Islamsko tržište kapitala i instrumenti
Mentor: Prof. dr. Fikret Hadžić
Studenti:
Valjevac Ilma 64854
Zukić Aida 64581
Imamović Mirnes 64538
Sarajevo, juni 2010 godine
Sadržaj
Islamski pristup tržištu kapitala Islamski finansijski instrumenti Karakteristike islamskih finansijskih instrumenata Razvoj doničkih tržišta Islamske obveznice – Sukuk Islamski fondovi Izazovi razvoja tržišta kapitala Zaključak
Islamska tržišta kapitala i instrumenti
Tržišta kapitala imaju važnu ulogu u islamskom finansijskom sistemu
Kod konvencionalnih tržišta kapitala postoje dva segmenta:
1. tržište vrijednosnih papira za trgovanje dugom
2. dionička tržišta za trgovanje vlasništvom
Potreba za tržištima kapitala uočena je u ranim fazama razvoja islamske finansijske industrije
Islamski pristup tržištu kapitala
Sa aspekta islamske ekonomije nije sporno postojanje tržište kapitala niti aktivnost na tom tržištu uz uvjet da one nisu u suprotnosti sa učenjima islama
Obveznica, kao važan instument konvencionalnog finansijskog tržišta, tijesno je vezana sa kamatom tako da su njihovo izdavanje, trgovina i promet zabranjeni sa aspekta Šerijata.
Neophodno je prilagođavanje konvencionalnih obveznica islamskim pravilima
- Dionice
Dionice su vlasnički ili korporacijski vrijednosni papiri Vlasnik dionice postaje suvlasnik društva koje je emitiralo
dionice i kao nagradu za uložena sredstva dobija naknadu-dividendu koja zavisi od poslovnog rezultata društva.
Vlasniku dionica pripada i pravo upravljanja dioničkim društvom.
Obične dionice u potpunosti su u skladu sa Šerijatom Specifičnost ili razlike u odnosu na konvencionalne obične
dionice :
- Dionice mogu se prodavati u toku njihove emisije i nakon početka
realizacije projekta
- Mudarib (menadžer) potpuno je samostalan u vođenju projekta
- Dioničarstvo može biti vremenski limitirano
- Preferencijalne dionice
Preferencijalne dionice predstavljaju neprihvatljiv finansijski instrument sa aspekta Šerijata
Karakteristike preferencijalnih dionica:
1. Vlasnici za sebe osiguraju prava ostvarenja prihoda u fiksnom iznosu koji nije vezan za poslovni rezultat društva
2. Elementi kamate sadržani u ovoj vrsti dionica
3. Neravnopravan položaj u odnosu na vlasnike običnih dionica
- Varanti
Izdaju se vlasnicima preferencijalnih i običnih dionica
Varanti ne nude privilgije njenim vlasnicima u odnosu na druge dioničare
Sa islamskog aspekta mogu biti prihvatljive
- Opcije i fjučersi
Sa islamskog aspekta konvencionalne opcije i fjučersi predstavljaju neprihvatljiv oblik trgovačkih ugovora
Oni sadrže niz, u islamu, nedozvoljenih elemenata:
1. Ne pripadaju nijednoj, ranije navedenoj, vrsti prihvatljivih ugovora
2. Premija kod opcija predstavljaju kupovinu i plaćanje prava, a ne realnih vrijednosti, proizvoda ili usluga
3. Ugovori nisu vezani za realne vrijednost
4. Prodavci prodaju, a kupci kupuju ono što ne posjeduju
5. sadrže visok stepen „kockanja“ ili špekulativnog klađenja na promjenu cijena budućnosti;
6. Cijene robe na tim tržištima nisu uvijek određene na osnovu odnosa ponude i potražnje
7. Ova tržišta sadrže elemente kamate
Islamski finansijski instrumenti
Islamski finansijski instrumenti mogu se definirati kao instrumenti koji predstavljaju udio u zajedničkom kapitalu prikupljenom za investiranje s ciljem stvaranja profita, izdati od investitora kao mudariba (agenta-menadžera) ili od trećih lica u njihovu korist
Većina islamskih finansijskih instrumenata, zasnovana je na principima mudaraba ugovora
Sadrže prava i odnose koji su sadržani u mudaraba modelu finansiranja
Obavezni elementi Mudareba ugovora
1. Certifikat treba predstavljati zajedničko učešće u projektu, za čije finansiranje se emitira
2. Instrument mora osigurati sve neophodne informacije kao što to zahtijeva mudaraba ugovor
3. Certifikat mora biti naplativ ili utrživ na kraju perioda
4. Onaj koji prima sredstva po osnovu izdavanja certifikata za realizaciju projekta je mudarib
5. Ne može sadržavati garancije menadžera projekta za kapital ili fiksan profit kao procent od kapitala
Osnovne karakteristike islamskih finansijskih instrumenata
1. Predstavljaju dokaz o vlasništvu nad neto realnom imovinom
2. Svom vlasniku daju pravo da učestvuju u raspodjeli profita
3. Njihova vrijednost ne može biti garantirana njihovom vlasniku od emitenta
4. Njihov vlasnik preuzima puni rizik
5. Ne mogu sadržavati pravo na unaprijed određeni garantirani profit
6. Proces njihovog izdavanja i prometa mora biti u skladu sa principima Šerijata
7. Realizacija posla ili projekta vrši se u skladu sa principila mudaraba poslovnog odnosa
8. Poslovanje po mudaraba ugovoru mora se posebno evidentirati i odvojiti od ostalog poslovanja mudariba
Razvoj doničkih tržišta
Tri najvažnija strukturalna pitanja:
1. Ograničena odgovornost
2. Ugovorna struktura dionice
3. Mogućnost pregovaranja i trgovanja
Tri operative razlike:
1. Depozitni računi za kupovinu dionica na kredit
2. Špekulativno trgovanje
3. Kratka prodaja
Islamske obveznice - Sukuk
Sukuk predstavlja vrijednosne papire koje su slične obveznicama usklađenim sa Šerijatom
Prednosti tržišta islamskih obveznica:1. korisnici sredstava stiču direktan pristup sredstvima putem Sukuk
tržišta i istovremeno zaobilaze posrednike,
2. smanjuju se troškovi finansiranja,
3. nudi veći izbor ročnosti i portfolija,
4. mogućnost obezbjeđenja potrebne likvidnosti institucionalnim ulagačima i finansijskim posrednicima,
5. isplate po Sukuku su slične konvencionalnim dužničkim vrijednosnim papirima sa fiksnim prinosom, gdje se na ovaj način koristi kao sredstvo povezivanja islamskih i konvencionalnih tržišta.
Najznačajnije vrste Sukuka
Ijara Sukuk - Certifikat o vlasništvu nad imovinom danom u lizing
Temelji se na Ijara ugovoru ili ugovoru o lizingu, privlačan ulagačima jer povećava likvidnost tržišta
Salam Sukuk - Temelji se na Salamu i najviše se koristi kao kratkoročni investicijski mehanizam jer polazi od kratkoročnog finansiranja dobara, od tri mjeseca do jedne godine
Bai´Bithaman Ajil (BBA) Sukuk - Temelji se na prodaji imovine ulagačima, uz obećanje izdavatelja da će otkupiti imovinu u budućnosti po unaprijed utvrđenoj cijeni koja uključuje i profitnu maržu.
Muqaradah obveznice - Temelje na Mudarabah ugovoru, gdje kapital pribavlja grupa ulagača na temelju obveznica uz dogovor o podjeli prihoda
Musharakah obveznice se temelje na partnerstvu i ugovoru o podjeli dobiti i gubitka (Musharakah)
Sukuk tržište
započelo je sa izdanjima državnih jedinica
zabilježeni mnogi pozitivni pomaci
pozitivan znak na ovom tržištu jeste i što ono više nije rezervisano samo za islamske izdavatelje ili ulagače već i za konvencionalne
Izazovi za Sukuk tržište
Sukuk izdanja - povezana s određenom realnom imovino Teškoće institucijama koje žele prikupiti manja sredstva
→ Islamske banke trebaju da iskoriste sekjuritizaciju kako bi povećale likvidnost postojećih portfelja
Konkurentski nedostatak u odnosu na izdanja konvencionalnih obveznica u pogledu troškovne učinkovitostu
→ Standardizacija ugovora smanjit će ovaj problem
Sa stajališta konvencionalnih dužnika, ulazak na Sukuk tržišta ne stvara nikakvu prednost u pogledu troškova finansiranja
→ Treba razviti sveobuhvatno, dugoročno i strateško stajalište o tome
kako smanjiti opće troškove finansiranja ulaskom na islamska tržišta
Finansiranje temeljeno na Sukuku trebalo bi biti relativno jeftinije ali u stvarnosti to nije slučaj
→ očekuje se da će se sazrijevanjem tržišta i upoznavanjem s instrumentima, smanjiti troškovi a tržište postati učinkovitije
Zbog manjka kvalitetnih izdanja obveznica na tržištu ulagači Sukuka obično drže Sukuk do dospjeća
→ Ovaj problem se može riješiti povećanjem ponude Sukuka i razvojem tržišta za male ulagače
Izdanje Sukuka može sadržavati i troškove posredovanja → aktivnije uključivanje islamskih investicijskih banaka
Troškovi nadzora nisu u potpunosti uklonjeni iz Sukuka, te je moguć problem pogrešnog izbora
→ potrebno dubinsko istraživanje sposobnosti dužnika
Sukuk (ili islamske obveznice) - najbrže rastući segment na islamskom finansijskom tržištu, koji je doživio fenomenalan rast u posljednjih šest godina
Izvor: www.researchrecap.com
U 2008 godini obim Sukuka je oštro pao Uzrok padu uključuje predstavljanje novih pravila o sukuk kao i globalno
ekonomsko usporavanje Usporavanje izdavanja bilo najizraženiji u Maleziji
Izvor: www.roubini.com
Islamski fondovi
temelje se na Mudarabah ugovoru
dosta liče na fondove zajedničkog ulaganja u
konvencionalnom sistemu
vrste fondova:
a) Dionički fondovi
b) Robni fondovi
Dionički fondovi
slični društveno odgovornim dioničkim fondovima zajedničkog ulaganja na konvencionalnom tržištu
stvaranje dioničkih fondova je proces koji se sastoji od dva koraka: screening i filtriranje
dionički indeksi: Dow Jones Islamic Market Index (DJIMI), Kuala Lumpur Shariah Index (KLSI) te Financijal Times Stock Exchanga Global Islamic Index Series (FTSE-GII)
... Dow Jones indeks islamskog tržišta (DJIM) - prvi indeks
stvoren za investitore koji traže ulaganja u skladu s muslimanskim Šerijatskim zakonom
Kretanje DIMI-ja od 2003. do 2006.godine
Izazovi pred dioničkim fondovima
dionička tržišta koja su plitka u mnogim zemljama OIC-a ne omogućavaju suvislo ili dobro stvaranje portfelja nakon primjene kriterija screeninga
kriteriji screeninga nisu vrlo stabilini jer promjene tržišnih uvjeta mogu promjeniti finansijske pokazatelje poduzeća
kao posljedica procesa screeninga i filtriranja, konačni skup dionica može biti nedovoljno velik da pruži dobre prilike za diverzifikaciju portfelja
fond menadžeri najveći naglasak stavljaju na mehanizam screeninga, dok malo pozornosti pridaju određenim tržišnim praksama
Robni fondovi
doprinosi ulagača koriste se za kupovinu različitih roba radi njihove preprodaje
dobit ostvarena prodajom predstavlja dobit fonda koja se ulagačima raspodjeljuje razmjerno
robni fondovi podložni su određenim uvjetima kao što su:
1. kratke prodaje nisu dozvoljene;
2. terminska prodaja dozvoljena je samo u slučaju Salama i Istisna´e i
3. zabranjeno je poslovanje s dobrima kao što su svinjetina i alkohol.
Berzansko šerijatsko tržište Malezije
31. maja 2005. godine bilo je 816 dionica koje su u skladu sa Šerijatom
komponente berzanskog šerijatskog indexa Malezije u iznosu od 82,5% svih kompanija koje kotiraju na berzi ili 64% tržišne kapitalizacije
dionice su izvedene iz tri subtržišta unutar berze, koja se zovu: Glavni odbor (Main Board), Drugi odbor (Second Board) I MESDAQ tržište
• 36% od ukupnog broja šerijatskih dioničkih fondova u svijetu kotiraju na malezijskoj berzi i 31. decembra 2004. godine ukupna vrijednost ovih fondova bila je 1,8 milijardi US$.
Izazovi razvoja tržišta kapitala
Pravni i regulatorni okvir - ono što je ključno jeste da su aktivnosti zemlje u promicanju islamskih finansija glavni preduvjet za dalji razvoj tržišta. Stoga su date sljedeće preporuke: standardizacija pravnog okvira, rješavanje sporova kako bi se minimizirala zbrka i održalo
povjerenje te jačanje regulatornog okvira.
Tržišna struktura i prakse - kako bi se inozemni dužnici potaknuli na pristup likvidnim tržištima u muslimanskim zemljama, regulatori trebaju promicati da se na njihove domaće berze uvrste islamske vrijednosnice koje izdaju inozemne zemlje članice
....
Inicijative za promicanje tržišta kapitala - za daljnji razvoj islamskih tržišta kapitala tijela monetarne politike trebala bi dati poticaje poduzećima i finansijskim institucijama da se uključe u islamske instrumente. Ti poticaji mogu biti u obliku poreskih olakšica za izdavatelje i upisnike islamskih vrijednosnih papira
Razvoj podupirućih institucija - ove institucije uključuju rejting agencije, agencije za određivanje standarda i industrijska udruženja Međunarodno islamsko finansijsko tržište (engl.
International Islamic Financial Market, IIFM) i Međunarodna islamska rejting agencija (engl. International
Islamic Rating Agency, IIRA)
.....
Finansijski inžinjering - Sukuk je dobar primjer finansijskog inžinjeringa, a treba ohrabriti i daljnju primjenu na području novčanog i međubankarskog tržišta
Zaključak
postoji i potreba i nužnost postojanja tržišta kapitala, kao uslova daljeg razvoja, na islamskom finansijksom tržištu
prihvatljivost konvencionalnih instrumenata tržišta kapitala sa aspekta Šerijata
islamsko tržište kapitala stalno raste i da sve veći broj i konvencionalnih finansijskih institucija želi da uđe u poslove na islamskom tržištu i sa islamskim instrumentima, jer oni daju nove mogućnosti i prilike
Literatura
Štulanović, Muharem & Hadžić, Fikret; Osnovi islamske ekonomije i finansija, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću i Ekonomski fakultet u Bihaću, Bihać, 2007.
Iqbal, Zamir & Mirakhor, Abbas, Uvod u islamske finansije, teorija i praksa, MATE, Zagreb, 2009.
www.djindexes.com; pristupljeno 30.05.2010.godine. www.cibafi.org; pristupljeno 03.06.2010 godine. www.researchrecap.com; pristupljeno 05.06.2010 godine www.roubini.com ;pristupljeno 03.06.2010 godine
Hvala na pažnji !