Astrandovih tablica pri poznatim vrijednostima f i opterećenja)
Dišni sustav
Plućna cirkulacija
Disanje
DIFUZIJSKA KONSTANTA
DIFUZIJSKA KONSTANTAKoličina kisika koja prijeđe u minuti
iz pluća u krv pri gradijentu tlakova od 1 mm Hg (u mirovanju oko 20 ml).
MINUTNA, TOTALNA ILI
GLOBALNA VENTILACIJA RV(0,5 l) x frekvencija disanja
(12 x/min) = u mirovanju oko 6 l/minOna uključuje:1. ALVEOLARNU VENTILACIJU2. VENTILACIJU MRTVOG
PROSTORA
Mrtvi prostor ne sudjeluje u
izmjeni plinova.
Anatomski je to konduktivna i tranzitorna zona pluća,
a fiziološki je to anatomski mrtvi prostor + oni dijelovi respiratorne zone u kojima nema perfuzije ili je ona manja od ventilacije.
U tijeku rada se:
1. 3-4x poveća difuzijska konstanta- otvaranjem novih alveola- otvaranjem novih kapilara (fenomen neovaskularizacije)- dilatacijom postojećih kapilara
Uredna krivulja protok-volumen
Blaga opstrukcija
Izražena opstrukcija
Masivna plućna fibroza
Interpretacija spirometrije