8/13/2019 GIS Seminar
1/18
1
Kolegij: GIS
GIS- TEMELJ INFORMACIJSKOG
BORBENOG SUSTAVA
Seminarski rad
8/13/2019 GIS Seminar
2/18
2
Kolegij: GIS
GIS- TEMELJ INFORMACIJSKOG
BORBENOG SUSTAVA
Seminarski rad
8/13/2019 GIS Seminar
3/18
3
SADRAJ:
1. OPENITO O GEOINFORMACIJSKOM SUTAVU................................................ str. 2
2. UVOD ................................................................................................................... str. 3
3. VOJNI BORBENI ORGANIZACIJSKI USTROJ ........................................................ str. 3
4. TAKTIKA KOPNENE VOJSKE ................................................................................ str. 4
5. VOENJE I ZAPOVJEDANJE ............................................................................... str. 5
6. VOJNI ZAPOVJEDNO-INFORMACIJSKI SUSTAV.................................................. str. 6
7. SENZORI ........................................................................................................... str. 7
8. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV .......................................................................... str. 8
9. SOFTVER ............................................................................................................ str. 9
10. INFORMATIKA OPREMA ................................................................................. str. 9
11. SUSTAV ZA PREDOAVANJE SITUACIJE ............................................................ str. 10
12. SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE PALJBOM ............................................................... str. 14
13. ZAKLJUAK ........................................................................................................ str. 16
14. LITERATURA ............................................................................................... str. 16
8/13/2019 GIS Seminar
4/18
4
1. OPENITO O GEOINFORMACIJSKOM SUTAVUGeoinformacijski sustav (GIS) je raunalno poran informacijski sustav koji se koristi za
digitalni prikaz i analizu geografskih objekata i ogaaja koji se na njima ovijaju.
GIS integrira prostorne i druge vrste podataka unutar poznate strukture baze podataka i
prua programske alate i funkcije koji se mogu koristiti u obrai i prikazivanju geografskih
objekata. Vedina GIS-ova su grafiki orijentirani, s mogudnostima prikaza i izajniranja raznih
formi, o karata, snimaka i 3D prikaza o grafova, histograma i rezultata statistikih
istraivanja. Pore toga, integrirana struktura poataka i stanarizirani alati GIS-a
povedavaju mogudnosti porke pri istraivanju poataka, meusobnom usporeivanju
poataka, prostornih i vremenskih prouavanja, preklapanja i jo kompleksnijih analiza
viestrukih skupova poataka u prostoru i vremenu. GIS je rano okruenje koje prezentira
filozofiju analitike koja je uspostavljena kombiniranjem geografskih podataka i informacija (u
bazi poataka) i organiziranog skupa alata za upravljanje, analizu, istraivanje i opisno
moeliranje. O posebnog su znaaja prenosti koje GIS metoe aju u procjenjivanju
kvalitete i analiziranju poataka, kao i za eriviranje korisnih informacija iz statino
modeliranih podataka.
Slika 1. Primjer karte
Osnovne komponente GIS-a su:
- ljui, informatiari, eksperti iz razliitih strunih poruja, GIS operatori, GISanalitiari, programeri aplikacija;
- podaci, koji mogu biti prostorni ili atributni;- strojna oprema, ukljuujudi raunala, mree, ureaje za igitalizaciju poataka,
ureaje za vizualizaciju, komunikaciju it.;
-
programska oprema, koja izvodi pohranu, pronalaenje, analizu, izvjedivanje ikomunikaciju.
8/13/2019 GIS Seminar
5/18
5
Posebno mjesto u programskoj opremi ini sustav za upravljanje bazama poataka.
Prenosti baza poataka ukljuuju ijeljenje informacija u cilju smanjivanja reunancija, to
poboljava kvalitetu i integritet baze poataka i omoguduje lake oravanje. Baza poataka
sarava jenu ili vie atoteka strukturiranih po oreenim pravilima uz pomod sustava za
upravljanje bazama podataka (DataBase Management System - DBMS) koji i pristupa timdatotekama. Prednosti baza podataka i DBMS-a su viestruke: pohrana poataka na jenom
mjestu, poaci su strukturirani i stanarizirani, poaci iz razliitih izvora mogu se spajati i
koristiti sinkrono, pristup podacima je brz, podaci su dostupni mnogim korisnicima, itd.
Ukratko, GIS smatramo alatom za pomod u onoenju oluka i upravljanje informacijama
koje promatramo s prostornog aspekta. Pri modeliranju i implementaciji geoinformacijskih
sustava, koriste se norme i standardi ISO TO 211 i OGC.
2. UVODPrelaskom iz mirnodobskih u borbene uvjete proces voenja i zapovjedanja postrojbama
svih razina viestruko se usloava. Broj informacija koje se u borbenim uvjetima slijevaju u
bilo koju razinu zapovijeanja vrlo je velik i zahtjeva brzu i tonu analizu kao preuvjet za
pravilnu spoznaju stanja na bojitu i onoenje oluke.
Razvoj tehnologije i proizvonja brojnih ureaja za mjerenja, lokalizaciju i otkrivanje
(senzora) svakim anom ie u prilog povedanju informacija u jeinici vremena, to nuno
namede uporabu raunala i razvoj softvera za sakupljanje, obradu i prijenos podataka sabojita te preoavanje stanja na zemljoviu.
Pri tom kljunu znaajku sustava za upravljanje i voenje borbenih jelovanja ini upravo
sustav za preoavanje stanja na zemljoviu koji uz implementaciju GIS tehnologije ini
kostur itavog zapovjeno informacijskog borbenog sustava.
Kombinacija razvijene vojne opreme sa znanjima i informatikom opremom komercijalne
namjene, koja je anas sve manje razliita o vojne, mogudnost koritenja gotovog
materijala mnogih poruja privree i jelatnosti uz uvaavanje normizacijau poruju GIS-a
osnovni je temelj za razvoj i primjenu informacijskih sustava u Obrani.
3. VOJNI BORBENI ORGANIZACIJSKI USTROJOruana sila je najvaniji io sustava obrane, i ona je izraz vojne organiziranosti i spremnosti
svakog naroa i vojske za obranu. Stoga je i logina injenica primjene najmoernijih
tehnolokih ostignuda u sustavu obrane koji je ine visoko organiziranom i respektabilnom.
Opda koncepcija svih vojski pretpostavlja tri oblika vojske: kopnenu vojsku (KOV), ratne
mornarice i ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane. Oblik kopnene vojske (KOV)
8/13/2019 GIS Seminar
6/18
6
sastavljen je o roova i logistike. Struktura oblika vojske takva je a osigurava izvoenje
borbe na svim pretpostavljenim terenima i uvjetima, pa je stoga ona, na primjer, za KOV
oreena roovima: pjeakim postrojbama, oklopnim postrojbama, topnikim, ininjerijom,
protuzranim postrojbama (PZO), postrojbama veze, postrojbama za atomsko-bioloku-
kemijsku obranu i logistikim postrojbama.
4. TAKTIKA KOPNENE VOJSKETaktika svakog oblika vojske io je jeinstvene taktike svake oruane sile u ratu a ona
proistjee iz zacrtane strategije. S razvojem tehnologije nuno se namede potreba pradenja
organizacije i naoruanja ostalih vojski svijeta s teitem na oabrane kao osnovnim
preuvjetom za osobni razvoj i oranje potrebne razine borbene spremnosti vlastite
oruane sile.
Teorija i praksa taktike bilo kojeg oblika vojske obuhvada tri najvanija elemenata borbe:
vlastite i neprijateljske snage, prostor borbe i vrijeme (kao prostor i meteoroloki uvjete).
Taktiko jelovanje postrojbi KOV je manevarskog karaktera ija sposobnost mora biti takva
a brzo i uinkovito ogovara svim mogudim vrstama i nainima jelovanja neprijatelja na
bojitu. To se postie ogovarajuim taktikim postupcima koji de prisiliti neprijatelja na
odustajanje od svog plana.
Suvremenu borbu karakterizira: sujelovanje brojnih i raznovrsnih snaga i tehnikihsredstava, velika dinamika i manevarska sposobnost postrojbi.
Stoga se pre vojsku postavljaju zahtjevi za visok stupanj obuenosti gje se koritenjem
suvremenih srestava u praktiki realnom vremenu mogu obiti i koristiti informacije o
svemu to nam je potrebno za izvrenje bilo koje vrste zaade u prostoru, a s ciljem orati
neprekinu uinkovitost i elastinost u voenju borbenih jelovanja.
Slika 2. Opi organizacijski ustroj KOV-a
8/13/2019 GIS Seminar
7/18
7
5. VOENJE I ZAPOVJEDANJEVoenje i zapovjeanje zasniva se na jasno efiniranom ustroju, zakonitosti (primjenjivim za
sve vojske svijeta) i zapovijeima za izvrenje zaada je uvjetovano: osljenodu u
potovanju hijerarhije, neprekinodu, elastinou, uinkovitodu i sigurnodu.
Dva o tih elemenata su zasigurno s osnove koritenja suvremenih zapovjeno
informacijskih sustava najvaniji.
Elastinost kao brzo prilagoavanje novonastaloj situaciji postie se neprekinim pradenjem
stan ja u zoni ogovornosti ili bojitu, brzom onoenju najbolje oluke, izavanju zapovijei
i brzim reagiranjem na svaku promjenu situacije u tijeku borbenih djelovanja.
Uinkovitost se postie uvjebanodu zapovjenitva svih razina a brzo onese oluku i
osiguraju njenu realizaciju. Neprekidan rad i stalno oravanje veze s poreenim
postrojbama, nareenim zapovjenitvom i svim ostalim imbenicima organizacijske
strukture rezultira obradom velikog broja informacija u jedinici vremena. Samo stalno
pradenje i prouavanje situacije te planiranog razvoja i rezultata borbe mogu iskljuiti
iznenaenje.
Klasian nain raa na onoenju oluke u tijeku borbenih jelovanja pretpostavljao je bitnu
vremensku i kvalitativnu razliku u procesu onoenja oluke zapovjenika s obzirom na vije
metode rada.
U prvoj potpunoj metoi lanovi stoera iznose svoje miljenje, slijei onoenje osnovnezamisli zapovjenika nakon koje lanovi stoera pripremaju poatke, proraune i analize ,
podnose ih zapovjedniku koji na temelju njih donosi svoju odluku. Druga metoda je brzo
samostalno i brzo onoenje oluke zapovjenika.
Takav brz nain oluivanja u oluujuim trenucima moe biti konaan za aljni razvoj
situacije i on je esto nuan ali on istoobno nosi veliki rizik o pogrene oluke jer nerijetko
promaknu injenice o velikog znaenja a koje bi se s vedom vjerojatnodu pojavile u
stoernom nainu onoenja oluke ali koje bi pritom bitno prouile vrijeme o onoenja
odluke.
Za razliku o naveenog proces suvremenog naina raa zapovjenitva oreene razine u
okruenju zapovjeno-informacijskih sustava vri pomnu obrau brojnih informacija i
praktiki u realnom vremenu aje prikaz situacije pa se elementi oluke; procjena
neprijatelja, procjena vlastitih snaga, procjena zemljita, procjena vremena onose u vrlo
kratkom vremenu.
Suklano tome, nuno je postojanje inamikih, fleksibilnih i mobilnih informacijskih sustava
koji de prikupiti i procijeniti relevantne informacije, oreiti alternativna rijeenja i naznaiti
mogude tokove jelovanja te ih preoiti zapovjedniku kako bi u kratkom vremenu- tipinomza ratnu dinamiku- donio pravilnu odluku.
8/13/2019 GIS Seminar
8/18
8
6. VOJNI ZAPOVJEDNO-INFORMACIJSKI SUSTAVVojni borbeni zapovjedno-informacijski sustav bitno povedavaju borbenu uinkovitost
postrojbi svih razina zapovjeanja, skraduju vrijeme potrebno za obrau informacija, avrijeme potrebno za onoenje oluke ine vrlo kratkim. Osim to slue za potporu
zapovjeanju previeni su za upravljanje svim funkcijama koje se postavljaju pre
zapovjenitvo neke postrojbe.
Na razini zajenikog sustava obuhvaena su borbena i obavjetajna jelovanja. Paljbena
potpora, logike postrojbe, sustavi za potporu borbenih postrojbama i upravljanje u zranom
i vodenom prometu.
Bez obzira u kakvom okruenju rae informacijski sustavi su slojevite strukture koje sare
nekoliko posustava kao to su senzori za prikupljanje poataka, raunala, vrlo moni
software za brzu i tonu obradu podataka, telekomunikacijski digitalni sustavi za brz,
pouzan i zatiden prijenos poataka, te sustavi za predoavanje situacije.
Zavisno o sloenih softwarea i posustava ZIS-i omoguduju:
prikupljanje velikog broja informacija u kratkom vremenu obradu i analitiku podataka voenje rane karte bojita sa brojanim i grafikim pokazateljima stanja na
bojimici sustavi za predoavanje situacije iniciranje i avanje ranih upozorenje prema procjeni previanje praenje realizacije topnike porke vrlo precizno praenje stanja na mikrolokacijama mogudnost simuliranja situacija i provjeru oluke izbor optimalnih odluka vezanih uz stanje i manevar borbenih snaga ili
logistike
brza izrada zapovjednih dokumenata brz i siguran prijenos informacija
Zahtjevi koji se postavljanju pred vojne informacijske sustave su vrlo veliki i oni u pravilu
obuhvadaju velik io elemenata mnogih rugih informacj+ijskih sustava raznih rutvenih
jelatnosti npr. umarstvo, promet, vooprivreea, arheologija, oceanograija, komunalne
djelatnosti, industrija, industrija i energetika itd.
Vojni borbeni informacijski sustav vrlo je sloen i sastoji se o niza posustava:
senzori telekomunikacijski digitalni sustav softver
8/13/2019 GIS Seminar
9/18
9
informatika oprema sustav za preoavanje situacije sustav za upravljanje paljbom
Posustavi su u neposrenoj ovisnosti a zajeno ine zapovjeno- informacijski sustav koji je
sposoban, u praktikim realnom vremenu, reagirati na sve promjene prostora koji se prati,
poiudi tako uinkovitost voenja i zapovijedanja.
Razvoj pojeinog informacijskog sustava ovisi o osobnostima raa oreene vojne
organizacijske cjeline, meutim svima im je zajeniko a integriraju uglavnom sve
pomenute podsustave.
Nagomilani i nesreeni poaci obrauju se zaupotrebu, gdje se odstranjuju i nepotrebni i
nepouzani poaci a relevantni poaci se ovoe u svezu sa postojedim, onosno po potrebi
se inicira prikupljanje oatnih poataka na oreenom izvoru.
Svi pokazatelji preoavaju se u
grafikom obliku na sustavu za
preoavanje situacije ili u brojanim
oblicima te tako postaju io taktike
prosudbe na kojoj se temelje odluke o
djelovanju vojnih postrojbi.
Tako koncipiran sustav neprekidno
prati aktivnosti u multidimenzionalnom
okruenju osiguravajudi i
prenosedirazliitim provebenim
razinama (korisnikim- situtaion
awareness i tehnikim qick response)
tone pokazatelje za pravoobno
zajeniko jelovanje (force
multiplier).
Slika 3. Shema djelovanja
7. SENZORIPojam pretpostavlja tehnika srestva ili ureaje kojima etektirajuoreeni objekti koji su
premet izvianjai motrenja. Motrenje i izvianje ranje su koje sustav pune informacijama
potrebnim za funkcioniranje automatiziranog sustava.
8/13/2019 GIS Seminar
10/18
8
Brzi razvoj tehnologije omogudio je razvoj brojnih senzora:
raari za pradenje zranog prostora na srenjim i velikim ualjenostima smogudnodu praenja velikog broja siljeva i njihovom inetifikacijom
raari za otkrivanje niskoletedih ciljeva i upravljanja paljbom u sustavu PZO radari za otkrivanje ljustva i vozila raari za otkrivanje topnikih orua i korekturu topnikih elemenata bespilotne letjelice ua otkrivanje i snimanje nepokretnih i pokretnih ciljeva elektroniki sustavi za sluanje, uznmiravanje, ometanje protivnikih raio i
PZO sustava
GPS sustavi i ureaji TV i termovizijske kamere Ureaji za etekciju IC zraenja IC dogledi laserski daljinomjeri
podaci se sa senzora unose u sustav automatski i runo zavisno o vrste senzora
Automatski, kaa se prijem u sustav vri irektno iz senzora, automatski se obrauju pri
emu se vri selekcija i ientifikacija poataka. Takav nain jevrlo brz i on bitno povedava
vrijeme oaziva sustava to je posebno bitno kod vrlo brzih promjena informacija
(zrakoplovstvo i PZO)
Runo, kaa poatke posluitelji unose u raunalo neposreno po oitanju senzora ili poprijamu pisane ili govorne informacije sustavom veze.
8. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVJean o najvedih izazovau radu vojnog informacijskog sustava je pravodobno prikupljanje i
prenoenje zapovjenim razinama tonih informacija izveenih iz procesaobrae
prikupljenih podataka.
U tom smislu vojni telekomunikacijski sustavi prestavljaju najkritiniji element
informacijskog sustava jer moraju zadovoljiti stroge kriterije tajnosti i pouzdanosti u uvjetima
jelovanja postrojbi u raznolikom okruenju.
Posustav prijenosa i zatite poataka sve jelove sustava povezuje u jeinstvenu
funkcionalnu cijelinu, zbog ega se o njega zahtijeva visoka razina pouzanosti i ilavosti.
Suvremeni telekomunikacijski sustav predstavljaju integrirane komunikacijske mree
razliitih razina zatite koje mogu ispuniti sve zahtjeve kvalitetmpg prijenosa informacija uzadanom vremenu i prostoru. Suvremene softwareom upravljane komunikacijske mree
8/13/2019 GIS Seminar
11/18
9
prestavljaju skup vorita s vlastitim aresama koje meusobno komuniciraju. Mree su
topoloki prilagoljive jer svako koje meusobno komuniciraju. Mree su topoloki
prilagoljive jer svako dvorite ima informaciju o stanju suionika u komunikacijskoj mrei
(ukljuen- iskljuen), te o mogudnosti alternativnih puteva, ime se osigurava visoka ratina
raspoloivosti i ilavosti mree to je o presunog znaanja za funkcioniranje sustava u svimsituacijama upotrebe, poglavito u inamikim uvjetima borbenih jelovanja. U vojnim
sustavima rabi se veliki broj mrea razliite tehnologije pa su anas opravani napori za
globalnom integracijom rai postizanja interperabilnosti izmeu sustava i mrea.
9. SOFTVER
Velikom primjenom u bojnim sustavima sofware je postao najvaniji io zapovjenihinformacijskih sustava. Softverskim moulima informatikoj opremi poarena je
inteligencija kojom se rijeavaju sloeni problemi motrenja vieimenzionalnog prostora,
prijem i obraa signala iz okruenja prironih i namjernih smetnji te njihova raspojela i
istribucija prema sreitima oluivanja i opdenito, mjestima uporabe.
Software koji koriste raunala u vojnim informacijskim sustavima vrlo je imodan a arhitektura
ovisi o sloenosti posustava i zahtjevima. Opdenito je poznato a je najveda stavka u
izgranji sloenih zapovjeno informacijskih sustava software, to govori o prilog injenici a
se rai o vrlo sloenim i modnim softverskim paketima.
10. INFORMATIKA OPREMA
Informatika oprema sa posebno za tu namjenu izraenim softverom prikuplja informacije,
obrauje ih, pohranjuje, prosljeuje ili onosi oluku kojom neposredno upravlja nekim
tehnikim sustavom. Algoritam softwarea precizno je oreen namjenom.
Informatika oprema izrauje se obino u vojnoj izvebi, gje se obzirom na nain i uvjetekoritenja (mobilnost i meteoroloki uvjeti) postavljaju posebni zahtjevi za razliku od
komercijalnih ureaja. Obzirom na koritenje GIS tehnologije raunala moraju imati visoke
tehnike karakteristike. Razvoj informatike opreme bitno je smanjio razliku izmeu
komercijalne i vojne opreme tako da sustavi na razinama zapovjeanja korpus i vie ne
zahtijevaju uporabu tehnologije u vojnoj izvebi ved mogu koristiti i komercijalnu opremu.
8/13/2019 GIS Seminar
12/18
10
11. SUSTAV ZA PREDOAVANJE SITUACIJE (RADNA KARTA)Namjena ovog posustava je automatsko grafiko pradenje situacije promatranog prostora,
a njegove mogudnosti i vanosti ini ga kosturom itavog zapovjeno-informacijskog sustava.
Osnovne mogudnosti GIS-a ko voenja rane karte iskazuju se kroz prikaz vektoriziranihgrafikih prikaza topografskih karata onosno zemljita.
Pod pojmom poruje (zemljite) porazumijeva se oreeni io fizike Zemljine povrine
uvjetovane konkretnom zaadom koja se na njoj rijeava. Pritom se misli na sva prirona
uzvienja i uubljenja i svim prironim ili izgraenim objektima.
Borbena zaada moe se izvoiti na svim kategorijama zemljita, u svako oba goine i u
svim meteorolkim uvjetima. Osobine zemljita su o velikog znaaja za pripremu i izvoenje
borbene zaade tako a je obzirom na znaajke suvremenog boja vrlo vano poznavanje
zemljita sa svimpripaajudim entitetima.
Obzirom a suvremenu borbu karakterizira znaajna uporaba oklopnih, zranih i vrlo
pokretnih pjeaijskih i topnikih snaga, inamika boja je vrlo velika i u njoj je o presune
vanosti poznavanje i u svakom trenutku ostupna informacija o nekom zemljitu. Te
informacije omoguduju brzo i pravilno planiranje borbenog rasporea, izbor pravca kretanja,
honju, maskiranje, sigurnu orijentaciju te stizanje na vrijeme u oreeno poruje i
izvrenje zaade. Zemljite je, kao element prostora, jedan od stalno prisutnih faktora vojne
zaade, pa je zato njegovo poznavanje i primjena GIS-a sa svim potrebnim bazama podataka
o velike vanosti za njeno izvrenje.
Po pojmom elementi zemljita porazumijeva se reljef zemljita, vegetacijski pokriva,
komunikacije i naseljena mjesta. Najvaniji je element GIS-a buudi se malo mijena i ini
najpostojanije zaklone i orjentire u prostoru. Reljef uvjetuje i najznaajnija svojstva nekog
zemljita kao to su: klima, karakteristike hirografije i vegetacijskog pokrivaa, karakter
naselja i komunikacija.
Reljef zemljita kao najznaajniji element saraja topografske karte, prikazan je izohipsama i
kotama, po pravilima ortogonalne kotirane projekcije, uz mogudnost bojanja po slojevimaovisno o razmjeru karte.
Po reljefom porazumijevamo troimenzionalni oblik zemljine povrine. Digitalni model
reljefa je numeriki efiniran tokama s tri koorinate (x,y,z).
Razvijeno je vie naina prikazivanja reljefa, a najede koriteni su metoa 3D prikaza
pomodu profila i 3D prikaza pomodu mree kvarata, pri emu se grafikim 3D prikazu
priruuju svi entiteti sa rane karte. Takve mogudnosti ZIS najbolje govore o snazi
softwarea koji rabe vojni zapovjeno informacijski sustavi. Sustav za preoavanje situacije
(rana karta) omoguduje pradenje situacije u realnom vremenu na temelju poatakadobivenih od senzora i svih ostalih izvora podataka.
8/13/2019 GIS Seminar
13/18
11
Sustav za preoavanje spregnut je sa velikom bazom poataka koja u realnom vremenu
omogudava analizu, proraune i grafiki prikaz topografskih karata i reljefa te ispisa svih
potrebnih poataka kao osnove za brzu analizu i onoenje oluka. Temelj za izgranju ovog
sustava je GIO-geo informacijski sustav (Geographic and Information System), a koji se koristi
kao sveobuhvatni termin za informacijski sustav o prostoru, a koji ukljuuje i GIS i ZIS-zemljini informacijski sustav (Lan Information System).
Glavni predmet razmatranja GIS-a je geografski odnosno prostorni objekt ili entitet, a on
podrazumijeva sve vrste cesta i puteva, voene tokove i povrine, zrane puteve, naselja,
ume, poljoprivrene povrine, energetske objekte, poruja upanija, opdina i ravne
granice itd.
Sutina upotrebe GIS-a je u tome to su ovi geografski objekti efinirani jenom ili vie
toaka u prostoru i njima pripaajudim koorinatama, gje su im u poetnoj fazi prirueni
samo osnovni (trajni) opisni poaci (osnovna atribucija), a koji ine geokoiranu bazupoataka ok se u inamikoj uporabi sustava njima priruuju i promjenjive baze poataka
vezane uz zahtjeve korisnika.
Opisni poaci u bazama mogu se povezati sa bilo kojom tokom, objektom ili skupovima
poataka na vektoriziranoj karti (geokoiranje). Geokoiranje je kreiranje grafikih
elemenata (prikaza) kojima se prododaje atributna informacija.
Na osnovu sustava koju prestavlja zemljovi kao pologa nanose se grafiki prikazi.
Grafiki prikazi imaju svoje osnovne i inamike baze poataka koji se neprestano opunjuju
svjeim poacima. U vojnom zapovjeno-informacijskom sustavu to su prikazi i vezani uz
neprijateljske i vlastite postrojbe, prikazi topnikih poloaja, orua, poloaja prepreka i
zaklona, minsko eksplozivnih polja, pozicija zrakopolova, brodova itd.
Selektiranjem bilo kojeg grafikog prikaza na sustavu za preoenje situacije pojavljuje se
podataka o osnovnoj atribuciji, a na zahtjev se prikazuju svi podaci u bazi podataka vezani uz
naveeni grafiki prikaz.
Osnovni matini poaci mogu se uzeti iz civilnih informacijskih sustava, ali se oni obzirom na
vojnu namjenu naopunjuju poacima bitnim za vojnu uporabu. Neki osnovni i inamikipodaci za neke od entiteta mogu izgledati kao u donjem primjeru.
Entitet Osnovni ili trajni podaci Dinamiki podaci
Ceste
- irina- vrsta gornjeg sloja
- brzina prometa
- intezitet prometa
- prohodnost
Rijeke
- naziv rijeke
- duljina- irina
- vodostaji
- dubina rijeke- brzina rijeke
8/13/2019 GIS Seminar
14/18
12
- globalna plovnost
- karakteristike dna rijeke
- karakteristike obale
- temperatura vode
- zapreke
- plovnost
Zemljite- naziv
- vrsta tla
- poumljenost
- stanje zemljita obzirom nagoinju ob i oborine
- zaprijeenost
Mostovi
- irina- visina
- nosivost
- statika mosta
- prohodnost
- stupanj otedenja
U odnosu na entitete na zemljovidu neka ustrojbena struktura ili pokretni objekat od vojnog
znaaja moe se takoer promatrati kao prikaz koorinatama efiniran u prostoru, ali ije se
pozicije obzirom na vrstu zaade za razliku o zemljinih entiteta mijenjaju. Ovakvim
entitetima se takoer priruuju njihovi osnovni i inamiki poaci, npr:
Entitet Osnovni ili trajni podaci Dinamiki podaci
Brigada - naziv - prostorna pozicija
Bojna - zapovjednik - aktivnost u tijeku
Izviniki vo - vrsta postrojbe - brojno stanje
Itd... - ustrojbeni podaci - gubici
- elementi logistike
Takva organizacija voenja rane karte omogudava prostorno efiniranje svakog poatka injegovo grafiko prikazivanje u realnom vremenu to je o izuzetne vanosti za suvremeni
nain voenja i zapovjeanja borbenom inamikom.
U praksi se sustavi razlikuju zavisno o razine primjene meutim najede se situacija i
prirueni osnovni poaci preouju na jenoj ili vie grafikih stanica ok se ostali io
poataka istovremeno moe pratiti, obraivati i pripremati na rugim ranim stanicama a
potom opet oublieni koristiti za sve varijante prikazivanja istih na radnoj karti. Radna karta
se moe preoavati na vie ureaja i pokazivaa visoke rezolucije i razliitih imenzija, a to
ovisi o razini zapovjeanja i potrebama oreenog ustroja.
Visoka tonost poataka vektoriziranog zemljovia gje je svaka toka na njemu efinirana
koorinatama prua ogromne mogudnosti kao pologa za sustav preoavanja situacije i
osnova je koju koriste razvijeni softverski paketi u izvravanju brojnih ranji na zahtjev
korisnika sustava.
Dio tih mogudnosti su:
* oreivanje poloaja toke cilj na zemljitu
* oreivanje polarnih koorinata
8/13/2019 GIS Seminar
15/18
13
* oreivanje geografskih koorinata i nanoenje toaka i prikaza na kartu po tim
koordinatama
* oreivanje ualjenosti na zemljitu
* oreivanje povrine na zemljitu
* oreivanje horizontalnih i vertikalnih kutova
* oreivanje kutova nagiba
* oreivanje vidljivosti
* oreivanje mjesnog kuta
* itanje baza poataka za bilo koji prikaz ili entitet na zemljoviu
Slika 4. Odreivanje nagiba
8/13/2019 GIS Seminar
16/18
14
Slika 5. Odreivanje vidljivosti Slika 6. Odreivanje mjesnog kuta
Mogudnost koje nudi vektorizirani zemljovid u sklopu zapovjedno informacijskog sustava od
neprocjenjive je vanosti, njihov utjecaj na izvrenje zaade je velik buudi se mnoge ranje
mogu uiniti u vrlo kratkom vremenu, npr:
* brza procjena prohonosti zemljita za ljustvo i tehniku
* brza procjena vremena
* brzo planiranje hodnji i borbene dinamike
* procjenu neprijateljskih dinamika
* oreivanje topnikih elemenata
* simuliranje i uvjebavanje
12. SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE PALJBOM
Sustavi za upravljanje paljbom su sustavi posebne namjene a povedavaju preciznost ciljanja
klasinog naoruanja. Sustavi bitno povedavaju vrijeme reagiranja bez obzira ali se koriste
kao autonomni sustavi ili posustavi informacijskog sustava za ViZ. Harversku strukturu ine
senzori (raari, aljinomjeti, it) i automatski siljnidki ureaju spregnuti sa orujem.
Suvremeno topnitvo opremljeno sustavima za upravljanje paljom karaktezira brzo vrijeme
reagiranja o trenutka obivanja informacije o jelovanja. Primjena tih sustav omogudava
vrlo brzo oreivanje i prijenos svih parametara potrebnih za jelovanje topnitva. Jena o
vanih karakteristika im je da zavisno od namjene mogu funkcionirati samostalno i u kao
podsutav informacijskog sustava za ViZ-e. Ta osobina ga ini vrlo sloenim zbog injenice a
8/13/2019 GIS Seminar
17/18
15
on sam u oreenoj mjeri sari sve elemente glavnog sustava, gje je jean o glavnih
elemenata digitalizirana radna karta.
Informacijski sustavi voenja i zapovijeanja brigae kopnene vojske
Osnovni preduvjet za kvalitetno zapovijedanje brigadom u borbi je u svakom trenutku jasan
pregle situacije na bojitu. Veliki broj borbenih srestava, ljustva i sloenost zaada koje
stavljaju pred postrojbe ranga brigade zahtjevaju upotrebu informacijskih sustava kao
osnovnog uvjeta za brz prihvat i razmjenu informacija, obrau, analizu preoavanja situacije
te brzo onoenje oluke i njenu realizaciju. Bez obzira dali se radi o pripremi borbenih
jelovanja ili voenju borbe teko je zamisliti voenje suvremene borbene inamike u kojij
se u kratkom vremenu odvija velik broj postupaka i pokreta ljudstva i tehnike bez upotrebe
informacijskih sustava.
Dobro planirane zaade prepostavljaju visoku razinu organizacije i u kratkom vremenu
razmjenu velikog broja oekivanih informacija stoera brigae, sa poreenim postrojbama,
nareenim zapovjenitvom i ostalim pretpostavljenim imbenicima.
Slika 7. Arhitektura zapovjedno informacijskog sustava brigade
8/13/2019 GIS Seminar
18/18
16
13. ZAKLJUAKBrzi razvoj tehnologije karakterizirat de izrau i uporabu suvremenih borbenih srestava u
buudim ratnim procesima tako a se o suvremenih vojski zahtijeva a svoje sustave
obrane pripreme i za oblike ratovnja karakteristine, uz osaanja va -agarni i industrijski
val i za novi informacijski nain organiziranja sustava obrane i val ratovanja. Tehnologija GIS-
a temelj je za stvaranje posustava za preoavanje situacije bilo kojeg suvremenog vojnog
informacijskog sustava pri emu se za elemente takvog sustava moe koristiti gotov materijal
mnogih poruja privree i jelatnosti uz uvaavanje normizacija u poruju GIS-a.
14. LITERATURA
- Grupa autora: GIS u Hrvatskoj- http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav- http://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-
geoinformacijski-sustav,38,784.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustavhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav